SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 34. Ponedjeljak, 10. studenog 2014.
GRAD CRIKVENICA

70.

Na temelju članka čl. 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), a u svezi s odredbom članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13), članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko- -goranske županije«, broj 26/09, 34/09-ispravak, 7/13) i Odluke o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 37/12, 35/13, 23/14), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 14. sjednici održanoj dana 6. studenoga 2014. godine, donijelo je

ODLUKU
O DONOŠENJU CILJANIH IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
CRIKVENICA CENTAR

I. TEMELJNE ODREDBE

Glava I.

Ovom se Odlukom donose Ciljane Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/08).

Izrađivač Ciljanih Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar je »Urbanistica« d.o.o. iz Zagreba, Đorđićeva 5/II.

Glava II.

Ciljane Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar sastavni su dio ove Odluke, a sastoje se od tekstualnog i grafičkog dijela te obveznih priloga.

Tekstualni dio sadrži:

I - ODREDBE ZA PROVOĐENJE - IZMJENE I DOPUNE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1.Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

1.2.Korištenje i namjena prostora

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1.Zone poslovne gradnje

2.2.Zone ugostiteljsko - turističke gradnje

2.3.Zona ugostiteljsko - turističke gradnje - luka nautičkog turizma

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina, stambeno - poslovnih građevina i poslovno - stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

5.1.Kopneni prometni sustav

5.1.1.Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.2.Ulična mreža

5.1.3.Pješačke površine

5.1.4.Promet u mirovanju (parkirališne površine)

5.1.5.Biciklističke staze

5.2.Pomorski promet

5.3.Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.4.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.4.1.Vodnogospodarski sustav

5.4.2.Energetski sustav

6.Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina

6.1.Javne zelene površine

6.2.Zaštitne zelene površine

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

7.2.Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1.Čuvanje i poboljšanje kvalitete vode

9.2.Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

9.3.Zaštita od prekomjerne buke

9.4.Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.Mjere zaštite od požara

9.6.Mjere zaštite od potresa

9.7.Mjere zaštite od poplava

10.Mjere provedbe plana

10.2.Obaveza izrade urbanističko - arhitektonskog natječaja

10.3.Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

II - GRAFIČKI DIO PLANA sadrži:

1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2.000

2.aINFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE - Prometni sustav u mjerilu 1:2.000

2.b.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE - Energetski sustav, pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:2.000

2.c.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2.000

3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - u mjerilu 1:2.000

4. NAČIN I UVIJETI GRADNJE - u mjerilu 1:2.000

III - OBVEZNI PRILOZI sadrže:

III - 1.Obrazloženje

III - 2.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

III - 3.Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

III - 4.Zahtjevi i mišljenja iz Zakona o prostornom uređenju

III - 5aIzvješće o javnoj raspravi (prva javna rasprava)

III - 5b.Izvješće o ponovnoj javnoj raspravi

III - 6.Evidencija postupka izrade i donošenja plana

III - 7a.Sažetak za javnost (prva javna rasprava)

III - 7b.Sažetak za javnost (ponovna javna rasprava)

III - 8Stručni izrađivač

Glava III.

Sadržajem Elaborata Ciljanih Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar navedenim u glavi II. ove Odluke odgovarajuće se zamjenjuju dijelovi Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/08).

I - 1 TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje - Izmjene i dopune

Članak 1.

U članku 6., stavku 1., u tablici u 7. retku, iza riječi »turizma« dodaje se tekst: »i izdvojeni dio luke nautičkog turizma«.

Članak 2.

U članku 11., stavku 1., alineji 7. iza riječi »Isusova« dodaje se tekst «, D74 župni ured«.

U članku 11., iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Od planiranih zahvata na površinama javne i društvene namjene predviđa se izgradnja Multimedijalnog centra na lokaciji današnjeg autobusnog kolodvora, te rekonstukcija građevine župnog ureda.«

Članak 3.

Ispred članka 12., naslov »1.2.5. Gospodarska namjena - poslovna namjena (K1) i komunalno servisna (K2)« mijenja se i glasi:

»1.2.5. Gospodarska namjena - poslovna namjena (K1), poslovna namjena - pretežito trgovačka (K2), poslovna namjena - komunalno- servisna (K3) i poslovna namjena - pretežito uslužna, pretežito trgovačka i/ili komunalno servisna (K)«

Članak 4.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»Članak 12.

Poslovna namjena (K1) su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, poslovni hoteli i sl.

Na površinama poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:

-prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine;

-ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

-prometne i komunalne građevine, javne garaže;

-benzinske postaje;

-građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Poslovna namjena - pretežito trgovačka (K2) su trgovački sadržaji sa pratećim uslužnim, ugostiteljskim, uredskim i sl. poslovnim sadržajima.

Na površinama poslovne namjene - pretežito trgovačke (K2) mogu se graditi i:

-izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

-ugostiteljske građevine i građevine za zabavu,

-prometne i komunalne građevine,

-građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Poslovna namjena - komunalno - servisna (K3) su:

-komunalno-servisni i prateći skladišni prostori (K31)

-komunalno-servisni - javna garaža i prateći prostori (K32).

Poslovna namjena - pretežito uslužna, pretežito trgovačka i/ili komunalno-servisna (K) su poslovni, uslužni, trgovački sadržaji i/ili komunalno-servisni sadržaji sa pratećim ugostiteljskim i sl. sadržajima.

Na površinama poslovne namjene (K) mogu se graditi i:

-izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

-ugostiteljske građevine i građevine za zabavu,

-prometne i komunalne građevine,

-građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Na površinama poslovne namjene (K1), komunalno - servisne (K31) i poslovne namjene - pretežito uslužna, pretežito trgovačka i/ili komunalno-servisna (K1-3) moguće je graditi najviše jedan stan na jednoj građevinskoj čestici, isključivo u sklopu poslovne građevine. Na površini poslovne namjene - komunalno-servisne- javna garaža (K32) i pretežito trgovačke (K2) nije dopušten smještaj stanovanja.«

Članak 5.

U članku 13., iza teksta:

»1.2.7. Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička - luka nautičkog turizma (LN)

Na prostoru između Velikog mola - glavnog lukobrana i sekundarnog gata (u produžetku postojećeg na ušću Dubračine) planirana je luka nautičkog turizma - marina Crikvenica, kapaciteta max. 200 vezova za brodove dužine prosječno 12,00 m« dodaje se tekst: «, a na prostoru uz luku otvorenu za javni promet Podvorska izdvojeni dio luke nautičkog turizma - marine Crikvenica. Izdvojeni dio marine Crikvenica namijenjen je za pristup servisnim sadržajima koji su smješteni na kopnenom dijelu izdvojenog dijela marine.«

Članak 6.

Ispred članka 17., naslov »1.2.9. Površine komunalnih građevina - groblje (G)« mijenja se i glasi »1.2.9. Komunalne građevine«.

Ispred članka 17., iza novog naslova:»1.2.9. Komunalne građevine« dodaje se novi podnaslov: »Groblje (G)«.

Članak 7.

Iza članka 17. dodaje se novi podnaslov i novi članak 17.a koji glase:

»Kiosci

Članak 17a.

Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr. kao za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada Crikvenice.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na ostalim površinama, uz posebnu suglasnost Grada Crikvenice.

Na sjeverozapadnom dijelu građevne čestice tržnice dopušten je smještaj kioska trgovačkog sadržaja uz posebnu suglasnost Grada Crikvenice. Ukoliko se kiosk postavlja na temelju posebne suglasnoti Grada Crikvenice izuzima se iz uvjeta gradnje određenih člankom 24. ovih Odredbi za provođenje.«

Članak 8.

U članku 18., stavku 2., alineja 2. mijenja se i glasi:

»- građevine i površine pomorskog prometa: luka otvorena za javni promet županijskog značaja Crikvenica i luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Podvorska.«

Članak 9.

U članku 19., stavku 1., iza oznake « Z15« dodaje se « i Z16«.

Članak 10.

U članku 21., stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»Površine smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i uključuju površine gospodarske namjene - poslovne (K1), poslovne - pretežito trgovačke (K2), poslovne - komunalno-servisne (K3), poslovne pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno-servisne (K), te površine ugostiteljsko-turističke namjene - hotele (T1) i luku nautičkog turizma (LN). Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti predviđa se i na površinama mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Za svaku površinu gradnje, kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE određeni su uvjeti i način gradnje. Za površinu poslovne namjene, poslovne - pretežito trgovačke i poslovne - komunalno - servisne namjene određene su zone poslovne gradnje (K11, K12, K2, K31, K32, K1, K2 i K3,), dok su za površine ugostiteljsko-turističke namjene (T1) određene zone ugostiteljsko-turističke gradnje (T11-T18).«

Članak 11.

U članku 23., stavku 1. tekst « detaljnog plana uređenja i »i tekst « detaljnim planom, odnosno« briše se.

U članku 23., stavku 2. i 3.. iza broja »4,0« riječ »metra« zamjenjuje se oznakom »m«.

Članak 12.

Ispred članka 24. u naslovu iza oznake »K12« veznik »i« se zamjenjuje zarezom i iza oznake »K2« se dodaje tekst «, K31, K32, K1, K2 i K3«.

Članak 13.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Članak 24.

Zone poslovne gradnje uz luku nautičkog turizma (K11 i K12)

Unutar zona poslovne gradnje uz luku nautičkog turizma (K11 i K12) planiran je smještaj građevina poslovne namjene (trgovački, uslužni i ugostiteljski sadržaji, poslovni hotel i sl.), na jednoj ili više građevnih čestica.

Urbanističko - arhitektonskim natječajem potrebno je preispitati i odrediti smještaj građevina unutar zona gradnje K11 i K12 te osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta i za potrebe luke nautičkog turizma - marine.

Postojeće komunalno - servisne građevine unutar zone K11 (benzinsku postaju i crpnu stanicu) moguće je zadržati ili redefinirati (oblikovno, sadržajno i pozicijski).

Oblik i veličina građevne čestice utvrdit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.

Visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Zona poslovne gradnje - pretežito trgovačke (K2)

Unutar zone poslovne gradnje - pretežito trgovačke (K2) dopuštena je izgradnja ili rekonstrukcija postojeće građevine (tržnice).

Poslovnu građevinu je dopušteno graditi/rekonstruirati uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

Površina građevne čestice istovjetna je površini zone (K2) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

Na građevnoj čestici u zoni K2 dopuštena je izgradnja/ rekonstrukcija građevine poslovne namjene - pretežito trgovačke (tržnice).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na jednoj građevnoj čestici u zoni K2 dopušten je smještaj više građevina osnovne namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu i/ili tehnološku cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.

Visina građevine gospodarske namjene poslovne mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Visina građevine iznosi najviše 9,5 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 12,5 m.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima ovih Odredbi za provođenje za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina druge namjene u građevine gospodarske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za provođenje za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

Na građevnoj čestici (zona K2), na njezinom sjeverozapadnom dijelu, dopušten je smještaj montažne građevine (kioska) trgovačkog sadržaja. Najveća tlocrtna površina kioska iznosi 20 m2, najveći dopušten broj etaža iznosi jednu etažu (prizemlje). Površina kioska se uračunava u koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti građevne čestice.

4. oblikovanje građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

5. uređenje građevne čestice

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

6. pomoćne građevine

Uz građevine poslovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

-ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.«

Članak 14.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Članak 25.

Zona poslovne gradnje - komunalno-servisne uz luku Podvorska (K31)

Unutar zone poslovne - komunalno-servisne gradnje uz luku Podvorska (K31) planiran je smještaj sadržaja komunalno - servisne namjene (građevina za prodaju i servis brodica, i sl. sadržaji) odnosno dopuštena je izgradnja ili rekonstrukcija postojećih komunalno-servisnih građevina. Komunalno-servisne građevine je dopušteno graditi/rekonstruirati uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (K31) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

Osim komunalno-servisnih građevina, u ovoj zoni je dopušten smještaj javne i društvene građevine (jedriličarski klub i sadržaji u funkciji osnovne namjene). Uvjeti za izgradnju javne i društvene građevine su istovjetni uvjetima za servisno-komunalnu građevinu iz ovog članka.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, iznosi 2 nadzemne etaže.

Visina građevine gospodarske namjene poslovne mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Visina građevine iznosi najviše 9,5 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 12,5 m.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine gospodarske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

4. oblikovanje građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

5. uređenje građevne čestice

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

6. pomoćne građevine

Uz građevine poslovne namjene (komunalno-servisne) mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

-ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Zona poslovne gradnje - komunalno-servisne - javna garaža (K32)

Unutar zone poslovne gradnje - komunalno-servisne - javna garaža (K32) planirana je izgradnja građevine javne garaže sa pratećim sadržajima uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

Građevna čestice istovjetna je površini (K32) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

Unutar zone poslovne gradnje - komunalno-servisne - javna garaža (K32) planirana je izgradnja građevine javne garaže sa pratećim sadržajima (trgovački, uslužni, ugostiteljski, poslovni i sl.).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.

Na građevnoj čestici dopušten je smještaj parkirališnih i manipulativnih površina.

Kapacitet parkirališno-garažnih mjesta iznosi max. 240.

Visina građevine gospodarske namjene poslovne mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m dok najveća dopuštena ukupna visina iznosi 12,5 m.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši se u skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.

4. oblikovanje građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

5. uređenje građevne čestice

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

6. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Zone poslovne gradnje u centru (K1, K2, K3)

Unutar zona poslovne gradnje u centru (K1, K2 i K3) dopuštena je izgradnja građevina poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i/ili komunalno-servisne) ili rekonstrukcija postojećih građevina.

Izgradnja poslovnih građevina i rekonstrukcija dopuštena je uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površinama (K1, K2 odnosno K3) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

Unutar zona poslovne gradnje u centru (K1, K2 i K3) dopuštena je izgradnja građevina poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i/ili komunalno-servisne) ili rekonstrukcija postojećih građevina.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Unutar pojedinačnih zona (K1, K2, K3) dopušten je smještaj jedne ili više građevnih čestica.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 .

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.

Visina građevine gospodarske namjene poslovne (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i/ili komunalno-servisne) mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Visina građevine iznosi najviše 9,5 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 12,5 m.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine gospodarske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

4. oblikovanje građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

5. uređenje građevne čestice

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

6. pomoćne građevine

Uz građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i/ili komunalno servisne) mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

-ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.«

Članak 15.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»Članak 32.

Zona T17 - hotel

Zona T17 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela minimalne kategorije 4 zvjezdice. Na građevnoj čestici dopuštena je gradnja hotela odnosno rekonstrukcija postojeće građevine uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

Površina građevne čestice istovjetna je površini (T17) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

Zona T17 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,5.

Najveći dopušteni broj etaža je 5, ali dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže.

Najveća dopuštena visina iznosi 15,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 18,0 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 60 postelja.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina ugostiteljsko-turističke namjene.

Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko - turističke namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se penamijeniti u građevine stambene namjene.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži mogu zauzimati i do 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

4. oblikovanje građevina

Arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene mora biti u skladu s funkcijom građevine, uz upotrebu svih kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa ili za solarije (otvorena krovišta).

5. uređenje građevne čestice

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.

Na građevnoj čestici mogu se planirati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji moraju biti u nivou terena. Iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to maksimalno do visine od 1,0 m, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4 m.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 1,50 m (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala. Iznimno, ograde mogu biti i više ali ne više od 2,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini i/ ili na građevnoj čestici u skladu s namjenom i poglavljem 5.1.4. »Promet u mirovanju« ovih Odredbi za provođenje. Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih Odredbi za provođenje.

Za sve građevine obavezna je ugradnja separatora masti. Nakon obrade otpadne vode ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje (u slučaju vlastitog sustava).

6. pomoćne građevine

Uz građevine ugostiteljsko - turističke namjene mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

-ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.»

Članak 16.

U članku 34., stavku 3. tekst « komunalne luke Podvorska (KL)« se zamjenjuje novim tekstom: »izdvojenog dijela luke nautičkog turizma Crikvenica«.

Članak 17.

U članku 35., stavku 1., alineji 11. točka ».« se zamjenjuje zarezom »,«.

U članku 35., stavku 1., iza alineje 11. dodaje se alineja 12. koja glasi:

»- D74 - župni ured.«.

U članku 35., iza naslova « Smještaj građevina društvenih djelatnosti na građevnoj čestici«, u stavku 3.,4. i 5. iza broja »4,0« riječ »metra« zamjenjuje se oznakom »m«.

U članku 35., iza teksta:

« Zone D71 Crkva Sv. Antona, D72 Crkva Uznesenja BDM, D73 Samostan Časnih sestara srca Isusova

Zone D71, D72 i D73 predstavljaju građevne čestice postojećih građevina kulturno - povijesnih i ambijentalnih vrijednosti. Oblik i veličina građevne čestice svake pojedine zone određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Postojeće građevine moguće je rekonstruirati prema smjernicama nadležnog tijela zaštite, neposrednom provedbom ovog Plana.«

dodaje se novi tekst koji glasi:

»Zona D74 - župni ured

Zona D74 predstavlja građevnu česticu građevine župnog ureda.

U zoni D74 dopuštena je izgradnja odnosno rekonstrukcija građevine župnog dvora uz slijedeće granične uvjete.

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice istovjetna je postojećoj formiranoj građevnoj čestici, a najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini D74 čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

Zona D74 predstavlja građevnu česticu građevine župnog ureda.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,0.

Najveći dopušteni broj etaža je podrum i dvije nadzemne etaže.

Rekonstrukcija postojećih građevina javne i društvene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina kod kojih je koeficijent izgrađenosti (kig) veći od propisanog ovim Planom za nove građevine određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od onih propisanih ovim Planom rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u vjerske građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

4.oblikovanje građevina

Građevine trebaju oblikovanjem biti sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

5. uređenje građevne čestice

Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

6. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Tijekom rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.«

Članak 18.

U članku 39., stavku 1. tekst« detaljnog plana uređenja DPU1 i« i tekst »detaljnim planom, odnosno« briše se.

U članku 39., stavku 2., 3.i 4. iza broja »4,0« riječ »metra« zamjenjuje se oznakom »m«.

Članak 19.

U članku 44., stavku 1. tekst «, osim na površini obuhvata detaljnog plana uređenja DPU 1« briše se.

Članak 20.

U članku 45., stavku 1. tekst: »u skladu s uvjetima detaljnog plana uređenja DPU 1, odnosno« se zamjenjuje novim tekstom: »se neposrednom provedbom ovog plana, a unutar područja obuhvata urbanističko-arhitektonskog natječaja odredit će se«.

Članak 21.

U članku 47., stavku 1. tekst: »se u skladu s uvjetima detaljnog plana uređenja DPU 1, odnosno« se zamjenjuje novim tekstom: »se neposrednom provedbom ovog plana, a unutar područja obuhvata urbanističko-arhitektonskog natječaja odredit će se«.

Članak 22.

Naslov ispred članka 48. i članak 48. brišu se.

Članak 23.

U članku 50., stavku 4. tekst: »detaljnog plana uređenja i« briše se.

Članak 24.

U članku 52., stavku 3. tekst: »obuhvata obavezne izrade detaljnog plana uređenja DPU 1 te « i « detaljnim planom, odnosno« briše se.

Članak 25.

U članku 54., stavku 1., alineji 9. tekst: »Kotorske ulice« zamjenjuje se tekstom »odvojka Frankopanske (OU6)«.

Članak 26.

U članku 57., stavku 1., alineji 6. iza teksta »Frankopanske (postojeća)« dodaje se novi tekst: »i planirani spoj na Kotorsku«.

Članak 27.

U članku 58., iza stavka 5. dodaje se novi tekst koji glasi:

»Planom se predviđa premošćivanje vodotoka Dubračina na dionici ostale ulice OU 6 (odvojak Frankopanske i spoj na Kotorsku ulicu)-planska oznaka d1 na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav.

Minimalna širina mosta na tom dijelu iznosi 7,50 m, a podrazumijeva dvije prometne trake ukupne širine 6,0 m (2x3,0m) i jednostrani pješački nogostup širine 1,50 m.

Minimalna visina svijetlog otvora ispod konstrukcije mosta mora iznositi 2,50 m na dijelu gdje šetnica prolazi ispod mosta.

Most i svi elementi konstrukcije mosta (upornjaci, stupovi i sl.) se moraju izvesti na način da se ne ugrozi vodni režim vodotoka Dubračina, a sve u skladu sa Zakonom o vodama i odredbama navedenim u Poglavlju 9.7 Mjere zaštite od poplave.

Projektno rješenje treba usaglasiti sa postojećom projektnom dokumentacijom iz arhiva Hrvatskih voda i sa elaboratom utvrđivanja granice inundacijskog područja odnosno granice vodnog dobra Dubračine.«

Članak 28.

Ispred članka 59., u naslovu »5.1.3. Pješačke površine iza riječi »Pješačke« dodaje se tekst »i interventne«.

Članak 29.

Članak 59. mijenja se i glasi:

»Članak 59.

Pješačke površine

Postojeće i planirane pješačke i kolno - pješačke površine i trgovi definirani su ovim planom kao osnovna mreža pješačkih komunikacija. Od osobitog je značaja predloženo formiranje pješačke zone u središnjem dijelu grada, čije će se uređenje detaljno definirati propisanim urbanističko - arhitektonskim natječajem.

S ciljem kvalitetnijeg preuzimanja funkcije glavnog gradskog trga, na Trgu S. Radića predviđa se ukidanje prometnice uz današnju apoteku i zapadnu stranu hotela Internacional te proširenje rive i povezivanje Strossmayerovog šetališta i ulice I. Skomerže.

Kao važan doprinos slici grada Planom se predviđa uređenje šetnice uz Dubračinu, s ciljem povezivanja sadržaja društvene i ostalih sadržaja centra.

Minimalna širina novih pješačkih površina (šetnica) koje se izvode izvan koridora prometnica iznosi 1,60 m s mogučnošću uređenja zelenih površina (otoka) uz iste.

Trgove i pješačke površine potrebno je opremiti adekvatnom urbanom opremom i vanjskom rasvjetom, a hodne površine se uređuju kao protuklizne.

Interventne površine

U zoni mješovite namjene - pretežito stambene u centru Crikvenice (M1) se zadržava postojeći interventni prolaz (nije javna prometna površina) koji je označen na kartografskom prikazu br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE.«

Članak 30.

U članku 60., stavku 1., alineji 1. u riječi »garžama« se iza slova »r« dodaje slovo »a«.

Članak 31.

Članak 61. mijenja se i glasi:

»Članak 61.

Planom je određena lokacija javnog parkirališta uz planirani autobusni kolodvor (P), koja je prikazana na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav.

Uz navedenu površinu javnog parkirališta, također se predviđa smještaj određenog broja javnih parkirališno - garažnih mjesta na površinama koje ovim planom nisu razgraničene kao površine parkirališta, a nalaze se unutar površine obuhvata obavezne provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Na području centra Crikvenice u zoni poslovne namjene - komunalno-servisne (K32) planiran je smještaj javne garaže s vanjskim parkiralištem. Detaljni uvjeti su određeni člankom 25. ovih Odredbi za provođenje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za uređenje javnih parkirališta je 1,0. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju. Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.

Planom se predviđa smještaj cca 340 parkirališno - garažnih mjesta unutar površine obuhvata obavezne provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, od čega je dio namijenjen potrebama luke nautičkog turizma - marine.

Način uređenja kolnih i pješačkih površina te potrebnog broja javnih parkirališno - garažnih mjesta unutar definiranih koridora prometnica odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem.«

Članak 32.

U članku 64., iza stavka 2., dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

»Iznimno, unutar zona koje su smještene unutar povijesne jezgre Crikvenice, dopušta se rješavanje parkirališnih mjesta i izvan građevne čestice kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini ili iznimno na javno-prometnoj površini.

Parkirališne površine koje su popločene odnsono izvedene od tipskih betonskih elemenata (ili elemenata izrađenih od drugih materijala) koji se mogu ozeleniti - zatravnati (betonske sače i sl. elementi) uračunavaju se u zelene površine građevnih čestica odnosno u obvezni postotak udjela zelenih površina definiranih ovim Odredbama za provođenje.«

Članak 33.

U članku 66., stavak 2. mijenja se i glasi:

»Površine u funkciji pomorskog prometa na području obuhvata Plana su luka Crikvenica - luka otvorena za javni promet županijskog značaja i luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Podvorska.«

Članak 34.

U članku 67., stavku 1. riječ »zadržavanje« zamjenjuje se riječju »povećanje«.

Članak 35.

Ispred članka 68., naslov »Komunalna luka Podvorska - izdvojeni dio luke otvorene za javni promet Crikvenica« mijenja se i glasi: »Luka Podvorska - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja«

Članak 36.

Članak 68. mijenja se i glasi:

»Članak 68.

Unutar površine luke otvorene za javni promet Podvorska predviđeno je, uz postojeće vezove lokalnog stanovništva te vezove klubova sportskih aktivnosti na moru, reorganizacijom načina korištenja i dogradnjom ostvariti kapacitet od cca 300 vezova, uz dopunu sadržajima koji nedostaju.

Otvorenu luku za javni promet Podvorska je dopušteno razgraničiti na komunalni, operativni i nautički dio luke.

Komunalni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti.

Operativni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja.

Nautički dio luke je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila.

Kopneni dio luke potrebno je urediti, te osigurati smještaj helidroma.«

Članak 37.

U članku 83., iza stavka 8., dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

»Ukoliko se trafostanica gradi kao samostojeća građevina u vlasništvu lokalne distribucije, najmanja udaljenost trafostanice od granice susjedne čestice iznosi 1,0 m, a od regulacijske linije 2,0 m, a samo iznimno i manje prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili posredni pristup do javne površine.«

Članak 38.

U članku 86., stavku 2., alineji 5. točka ».« se zamjenjuje zarezom »,«.

U članku 86., stavku 2., iza alineje 5. dodaje se alineja 6. koja glasi:

»- Park Z16.«.

Članak 39.

U članku 89., stavku 1., iza naslova »Gradski parkovi«, alineji 5. točka ».« se zamjenjuje zarezom »,«.

U članku 89., stavku 1., iza naslova »Gradski parkovi«, iza alineje 5. dodaje se alineja 6. koja glasi:

»- Park centar (Z16).«.

U članku 89., stavku 1., iza naslova »Trgovi, šetališta i šetnice«, tekst »osim crnika,« i »grm divlje smokve koji raste iz zida rive, oko 50 cm iznad nivoa mora« briše se.

Članak 40.

Članak 104. mijenja se i glasi:

»Članak 104.

Planom višeg reda nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje, ali planom su ipak definirane načelne lokacije za privremeno prikupljnje i evakuaciju ljudi u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti kao i prikazani smjerovi njihove evakuacije.

.Privremene lokacije za odlaganje materijala nakon eventualnih urušavanja, definirane su unutar područja obuhvata Plana na površinama zaštitnog zelenila (Z). Navedene lokacije prikazane su na kartografskom prikazu 3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg broja ljudi, moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06 i 110/11).«

Članak 41.

U članku 105., stavku 1., brojevi »58/93« se zamjenjuje brojevima »92/10«.

U članku 105., iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Temeljem članka 28, stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).«

Članak 42.

U članku 106., iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Prema važećim podacima osnovni intenzitet seizmičnosti na području Crikvenice je 7Ê MCS ljestvice. Očekivani intenziteti su: 6Ê MSK - 64 za povratni period od 50 godina i 8Ê MSK-64 za povratni period od 100 i 8Ê MSK-64 za povratni period od 200 godina.«

U članku 106., dosadašnji članak 3. postaje članak 4.

U članku 106., iza dosadašnjeg članka 3. koji postaje članak 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije svih trafostanica kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim djelovanjima. U kritičnu infrastrukturu ulaze također i građevine vodnogospodarskog sustava (vodospreme koje se nalaze sjeverno izvan obuhvata Plana, te crpne stanice i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) kao i područna telefonska centrala.«

Članak 43.

U članku 107., stavak 2. mijenja se i glasi:

»Ograničenja na vodotoku Dubračina i njegovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje, sadnju drveća i korištenja zaštitnog pojasa u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava, izgradnje i održavanja vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima. Površina na koju se odnose ograničenja obuhvaća stvarnu širinu izgrađenog ili prirodnog korita i sa svake strane pojas širine 10 m od definiranog gornjeg ruba korita koja nije nasip (obala, obaloutvrda).«

U članku 107., iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»Planom se također ne dopušta gradnja građevina na zemljištu iznad dijela vodotoka izuzev gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Projektno rješenje treba usaglasiti sa postojećom projektnom dokumentacijom iz arhiva Hrvatskih voda i sa elaboratom utvrđivanja granice inundacijskog područja odnosno granice vodnog dobra Dubračine.«

Članak 44.

Iza članka 107. dodaje se novi naslov i novi članak 107a. koji glase:

»9.8. Zaštita od tehničko - tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 107a.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane ili planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a Planom se ne definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta, pa se planom ne propisuju mjere zaštite od klizanja tla.«

Članak 45.

Članci 108., 109. i 110. se brišu.

Članak 46.

U članku 112., stavku 2. tekst ».1. i točka 4.2« se briše.

ZAVRŠNE ODREDBE

Glava IV.

Ciljane Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar su izrađene u 6 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća.

Glava V.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/12-01/21

Ur. broj: 2107/01-06/2-14-82

Crikvenica, 6. studenoga 2014.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Lovorko Gržac, ing.

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=911&mjesto=10003&odluka=70
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr