46.

Na temelju članka 26. Zakona o radu (»Narodne novine« br. 93/14), Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« br. 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje; 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst i 137/15-ispr.), članka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»N.N«. br. 86/08 i 61/11), te članka 61. Statuta Općine Vinodolska općina (»Narodne novine« broj: 40/09, 15/13 i 30/13-pročišćeni tekst), zamjenik načelnika koji obnaša dužnost načelnika dana 16. prosinca 2016.godine, donosi

PRAVILNIK
O PRAVIMA IZ RADNOG ODNOSA
ZAPOSLENIKA OPĆINSKE UPRAVE OPĆINE
VINODOLSKA OPĆINA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o pravima iz radnog odnosa zaposlenika općinske uprave Općine Vinodolska općina (dalje: Pravilnik) uređuju se radni odnosi i druga pitanja u svezi s radom i radnim odnosima službenika i namještenika Općinske uprave Vinodolske općine (u daljnjem tekstu: zaposlenici), koja nisu uređena zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona.

Pod pojmom »zaposlenik« u smislu ovog Pravilnika podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u Općinskoj upravi Vinodolske općine na određeno ili neodređeno vrijeme s punim, nepunim i skraćenim vremenom i vježbenici. Dužnosnicima koji profesionalno obavljaju dužnost u Vinodolskoj općini, primjenjuju se materijalna i druga prava iz radnog odnosa utvrđena ovim Pravilnikom i drugim izvorima radnog prava, osim onih koji su isključeni posebnim zakonom, odnosno općim aktom, odlukom Općinskog vijeća o ostvarivanju drugih prava iz rada načelnika Općine koji profesionalno obavlja dužnost na kraju je izabran.

Organizacija rada se uređuje internim aktom, Pravilnikom o unutarnjem ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Vinodolske općine i drugim ustrojstvenim propisima u skladu sa zakonom.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku za osobe u muškom rodu upotrijebljeni su neutralno i jednako se odnose na muške i ženske osobe.

Članak 2.

Na prijam u službu, te prava, obveze i odgovornosti zaposlenika u Općinskoj upravi Vinodolske općine i to ona koja nisu utvrđena ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakona o radu, Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te ostali propisi donijeti na temelju njih, a što je predmet reguliranja akta-Pravilnika o unutarnjem redu Vinodolske općine.

Članak 3.

Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na zaposlenike neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za zaposlenike povoljnije uređena drugim propisima.

Članak 4.

Osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, primaju se u službu u svojstvu vježbenika. Vježbenici se primaju putem javnog natječaja na način i po postupku sukladno zakonu, pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Općinske uprave i ovom Pravilniku.

Vježbenički staž traje 12 mjeseci.

Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta za koji se osposobljava.

Zaposlenik koji u vrijeme zasnivanja radnog odnosa na odgovarajućim poslovima ima navršen radni staž dulji od vremena određenog za vježbenički staž, a nema položen državni ispit, mora u roku od godinu dana od dana stupanja na rad položiti stručni ispit.

II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

RADNO VRIJEME

Članak 5.

Puno radno vrijeme zaposlenika općinske uprave je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na petodnevni radni tjedan od ponedjeljka do petka.

Iznimno od stavka 2. ovog članka, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela može radno vrijeme zaposlenika, kada za to postoji prijeka potreba, raspoređivati na drugi način u okviru tjednog fonda od 40 radnih sati.

Osim raspoređivanja radnog vremena iz stavka 3. ovog članka, pročelnik Upravnog odjela može za navedene poslove, kada u potrebi njihova obavljanja postoje sezonske oscilacije tijekom godine, rasporediti radno vrijeme, u skladu s Zakonom.

O raspoređivanju radnog vremena iz stavka 3 i 4. ovog članka pročelnik će usmeno obavijestiti zaposlenika najmanje 3 dana prije raspoređivanja, osim u slučajevima kada je zbog iznenadnih okolnosti u procesu rada potrebno izvršiti drugačiji raspored radnog vremena u razdoblju kraćem od tri (3) dana.

Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Članak 6.

Zaposlenici u upravnim tijelima Vinodolske općine počinju sa radom, u pravilu 8,00 sati, a završavaju s radom u 16,00 sati, s time da utorkom radno vrijeme završava u 17,00 sati, a petkom u 15,00 sati. Ukoliko dođe do uvođenja ljetnog i zimskog računanja vremena o čemu posebnu odluku donosi pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela. Ljetno radno vrijeme se računa od 15. lipnja do 15. rujna tekuće godine, a zimsko od 15. rujna tekuće godine do 15.lipnja naredne godine.

Članak 7.

Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnoga dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi pročelnik Upravnog odjela ili osoba koju on ovlasti, odnosno u pravilu od 11,00 do 11 30 sati.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena, odnosno ne u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena. Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

-Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

-dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako zaposlenik zbog naravi ili potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 5. ovog članka, može ga koristiti naknadno, najkasnije u roku od 14 dana , prema odluci pročelnika Upravnog odjela na prijedlog neposredno nadređene osobe.

GODIŠNJI ODMOR

Članak 8.

Za svaku kalendarsku godinu zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor, u trajanju od najmanje dvadeset radnih dana.

Članak 9.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Članak 10.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjega odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, budući da je pravo na godišnji odmor neotuđeno pravo zaposlenika.

Članak 11.

Osnova za izračun trajanja godišnjeg odmora je 20 radnih dana. Osnova se uvećava prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na složenost poslova:

-zaposleni raspoređeni na radna mjesta za koja je uvjet obrazovanja magistar struke ili stručni specijalist, 4 dana (VSS)

-zaposleni raspoređeni na radna mjesta za koja je uvjet obrazovanja sveučilišni prvostupnik struke ili stručni prvostupnik struke, 3 dana (VŠ)

-zaposleni SSS raspoređeni na radna mjesta za koja je uvjet obrazovanja srednja stručna sprema, 2 dana.

-zaposleni raspoređeni na radna mjesta za koja je uvjet obrazovanja niži od srednje stručne spreme, 1 dana (NS).

2. s obzirom na dužinu radnoga staža

-od 3 do 5 godina radnog staža, 1 dan

-od 5 do 10 godina radnog staža, 2 dana

-od 10 do 15 godina radnog staža, 3 dana

-od 15 do 20 godina radnog staža, 4 dana

-od 20 do 25 godina radnog staža, 5 dana

-od 25 do 30 godina radnog staža, 6 dana

-od 30 do 35 godina radnog staža, 7 dana

-od 35 i više godina radnoga staža, 8 dana

3. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

-roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom, 2 dana

-roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete, još po 1 dan,

-roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s teškoćama u razvoju i invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu, 3 dana

-zaposleniku invalidu, 2 dana

-osobi s invaliditetom, 3 dana

-osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50 %, dva (2) dana

4.S OBZIROM NA OSTVARENE REZULTATE RADA:

-zaposleniku ocjenjenom ocjenom »odličan«, 3 dana

-zaposleniku ocjenjenom ocjenom »vrlo dobar«, 2 dana

-službeniku ocjenjenom ocjenom »dobar«, 1 dan

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 1. do 4. stavka 1. ovoga članka.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 30 radnih dana u godini, odnosno ne može iznositi manje od 20 radnih dana.

Članak 12.

Zaposlenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe, odnosno rada između dva radna odnosa duži od (8) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest (6) mjeseci neprekidnog rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.

Članak 13.

Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada:

-ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na puni godišnji odmor, jer nije proteklo (6) mjeseci neprekidnog rada i

-ako mu radni odnos prestaje prije nego što navrši šest (6) mjeseci neprekidnog rada

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 01.07. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor.

Izračun razmjernog broja dana godišnjeg odmora

Za svaki određeni mjesec radnik ima pravo na po ¹/2 od ukupnog broja dana godišnjeg odmora. Ako dobiveni broj nije cijeli broj, zaokružuje se na više kada je › = 0,5 (pola dana i više računa se kao jedan dan). Tako, ako je razmjerni broj dana 6,5 računa se 7 dana.

Razmjerni broj dana GO= (broj dana GO za cijelu godinu) /12 x navršeni mjeseci rada.

Članak 14.

Slijepi zaposlenik te zaposlenik donator organa, kao i zaposlenik koji radi na poslovima na kojima ga ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, ima pavo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruje primjenom mjerila iz članka 10. ovog Pravilnika.

Članak 15.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora, utvrđuje se planom korištenja godišnjih odmora, što ga donosi pročelnik Upravnog odjela Općine u suradnji s zaposlenicima.

Plan godišnjeg odmora za pročelnike donosi Načelnik. Plan korištenja godišnjih odmora sadrži; ime i prezime zaposlenika, službeničko ili radno mjesto, ukupno trajanje godišnjeg odmora, vrijeme trajanja godišnjeg odmora.

Članak 16.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, pročelnik Upravnog odjela općine odnosno načelnik donosi, za svakog zaposlenika posebno, rješenje kojim utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 10. ovog Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa i o pisanoj želji svakoga zaposlenika.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 17.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje dva tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora zaposlenik mora iskoristiti najkasnije do 30 lipnja sljedeće godine.

Na zahtjev zaposlenika mora mu se omogućiti korištenje godišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 01. lipnja do 01. listopada tekuće godine.

Članak 18.

Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu, i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan pisano obavijestiti neposredno nadređenu osobu, najmanje jedan dan prije.

Članak 19.

Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi pročelnik Upravnog odjela Općine.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje odmora mora se omogućiti korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodiljinog dopusta, zaposlenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine.

Članak 20.

U slučaju kada se zaposlenik- službenik stavljen na raspolaganje, odnosno kada je namješteniku dat otkaz koji nije uvjetovan skrivljenim ponašanjem, ili u slučaju prestanka službe, odnosno rada zbog prelaska na rad drugom poslodavcu, zaposlenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u upravnom tijelu Općine u kojem mu prestaje služba, odnosno radni odnos.

Članak 21.

Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza kojega je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja, Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su nastali za zaposlenika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

PLAĆENI DOPUST

Članak 22.

Zaposlenik ima pravo na oslobađanje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

-zaključivanje braka, 5 radnih dana,

-rođenje djeteta, 5 radnih dana.

Pravo na plaćeni dopust za rođenje djeteta može se koristiti u vrijeme rođenja djeteta, odnosno neposredno nakon rođenja djeteta. Ovo pravo ne može koristiti majka rođenog djeteta koja u tom razdoblju ne radi, nego koristi neko od prava prema posebnom propisu o rodiljinim i roditeljskim potporama.

-smrt supružnika, djeteta, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka, (5) radnih dana,

-smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika, (3) dana,

-kao dobrovoljni davatelj krvi (2) radna dana,

-teške bolesti supružnika, djeteta il roditelja, (3) radna dana,

Pod teškom bolešću podrazumijeva se bolest koja zahtjeva dodatak njegu za održavanje života i osnovnih životnih funkcija supružnika, djeteta ili roditelja.

Pravo na plaćeni dopust u slučaju teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja odobrava čelnik tijela - načelnik Općine.

-selidbe u istom mjestu stanovanja, (2) radna dana,

-selidbe u drugo mjesto stanovanja, (4) radna dana,

-polaganje državnog stručnog ispita, pravosudnog ispita, prvi put za vrijeme stručnog ili općeg školovanja ili usavršavanja sedam (7) radna dana.

Pravo na plaćeni dopust odnosi se na pripremu polaganja državnog stručnog ispita i pravosudnog ispita, uključujući i dan polaganja ispita.

Ako se državni stručni ispit ili pravosudni ispit polaže više dana, u plaćeni dopust uračunavaju se svi dani polaganja ispita, ako je zaposlenik u te dane trebao raditi.

Sudjelovanje na seminaru uračunava se u plaćeni dopust.

Pravo na plaćeni dopust za pripremu može se koristiti samo jedan put tijekom službe.

Kod polaganja pravosudnog ispita kada službenik nema obvezu polaganja ispita, plaćeni dopust iznosi 7 radnih dana.

Članak 23.

Za vrijeme stručnog osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, zaposleniku se za pripremanje i polaganje ispita može odobriti do deset radnih dana plaćenog dopusta.

Odluku o ostvarenju prava na plaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka donosi pročelnik Upravnog odjela Općine.

Članak 24.

Zaposlenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust od 15 radnih dana godišnje.

Članak 25.

Zaposlenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju dobrovoljnog davanja krvi, koje ostvaruje tijekom kalendarske godine, sukladno radnim obvezama.

Ako okolnost iz članka 23. ovoga Pravilnika nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju dobrovoljnog davanja krvi i smrtnog slučaja.

NEPLAĆENI DOPUST

Članak 26.

Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazivati teškoća u obavljanju poslova upravnog tijela, a osobito:radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njega člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanje u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.

Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u toku jedne godine:

-za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi, 5 dana,

-za pripremanje i polaganje ispita na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, kao i za pravosudni ispit, 10 dana,

-za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima, 5 dana,

-za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.), 2 dana.

Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Odluku o ostvarenju prava na neplaćeni dopust iz ovog članka donosi pročelnik Upravnog odjela.

Za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust zaposleniku se ne prekida radni odnos-služba, već prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.

Sadržaj radnog odnosa faktično se ne ostvaruje, odnosno zaposlenici za vrijeme trajanja mirovanja radnog odnosa ne mogu stjecati prava niti nastati obveze iz radnog odnosa.

Vrijeme neplaćenog dopusta ne uračunava se u vrijeme neprekidne službe, odnosno rada.

U razdoblju neplaćenog dopusta zaposlenik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće, niti prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te ga je poslodavac (Općina) obvezna odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, u tom slučaju zaposlenik može sam sebi uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja.

Vrijeme trajanja neplaćenog dopusta ne uračunava se u staž osiguranja kao mirovinski staž.

III.ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, SIGURNOSTI NA RADU I PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA

Članak 27.

Upravna su tijela dužna osigurati uvjete za zdravlje i sigurnosti zaposlenika na radu.

Upravna će tijela poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlja zaposlenika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Pročelnik Upravnog odjela, odnosno upravna tijela su dužna osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

Članak 28.

Dužnost je svakog zaposlenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i

zdravlju drugih zaposlenika, te osoba na koje utječe njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo te osposobljenošću koju je stekao svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem.

Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke, bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Članak 29.

Zaštita privatnosti zaposlenika provodi se u skladu sa posebnim zakonom.

IV.ZAŠTITA DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE

Članak 30.

Poslodavac Vinodolska općina dužna je zaštiti dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja službe tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema zaposleniku koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za izraze »uznemiravanje i »spolno uznemiravanje« koristi se zajednički izraz »uznemiravanje«.

Članak 31.

Uznemiravanje u tijeku rada i u vezi s radom smatra se osobito:

-neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi,

-nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,

-uznemiravajući telefonski pozivi,

-upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju,

-zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se zaposlenik stavlja u ponižavajući položaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi zaposlenici od svojih nadređenih i podređenih zaposlenika, suradnika i svake treće osobe s kojom zaposlenik dođe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

Članak 32.

Svi zaposlenici su dužni, pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge zaposlenike te spriječiti uznemiravanje od strane drugih zaposlenika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijestiti zaduženu osobu.

Ponašanje zaposlenika koje nije u skladu s ovom odredbom predstavlja tešku povredu službene dužnosti.

Članak 33.

Radi zaštite privatnosti i dostojanstva zaposlenika koji je podnio prijavu, postupak utvrđivanja uznemiravanja povjerljive je naravi.

Zaprimanje i rješavanje pritužaba vezanih za uznemiravanje nadležna je ovlaštena osoba koju opunomoći načelnik, u skladu sa zakonom.

Članak 34.

Zaposlenik pokreće postupak za utvrđivanje uznemiravanja pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi.

O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju potpisuje zaposlenik koji je pritužbu podnio.

Ovlaštena osoba dužna je, radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprečavanja daljnjeg uznemiravanja, najkasnije sljedećega radnoga dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati zaposlenika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju zaposlenika sastavlja se bilješka koju taj zaposlenik potpisuje.

Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge radnje, poput suočenja zaposlenika koji je podnio pritužbu i zaposlenika na kojeg se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama vezanim za uznemiravanje i dr. kako bi na dokazan način utvrdio navode iz pritužbe.

Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu-službi u upravnom tijelu, upravno tijelo će poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđenja činjeničnog stanja iz pritužbe, imajući na umu zaštitu dostojanstva zaposlenika upravnog tijela.

Članak 35.

O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, donosi Odluku o mjeri zaštite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od osam dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba u roku iz prethodnog stavka ne poduzme mjere za sprečavanje uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzela očito neprimjerene, zaposlenik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 36.

Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje zaposlenika postoji, predlaže poslodavcu neku od sljedećih mjera o zaštiti dostojanstva:

-usmeno upozorenje zaposlenika koji je izvršio uznemiravanje;

-pisano upozorenje zaposleniku koji je izvršio uznemiravanje uz najavu mogućnosti pokretanja disciplinskog postupka;

-pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti;

-izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanog i zaposlenika koji je izvršio uznemiravanje;

-razmještaj na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanog zaposlenika i zaposlenika koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru.

Članak 37.

U slučaju da je prijavljeno uznemiravanje od strane osobe koja nije u radnom odnosu u upravnom tijelu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim zaposlenikom, upravno tijelo može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja poduzeti sljedeće mjere:

-pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu zaposlenika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem.

-o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe, odnosno druga nadležna tijela i predložiti poduzimanje konkretnih mjera predviđenih propisima kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.

Članak 38.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija zaposlenika na temelju rase, boje kože, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Zaštita od diskriminacije provodi se u skladu sa zakonom.

V. PLAĆA I DRUGI MATERIJALNI PRIMICI

Članak 39.

Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, što je uređeno zakonom, odlukom Općinskog vijeća o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima Vinodolske općine.

Osnovica za isplatu plaća službenika i namještenika u upravnim tijelima Vinodolske općine utvrđuje i donosi čelnik tijela izvršne vlasti-načelnik Općine.

Osnovna plaća iz stavka 1. ovog članka predstavlja bruto plaću.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

Članak 40.

Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, jedanput mjesečno za prethodni mjesec. Zaposlenici mogu primati plaću i ostala primanja putem tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.

Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.

Vinodolska općina je dužna na zahtjev zaposlenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

Članak 41.

Osnovna plaća zaposlenika bit će uvećana:

-za rad noću, 40 %

-za prekovremeni rad, 50%

-za rad subotom i nedjeljom, 35%

-za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni, 10%

-za rad u dane blagdana ili neradne dane propisane zakonom 50%.

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (prva smjena), poslijepodnevnim (druga smjena) ili noćnom (treća smjena) dijelu dana.

Članak 42.

Prekovremenim radom, kad je rad zaposlenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom i svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada zaposlenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren.

Članak 43.

Zaposlenik ima pravo na dodatak za uspješnost u radu tijekom godine, tj, za nadprosječne rezultate u radu, u skladu s kriterijima i mjerilima sadržanim u općem aktu- Pravilniku o ocjenjivanju službenika i namještenika Vinodolske općine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 2/12), u skladu sa zakonom i na zakon utemeljenim propisima.

Članak 44.

Ako je zaposlenik odsutan s rada, odnosno službe zbog bolovanja, prva 42 dana, za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plaće u visini 95% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos plaće isplaćen u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Ako je zaposlenik odsutan s rada 43 dana i duže, za invalide rada 8 dana i duže i pripada mu razlika između naknade za bolovanje koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga članka,ali najduže još 30 dana. Ako je zaposlenik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, pripada mu naknada u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječni iznos plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Članak 45.

Ako zaposlenik po nalogu glavnog rukovoditelja obavlja poslove više složenosti od poslova na koje je raspoređen, u trajanju od 7 do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjesta za poslove koje je obavljao po nalogu.

za obavljanje navedenih poslova po nalogu čelnih tijela općinske uprave donosi Rješenje o plaći.

zaposlenik ne smije obavljati navedene poslove bez izdanog pisanog naloga, s time da mu se plaća više složenosti isplaćuje samo za one radne sate koje je stvarno na njima proveo, bez obzira na trajanje naloga.

Članak 46.

Zaposleniku pripada dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5%.

Dodatak za radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz članka 40. stavaka 1. ovoga ugovora pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 47.

Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:

-ako je zaposlenik položio pravosudni ispit, za 3%

-ako je zaposlenik završio poslijediplomski specijalistički studij u trajanju jedne godine, 5%,

-ako je zaposlenik završio poslijediplomski specijalistički studij u trajanju dužem od jedne godine, 7%

-ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, za 8%,

-ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, za 15%.

Kada je odlukom Općinskog vijeća propisano da se na prava načelnika i zamjenika načelnika primjenjuju odredbe općih akata Općine koji se primjenjuju na službenike i namještenike u upravnim tijelima, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na plaću načelnika, niti zamjenika načelnika.

VI.OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA

6.1. PRAVO NA REGRES ZA KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

Članak 48.

Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u neto iznosu koji ne može biti manji od neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

Regres iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, u pravilu najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

Regres iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se svim zaposlenicima jednako neovisno o broju dana godišnjeg odmora, osim kada zaposlenik ostvaruje pravo na razmjeni dio godišnjeg odmora. Tada ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka, razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjeni dio godišnjeg odmora.

Zaposlenik koji ostvaruje pravo na razmjeni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka, razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjeni dio godišnjeg odmora,

Odluku o visini regresa većeg od minimalno utvrđenog za svaku godinu početkom godine donosi o posebnim rješenjem čelnik općinske uprave, vodeći računa o raspoloživim proračunskim sredstvima za te namjene i stvarnim mogućnostima općine.

6.2. PRAVO NA OTPREMNINU KOD ODLASKA U MIROVINU

Članak 49.

Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini tri (3) prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u upravnom tijelu Općine za prethodnu godinu.

Isplata otpremnine iz stavka 1. ovog članka utvrđena je u neto iznosu.

Članak 50.

Zaposlenik stječe pravo na otpremninu danom prestanka službe, odnosno prestanka radnog odnosa zbog stjecanja prava na mirovinu.

Otpremnina se isplaćuje u roku od 30 dana od dana stjecanja prava na mirovinu i odlaska u mirovinu.

6.3. PRAVO NA POMOĆI U SLUČAJU

Članak 51.

1. U slučaju smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, obitelj zaposlenika ima pravo na pomoć u visini 3 proračunske osnovice i troškove pogreba.

Troškovima pogreba iz stavka 1. ovog članka razumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne osnovice bruto, koje služe za izračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa.

2. U slučaju smrti zaposlenika, obitelj zaposlenika ima pravo na pomoć u visini 2 proračunske osnovice.

Pod članovima obitelji zaposlenika u slučaju iz točke 1. i 2. ovog članka smatraju se zakonski nasljednici pojedinog reda nasljeđivanja u skladu sa zakonom o nasljeđivanju.

3. U slučaju smrti supružnika, djeteta i roditelja zaposlenik ima pravo na pomoć u visini (1) proračunske osnovice.

6.4. PRAVO NA POMOĆ DJECI ZAPOSLENIKA KOJI JE IZGUBIO ŽIVOT U OBAVLJANJU SLUŽBE, ODNOSNO RADA

Članak 52.

Djeci odnosno zakonskim starateljima djece zaposlenika koji je izgubio život u obavljanju službe, odnosno rada, isplaćuje se mjesečno pomoć i to:

-za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u pravnim osobama Republike Hrvatske,

-za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole, 70% prosječne isplaćene neto plaće u pravnim osobama Republike Hrvatske,

-za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta, 90% prosječne isplaćene neto plaće u pravnim osobama Republike Hrvatske.

Pravo u slučaju smrti zaposlenika isplaćuje se svaki mjesec.

Pravo na mjesečnu pomoć u slučaju smrti zaposlenika odnosi se samo na slučaj kad je zaposlenik izgubio život upravo zbog toga jer je tada obavljao radni zadatak, ali ne u slučaju smrti na radnom mjestu zbog bolesti prometne nesreće, prilikom dolaska na posao ili odlaska s posla, odnosno smrti koja nije nastupila radi obavljanja službe ili rada.

6.5. PRAVO NA POMOĆ U SLUČAJU BOLOVANJA, NASTAVKA TEŠKE INVALIDNOSTI I ROĐENJA DJETETA

Članak 53.

Zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju:

-bolovanja duljeg od 90 dana- jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice,

-nastanka teške invalidnosti zaposlenika, malodobne djece ili supružnika zaposlenika- u visini jedne proračunske osnovice.

Pod izrazom bolovanje predmnijeva se bolovanje dulje od 90 dana u kontinuitetu, neovisno o tome kada je bolovanje započelo.

Ako je bolovanje započeto u prethodnoj godini i u toj godini zaposlenik nije ostvario pravo na pomoć, jer nije navršio kontinuitet od najmanje 90 dana bolovanja, pravo na pomoć ostvariti će u tekućoj godini kada ostvari potreban kontinuitet u bolovanju (zbraja se vrijeme bolovanja iz prethodne i tekuće godine).

Članak 54.

Pod bolovanjem u smislu odredbi iz prethodnog članka podrazumijeva se privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili ozljede zaposlenika ili njegovog malodobnog djeteta, te zbog komplikacija u trudnoći, u komu smislu se rodiljni dopust ne smatra bolovanjem.

Članak 55.

Zaposleniku pripada pravo na pomoć u slučaju nastavka teške invalidnosti koja se utvrđuje dostavom pravomoćnog rješenja HZMO-a o potpunom gubitku radne sposobnosti i priznatom pravu na invalidsku mirovnu, u visini jedne proračunske osnovice.

Članak 56.

Zaposleniku pripada pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti malodobnog djeteta koja se utvrđuje rješenjem nadležnog tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava prema posebnim propisima, u visini jedne proračunske osnovice.

Zahtjev za isplatu pomoći podnosi se poslodavcu- Vinodolskoj općini, uz koji se prilaže odgovarajuće rješenje.

Navedena pomoć isplaćuje se samo prilikom nastanka invalidnosti, dakle samo jedanput za invalidnost iste osobe.

Članak 57.

Zaposleniku pripada pravo na pomoć za rođenje djeteta u visini jedne proračunske osnovice.

Zaposlenik ima pravo na pomoć za svako rođeno dijete. Za ostvarivanje prava na navedenu pomoć nije od utjecaja činjenica da su djeca nakon rođenja preminula.

Pravo na pomoć za rođenje djeteta zaposlenika nije propisano kao pravo u slučaju posvojenja djeteta.

6.6. JEDNOKRATNE NAKNADE

Članak 58.

Zaposlenik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

-nastanka invalidnosti, 2.500,00 kuna

-bolovanja dužeg od 90 dana, 2.500,00 kuna,

-nastanak invalidnosti malodobne djece ili supružnika zaposlenika, 1.250,00 kuna

-radi nabave medicinskih pomagala i pokriće participacije pri kupnji prijeko

potrebnih lijekova u inozemstvu 2.500,00 kuna.

VII. DNEVNICA I NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA

Članak 59.

1.Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske.

2.Dnevnica iznosi 150,00 kuna po danu,

3.Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od (12) sati, a polovica dnevnice ako putovanje traje više od (8) sati, a manje od 12 sati.

4.Ako zaposlenik ima plaćen smještaj, tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% dnevnice.

5.Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjene toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice iz ovog članka.

6.Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi, odnosno za službena putovanja u inozemstvo. dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

7.Ukoliko je zaposleniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit će se za 60%.

8.Ukoliko je zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektu tj. smještaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještaj nužan za smještaj zaposlenika, po potrebi grijanje, odnosno hlađenje, zaštita od buke i dr.), nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje.

9.zaposleniku se mora izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja, u kojem mora biti naznačeno određeno prijevozno sredstvo.

VIII. TROŠKOVI JAVNOG PRIJEVOZA

Članak 60.

Zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji mu omogućuje od svog mjesta stanovanja redoviti dolazak na posao i odlazak s posla.

Troškovi prijevoza iz stavka 1. ovog članka isplaćuju se zaposleniku najviše u visini cijene mjesečne kuponske karte javnog mjesnog prijevoza.

Zaposleniku koji iz bilo kojeg razloga ne radi, naknada za prijevoz smanjuje se razmjerno broju dana koje nije radio.

Članak 61.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova najviše u iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

IX. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA - SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

KOLEKTIVNO OSIGURANJE

Članak 62.

Zaposlenici općinske uprave odnosno službenici i namještenici kolektivno su osigurani od posljedica nesretnog slučaja, posljedica ozljeda na radu (profesionalne bolesti) za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i o slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

SISTEMATSKI PREGLED

Članak 63.

Svi službenici i namještenici, odnosno zaposlenici općinske uprave, imaju pravo jednom godišnje, a najmanje jednom u tri godine, na sistematski pregled utvrđen po cijenama zdravstvenih usluga nadležnih zdravstvenih ustanova, a koji će se obavljati u onim zdravstvenim ustanovama djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada, na teret općinskog proračuna.

NAGRADA UČENICIMA I STUDENTIMA

Članak 64.

Poslodavac, odnosno upravna tijela općine mogu isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse, u najvećem iznosu na koji se, prema propisima ne plaća porez.

JUBILARNA NAGRADA

Članak 65.

Zaposleniku, odnosno službeniku i namješteniku općinske uprave pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu, odnosno rad u upravnim tijelima i službama Vinodolske općine, kao i u upravnim tijelima i javnim službama bivše Općine Crikvenica, kad navrše:

-5 godina - u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovog članka

-10 godina - u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovog članka

-15 godina - u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovog članka

-20 godina - u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovog članka

-25 godina - u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovog članka

-30 godina - u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovog članka

-35 godina - u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovog član

-40 godina i svakih narednih 5 godina - u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovog članka.

Visina osnovnice za isplatu jubilarnih nagrada određena je u visini 50% osnovice za izračun plaća u Vinodolskoj općini, koja osnovica je posebnom odlukom utvrđena od strane načelnika Vinodolske općine.

Jubilarna nagrada isplaćuje se prvoga narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik, odnosno zaposlenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Iznimno, ako službeniku i namješteniku, odnosno zaposleniku, prestaje služba odnosno rad u lokalnoj službi, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada, a u slučaju smrti službenika i namještenika njihovim nasljednicima, sukladno Zakonu o nasljeđivanju.

DAR U PRIGODI DANA SV. NIKOLE

Članak 66.

Zaposleniku će se za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 godina i manje godina starosti, u prigodi dana Sv. Nikole, isplatiti dar u iznosu na koji se prema važećim propisima ne plaća porez (600,00 kuna po djetetu).

Ako su oba roditelja zaposlenicu u upravnom tijelu Vinodolske općine, sredstva iz stavka 1. ovog članka isplaćuju se roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano.

BOŽIĆNICA-USKRSNICA

Članak 67.

Zaposlenicima općinske uprave kojima pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne i uskrsne blagdane može se isplatiti nagrada čija visina, i to za božićnicu, ne može biti niža od neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima a uskrsnica niža od 60% od neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

Pravo na isplatu božićnice/uskrsnice ima zaposlenik koji je u službi (radnom odnosu) na dan kada se božićnica/ uskrsnica isplaćuje.

Odluku o visini godišnje nagrade-naknade povodom Božića i Uskrsa donosi čelnik tijela-načelnik, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

DAR U NARAVI-ZIMNICA

Članak 68.

Zaposlenicima općinske uprave se može jednom godišnje dati dar u naravi, u mogućnosti koja ne prelazi iznos na koji se prema propisima, ne plaća porez, te ovisno o visini proračunskih sredstava za te namjene, o čemu zaključkom odlučuje načelnik Općine

Pravo na dar u naravi u tekućoj godini utvrđuje posebnom odlukom (zaključkom) čelnik tijela-načelnik Općine, sukladno proračunskim mogućnostima.

Pravo na isplatu dara u naravi ima zaposlenik koji je službi-radnom odnosu na dan kada se dar isplaćuje.

XII ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA- SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 69.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti zaposlenika, odnosno službenika i namještenika, obavezno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju zaposleniku, s poukom o pravnom lijeku, u skladu s propisima o službeničkim odnosima.

Članak 70.

Odlučujući o izjavljenoj žalbi zaposlenika protiv rješenja iz članka 69. ovog Pravilnika, pročelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe sindikata, ako to zaposlenik u podnijetoj žalbi zahtijeva.

Ako sindikat državnih i lokalnih službenika ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovog članka u roku od osam dana od dana dostave, postupak povodom žalbe može biti nastavljen bez razmatranja mišljenja sindikata.

Članak 71.

U slučaju kada zaposlenik-službenik i namještenik daje otkaz, dužan je odrediti otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela-načelnikom općine ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.

OTPREMNINA ZBOG PRESTANKA SLUŽBE ODNOSNO RADNOG ODNOSA

Članak 72.

Zaposlenik (službenik i namještenik) kojemu je prestao radni odnos zbog poslovnih, organizacijskih, odnosno posebnih potreba službe, temeljem poslovno uvjetovanog otkaza odnosno nakon isteka roka u kojima je bio na raspolaganju ima pravo na otpremninu u visini utvrđenoj Zakonom o radu (N.N. 93/14), i to u visini 2/3 prosječne mjesečne plaće odnosno 65% prosječne mjesečne plaće zaposlenika koje je zaposlenik ostvario u tri (3) mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u tijelima općinske uprave, odnosno kod poslodavca.

Radnim stažem ostvarenim u upravnim tijelima Vinodolske općine razumijeva se ukupan neprekidni rad u ranijim tijelima bivše Skupštine općine Crikvenica, organima uprave Skupštine općine, mjesnim zajednicama, SIZ- ovima, fondovima i upravnim tijelima Grada Crikvenice, pod uvjetom da nije bilo prekida radnog odnosa.

Vrijeme raspolaganja, odnosno otkazni rok utvrđuje se sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 73.

Lokalni službenik kojemu služba prestaje istekom roka u kojemu je bio stavljen na raspolaganje, ima pravo na otpremninu u visini 65% njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje za svaku godinu radnog staža ostvarenog u lokalnoj službi.

Namješteniku, kojemu prestaje radni odnos u tijelima općinske uprave zbog poslovno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u lokalnoj službi.

Otpremnina iz stavka 1. ovog članka isplatit će se službeniku i namješteniku, odnosno zaposleniku posljednjeg dana službe odnosno rada, odnosno u roku 30 dana, izuzev onih koji pravo na otpremninu ostvaruju zadnjeg dana tekuće godine.

Članak 74.

Službenik i namještenik (zaposlenik) za čijem je radom prestala potreba u tijelima lokalne i područne regionalne samouprave, ima u roku od 2 godine prednost kod prijama u lokalnu službu, odnosno na rad u tijelima lokalne samouprave, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

Članak 75.

Zaposleniku (službeniku i namješteniku) u tijelima općinske uprave kome nedostaje najviše tri (3) godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka službe po sili zakona.

ZAŠTITA OSOBA S INVALIDITETOM

Članak 76.

Ako nadležno ovlašteno tijelo ocjeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, u pisanom obliku, ponuditi zaposleniku drugo radno mjesto predviđeno aktima o unutarnjem redu, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koji je prethodno bio raspoređen.

Pročelnik Upravnog odjela je dužan poslove radnog mjesta prilagoditi zaposleniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.

ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 77.

Radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti u vezi s radom, zaštite ljudskih života, zaštite radnog okoliša i sprječavanje nastanka materijalne štete, Vinodolska općina kao poslodavac je dužna provoditi normative, organizacijske i edukativne programe iz područja zaštite na radu, zaštite od požara, evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednih prilika i zdravstvenog zbrinjavanja zaposlenika, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

U cilju obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovog članka, poslodavac se obvezuje:

-osigurati izradu Procjene opasnosti od strane ovlaštenika ustanova, odnosno trgovačkih društava,

-obavljati revizije, Procjene opasnosti u propisanim rokovima,osigurati sredstava da se otklone nedostaci utvrđeni procjenom,

-normativno urediti zaštitu na radu i zaštitu od požara, te donijeti plan evakuacije i spašavanja,

-planirati materijalna sredstva radi provođenja navedenih mjera i postupaka, sukladno odredbama Zakona o radu.

XIII PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 78.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«, a isti će se objaviti na oglasnim pločama Vinodolske općine i na internetskoj stranici Općine .

Članak 79.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika o radu prestaje važiti Pravilnik o radu iz 1995. godine.

Članak 80.

Ovaj Pravilnik je trajno dostupan na uvid svim zaposlenicima općinske uprave, na WEB stranicama Vinodolske općine, te kod pročelnika-ce Jedinstvenog upravnog odjela Općine, kao i rukovoditelja Odsjeka.

KLASA:022-05/16-01/1

URBROJ:2107-03/16-01-12-1209

Bribir, 16. prosinca 2016.

ZAMJENIK NAČELNIKA KOJI
OBNAŠA DUŽNOST NAČELNIKA
Božidar Zubčić, v.r.