SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 22. Petak, 13. lipnja 2008.
GRAD KRK
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

14.

Na temelju odredbe članka 85. st. 3. i 348. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka za razdoblje od 2007. - 2011. godine (»Službene novine PGŽ« broj 14/07), članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 19/01), te suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Klasa: 350- 02/08-04/97, Ur. br.: 531-06-08-2 od 26. ožujka 2008. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 27. svibnja 2008. godine, donijelo je

ODLUKU
o usklađenju Detaljnog plana uređenja areala
»Toljanić-Karabaić-Grdinić« u Zoni 34 na području
Garbecaj u gradu Krku

Članak 1.

Ovom Odlukom o usklađenju usklađuje se tekstualni dio Detaljnog plana uređenja areala »Toljanić-Karabaić-Grdinić« u Zoni 34 na području Garbecaj u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« broj 33/01) sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), te sa terminologijom Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 07/07).

Članak 2.

Usklađenje Plana iz članka 1. ove Odluke sadržano je u elaboratu »Usklađenje Detaljnog plana uređenja areala »Toljanić-Karabaić-Grdinić« u Zoni 34 na području Garbecaj u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« broj 33/01) koji se sastoji od:

I. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE - odredbe koje se mijenjaju

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Stavak (2-3)

Stavak (2-4)

2.2. Veličina i površina građevina

Stavak (2-6)

Stavak (2-7)

Stavak (2-8)

Stavak (2-9)

Stavak (2-10)

2.3. Namjena građevina

Stavak (2-11)

Stavak (2-18)

Stavak (2-20)

2.5. Oblikovanje građevina

Stavak (2-22)

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Stavak (2-29)

3.1.4. Smještaj vozila

Stavak (3-9)

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Stavak (3-17).

6. Mjere provedbe plana

Stavak (6-1)

Stavak (6-2).

Stavak (6-3)

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Stavak (7-1)

Stavak (7-3)

II. OBVEZNI PRILOZI

OBRAZLOŽENJE - poglavlja koja se mijenjaju

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- Smještaj vozila

- Odvodnja

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

IZVODI IZ DOKUMENATA ŠIREG PODRUČJA

POPIS PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI USKLAĐENJA PLANA

SUGLASNOST NA ODLUKU O USKLAĐENJU PLANA

SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3.

U članku 3. Plana:

Stavak (2-3) mijenja se i glasi:

»Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (kig), koeficijentima iskorištenosti (kis, Kis) i gustoćom izgrađenosti (Gig) tako da je:

kig - koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

kis -koeficijent iskoristivosti je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice;

Građevinska (bruto) površina zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

Gig -Gustoća izgrađenosti je odnos zbroja pojedinačnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i zbroja građevnih čestica

Kis -Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica«

U stavku (2-4) alineja 2. mijenja se i glasi:

»Ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - kis - 1,00;«

U stavku (2-6) alineje 1. riječi »zaravnjene obodne ili javne površine« zamijenjuju se riječima »zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu«.

Stavak (2-7) mijenja se i glasi:

»Suteren je dio građevine - etaža čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Podrum je etaža - potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža

Potkrovlje je etaža - dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,2 metar, najveća visina sljemena je 4,0 metra.

Tavan je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m.

Etažom se smatra bilo koji kat građevine: podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje.«

Stavak (2-8) alineja1. mijenja se i glasi:

»Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.«

U alineji 3. mijenjaju se riječi »Najveća visina sljemena« u riječi »Ukupna visina građevine«.

Stavak (2-9) mijenja se i glasi:

»Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevina s najviše 3 nadzemne etaže /prizemlja i dva kata (P+2) ili suterena, prizemlja i kata (S + P+1)/, i jednom podzemnom etažom./podrum/.

Građevina u svim pročeljima mora imati vidljive najviše tri nadzemne etaže.«

Stavak (2-10) mijenja se i glasi:

»Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2;

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m2

Stavak (2-11) alineja 2. mijenja se i glasi:

»U građevinama stambene namjene, moguće je organizirati najviše 4 samostalne funkcionalne cjeline. Broj stambenih i poslovnih prostora dozvoljenih u suterenu ili prizemlju mora biti izbalansiran s propisanim standardima koji određuju broj parkirališta za motorna vozila i standardima za uređenje i ozelenjavanje parcele.«

Stavak (2-18) mijenja se i glasi:

»Izvan gradivog dijela građevne čestice, dozvoljava se gradnja jednostavnih građevina i radova čijem se građenju, odnosno izvođenju može sukladno zakonskim i podzakonskim propisima pristupiti bez rješenja o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole, pod uvjetom da se ne ometa pješački ili kolni promet.«

U stavku (2-20) briše se dio teksta (alineja 1. i 2.):

»- gradnja potpornih zidova, stubišta i vanjskih terasa čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,0 m,

-postava elemenata za pergolu, sjenicu i slične građevine čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m«

U stavku (2-22) dodaje se alineja 2. i glasi:

»Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

- usporedo u odnosu na okolne građevine,

- usporedo s prometnicom,

- usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.«

U stavku (2-29) dodaje se alineja 2. i glasi:

»Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.«

Stavak (3-9) mijenja se i glasi:

»Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:

/za stambeni prostor

- 2 parkirališna mjesta za svaku stambenu jedinicu;

/poslovni prostor - trgovina

- 1 parkirališno mjesto na četiri zaposlenika

- 3 parkirališna mjesta na svakih 100 m2 brutto izgrađene površine

/drugi poslovni sadržaji

- 1 parkirališno mjesto - 1 zaposlenik

- 1,5 parkirališnih mjesta na 100 m2 brutto izgrađene površine

/ugostiteljski sadržaji

- 1 parkirališno mjesto - 4 sjedećih mjesta«

U stavku (3-17) iza alineje 1. dodaju se alineje 2. i 3. i glase:

alineja 2.:

»Odvodnju otpadnih voda potrebno je riješiti upuštanjem u javnu kanalizaciju.Područje obuhvata detaljnog plana uređenja prema Prostornom planu uređenja Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 07/07) čini dio izgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja dozvoljava se individualno zbrinjavanje otpadnih voda za manju građevinu kapaciteta do 10 ES prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima.«

alineja 3.:

»Oborinske vode s krovnih površina, ukoliko se ne kanaliziraju u vodoopskrbni rezervoar (cisternu) moraju se upuštati u tlo putem upojnih bunara uz prethodni tretman odmašćivanja putem specijaliziranih uređaja.Zabranjeno je upuštati oborinske vode s krovnih površina te oborinske vode s prometnih površina u javnu kanalizaciju otpadnih voda.Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav. Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode i oborinske vode.«

Stavak (6-1) mijenja se i glasi:

»Pri realizaciji zgrada nužno je osigurati minimalnu razinu komunalnog uređenja građevinskih čestica sukladno Zakonu.«

Dodaje se stavak (6-2) i glasi:

»Sve rekonstrukcije građevina unutar područja, a temeljem ovog plana realiziraju se prema istim uvjetima kao i nove.«

Dodaje se stavak (6-3) i glasi:

»Postojeće građevine (građevine izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i sve druge građevine koje su prema Zakonu s njima izjednačena) a nisu u skladu s uvjetima iz ovog plana, mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima ali da se ne povećava broj samostalnih funkcionalnih cjelina.«

Stavak (7-1) mijenja se i glasi:

»Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi 55 dB, a za noć 45 dB.«

U stavku (7-3) dodaje se alineja 3. i glasi:

»Područje obuhvata detaljnog plana uređenja prema Prostornom planu uređenja Grada Krka (»Službene novine PGŽ« 07/07) čini dio izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja dozvoljava se individualno zbrinjavanje otpadnih voda za manju građevinu kapaciteta do 10 ES prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima.Odvodnju oborinskih voda s javnih kolnih površina rješavti upuštanjem u tlo putem upojnih bunara uz prethodni tretman odmašćivanja putem specijaliziranih uređaja.«

Članak 4.

Elaborat Usklađenja Plana izrađen je u 5 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 5.

Izvornici Usklađenja Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 6.

Tekstualni dijelovi i obvezni prilozi Usklađenja Plana iz članka 2. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 7.

Usklađenje Detaljnog plana uređenja izradio je Ured ovlaštenog arhitekta Nenad Kocijan, Rijeka, Riva boduli 1.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-03/08-01/3

Ur. broj: 2142/01-01-08-10

Krk, 27. svibnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.

 

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=560&mjesto=51500&odluka=14
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr