Glava
III.
Sadržajem Elaborata Ciljanih Izmjena i dopuna
Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar navedenim u glavi II. ove Odluke
odgovarajuće se zamjenjuju dijelovi Urbanističkog plana uređenja Crikvenica
centar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/08).
I - 1 TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje
- Izmjene i dopune
Članak
1.
U članku 6., stavku 1., u tablici u 7. retku,
iza riječi »turizma« dodaje se tekst: »i izdvojeni dio luke nautičkog turizma«.
Članak
2.
U članku 11., stavku 1., alineji 7. iza
riječi »Isusova« dodaje se tekst «, D74 župni ured«.
U članku 11., iza stavka 2. dodaje se stavak
3. koji glasi:
»Od planiranih zahvata na površinama javne i
društvene namjene predviđa se izgradnja Multimedijalnog centra na lokaciji
današnjeg autobusnog kolodvora, te rekonstukcija građevine župnog ureda.«
Članak
3.
Ispred članka 12., naslov »1.2.5. Gospodarska
namjena - poslovna namjena (K1) i komunalno servisna (K2)« mijenja se i glasi:
»1.2.5. Gospodarska namjena - poslovna
namjena (K1), poslovna namjena - pretežito trgovačka (K2), poslovna namjena -
komunalno- servisna (K3) i poslovna namjena - pretežito uslužna, pretežito
trgovačka i/ili komunalno servisna (K)«
Članak
4.
Članak 12. mijenja se i glasi:
»Članak 12.
Poslovna namjena (K1) su poslovni, upravni,
uredski, trgovački i uslužni sadržaji, poslovni hoteli i sl.
Na površinama poslovne namjene (K1) mogu se
graditi i:
-prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i
slični prostori i građevine;
-ugostiteljske građevine i građevine za
zabavu;
-prometne i komunalne građevine, javne
garaže;
-benzinske postaje;
-građevine javne i društvene namjene i drugi
sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
Poslovna namjena - pretežito trgovačka (K2)
su trgovački sadržaji sa pratećim uslužnim, ugostiteljskim, uredskim i sl.
poslovnim sadržajima.
Na površinama poslovne namjene - pretežito
trgovačke (K2) mogu se graditi i:
-izložbeno - prodajni saloni i slični
prostori i građevine,
-ugostiteljske građevine i građevine za zabavu,
-prometne i komunalne građevine,
-građevine javne i društvene namjene i drugi
sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
Poslovna namjena - komunalno - servisna (K3)
su:
-komunalno-servisni i prateći skladišni
prostori (K31)
-komunalno-servisni - javna garaža i prateći
prostori (K32).
Poslovna namjena - pretežito uslužna,
pretežito trgovačka i/ili komunalno-servisna (K) su poslovni, uslužni,
trgovački sadržaji i/ili komunalno-servisni sadržaji sa pratećim ugostiteljskim
i sl. sadržajima.
Na površinama poslovne namjene (K) mogu se
graditi i:
-izložbeno - prodajni saloni i slični
prostori i građevine,
-ugostiteljske građevine i građevine za
zabavu,
-prometne i komunalne građevine,
-građevine javne i društvene namjene i drugi
sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
Na površinama poslovne namjene (K1),
komunalno - servisne (K31) i
poslovne namjene - pretežito uslužna, pretežito trgovačka i/ili
komunalno-servisna (K1-3)
moguće je graditi najviše jedan stan na jednoj građevinskoj čestici, isključivo
u sklopu poslovne građevine. Na površini poslovne namjene - komunalno-servisne-
javna garaža (K32) i pretežito
trgovačke (K2) nije dopušten smještaj stanovanja.«
Članak
5.
U članku 13., iza teksta:
»1.2.7. Gospodarska namjena - ugostiteljsko
turistička - luka nautičkog turizma (LN)
Na prostoru između Velikog mola - glavnog
lukobrana i sekundarnog gata (u produžetku postojećeg na ušću Dubračine)
planirana je luka nautičkog turizma - marina Crikvenica, kapaciteta max. 200
vezova za brodove dužine prosječno 12,00 m« dodaje se tekst: «, a na prostoru
uz luku otvorenu za javni promet Podvorska izdvojeni dio luke nautičkog turizma
- marine Crikvenica. Izdvojeni dio marine Crikvenica namijenjen je za pristup
servisnim sadržajima koji su smješteni na kopnenom dijelu izdvojenog dijela
marine.«
Članak
6.
Ispred članka 17., naslov »1.2.9. Površine
komunalnih građevina - groblje (G)« mijenja se i glasi »1.2.9. Komunalne
građevine«.
Ispred članka 17., iza novog naslova:»1.2.9.
Komunalne građevine« dodaje se novi podnaslov: »Groblje (G)«.
Članak
7.
Iza članka 17. dodaje se novi podnaslov i
novi članak 17.a koji glase:
»Kiosci
Članak
17a.
Kiosci su tipski ili posebno projektirani
manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije,
voća i povrća i dr. kao za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih
usluga.
Lokacije za postavu kioska, njihova površina
i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se
odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada Crikvenice.
Kiosci se mogu postavljati na javnim
površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne
građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.
Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na ostalim površinama, uz posebnu
suglasnost Grada Crikvenice.
Na sjeverozapadnom dijelu građevne čestice
tržnice dopušten je smještaj kioska trgovačkog sadržaja uz posebnu suglasnost
Grada Crikvenice. Ukoliko se kiosk postavlja na temelju posebne suglasnoti
Grada Crikvenice izuzima se iz uvjeta gradnje određenih člankom 24. ovih
Odredbi za provođenje.«
Članak
8.
U članku 18., stavku 2., alineja 2. mijenja
se i glasi:
»- građevine i površine pomorskog prometa:
luka otvorena za javni promet županijskog značaja Crikvenica i luka otvorena za
javni promet lokalnog značaja Podvorska.«
Članak
9.
U članku 19., stavku 1., iza oznake « Z15«
dodaje se « i Z16«.
Članak
10.
U članku 21., stavci 1. i 2. mijenjaju se i
glase:
»Površine smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
i uključuju površine gospodarske namjene - poslovne (K1), poslovne - pretežito
trgovačke (K2), poslovne - komunalno-servisne (K3), poslovne pretežito uslužne,
pretežito trgovačke i komunalno-servisne (K), te površine
ugostiteljsko-turističke namjene - hotele (T1) i luku nautičkog turizma (LN).
Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti predviđa se i na površinama
mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene
(M2).
Za svaku površinu gradnje, kartografskim
prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE određeni su uvjeti i način gradnje. Za
površinu poslovne namjene, poslovne - pretežito trgovačke i poslovne -
komunalno - servisne namjene određene su zone poslovne gradnje (K11, K12,
K2, K31, K32, K1,
K2 i K3,), dok su za površine ugostiteljsko-turističke namjene
(T1) određene zone ugostiteljsko-turističke gradnje (T11-T18).«
Članak
11.
U članku 23., stavku 1. tekst « detaljnog
plana uređenja i »i tekst « detaljnim planom, odnosno« briše se.
U članku 23., stavku 2. i 3.. iza broja »4,0«
riječ »metra« zamjenjuje se oznakom »m«.
Članak
12.
Ispred članka 24. u naslovu iza oznake »K12« veznik »i« se zamjenjuje zarezom i iza oznake »K2«
se dodaje tekst «, K31, K32, K1,
K2 i K3«.
Članak
13.
Članak 24. mijenja se i glasi:
»Članak
24.
Zone poslovne gradnje uz luku nautičkog
turizma (K11 i K12)
Unutar zona poslovne gradnje uz luku
nautičkog turizma (K11 i K12) planiran je smještaj građevina poslovne namjene
(trgovački, uslužni i ugostiteljski sadržaji, poslovni hotel i sl.), na jednoj
ili više građevnih čestica.
Urbanističko - arhitektonskim natječajem
potrebno je preispitati i odrediti smještaj građevina unutar zona gradnje K11 i K12
te osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta i za potrebe luke
nautičkog turizma - marine.
Postojeće komunalno - servisne građevine
unutar zone K11 (benzinsku
postaju i crpnu stanicu) moguće je zadržati ili redefinirati (oblikovno,
sadržajno i pozicijski).
Oblik i veličina građevne čestice utvrdit će
se urbanističko - arhitektonskim natječajem.
Najveća dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.500 m2.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 1,5.
Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali
dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.
Visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a
ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.
Zona poslovne gradnje - pretežito
trgovačke (K2)
Unutar zone poslovne gradnje - pretežito
trgovačke (K2) dopuštena je izgradnja ili rekonstrukcija postojeće građevine
(tržnice).
Poslovnu građevinu je dopušteno
graditi/rekonstruirati uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
Površina građevne čestice istovjetna je
površini zone (K2) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana.
Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u
postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
Na građevnoj čestici u zoni K2 dopuštena je
izgradnja/ rekonstrukcija građevine poslovne namjene - pretežito trgovačke
(tržnice).
3. veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici
Na jednoj građevnoj čestici u zoni K2
dopušten je smještaj više građevina osnovne namjene koje čine jedinstvenu
funkcionalnu i/ili tehnološku cjelinu.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 2,0.
Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali
dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.
Visina građevine gospodarske namjene poslovne
mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom.
Visina građevine iznosi najviše 9,5 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše
12,5 m.
Najmanja udaljenost građevine od susjednih
građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice
građevne čestice.
Rekonstrukcija postojećih građevina
gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u
skladu s uvjetima ovih Odredbi za provođenje za nove građevine.
Prenamjena postojećih građevina druge namjene
u građevine gospodarske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim
Odredbama za provođenje za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne
zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i
vertikalnim gabaritima.
Na građevnoj čestici (zona K2), na njezinom
sjeverozapadnom dijelu, dopušten je smještaj montažne građevine (kioska)
trgovačkog sadržaja. Najveća tlocrtna površina kioska iznosi 20 m2, najveći dopušten broj etaža iznosi jednu etažu
(prizemlje). Površina kioska se uračunava u koeficijent izgrađenosti i
koeficijent iskorištenosti građevne čestice.
4. oblikovanje građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina
moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
Krovište može biti ravno ili koso nagiba od
17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.
5. uređenje građevne čestice
Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa
ulaz u građevinu.
Najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada
je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
6. pomoćne građevine
Uz građevine poslovne namjene mogu se graditi
pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji
namjene osnovne građevine (garaže i sl.)
Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj
čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna.
Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0
m do završnog ruba vijenca građevine.
-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije
veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.
Najmanja udaljenost pomoćne građevine od
susjednih građevnih čestica mora biti:
-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina
može se graditi i do granice građevne čestice,
-ako se gradi kao građevina na granici
građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom,
uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,
-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na
garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena
vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj
čestici.
Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada
takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj
ostalih građevina.
Ako pomoćna građevina ima otvore prema
susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.
7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.«
Članak
14.
Članak 25. mijenja se i glasi:
»Članak
25.
Zona poslovne gradnje - komunalno-servisne
uz luku Podvorska (K31)
Unutar zone poslovne - komunalno-servisne
gradnje uz luku Podvorska (K31)
planiran je smještaj sadržaja komunalno - servisne namjene (građevina za
prodaju i servis brodica, i sl. sadržaji) odnosno dopuštena je izgradnja ili
rekonstrukcija postojećih komunalno-servisnih građevina. Komunalno-servisne
građevine je dopušteno graditi/rekonstruirati uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 400 m2.
Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (K31) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom
plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te
će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja
precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
Osim komunalno-servisnih građevina, u ovoj
zoni je dopušten smještaj javne i društvene građevine (jedriličarski klub i
sadržaji u funkciji osnovne namjene). Uvjeti za izgradnju javne i društvene
građevine su istovjetni uvjetima za servisno-komunalnu građevinu iz ovog
članka.
3. veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 2,0.
Najveći dopušteni broj etaža je 4, iznosi 2
nadzemne etaže.
Visina građevine gospodarske namjene poslovne
mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom.
Visina građevine iznosi najviše 9,5 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše
12,5 m.
Najmanja udaljenost građevine od susjednih
građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice
građevne čestice.
Rekonstrukcija postojećih građevina
gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u
skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.
Rekonstrukcija postojećih građevina
gospodarske namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje
dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u
odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava
naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim
gabaritima građevine.
Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine gospodarske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim
ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju
prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
4. oblikovanje građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina
moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
Krovište može biti ravno ili koso nagiba od
17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.
5. uređenje građevne čestice
Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa
ulaz u građevinu.
Najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada
je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
6. pomoćne građevine
Uz građevine poslovne namjene
(komunalno-servisne) mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je
građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)
Pomoćna građevina može se graditi na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je
konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne
ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.
Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0
m do završnog ruba vijenca građevine.
Kada se gradi na kat, najveća
dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,
-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije
veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.
Najmanja udaljenost pomoćne građevine od
susjednih građevnih čestica mora biti:
-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina
može se graditi i do granice građevne čestice,
-ako se gradi kao građevina na granici
građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom,
uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,
-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na
garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena
vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj
čestici.
Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada
takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj
ostalih građevina.
Ako pomoćna građevina ima otvore prema
susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.
7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Zona poslovne gradnje - komunalno-servisne
- javna garaža (K32)
Unutar zone poslovne gradnje -
komunalno-servisne - javna garaža (K32) planirana je izgradnja građevine javne
garaže sa pratećim sadržajima uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
Građevna čestice istovjetna je površini (K32)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
Unutar zone poslovne gradnje -
komunalno-servisne - javna garaža (K32) planirana je izgradnja građevine javne
garaže sa pratećim sadržajima (trgovački, uslužni, ugostiteljski, poslovni i
sl.).
3. veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 2,0.
Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali
dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.
Na građevnoj čestici dopušten je smještaj
parkirališnih i manipulativnih površina.
Kapacitet parkirališno-garažnih mjesta iznosi
max. 240.
Visina građevine gospodarske namjene poslovne
mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom.
Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m dok najveća dopuštena ukupna
visina iznosi 12,5 m.
Najmanja udaljenost građevine od susjednih
građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice
građevne čestice.
Rekonstrukcija postojećih građevina
gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši se u
skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.
4. oblikovanje građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina
moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
Krovište može biti ravno ili koso nagiba od
17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.
Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada
je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
5. uređenje građevne čestice
Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa
ulaz u građevinu.
Najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
6. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Zone poslovne gradnje u centru (K1, K2, K3)
Unutar zona poslovne gradnje u centru (K1, K2
i K3) dopuštena je izgradnja
građevina poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i/ili
komunalno-servisne) ili rekonstrukcija postojećih građevina.
Izgradnja poslovnih građevina i
rekonstrukcija dopuštena je uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 400 m2.
Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površinama (K1, K2 odnosno K3) čiji su oblik i veličina
definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa
značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta
kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema
geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
Unutar zona poslovne gradnje u centru (K1, K2
i K3) dopuštena je izgradnja građevina poslovne namjene (pretežito uslužne,
pretežito trgovačke i/ili komunalno-servisne) ili rekonstrukcija postojećih
građevina.
3. veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici
Unutar pojedinačnih zona (K1, K2, K3)
dopušten je smještaj jedne ili više građevnih čestica.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 2,0 .
Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali
dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.
Visina građevine gospodarske namjene poslovne
(pretežito uslužne, pretežito trgovačke i/ili komunalno-servisne) mora biti u
skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Visina
građevine iznosi najviše 9,5 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 12,5
m.
Najmanja udaljenost građevine od susjednih
građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice
građevne čestice.
Rekonstrukcija postojećih građevina
gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u
skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.
Rekonstrukcija postojećih građevina
gospodarske namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje
dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u
odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava
naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim
gabaritima građevine.
Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine gospodarske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim
ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju
prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
4. oblikovanje građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina
moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
Krovište može biti ravno ili koso nagiba od
17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.
5. uređenje građevne čestice
Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa
ulaz u građevinu.
Najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada
je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
6. pomoćne građevine
Uz građevine poslovne namjene (pretežito
uslužne, pretežito trgovačke i/ili komunalno servisne) mogu se graditi pomoćne
građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene
osnovne građevine (garaže i sl.)
Pomoćna građevina može se graditi na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna.
Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0
m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena
visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,
-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije
veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.
Najmanja udaljenost pomoćne građevine od
susjednih građevnih čestica mora biti:
-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina
može se graditi i do granice građevne čestice,
-ako se gradi kao građevina na granici
građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom,
uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,
-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na
garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena
vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj
čestici.
Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada
takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj
ostalih građevina.
Ako pomoćna građevina ima otvore prema
susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.
7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.«
Članak
15.
Članak 32. mijenja se i glasi:
»Članak
32.
Zona T17 - hotel
Zona T17 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć
smještaj jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela
minimalne kategorije 4 zvjezdice. Na građevnoj čestici dopuštena je gradnja
hotela odnosno rekonstrukcija postojeće građevine uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
Površina građevne čestice istovjetna je
površini (T17) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana.
Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN
I UVJETI GRADNJE. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom
plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava
gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
Zona T17 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć
smještaj jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela.
3. veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 2,5.
Najveći dopušteni broj etaža je 5, ali
dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže.
Najveća dopuštena visina iznosi 15,0 m, a
ukupna visina građevine iznosi najviše 18,0 m.
Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 60
postelja.
Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene.
Rekonstrukcija postojećih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i
sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.
Rekonstrukcija postojećih građevina
ugostiteljsko - turističke namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od
najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu
gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne
udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u
postojećim gabaritima građevine.
Postojeće građevine isključivo
ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima
ne mogu se penamijeniti u građevine stambene namjene.
Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj
etaži mogu zauzimati i do 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna
površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
4. oblikovanje građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina
ugostiteljsko-turističke namjene mora biti u skladu s funkcijom građevine, uz
upotrebu svih kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz maksimalnu
prilagodbu okolnom prostoru.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a
na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje. Dio krovnih
ploha može se koristiti i kao prohodna terasa ili za solarije (otvorena
krovišta).
5. uređenje građevne čestice
Najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno - pejzažno ili zaštitno zelenilo.
Uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.
Na građevnoj čestici mogu se planirati
sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji moraju biti u nivou
terena. Iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to
maksimalno do visine od 1,0 m, a od susjedne građevne čestice moraju biti
udaljeni najmanje 4 m.
Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu
kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120
cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevnih čestica ne mogu biti
više od 1,50 m (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se
perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi
kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog
materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj
visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog
materijala. Iznimno, ograde mogu biti i više ali ne više od 2,5 m, kada je to
nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
u građevini i/ ili na građevnoj čestici u skladu s namjenom i poglavljem 5.1.4.
»Promet u mirovanju« ovih Odredbi za provođenje. Priključak građevina na
komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih Odredbi
za provođenje.
Za sve građevine obavezna je ugradnja
separatora masti. Nakon obrade otpadne vode ispustiti u najbliži recipijent ili
putem upojnih bunara u podzemlje (u slučaju vlastitog sustava).
6. pomoćne građevine
Uz građevine ugostiteljsko - turističke
namjene mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija
je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)
Pomoćna građevina može se graditi na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je
konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne
ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.
Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0
m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena
visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,
-tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije
veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.
Najmanja udaljenost pomoćne građevine od
susjednih građevnih čestica mora biti:
-ako se gradi kao slobodnostojeća građevina
može se graditi i do granice građevne čestice,
-ako se gradi kao građevina na granici
građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom,
uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,
-ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na
garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena
vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj
čestici.
Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada
takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj
ostalih građevina.
Ako pomoćna građevina ima otvore prema
susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.
7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.»
Članak
16.
U članku 34., stavku 3. tekst « komunalne
luke Podvorska (KL)« se zamjenjuje novim tekstom: »izdvojenog dijela luke
nautičkog turizma Crikvenica«.
Članak
17.
U članku 35., stavku 1., alineji 11. točka
».« se zamjenjuje zarezom »,«.
U članku 35., stavku 1., iza alineje 11.
dodaje se alineja 12. koja glasi:
»- D74 - župni ured.«.
U članku 35., iza naslova « Smještaj
građevina društvenih djelatnosti na građevnoj čestici«, u stavku 3.,4. i 5. iza
broja »4,0« riječ »metra« zamjenjuje se oznakom »m«.
U članku 35., iza teksta:
« Zone D71 Crkva Sv. Antona, D72 Crkva Uznesenja BDM, D73 Samostan Časnih sestara srca Isusova
Zone D71, D72
i D73 predstavljaju građevne
čestice postojećih građevina kulturno - povijesnih i ambijentalnih vrijednosti.
Oblik i veličina građevne čestice svake pojedine zone određeni su u
kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Postojeće građevine moguće je
rekonstruirati prema smjernicama nadležnog tijela zaštite, neposrednom
provedbom ovog Plana.«
dodaje se novi tekst koji glasi:
»Zona D74 - župni ured
Zona D74 predstavlja građevnu česticu
građevine župnog ureda.
U zoni D74 dopuštena je izgradnja odnosno
rekonstrukcija građevine župnog dvora uz slijedeće granične uvjete.
1. oblik i veličina građevne čestice
Najmanja dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je postojećoj formiranoj građevnoj čestici, a najveća dopuštena
površina građevne čestice istovjetna je površini D74 čiji su oblik i veličina
definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa
značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta
kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema
geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
Zona D74 predstavlja građevnu česticu građevine župnog ureda.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 3,0.
Najveći dopušteni broj etaža je podrum i
dvije nadzemne etaže.
Rekonstrukcija postojećih građevina javne i
društvene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., vrši u
skladu s uvjetima za nove građevine.
Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene
namjene i nadogradnje postojećih građevina kod kojih je koeficijent
izgrađenosti (kig) veći od propisanog ovim Planom za nove građevine određuje se
u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
Iznimno, postojeće građevine koje su
izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog
pravca od onih propisanih ovim Planom rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti.
Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u vjerske građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom
za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je
moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog
krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.
4.oblikovanje građevina
Građevine trebaju oblikovanjem biti sukladne
s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
5. uređenje građevne čestice
Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
6. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Tijekom rekonstrukcije i pri korištenju
građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.«
Članak
18.
U članku 39., stavku 1. tekst« detaljnog
plana uređenja DPU1 i« i tekst »detaljnim planom, odnosno« briše se.
U članku 39., stavku 2., 3.i 4. iza broja
»4,0« riječ »metra« zamjenjuje se oznakom »m«.
Članak
19.
U članku 44., stavku 1. tekst «, osim na
površini obuhvata detaljnog plana uređenja DPU 1« briše se.
Članak
20.
U članku 45., stavku 1. tekst: »u skladu s
uvjetima detaljnog plana uređenja DPU 1, odnosno« se zamjenjuje novim tekstom:
»se neposrednom provedbom ovog plana, a unutar područja obuhvata
urbanističko-arhitektonskog natječaja odredit će se«.
Članak
21.
U članku 47., stavku 1. tekst: »se u skladu s
uvjetima detaljnog plana uređenja DPU 1, odnosno« se zamjenjuje novim tekstom:
»se neposrednom provedbom ovog plana, a unutar područja obuhvata
urbanističko-arhitektonskog natječaja odredit će se«.
Članak
22.
Naslov ispred članka 48. i članak 48. brišu
se.
Članak
23.
U članku 50., stavku 4. tekst: »detaljnog
plana uređenja i« briše se.
Članak
24.
U članku 52., stavku 3. tekst: »obuhvata
obavezne izrade detaljnog plana uređenja DPU 1 te « i « detaljnim planom,
odnosno« briše se.
Članak
25.
U članku 54., stavku 1., alineji 9. tekst:
»Kotorske ulice« zamjenjuje se tekstom »odvojka Frankopanske (OU6)«.
Članak
26.
U članku 57., stavku 1., alineji 6. iza
teksta »Frankopanske (postojeća)« dodaje se novi tekst: »i planirani spoj na
Kotorsku«.
Članak
27.
U članku 58., iza stavka 5. dodaje se novi
tekst koji glasi:
»Planom se predviđa premošćivanje vodotoka
Dubračina na dionici ostale ulice OU 6 (odvojak Frankopanske i spoj na Kotorsku
ulicu)-planska oznaka d1 na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav.
Minimalna širina mosta na tom dijelu iznosi
7,50 m, a podrazumijeva dvije prometne trake ukupne širine 6,0 m (2x3,0m) i
jednostrani pješački nogostup širine 1,50 m.
Minimalna visina svijetlog otvora ispod
konstrukcije mosta mora iznositi 2,50 m na dijelu gdje šetnica prolazi ispod
mosta.
Most i svi elementi konstrukcije mosta
(upornjaci, stupovi i sl.) se moraju izvesti na način da se ne ugrozi vodni
režim vodotoka Dubračina, a sve u skladu sa Zakonom o vodama i odredbama
navedenim u Poglavlju 9.7 Mjere zaštite od poplave.
Projektno rješenje treba usaglasiti sa
postojećom projektnom dokumentacijom iz arhiva Hrvatskih voda i sa elaboratom
utvrđivanja granice inundacijskog područja odnosno granice vodnog dobra
Dubračine.«
Članak
28.
Ispred članka 59., u naslovu »5.1.3. Pješačke
površine iza riječi »Pješačke« dodaje se tekst »i interventne«.
Članak
29.
Članak 59. mijenja se i glasi:
»Članak
59.
Pješačke površine
Postojeće i planirane pješačke i kolno -
pješačke površine i trgovi definirani su ovim planom kao osnovna mreža
pješačkih komunikacija. Od osobitog je značaja predloženo formiranje pješačke
zone u središnjem dijelu grada, čije će se uređenje detaljno definirati
propisanim urbanističko - arhitektonskim natječajem.
S ciljem kvalitetnijeg preuzimanja funkcije
glavnog gradskog trga, na Trgu S. Radića predviđa se ukidanje prometnice uz
današnju apoteku i zapadnu stranu hotela Internacional te proširenje rive i
povezivanje Strossmayerovog šetališta i ulice I. Skomerže.
Kao važan doprinos slici grada Planom se
predviđa uređenje šetnice uz Dubračinu, s ciljem povezivanja sadržaja društvene
i ostalih sadržaja centra.
Minimalna širina novih pješačkih površina
(šetnica) koje se izvode izvan koridora prometnica iznosi 1,60 m s mogučnošću
uređenja zelenih površina (otoka) uz iste.
Trgove i pješačke površine potrebno je
opremiti adekvatnom urbanom opremom i vanjskom rasvjetom, a hodne površine se
uređuju kao protuklizne.
Interventne površine
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene
u centru Crikvenice (M1) se zadržava postojeći interventni prolaz (nije javna
prometna površina) koji je označen na kartografskom prikazu br. 4 NAČIN I
UVJETI GRADNJE.«
Članak
30.
U članku 60., stavku 1., alineji 1. u riječi
»garžama« se iza slova »r« dodaje slovo »a«.
Članak
31.
Članak 61. mijenja se i glasi:
»Članak
61.
Planom je određena lokacija javnog
parkirališta uz planirani autobusni kolodvor (P), koja je prikazana na
kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Prometni sustav.
Uz navedenu površinu javnog parkirališta,
također se predviđa smještaj određenog broja javnih parkirališno - garažnih
mjesta na površinama koje ovim planom nisu razgraničene kao površine
parkirališta, a nalaze se unutar površine obuhvata obavezne provedbe
urbanističko-arhitektonskog natječaja.
Na području centra Crikvenice u zoni poslovne
namjene - komunalno-servisne (K32)
planiran je smještaj javne garaže s vanjskim parkiralištem. Detaljni uvjeti su
određeni člankom 25. ovih Odredbi za provođenje.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za uređenje javnih parkirališta je
1,0. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na
četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju. Najmanja širina
parkirnog mjesta je 2,30 m.
Planom se predviđa smještaj cca 340 parkirališno
- garažnih mjesta unutar površine obuhvata obavezne provedbe
urbanističko-arhitektonskog natječaja, od čega je dio namijenjen potrebama luke
nautičkog turizma - marine.
Način uređenja kolnih i pješačkih površina te
potrebnog broja javnih parkirališno - garažnih mjesta unutar definiranih
koridora prometnica odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem.«
Članak
32.
U članku 64., iza stavka 2., dodaju se novi
stavci 3. i 4. koji glase:
»Iznimno, unutar zona koje su smještene
unutar povijesne jezgre Crikvenice, dopušta se rješavanje parkirališnih mjesta
i izvan građevne čestice kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini
ili iznimno na javno-prometnoj površini.
Parkirališne površine koje su popločene
odnsono izvedene od tipskih betonskih elemenata (ili elemenata izrađenih od
drugih materijala) koji se mogu ozeleniti - zatravnati (betonske sače i sl.
elementi) uračunavaju se u zelene površine građevnih čestica odnosno u obvezni
postotak udjela zelenih površina definiranih ovim Odredbama za provođenje.«
Članak
33.
U članku 66., stavak 2. mijenja se i glasi:
»Površine u funkciji pomorskog prometa na
području obuhvata Plana su luka Crikvenica - luka otvorena za javni promet
županijskog značaja i luka otvorena za javni promet lokalnog značaja
Podvorska.«
Članak
34.
U članku 67., stavku 1. riječ »zadržavanje«
zamjenjuje se riječju »povećanje«.
Članak
35.
Ispred članka 68., naslov »Komunalna luka
Podvorska - izdvojeni dio luke otvorene za javni promet Crikvenica« mijenja se
i glasi: »Luka Podvorska - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja«
Članak
36.
Članak 68. mijenja se i glasi:
»Članak
68.
Unutar površine luke otvorene za javni promet
Podvorska predviđeno je, uz postojeće vezove lokalnog stanovništva te vezove
klubova sportskih aktivnosti na moru, reorganizacijom načina korištenja i
dogradnjom ostvariti kapacitet od cca 300 vezova, uz dopunu sadržajima koji
nedostaju.
Otvorenu luku za javni promet Podvorska je
dopušteno razgraničiti na komunalni, operativni i nautički dio luke.
Komunalni dio luke je dio luke otvorene za
javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište
na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na
tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili
očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg
se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne
obavljaju gospodarske djelatnosti.
Operativni dio luke je dio luke otvorene za
javni promet namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila
za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih plovnih objekata i
ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja.
Nautički dio luke je dio luke namijenjen za
privez nautičkih plovila.
Kopneni dio luke potrebno je urediti, te
osigurati smještaj helidroma.«
Članak
37.
U članku 83., iza stavka 8., dodaje se novi
stavak 8. koji glasi:
»Ukoliko se trafostanica gradi kao
samostojeća građevina u vlasništvu lokalne distribucije, najmanja udaljenost
trafostanice od granice susjedne čestice iznosi 1,0 m, a od regulacijske linije
2,0 m, a samo iznimno i manje prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog
lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili
posredni pristup do javne površine.«
Članak
38.
U članku 86., stavku 2., alineji 5. točka ».«
se zamjenjuje zarezom »,«.
U članku 86., stavku 2., iza alineje 5.
dodaje se alineja 6. koja glasi:
»- Park Z16.«.
Članak
39.
U članku 89., stavku 1., iza naslova »Gradski
parkovi«, alineji 5. točka ».« se zamjenjuje zarezom »,«.
U članku 89., stavku 1., iza naslova »Gradski
parkovi«, iza alineje 5. dodaje se alineja 6. koja glasi:
»- Park centar (Z16).«.
U članku 89., stavku 1., iza naslova »Trgovi,
šetališta i šetnice«, tekst »osim crnika,« i »grm divlje smokve koji raste iz
zida rive, oko 50 cm iznad nivoa mora« briše se.
Članak
40.
Članak 104. mijenja se i glasi:
»Članak
104.
Planom višeg reda nije utvrđena obveza
izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje
Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za
trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno
planiranje, ali planom su ipak definirane načelne lokacije za privremeno
prikupljnje i evakuaciju ljudi u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti kao i prikazani smjerovi njihove evakuacije.
.Privremene lokacije za odlaganje materijala
nakon eventualnih urušavanja, definirane su unutar područja obuhvata Plana na
površinama zaštitnog zelenila (Z). Navedene lokacije prikazane su na
kartografskom prikazu 3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.
Pri projektiranju podzemnih građevina
(javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski
prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih
građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih
se očekuje okupljanje većeg broja ljudi, moraju definirati način vlastitog
sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06 i 110/11).«
Članak
41.
U članku 105., stavku 1., brojevi »58/93« se
zamjenjuje brojevima »92/10«.
U članku 105., iza stavka 2. dodaje se stavak
3. koji glasi:
»Temeljem članka 28, stavka 2. Zakona o
zaštiti od požara (NN br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od
požara za složenije građevine (građevine skupine 2).«
Članak
42.
U članku 106., iza stavka 2., dodaje se novi
stavak 3. koji glasi:
»Prema važećim podacima osnovni intenzitet
seizmičnosti na području Crikvenice je 7Ê MCS ljestvice. Očekivani
intenziteti su: 6Ê MSK - 64 za povratni period od 50 godina i 8Ê
MSK-64 za povratni period od 100 i 8Ê MSK-64 za povratni period od 200
godina.«
U članku 106., dosadašnji članak 3. postaje
članak 4.
U članku 106., iza dosadašnjeg članka 3. koji
postaje članak 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
»Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije
svih trafostanica kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti
ugrožena potresnim djelovanjima. U kritičnu infrastrukturu ulaze također i
građevine vodnogospodarskog sustava (vodospreme koje se nalaze sjeverno izvan
obuhvata Plana, te crpne stanice i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) kao i
područna telefonska centrala.«
Članak
43.
U članku 107., stavak 2. mijenja se i glasi:
»Ograničenja na vodotoku Dubračina i njegovoj
neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje,
sadnju drveća i korištenja zaštitnog pojasa u koritu i uz korito vodotoka u
svrhu obrane od poplava, izgradnje i održavanja vodnih građevina i sprječavanja
pogoršanja vodnog režima. Površina na koju se odnose ograničenja obuhvaća
stvarnu širinu izgrađenog ili prirodnog korita i sa svake strane pojas širine
10 m od definiranog gornjeg ruba korita koja nije nasip (obala, obaloutvrda).«
U članku 107., iza stavka 3. dodaju se stavci
4. i 5. koji glase:
»Planom se također ne dopušta gradnja
građevina na zemljištu iznad dijela vodotoka izuzev gradnje javnih površina
(prometnice, parkovi, trgovi).
Projektno rješenje treba usaglasiti sa
postojećom projektnom dokumentacijom iz arhiva Hrvatskih voda i sa elaboratom
utvrđivanja granice inundacijskog područja odnosno granice vodnog dobra
Dubračine.«
Članak
44.
Iza članka 107. dodaje se novi naslov i novi
članak 107a. koji glase:
»9.8. Zaštita od tehničko - tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak
107a.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane ili
planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili
prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke
nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne
planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a Planom se ne
definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana
područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta, pa se planom ne propisuju
mjere zaštite od klizanja tla.«
Članak
45.
Članci 108., 109. i 110. se brišu.
Članak
46.
U članku 112., stavku 2. tekst ».1. i točka
4.2« se briše.
ZAVRŠNE ODREDBE
Glava
IV.
Ciljane Izmjene i dopune Urbanističkog plana
uređenja Crikvenica centar su izrađene u 6 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog
vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća.
Glava
V.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/12-01/21
Ur. broj: 2107/01-06/2-14-82
Crikvenica, 6. studenoga 2014.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
Lovorko Gržac, ing.
