15.
Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 26. Statuta Općine
Malinska-Dubašnica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 9/02 i
46/ 04), Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica, na 21. sjednici održanoj
dana 18. rujna 2007. godine, donosi
IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za Općinu Malinska-Dubašnica
za razdoblje od 2003. do 2007. godine
I. UVOD
II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE
II.1. Zakon o prostornom uređenju
II.2. Dokumenti prostornog uređenja
II.3. Prostorni plan uređenja općine
II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja
III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
III.1. Položaj Općine Malinska-Dubašnica unutar Primorsko-goranske županije
III.2. Prostorni obuhvat Općine Malinska-Dubašnica
III.3. Stanovništvo Općine Malinska-Dubašnica
IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru
Općine Malinska - Dubašnica
IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa
prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske
županije
IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja
Općine Malinska - Dubašnica
IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata
prostornog uređenja
V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA
UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2004. DO 2006. GODINE
V.1. Analiza realizacije programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za
razdoblje od 2004. do 2006. godine
V.2. Prostorno planska dokumentacija i bespravna gradnja
V.3. Stanje katastarskih podloga
V.4. Imovinsko pravna priprema
V.5. Komunalna opremljenost Općine Malinska-Dubašnica
V.5.1. Cestovni promet
V.5.2. Pomorski promet
V.5.3. Odvodnja otpadnih voda
V.5.4. Vodogospodarstveni sustav
V.5.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava
V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada
V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine
V.6.1. Zaštita prirodne baštine
V.6.2. Zaštita kulturne baštine
I. UVOD
Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne
samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom
ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno
korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u
planiranju prostora.
Odredbom članka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) određeno je da integralni pristup u
planiranju prostora obuhvaća naročito:
- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru,
- izradu dokumenata prostornog uređenja,
- praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.
Jednako tako, odredbama članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04) propisana je
obveza da općine i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja
stanja u prostoru:
- Izvješće o stanju u prostoru,
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Izvješćem o stanju u prostoru se osigurava kontinuitet praćenja stanja u
prostoru, definiraju se nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih
planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih mjera po kojima se
određuje način korištenja i zaštite prostora. Isto tako sadrži ocjenu
provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom,
na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za
prostor. O stanju u prostoru općine izrađuje se četverogodišnje izvješće.
Na temelju četvrerogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru općine donosi se
četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine.
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je
potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju;
procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene
postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i
obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete
življenja. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se potreba
uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog
uređenja, te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu
namjenu.
Za prostorni obuhvat Općine Malinska-Dubašnica do sada je donešeno Izvješće
o stanju u prostoru i to: Izvješće o stanju u prostoru Općine
Malinska-Dubašnica za razdoblje 2002.-2004. godine usvojeno na sjednici
Općinskog vijeća održanoj 8. lipnja 2004. godine (»Službene novine«
br. 22/2004). Imajući na umu navedene činjenice, odnosno da
je u promatranom razdoblju doneseno navedeno Izvješće o stanju u prostoru i
Dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja Općine Malinska-Dubašnica, ovim
Izvješćem o stanju u prostoru Općine Malinska-Dubašnica dati će se cjelovita
slika stanja u prostoru s detaljnom analizom važeće prostorno planske dokumentacije,
u odnosu na obveze iz navedenog Programa mjera.
Jedanako tako ovim Izvješćem će se izvršiti sve potrebne analize i ocjene
koje će biti polazišta za utvrđivanje novog Programa mjera za unapređenje
stanja u prostoru za četverogodišnje razdoblje od 2007. do 2011. godine.
Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru preduvjet je za
zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja za prostor Općine
Malinska-Dubašnica.
II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJE DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE
II.1. Zakon o prostornom uređenju
1994. godine donešen je Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine broj
30/94) kojim se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade,
donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela
državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
uprave u provedni mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i
uređivanje prostora Republike Hrvatske.
Nakon četverogodišnje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika
izmjena Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine broj 68/98) koja je
donijela značajne promjene u odnosu na prostorne planove:
- promjene u strukturi prostornih planova,
- uvođenje instituta javne rasprave,
- obveza sudjelovanja određenih subjekata u postupku izrade i donošenja
dokumenata prostornog uređenja.
Aktivno prateći sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vodeći
računa o osiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite
prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora
Republike Hrvatske uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o prostornom
uređenju i to godine 2000., 2002., i 2004. (»Narodne novine« broj 61/00, 32/02
i 100/ 04).
Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000
metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te
cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne
novine broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a
glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je
slijedom predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine broj 128/04).
U proteklom razdoblju doneseni su važni propisi iz oblasti prostornog
uređenja i to:
- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, o obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne
novine« broj 101/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04),
- Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne
novine« broj 101/98),
- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne
novine« broj 128/04).
II.2. Dokumenti prostornog uređenja
Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija,
korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu
prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.
Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog
propisa.
Dokumenti prostornog uređenja jesu:
- Strategija i Program prostornog uređenja Države
- Prostorni planovi:
- Prostorni plan županije i Grada Zagreba
- Prostorni plan područja posebnih obilježja
- Prostorni plan uređenja općine i grada
- Generalni urbanistički plan
- Urbanistički plan uređenja
- Detaljni plan uređenja
Strategijom prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora
Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog
razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela,
odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:
- osnaživanje prostorno razvojne strukure Države,
- racionalna potrošnja prostora za izgradnju,
- očuvanje vrijednih resursa,
- primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,
- prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu preodređenost područja,
prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.
Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem
zajedničkih obilježja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka
(naseljeni, nenaseljeni) i obradom specifičnih uvjeta razvoja za pojedine
otoke.
Programom prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) utvrđuju se
mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države.
Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa
prostornog uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i
konkretizira opće i posebne strateške postavke.
II.3. Prostorni plan uređenja općine
Prostorni plan uređenja općine (PPUO) utvrđuje uvjete za uređenje općinskog
područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i
sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika
kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini.
Prostorni planovi uređenja općine trebaju se temeljiti na analizi postojećeg
stanja u odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast,
ostvarenu izgrađenost područja, ili na realnim novim programima gospodarskog
rasta.
Grafički dio PPUO-a sadrži tri kartografska prikaza na topografskoj karti u
mjerilu 1:25000, kao i građevinska područja utvrđena na katastarskom planu u
mjerilu 1:5000. gdje se obvezno prikazuju izgrađeni i neizgrađeni dio tog
područja, što bi trebalo odgovarajuće primjeniti i u odredbama za provođenje
plana, do donošenja odgovarajućeg propisa regulirati sva danas još neuređena
pitanja u svezi s građevinskim zemljištem.
Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni
prostornog uređenja, koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na
primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih
planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih
važećom prostorno planskom dokumentacijom. Posljednjom Izmjenom i dopunom
Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« br. 100/04)
utvrđena je obveza da općine i gradovi koji to još nisu učinili da donesu svoje
prostorne planove uređenja najkasnije do 31. prosinca 2005.
Donešeno je Usklađenje Prostornog plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica
(»Službene novine« broj 13/ 2004) i objavljeno u Službenim novinama br. 14/06,
a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o
prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/
04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja
mora (»Narodne novine broj 128/ 04).
II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja
Detaljniji dokumenti prostornog uređenja su Urbanistički plan uređenja i
Detaljni plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja se donosi za:
1. naselja i dijelove naselja koja su sjedišta gradova,
2. naselja i dijelove naselja koja su registrirana kao povijesne
urbanističke cjeline,
3. naselja i dijelove naselja određena prostornim planom županije i Grada
Zagreba.
1. kada se govori o naselju i dijelu naselja koja su sjedišta gradova valja
reći da su to ona naselja u kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu
sjedišta tijela županija, te koja imaju manje od 15000 stanovnika;
2. kada se govori o naselju i dijelovima naselja koja su registrirana kao
povijesne urbanisticke cjeline, valja naglasiti da su to naselja i dijelovi
naselja registrirani kao povijesne urbanističke cjeline temeljem Zakona o
zaštiti spomenika;
3. kada se govori o naselju i dijelovima naselja određena prostornim planom
županije i Grada Zagreba, valja reći da se prostornim planom županije i Grada
Zagreba, mogu temeljem odabranih kriterija, a u odnosu na prostorne
specifičnosti odrediti naselja i dijelovi naselja za koje će se izrađivati
urbanistički plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja određuje načine i oblike korištenja i uređenja
javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti
javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu
korištenja kao što su na primjer sačuvanje oblikovnih vrijednosti područja
naselja, zaštičena područja ili posebno vrijedne ili osjetljive gradske i
seoske sredine.
Detaljni plan uređenja je plan kojim se utvrđuje:
- detaljna namjena prostora,
- režimi uređivanja prostora,
- opremanje prostora komunalnom infrastrukturom,
- uvjete za izgradnju građevina,
- uvjeti za ostale aktivnosti u prostoru.
Detaljni plan uređenja zamjenjuje lokacijsku dozvolu, tako da kartografski
prikazi koji čine grafički dio plana trebaju biti napravljeni na način da budu
jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom.
III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
III.1. Položaj Općine Malinska-Dubašnica unutar Primorsko-goranske županije
Unutar Primorsko-goranske županije Općina Malinska- Dubašnica se nalazi u
Mikroregiji »otok Krk« koja objedinjava Općinu Baška, Općinu Dobrinj, Općinu
Malinska- Dubašnica, Općinu Omišalj, Općinu Punat, i Općinu Vrbnik te Grad Krk.
Općinu Malinska-Dubašnica obuhvaća područje sjeverozapadnog dijela otoka Krka.
Prometno-geografski položaj Krka i Kvarnera je povoljan, jer je to prostor
Mediterana i Gornjeg Jadrana i to su tzv. »Jadranska vrata«, te prirodni
koridor pomorskih putova prema središnjim dijelovima europskog kopna. Njemu
gravitira razvijeni dio europskog kopna, a na udaljenosti od 500 km nalaze se
južna Njemačka, jugozapadni dio Češke i Slovačke, Austrija, Slovenija, zapadna
Mađarska, veliki dio Švicarske i Italije. Izgradnjom aerodroma otok Krk je
povezan sa širim zaleđem i Europom, a izgradnjom mosta dobio je čvrstu vezu sa
kopnom, čime je postao naglašeno tranzitno područje za trajektni promet sa
susjednim otocima i polazna točka tzv. »Plave magistrale«. Od Rijeke je povezan
željezničkom prugom i cestama preko Slovenije na koridore zapadne Europe te od
Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj i cestovnim pravcem
prema Dubrovniku i Grčkoj.
Prostor Općine Malinska-Dubašnica je kulturno povijesno integralni dio otoka
Krka. Prometne značajke područja i blizina grada Rijeke značajno utječu na
razvoj prostora. Dinamičan gospodarski razvoj uzrokovan je blizinom centralnog
tržišta regije, blizinom primarnih prometnih pravaca, blizinom najrazvijenijih
Europskih regija te razvojem turizma. Stalni mehanički priliv stanovnika
uvjetovan je istim čimbenicima.
III.2. Prostorni obuhvat Općine Malinska-Dubašnica
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine« broj 10/97, 124/ 97, 68/98 i 128/99) Općina
Malinska-Dubašnica je dio Primorsko-goranske županije. Općina Malinska-Dubašnica
je jedna od 35 jedinica lokalne samouprave u Županiji Primorsko-goranskoj (14
Gradova i 21 općine).
Općina Malinska-Dubašnica ima površinu 76,68 km2 ili 7668 ha, od
čega 3920 ha otočkog dijela otoka Krka, a 3748 ha pripadajućeg morskog
akvatorija. Dakle, teritorijalna površina općine tvori cca 9,2 % površine otoka
Krka.
Ukupna dužina obale je 14,0 km što iznosi 1,29% ukupne dužine obale
Primorsko-goranske županije. Dužina obale izvan granica građevinskog područja
je 7,9 km, a unutar građevinskog područja 6,1 km. Proporcijski odnos dužina
obale: 56% izvan građevinskog područja i 44% unutar građevinskog područja,
ukazuje na nepovoljno stanje tog obalnog resursa.
Općine Malinska-Dubašnica graniči na sjeveru s Općinom Omišalj, na istoku s
Općinom Dobrinj, te na jugu s Gradom Krkom.
Na prostoru općine stanovanje se primarno razvija u granicama slijedećih
naselja: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići,
Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice,
Sveti Anton, Turčić, Vantačići, Zidarići, Žgombići.
III.3. Stanovništvo Općine Malinska-Dubašnica
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine
Malinska-Dubašnica je ukupno 2.726 osoba. Opća gustoća naseljenosti iznosi
69,54 stanovnika na km2, što je manja gustoća naseljenosti od
prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i
od Primorsko- goranske županije (87 stanovnika/km2).
Evidentiran je kontinuiran rast broja stanovnika općine. On je rezultat
naseljavanja, a ne prirodnog demografskog povećanja kao demografske politike.
Naselje Malinska je okarakterizirano kao naselje s urbanom strukturom. Sva
ostala naselja spadaju u skupinu seoskih struktura.
Pored navedenog broja stanovnika, na području Općine Malinska - Dubašnica
stvarno je evidentirano ukupno 2754 stanova. Postojanje ovako velikog broja
stanova bez stalnog stanovništva je rezultat građenja turističkih vikend
smještajnih jedinica u zonama naselja.
Na području Općine Malinska-Dubašnica naselja u kojima se više od 50%
postojećih građevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalište
u tom naselju su samo Sv. Anton, Sv. Ivan i Zidarići. Sva ostala naselja imaju
veći udio građevina za povremeno stanovanje, sa slijedećim udjelom: Barušići
74%, Bogovići 66%, Kremenići 78%, Ljutići 67%, Malinska 71%, Maršići 90%,
Milčetići 88%, Milovčići 61%, Oštrobradići 56%, Porat 84%, Radići 69%, Sabljići
71%, Sv. Vid- Miholjice 61%, Vantačići 92% i Žgombići 67%.
IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja daje podatke kojima se
prikazuje dinamika izrade i pokrivenost područja Općine Malinska-Dubašnica
prostornim planovima, zatim koncepcijska obilježja postojećih prostornih
planova s tematskim osvrtima na stanovništvo, gospodarske i društvene
djelatnosti, infrastrukturu, promet te zaštitu prostora i okoliša,
primjenjivost tih planskih mjera i provođenje planova. Temeljem takove analize
određuju se potrebne aktivnosti koje će se utvrditi u Programu mjera za
unapređenje stanja u prostoru za slijedeće četverogodišnje razdoblje, a u prvom
redu to je procjena izrade novih dokumenata prostornog uređenja.
IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru
Općine Malinska-Dubašnica
- Strategija prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora
Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) kojom se utvrđuju dugoročni ciljevi
prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta
načela, odnosno ciljeve,
- Program prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) kojom se
utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja
Države,
- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske
županije broj 14/00, 12/ 05 i 50/06). Prostornim planom Županije definirani su
elementi prostornog uređenja regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za
izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a
neki i nedvojbeno),
- Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj
13/04 i 14/06),
- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Porat Vantačići«,(»Službene
novine« broj 30/97 i 10/00),
- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Rova« I. i II., (»Službene
novine« broj 30/97 i 10/00),
- Detaljni plan uređenja turističko ugostiteljskog kompleksa »Pinia« u Portu
(»Službene novine« broj 21/98),
- Detaljni plan uređenja »Polje« (»Službene novine« broj 5/00),
- Detaljni plan uređenja Hotela Maestral i depandanse Marina (»Službene
novine« broj 10/00),
- Detaljni plan uređenja »Noštromo« (»Službene novine« broj 25/03),
- Detaljni plan uređenja »Dobrinčevo« (»Službene novine« broj 10/04),
- Detaljni plan uređenja »Središnjeg dijela zone Haludovo« (»Službene
novine« broj 10/04),
- Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07).
IV. 2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa
prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske
županije
U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno
onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog
korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora
(nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, te načela koja se odnose na
zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.
Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji
razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i
prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj
razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih
aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u
prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati
čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna
dobra.
Ovim izvješćem valja istaknuti smjernice razvoja iz planova višeg reda koje
se neposredno odnose na Općine Malinska-Dubašnica i koje treba ugraditi u sve
dokumente prostornog uređenja koji se donose za prostor Općine
Malinska-Dubašnica, ali i otoka, jer Općina i otok čine jedinstvenu i
nedjeljivu cijelinu.
Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne
novine« broj 50/99)
Ovim prostorno planskim dokumentom najviše razine utvrđena su strateška
opredjeljenja i područja djelovanja u smislu razvoja Republike Hrvatske, a koja
se provedbeno ugrađuju u sve planove nižeg reda. Osnovno načelo koje proizlazi
iz Strategije odnosno Programa prostornog uređenja države, je postizanje
održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora, kako bi se
isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije, treba
omogućiti sljedeće postavke:
- težiti sprječavanju prevelike koncentracije stanovništva, odnosno
ravnomjernijem razmještaju stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu
ruralnog i graničnog područja u svrhu demografske obnove,
- poboljšati postojeću urbanu mrežu i postići skladni regionalni razvoj,
- osigurati investicije u proizvodne i infrastrukturne objekte,
- optimalno koristiti postojeća građevinska područja, a proširivati ih samo
uz opravdanja održivog razvoja,
- obnavljati ruralna naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i
mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete
življenja stanovništva,
- izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljoprivrednom
zemljištu dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i
racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih
ekonomskih dvorišta,
- za naselje koja se nalaze na područjima visoko pogodnog poljodjelskog
zemljišta obvezno pokrenuti postupak za određivanje novih građevinskih područja
i njihovo smanjivanje ili usklađivanje sa stvarnim potrebama,
- spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja
i stimulirati optimalno korištenje postojećih. Ova smjernica je samo prvi korak
u novom procesu redefiniranja građevinskih područja i njihovog drastičnog
smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama,
- usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline naselja
koje su već opremljene komunalnom
infrastrukturom (a imaju pričuve u instaliranim objektima) i
objektima društvenog standarda, kao i u povijesnu graditeljsku cjelinu (radi
njezine obnove i zaštite), uz osiguravanje prostornih preduvjeta za izgradnju
pretežito obiteljskih kuća, s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene
tipovima naselja i regionalnim značajkama, a u skladu s psihološkim,
sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima i činiocima.
Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:
- zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge,
obrazovanje, zdravstvo),
- specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti
i ograničenog kapaciteta otoka,
- razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne
djelatnosti stanovništva uz strogo očuvanje (isključivanje od izgradnje)
otočkih polja i šuma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifične otočne
poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,
- povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih
rješenja komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,
- maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.
Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajedničkim
kriterijima korištenja i zaštite prostora (u prostornim planovima županija),
bez obzira na podijeljenost otoka na gradove i općine. Na većim otocima koji
predstavljaju dostupna središta grupe otoka treba urediti pristaništa i zračne
luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju
otpada i zaštiti od požara.
Turizam predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka države,
pa je njegov ukupni razvitak potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove
neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini.
Neke od bitnih prioritetnih aktivnosti su:
- modernizacija cjelokupne turističke ponude,
- selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i kvalitete
turističkog prostora,
- uvođenje europskih standarda i kvalitete turističke ponude,
- utvrditi prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih
turističkih zajednica,
- utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja,
ali i aktiviranja u funkciji turizma.
Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/05 i 50/06).
Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja
regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih
područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno), a to su:
- podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard
stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po
stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 16.000 do 18.000 USD. Udio
zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%,
- poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući
depopulaciju i izumiranje emigracijskih i nisko natalitetnih područja.
Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi
0.5% prosječno godišnje.
- uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u
Županiji,
- prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite
važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske,
- izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim
resursima,
- razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka,
- postaviti zaštitu okoliša na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša,
integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanja onečišćenja okoliša,
- prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara
uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.
Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka
navedene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije:
- očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka,
- provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim
područjima stanovanja,
- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,
- poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim
vezama,
- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru,
integrirajući sve prometne kapacitete.
U nastavku dan je pregled građevina koje imaju poseban status s obzirom na
državni odnosno županijski značaj.
Građevine od državnog, odnosno županijskog značaja na području Općine
Malinska-Dubašnica su:
Građevine, odnosno zahvati od značaja za Državu, su:
Poštanske i telekomunikacijske građevine:
- radijski koridor: Učka, Krk (Zidine), Rab
- međunarodni TK kabeli I razine: Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja;
Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Građevine za vodoopskrbu:
- regionalni vodoopskrbni sustav.
Građevine, odnosno zahvati od značaja za županiju:
1./ Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Ostale državne ceste:
- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj
Osnovne županijske ceste:
- Malinska - Sv. Vid Miholjice - Kras
- Od (DC Omišalj-Valbiska) - Krk - Baška
2./ Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućjim objektima,
uređajima i instalacijama:
Telekomunikacijske građevine su:
- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk -
Rab - Pag, - alternativni pravci: Njivice-Šilo- Crikvenica
Poštanske građevine su:
- postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka, Poštanski
ured Malinska (51511) pri operativnoj jedinici u Krku.
3./ Građevine za vodoopskrbu:
- pripadajućeg podsustava »Rijeka«
4./ Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
- Njivice - Malinska
5./ Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
- Distribucijski dalekovod 110 kV:
- Omišalj-Krk
- Krk - Lošinj
- Krk - Rab.
IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja Općine
Malinska-Dubašnica (»Službene novine« br. 13/04, 14/06)
Donešeno je Usklađenje Prostornog plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica
(»Službene novine« broj 13/ 04) i objavljeno u »Službenim novinama« br. 14/06,
a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o
prostornom uređenju (»Narodne novine broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)
o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja
mora (»Narodne novine broj 128/04).
Osnovne postavke utvrđene Prostornim planom uređenja Općine
Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06) koje je potrebno
uvažavati kod daljnje realizacije važne za razvoj Općine Malinska-Dubašnica su:
- stvoriti jedinstvenu upravnu i »urbanu« cjelinu, unutar koje se ujednačuju
uvjeti razvitka i urbanog opremanja. Unutar tog sustava a na području cijele
općine potrebno je osiguravati dnevne migracije ljudi i dobara, dnevnu opskrbu
i zaštitu ljudi s gledišta ljudskih potreba,
- osiguraje preduvjeta za uravnoteženje demografske strukture na cjelovitom
području općine,
- podizanje standarda usluga za korisnike prostora uz vrednovanje prostornih
i drugih resursa,
- mjerama ekonomske politike i aktivnostima općine stvarati pogodnosti za
razvoj navedenih djelatnosti i stvarati preduvjete za veći angažman radno
sposobnog stanovništva,
- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih
prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora
javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije,
javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),
- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Uredbe o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,
- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i
kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i
zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih
vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način,
- razvijati prateće uslužne djelatnosti na prostoru naselja i u izdvojenim
zonama za gospodarske namjene,
- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I. kategorije (IV. - V. bonitetne
klase) obavezno namijeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Poljoprivredno tlo, izrazit je element krajolika i daje obilježje prostoru, a
time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,
- razvijati poljoprivredu u granicama raspoloživih poljoprivrednih površina
i njena implementacija u turistički proizvod,
- poticanje obiteljskog gospodarstva,
- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati
i povećati pošumljena područja,
- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodne i kulturno-povijesne
baštine, kao jednog od osnovnih sastavnica identiteta kraja,
- redefiniranje strategije turističkog razvoja i shodno tome
restrukturiranje turističkih kapaciteta,
- razvitjati turističke sadržaje na prostoru Općine u naseljima i u zonama
za izdvojene namjene,
- modernizacija postojeće i izgradnja prometne i komunalne infrastrukture
kao jednog od nosioca gospodarskog razvoja i kvalitete života,
- razvoj prometnog sustava na način koji osigurava funkcioniranje naselja u
uvjetima učetvorostručenja populacije prisutne na području u vrijeme turističke
sezone,
- podizanje kvalitete komunalnog sustava, te potpuno uklanjanje ugroženosti
mora od otpadnih voda izgradnjiom cjelovitog sustava odvodnje,
- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora
energije, te racionalzirati uporabu energije,
- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i
drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama
radi većeg korištenja tuđih iskustava.
IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata
prostornog uređenja
Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na području Općine
Malinska-Dubašnica su:
- Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj
13/04 i 14/06),
- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Porat Vantačići«, (»Službene
novine« broj 30/97 i 10/00),
- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Rova« I. i II., (»Službene
novine« broj 30/97 i 10/00)
- Detaljni plan uređenja turističko ugostiteljskog kompleksa »Pinia« u Portu
(»Službene novine« broj 21/98),
- Detaljni plan uređenja »Polje« (»Službene novine« broj 5/00),
- Detaljni plan uređenja Hotela Maestral i depandanse Marina (»Službene
novine« 10/00),
- Detaljni plan uređenja »Noštromo« (»Službene novine« 25/03),
- Detaljni plan uređenja »Dobrinčevo« (»Službene novine« 10/04),
- Detaljni plan uređenja »Središnjeg dijela zone Haludovo« (»Službene
novine« broj 10/04),
- Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07).
Velika uloga detaljnijih dokumenata prostornog uređenja je u definiranju
prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, istima se određuju načini i
oblici korištenja, uvjeti uređenja javnih i drugih prostora. Isti tako
detaljnijim prostornim planovima razgraničuje se javno od privatnog, kako kroz
namjenu, tako i kroz načine korištenja.
V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA
UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2004. DO 2006. GODINE
V.1. Analiza realizacije Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za
razdoblje od 2004. do 2006. godine
U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine za prostor
Općine Malinska-Dubašnica donesen je Dvogodišnji Program mjera za unapređenje
stanja Općine Malinska-Dubašnica na sjednici Općinskog vijeća održanoj 8.
lipnja 2004. godine. (»Službene novine« broj 22/04).
Navedenim Programom mjera utvrđena je potreba za izradom slijedeće prostorno
planske dokumentacije:
1. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica
(»Službene novine« broj 13/04),
2. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Turističke zone »Porat
Vantačići« (»Službene novine« broj 30/
97 i 10/00) - usklađenje pod nazivom Urbanistički plan
uređenja T-7 Porat istok,
3. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Turističke zone »Rova« I. i
II., (»Službene novine« broj 30/97 i 10/00) - usklađenje pod nazivom
Urbanistički plan uređenja T-6 Rova,
4. Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja turističko ugostiteljskog
kompleksa »Pinia« u Portu (»Službene novine« broj 21/98) - usklađenje pod
nazivom Detaljni plan uređenja T-8 Porat-zapad,
5. Detaljni plan uređenja »Polje« (»Službene novine« broj 5/00) staviti izvan
snage,
6. Detaljni plan uređenja Hotela Maestral i depandanse Marina (»Službene
novine« 10/00) i Detaljni plan uređenja »Središnjeg dijela zone Haludovo«
(»Službene novine« broj 10/04) staviti izvan snage donošenjem Detaljnog plana
uređenja T-1 Haludovo,
7. Urbanistički plan uređenja GP-1 Područje naselja: Malinska, Radići,
Bogovići, Zidarići, Milčetići,
8. Urbanistički plan uređenja GP-2 Porat,
9. Urbanistički plan uređenja GP-3 Vantačići,
10. Detaljni plan uređenja K-1 Sveti Vid - sjever,
11. Detaljni plan uređenja Sveti Vid- zapad,
12. Detaljni plan uređenja T-1 Haludovo,
13. Detaljni plan uređenja R-1 Haludovo (neizgrađeni dio),
14. Detaljni plan uređenja R-3 Sveti Ivan,
15. Detaljni plan uređenja R-5 Porat,
16. Detaljni plan uređenja područja unutar koridora državne ceste Benzinska
stanica.
U proteklom razdoblju od prethodno navedenih dokumenata prostornog uređenja
doneseni su sljedeći planovi:
1. Usklađenje Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene
novine« broj 13/04 i 13/06), a po prethodno pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem
odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94,
68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o
uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04),
2. Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07).
1. Usklađenje Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene
novine« broj 13/204 i 13/06)
Predmetnim usklađenjem izvršeno je usklađenje važećeg dokumenta prostornog
uređenja s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora
(»Narodne novine« broj 128/04), na što je ishođena suglasnost Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka
45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) klasa 350-02/06-04/23, Ur. broj: 531-06-06-3, od 17. 3. 2006.
Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašica (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 13/ 04) utvrdio je je uvjete za uređenje
općinskog područja, odredio svrhovito korištenje i namjenu građevinskog i
drugog zemljišta, zaštitu okoliša i osobito vrijednih dijelova prirode na području
Općine Malinska-Dubašnica.
Dana 13. rujna 2004. stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), s kojom,
temeljem odredbi članaka 22., 23. i 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom
uređenju moraju biti usklađeni svi prostorni planovi. Uredbom se određuju
uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova, kao i uvjeti i mjere za
uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog,
održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Intencija je Uredbe spriječiti
daljnu devastaciju obalnog područja mora, te na temelju jasno utvrđenih uvjeta
i mjerila odrediti pravila ponašanja pri izradi prostornih planova i gradnji na
tom području.
Nakon stupanja na snagu Odluke o usklađenju Prostornog plana
Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 10/05), detaljno usklađenje
sa smjernicama Uredbe potrebno je provesti i u Prostornom planu uređenja Općine
Malinska-Dubašnica.
Navedenim usklađenjem nisu se mijenjale prostorne postavke ali je došlo do
promjena:
- pojedinih provedbenih odredaba,
- granica građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za
izdvojene namjene.
2. Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07)
Za postojeće turističko naselje »Haludovo« napravljen je i donesen Detaljni
plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07) i to za
prostorni obuhvat cca 19,00 ha, maksimalnog broja ležaja 1200.
Stupanjem na snagu Detaljnog plana prestaje vrijediti Odluka o donošenju
Detaljnog plana uređenja središnjeg dijela zone Haludovo (»Službene novine«
Primorsko- goranske županije 14/04).
Stupanjem na snagu Detaljnog plana prestaje vrijediti Odluka o donošenju
Detaljnog plana uređenja hotela Maestral i Marina (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 10/00) za prostorni obuhvat ovog Detaljnog
plana, dok se za stavljanje izvan snage cjelovitog plana treba provesti
postupak sukladan posebnim propisima.
V.2. Prostornoplanska dokumentacija i bespravna gradnja
Prostor Općine Malinska-Dubašnica je oduvijek bio pokriven prostornim
planovima. Dosadašnji prostorni razvoj Općine Malinska-Dubašnica karakterizira:
- od ukupne dužine obale koja je 14,0 km, izvan granica građevinskog
područja je 7,9 km, a unutar građevinskog područja 6,1 km. Proporcijski odnos
dužina obale: 56% izvan građevinskog područja i 44% unutar građevinskog
područja, ukazuje na nepovoljno stanje tog obalnog resursa, odnosno
intenzivirana izgradnja uz obalu,
- izgradnja velikog broja stanova bez stalnog stanovništva, odnosno
turističkih vikend smještajnih jedinica u zonama naselja. Tako da na području
Općine Malinska- Dubašnica naselja u kojima više od 50% postojećih građevina
koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju su
samo Sv. Antun, Sv. Ivan i Zidarići. Sva ostala naselja imaju veći udio
građevina za povremeno stanovanje, sa slijedećim udjelom: Barušići 74%,
Bogovići 66%, Kremenići 78%, Ljutići 67%, Malinska 71%, Maršići 90%, Milčetići
88%, Milovčići 61%, Oštrobradići 56%, Porat 84%, Radići 69%, Sabljići 71%, Sv.
Vid- Miholjice 61%, Vantačići 92% i Žgombići 67%.
Prostor obale je zbog svoje atraktivnosti napadnut bespravnom gradnjom, koja
se dešava kao manja pojavnost izvan građevinskog područja naselja, dok su unutar
građevinskog područja naselja pojedinačni slučajevi prekoračenja gabarita u
odnosu na građevinsku dozvolu.
V.3. Stanje katastarskih podloga
U proteklom razdoblju nabavljene su topografske, orto- photo i katastarske podloge
za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja, kao što je bilo i određeno
kroz Pro
gram mjera za unapređenje stanja u prostoru. I to kako
slijedi:
- katastarske podloge u mj. 1:2880 za cijelo područje Općine
Malinska-Dubašnica,
- ažurirane katastarske podloge u mj. 1:1000 za veći dio Općine
Malinska-Dubašnica,
- orto-photo snimke iz 2006.
U tijeku je katastarska izmjera većeg dijela područja Općine
Malinska-Dubašnica.
Katastar infrastrukture se godinama ne ažurira, odnosno sintezni
infrastrukturni plan postojeće infrastrukture ne postoji.
Potrebno je što hitnije u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti
realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ
1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u
Općinu Malinska-Dubašnica i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.
V.4. Imovinsko pravna priprema
Nisu izvršene nikakve potrebne predradnje za gospodarenja građevinskim zemljištem.
Potrebno će biti uvesti službeni cjenik građevinskog zemljišta po zonama i
namjenama i utvrditi pravila provedbe javnog natječaja sukladno važećim
zakonima kako bi se osigurala javnost i transparentnost za sve načine
raspolaganja.
V.5. Komunalna opremljenost Općine Malinska-Dubašnica
Stanje komunalne opremljenosti se može ocijeniti zadovoljavajućim, uz važnu
napomenu da se opremanje naselja komunalnom infrastrukturom obavlja
kontinuirano.
V.5.1. Cestovni promet
Strukturu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Malinska-Dubašnica
čine: državna, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste:
Državna cesta:
- D-102 Šmrika (D-8) Krk - Baška
- D-104 Sveti Ivan - Valbiska (trajektna luka)
Županijske ceste:
- Ž-5087 Sveti Vid-Miholjice (Ž-5086)-Sveti Vid Dobrinjski-Šilo
- Ž-5086 Porat Malinska - D102 - Sveti Vid Miholjice
- Ž-5085 Turističko naselje Haludovo - Malinska (Ž- 5086)
Lokalne ceste:
- L-58070 Sveti Vid Miholjice (Ž-5086 - Oštrobradić - D- 104
- L-58089 Bogovići (Ž-5086) - L-58070.
Segment dionica glavne državne ceste na otoku Krku D- 102 na području Općine
Malinska-Dubašnica je u relativno dobrom stanju, jer se radi o razmjerno novoj
dionici veće širine i s malo krivina, primjerenih cesti te važnosti. Nažalost,
veći dio dionice razmjerno je nekvalitetan, posebno u nastavku te ceste prema
Krku.
Područjem Općine prolaze tri županijske i dvije lokalne ceste koje su u
lošem stanju; uske su i neodgovarajućeg pokrovnog sloja.
Općina Malinska-Dubašnica razmjerno je dobro povezana autobusnim linijama s
ostalim naseljima na Krku i s Rijekom (Autotrans Rijeka), ali osim cestovnog
javnog prijevoza drugih vrsta javnih prijevoza na području Općine nema.
V.5.2. Pomorski promet
Luke Malinska, Porat i Vantačići su morske luke za javni promet lokalnog
značaja. Ne postoji ustrojen sustav javnog pomorskog prometa između naselja
Malinska i drugih destinacija.
Pored ove tri luke na prostoru postoji morska luka posebne namjene za
potrebe turističke djelatnosti uz hotelski kompleks Haludovo (Ribarsko selo) i
hotel Malin (Draga).
Unutarnji plovni put prolazi akvatorijem općine Malinska-Dubašnica.
U luci Malinska je međunarodni i međudržavni sezonski granični pomorski
prijelaz II. kategorije.
Stanovnici Općine koriste vez u moru za privez vlastitih čamaca, jahti ili
manjih brodova. Za tu namjenu je raspoloživo oko 329 vezova u moru i to na
slijedećim lokacijama: u Malinskoj 240, uključujući vezove u starim
privezištima mandraćima u uvalama Portić, Draga i Cuklićevo, u Rovi 24, u
Vantačićima 25 i u Portu 40 vezova. Za komercijalnu namjenu, raspoloživo je još
oko 344 vezova u moru na slijedećim lokacijama: u Malinskoj 145, u Vantačićima
45, u Portu 90, u Ribarskom selu 34 i u Malinu 30.
V.5.3. Odvodnja otpadnih voda
Sustav odvodnje otpadnih voda na području Općine Malinska-Dubašnica je u
izgradnji. Sve otpadne vode bit će odvođene do postojećeg ispusta na rtu Ćuf.
Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na
području cijele Općine Malinska i mjesta Njivice, pa tako i Planom obuhvaćene
zone, je Idejno rješenje fekalne kanalizacije područja Malinska - Njivice
(Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).
Na području Općine Malinska-Dubašnica, kao i na cijelom području otoka Krka
primjenjuje se razdjelni kanalizacijski sustav, u kome se samo fekalne otpadne
vode obrađuju i kontrolirano ispuštaju u more.
V.5.4. Vodogospodarstveni sustav
Uređenje vodotoka i voda
Područje Općine Malinska-Dubašnica, u graničnim područjima prema Gradu Krku
i Općini Omišalj, uključuje i zone akomulacija / jezera Ponikve i Jezera kraj
Njivica.
Ponikve: Najveće izvorište na otoku Krku. Slivno područje je cca 40 km2.
Potencijal vode u podzemlju je oko 500 l/ sek.
Jezero: Manje izvorište. Slivno područje je cca 12 km2. Pri
promjenama razine mora i jačem utjecaju juga dolazi do zaslanjenja vode.
Korištenje voda
Općina Malinska-Dubašnica se opskrbljuje vodom iz izvorišta: akumulacija
Ponikve, akumulacija Jezero. Temeljni elaborat za planiranje razvoja
vodoopskrbnog sustava na području cijelog otoka Krka je Vodoopskrbni plan otoka
Krka - novelacija 1994.g. (»I G H - P C Rijeka«, Rijeka, 1994. g.).
Trase cjevovoda su vođene ulicama i pješačkim prolazima, u zajedničkom
kanalu s kanalizacijom. Prema pokazateljima na terenu već danas nema dovoljne
količine vode, pa se koristi dovod s kopna (iz akumulacije Tribalj). No usprkos
toga, količina vode iz akumulacija na otoku i količine koje pristižu iz
akumulacije s kopna, nisu dostatne. Sustav vodoopskrbe je kontinuirano u
proširenju osnovne mreže, te prati razvoj naselja.
V.5.5. Izgradnja elektroenergetskog sustava
Općina Malinska-Dubašnica je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Krka.
Preko područja Općine Malinska-Dubašnica prilaze:
- 110 kV dalekovod,
- 35 (20) kV dalekovod
Na području Općine Malinska-Dubašnica je locirana TS 35/10 kV trafostanica
Malinska, a u neposrednoj blizini granice, na području Općine Dobrinj TS 110/35
kV trafostanica Krk (Gabonjin). Trafostanica Krk je važno 110 kV čvorište preko
kojeg se ostvaruje 110kV veza preko dva 110 kV voda s mrežom na kopnu i
osigurano napajanje trafostanica 110/x kV na Rabu i Lošinju.
U 110 kV prijenosnu mrežu trafostanica Krk je povezana sa četiri 110kV voda
od kojih dva dijelom prolaze područjem općine Malinska-Dubašnica:
- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj
- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - RS 110 kV Omišalj
Iz trafostanice TS 110/35 kV Krk danas je na 35 kV izvedeno napajanje za
cijeli konzum otoka Krka i rezervno napajanje otoka Cresa i Lošinja, preko tri
35 kV voda, od kojih koridori dva dalekovoda prolaze preko prostora općine
Malinska-Dubašnica:
- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Malinska
- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Cres
Od TS 35/10 kV Malinska sustav je 35 kV dalekovodom povezan sa sustavom na
području Općine Omišalj.
TS 35/10 kV Malinska smještena je na području Maršići- Sveti Vid. Trafo
stanica je izgrađena za 2X8MVA, što odgovara snazi danas ugrađenih
transformatora.
Unutar ovog sustava, kao okosnice razvijena, je postojeća mreža sustava
niskog i visokog napona s pripadajućim trafo stanicama 10(20)/0,4 kV koji
osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.
V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
Razvoj telekomunikacija na području Općine Malinska- Dubašnica dio je
integralnog sustava Republike Hrvatske i identičan je postavkama za županijsku
razinu, prilagođen korisnicima ovog područja, odnosno pružanje brzu,
kvalitetnu, sigurnu komunikaciju širokog spektra telekomunikacijskih usluga
različitih brzina prijenosa.
Kontinuirano se izgrađuje telekomunikacijski sustav.
V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada
Komunalni otpad s područja Općine Malinska-Dubašnica odlaže se na
odlagalištu Treskavac na području općine Vrbnik. Godišnja količina otpada po
stanovniku je viša od županijskog prosjeka obzirom na sezonsko udvostručenje
populacije tijekom vikenda i ljetnih mjeseci.
Na području općine, kao i na cijelom području otoka Krka, sakupljanje
komunalnog otpada obavlja komunalno društvo u vlasništvu svih jedinica lokalnih
samouprava otoka Krka. Sve jedinice lokalne samouprave otoka Krka uključene su
u provedbu programa pod nazivom »Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja otpada
na otoku Krku«, koji uključuje razvrstano prikupljanje otpada u posude koje su razmještene
po svim naseljenim mjestima, po kategorijama: pet ambalaža, bio otpad, staklo,
papir i metal. U sklopu programa, uređeno je i posebno sabirno mjesto na kojem
se odlaže krupni komunalni otpad. Sustav skupljanja komunalnog otpada na
prostoru općine je zadovoljavajući. Pokrivenost njegovog odvoza je 100%, ali u
sustavu skupljanja postoji još mogućnosti za poboljšanja u njegovom
razvrstavanju, evidentiranju i postupanju u fazi prikupljanja i odvoza.
Na području Općine Malinske-Dubašnica postoje takozvani »divlji« deponiji
deponiji - odlagališta otpada na površinama koje nisu određene za tu namjenu,
ali ne postoje njihova evidencija. Poseban problem je građevinski otpad. Takav
otpad se najčešće odlaže na najosjetljivija područja: šume, ponikve, lokve, morsku
obalu, čime se negativno utječe na postojeće stanja okoliša.
V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine
Postojeću prirodnu i kulturnu baštinu je potrebno štititi sukladno posebnim
propisima. Potrebno je sustavno nastaviti sa zaštitom objekata.
V.6.1. Zaštita prirodne baštine
Zaštićeni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Općine
Malinske-Dubašnica:
. Posebni rezervat
Jezero kraj Njivica
Jezero Ponikve
Jezero predstavlja jedinstvenu prirodnu oazu močvarne vegetacije na širem
području Kvarnera što je od važnosti za opstanak pojedinih vrsta biljaka i
životinja vezanih za takva staništa.
. Spomenik prirode
sve veće lokve na području Općine Malinska-Dubašnica
. Zaštičeni krajolik
Šumsko područje u uvali Čavlena
Šumovita uvala Čavlena jedan je od najvrednijih primjera sačuvane šumske
oaze otoka Krka. Posebno su vrijedne stare šumske sastojine hrasta medunca i
bijelog graba, možda među najljepšima na čitavom otoku, s bogatim staništima
ptica.
V.6.2. Zaštita kulturne baštine
Povijesni naziv ovog područja je Dubašnica, po istoimenom naselju koje je
znatno starije od naselja Malinska. Područje Dubašnice je jedini prostor na
otoku Krku koji nije imao naseobinsko i kaštelsko središte, ali i jedino uz
poljičko područje, za koje se točno zna da je naseljeno u XV. stoljeću u
vrijeme migracije Hrvata s kopna.
Zaštićeni spomenici kulture
A) Seoska naselja (ruralne cjeline):
1. Sv. Vid / rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.: BG-537/1-1976.
B) Etno zone i etno spomenici:
1. Dubašnica / Rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.: BG-83/1-1972.
2. Bogovići,
3. Barušići,
4. Kremenići,
5. Ljutići,
6. Milčetići,
7. Milovčići
8. Oštrobradići,
9. Porat,
10. Sv. Ivan,
11. Strilčići,
12. Sabljići,
13. Sv. Anton,
14. Turčići,
15. Vantačići,
16. Zidarići
17. Žgombići
18. Miholjice-Semenje / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.:
BG-501/1-1975.
19. Sršići-Sv.Vid / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-531/1-1976.
C) Pojedinačne građevine:
1. Crkva i Samostan Sv. Marije Magdalene u Portu
/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: KB-749/ 1-1973.
2. dvije stambene građevine u Miholjicama
/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-269/ 2-1975.
Evidentirani spomenici kulture
D) Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti
1. Dubašnica - staro groblje - Crkva Sv. Apolinara / arheološka zona
ranokršćansko i srednjevjekovno razdoblje,
2. Gradina - prapovijesna gradina / arheološka zona
3. Sv. Vid-Miholjice, lokalitet Ogradi - antički arheološki kompleks
4. Uvala Zaharija (sjeverni dio uvale Čavlena) - arheološka i
hidroarheološka zona
5. Selo Sršići, drmun Cickini, antički i ranokršćanski arheološki kompleks
6. Uvala Sv. Martina arheološki i srednjevjekovni kompleks
E) Pojedinačne građevine
1. Sv. Ivan - Kapela Sv. Ivan, barokna sakralna građevina;
2. Bogovići - Župna crkva Sv. Apolinara, XVII-XIX st. sakralna građevina;
3. Dubašnica - Zvonik stare crkve Sv. Apolinara, sakralna građevina;
4. Sv. Anton - Crkva Sv. Antona, sakralna građevina;
5. Sv. Vid-Miholjice - Kapela Sv. Mihovila na groblju, sakralna građevina;
6. Sv. Vid- Miholjice - Kapela Sv. Vida-Miholjice u središtu sela, sakralna
građevina;
7. Sv.Vid-Miholjice - župna crkva Sv. Mihovila, sakralna građevina:
8. Sršići - kapela Uznesenja Marijina, sakralna građevina
9. Oštrobradić - Kapela Sv. Ivana Matahara, sakralna građevina;
10. Ljutić - Kapela Sv. Pavla, sakralna građevina;
11. Žgombić - Kapela Sv. Andrije Apostola, sakralna građevina;
12. Turčići - Kapela Sv. Roka, sakralna građevina
F) Pojedinačni arheološki lokaliteti (ruševne srednjevjekovne kapele)
1. Sabljići - Kapela Sv. Juraj
2. Strilčić - Kapela Sv. Nikole
3. Kapela Sv. Kuzma i Damijana, iznad starih Miholjica, drmun Kaštelić
Klasa: 350-04/06-04/1
Ur. broj: 2142/05-01-07-14
Malinska, 18. rujna 2007.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
Predsjednik
Josip Sormilić, v. r.
