31.
Na temelju članka 11. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05,
111/06, 110/07, 60/08 i 87/09) i članka 34. Statuta Općine Omišalj (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 30/09 i 14/13), Općinsko vijeće Općine
Omišalj, na sjednici 10. travnja 2013.g. donijelo je
PLAN
GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE OMIŠALJ ZA RAZDOBLJE 2013. - 2021. GODINE
1.UVOD
1.1. Uvodno obrazloženje
Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
-sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog
štetnog utjecaja na okoliš,
-obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih
djelatnosti u vezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,
-skrb za odlagališta koja su zatvorena.
Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju sljedećih načela:
-onečišćivać plaća,
-odgovornost proizvođača,
-blizina oporabe i/ili zbrinjavanja.
Županijskom Strategijom zaštite okoliša do 2015. godine, uzimajući u obzir i
prioritete Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji,
gospodarenje otpadom na listi je prioriteta u djelatnosti zaštite okoliša.
Plan gospodarenja otpadom općine sadrži:
1.mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
2.mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
3.popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,
4.redosljed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog
okoliša,
5.izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i /ili uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva.
Izvršavanje plana, osobito učinkovitost poduzetih mjera, provjerava se
godišnje i to podnošenjem Izvješća o izvršenju plana do 30. travnja tekuće
godine Općinskom vijeću.
Plan i Izvješće objavljuje se u »Službenim novinama Primorsko-goranske
županije.«
Općina Omišalj će u Prostornom planu uređenja Općine Omišalj odrediti lokacije
za gradnju građevina namijenjenih skladištenju oporabi i zbrinjavanju otpada.
Gradnja navedenih građevina od interesa je za Republiku Hrvatsku.
Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje
2007.-2015. godine, svaka ili više jedinica lokalne samouprave mora odrediti
lokaciju za privremeno odlaganje građevinskog otpada iz kojeg će prethodno biti
izdvojeno sve što se može iskoristiti. Takve lokacije moraju pokrivati radijuse
od 30-50 km. Oporaba prikupljenog materijala vršit će se mobilnim postrojenjima
za reciklažu građevinskog otpada. Reciklažu građevinskog otpada može vršiti
komunalna tvrtka ili privatna tvrtka kojoj općina putem javnog natječaja
dodijeli koncesiju.
Primorsko-goranska županija odgovorna je za gospodarenje svim vrstama otpada
osim opasnog otpada i spaljivanja otpada. Stoga je Županija putem tvrtke
Ekoplus pokrenula uspostavu županijskog centra za gospodarenje otpadom na
lokaciji Marišćina. Potpisanim Sporazumom o uređenju odnosa u integralnom
sustavu zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na području
Primorsko-goranske županije sve općine i grad Krk obvezale su se da će u okviru
provođenja svojih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom koristiti CZGO. To
znači da bi se u budućnosti postojeće odlagalište Treskavac saniralo i
zatvorilo odnosno postalo pretovarna stanica.
1.2. Osnovni podaci o Općini Omišalj
Općina Omišalj nalazi se na otoku Krku u Primorsko- goranskoj županiji. Na
otoku ima 6 općina: Omišalj, Dobrinj, Malinska, Vrbnik, Baška, Punat i Grad
Krk. Sveukupno je naseljeno 66 mjesta od kojih je najveće i administrativno
središte grad Krk. Na otoku, po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine,
živi 19 286 stanovnika.
Na području općine Omišalj nalaze se dva naselja: Omišalj i Njivice. Uslijed
razvojnih procesa u posljednjih 25 godina, područje sjevernog dijela otoka Krka
bilo je izloženo nagloj dinamici rasta. Izgradnja industrije rezultirala je
važnim automatskim priljevom stanovništva. Od 2001. godine do 2011. godine kada
je bio posljednji popis stanovništva nije zabilježen novi porast stanovništva.
Prema neslužbenim podacima popisa stanovništva iz 2011. godine, općina Omišalj
ima 2.987 stanovnika.
Općina Omišalj obuhvaća sjeverni dio otoka Krka i otočić Sveti Marko, a kao
glavni ulazni koridor na sam otok ima vrlo važnu prometnu ulogu. Ona se očituje
u povezivanju otoka Krka, ali i otoka Cresa i Lošinja, s kopnom i to putem
Krčkoga mosta. Lokacija međunarodne Zračne luke Rijeka na području općine Omišalj
daje joj i širu prometnu važnost.
Ukupna kopnena površina Općine Omišalj iznosi 39.5 km2 i čini
8.9% površine otoka. Turistička djelatnost jedna je od okosnica privređivanja u
općini Omišalj, s turističkim kapacitetima koji čine oko 25 % ukupnih kapaciteta
otoka Krka. Od gospodarskih subjekata u turizmu najveći su Hoteli Njivice i
Hoteli Omišalj. Turisti koji ljetuju na području općine Omišalj preferiraju
boravak u hotelima, što pokazuju i podaci iz 2007. godine kad su u hotelima
boravila 55.943 gosta. Oni su ostvarili 290.337 noćenja. U kampovima je bilo
35.327 gostiju i 150.270 noćenja, a u privatnom smještaju 20.844 gosta i
133.852 noćenja. Većina turista je iz stranih zemalja (oko 92%), dok je mali
postotak domaćih turista (oko 8%). Najviše je turista iz Njemačke, potom iz
Slovenije, Italije i Austrije. Trgovinom se na području općine Omišalj bavi 28
tvrtki i osam obrta. U toj djelatnosti zaposlene su 72 osobe (2008. godine).
Trgovine koje djeluju na području općine Omišalj uglavnom trguju robom široke
potrošnje za potrebe stanovništva, turista i gospodarstva. Najveći dio
vanjskotrgovinskog prometa robama obavlja tvrtka JANAF , a nekada je to bila i
DINA (sustavi u koje su uključeni), ali samo za vlastite potrebe (sirovine,
poluproizvodi, pogonska goriva, investicijska oprema i transportna sredstva).
Graditeljstvo je jedna od ključnih djelatnosti na području općine Omišalj.
Dominantnu ulogu ima tvrtka GPP Mikić. Pored te tvrtke, u općini djeluje još 11
manjih tvrtki (tri na području Omišlja i osam na području Njivica), kao i 18
obrta (prema podacima za 2008. godinu). U prerađivačkoj industriji djeluje
jedna velika, dvije manje tvrtke i 12 obrtnika. Najvažnija tvrtka je
DINA-Petrokemija d.d., čiji pogon je trenutačno zatvoren. Proizvodni kapaciteti
iznosili su 70.000 tona prerađevina na godinu.
Postojeće stanje gospodarenja otpadom
U lipnju 2005. godine na otoku Krku uveden je ekološki zasnovan sustav
zbrinjavanja komunalnog otpada, popularno nazvan Eko otok Krk, koji se provodi
prema izrađenoj Studiji iz 2003. godine.
Ekološki pristup je u tome što zahtjeva odvojeno skupljanje otpada na mjestu
nastanka i obradu skupljenih tvari koja omugućuje njihov povratak u uporabu.
Opseg odvojenog skupljanja potrebno je postepeno povećavati do mogućeg
maximuma.
Ekološki sustav ima sljedeće elemente:
-sustav posuda za odvojeno skupljanje otpada:
*najmanje 3 posude u kućanstvu (biološko-organski otpad, papir i ostalo)
*najmanje 7 posuda u ulici (3 + 4) (bio-organski, papir, PET, plastika,
staklo, metal, ostalo)
-odgovarajuća vozila, vremenski i materijalno razrađen sustav odvoza
-odgovarajuća privremena i trajna odlagališta, uključujući prostor za
preradu biootpada u kompost/humus, te eventualnu preradu drugih segmenata.
-odgovarajuća informacijsko-servisna službu
-potporni sustav - program stalne komunikacije sa stanovništvom i JLS,
udrugama, medijima itd., program stalne edukacije i sustav nadzora odnosno
sankcija.
Eko otok Krk predstavlja cjelovit model zbrinjavanja otpada, prvi takav u
Hrvatskoj, a omogućava zbrinjavanje svih vrsta otpada.Cilj je smanjiti količinu
otpada koji se odlaže na deponiju. U sustav se redovito ulaže, počevši od
sanacije starog odlagališta, proširenje nove plohe odlagališta koja će se koristiti
do početka funkcioniranja CZGO Marišćina, ulaganja u posude za selektiranje
otpada i vozni park.
Do sada Ponikve uspijevaju izdvojiti 30% a preraditi 25% otpada (težinski
mjereno), a što je 40% od ukupnog volumena otpada. Ovi podaci su zadovoljavajući
obzirom da je cilj Republike Hrvatske do 2025. godine izdvojiti težinski do 25%
otpada.
Za funkcioniranje sustava na otoku Krku raspodijeljeno je 7000 spremnika na
1400 mjesta (cca na svakih 300 m udaljenosti). Pored toga postoji 7 posebnih
sabirnih mjesta (POSAM) za besplatno odlaganje starog namještaja, bijele
tehnike, automobilskih guma, akumulatora, krupnog željeza, informatičke opreme,
kemikalija, pesticida, opasnog otpada i sl. I to u mjestima Omišalj, Malinska
Krk, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj.
U suradnji s tvrtkom »Metis« d.d. organiziran je otkup metala (bakar,
mesing, bronza, aluminij, cink, olovo, željezo i sl.). Na POSAM-u se također od
građana otkupljuje ambalaža za koju se isplaćuje naknada od 0,50 kn po komadu
(PET, staklo, aluminij).
Kućni otpad se prikuplja u 5 spremnika smještenih u eko otok i to za bio
otpad, staklo, papir, PET ambalažu i ostalo. Također je organiziran besplatan
odvoz elektroničkog otpada. Jestiva ulja i masti (neopasni tehnološki otpad)
preuzima direktno od proizvođača pravna osoba koja posjeduje dozvolu za
postupanje s proizvodnim otpadom (skupljač otpada). Skupljač otpadna ulja
preuzima od proizvođača bez naknade i predaje ih tvrtkama ovlaštenima za
oporabu i /ili zbrinjavanje otpadnih ulja.
Komunalni otpad, industrijski otpad, ambalažni otpad, građevni otpad,
električki i elektronički otpad i otpadna vozila i otpadne gume mogu biti
opasni otpad ako sadrža
vaju jedno od svojstava opasnog otpada. Prema Zakonu o otpadu,
opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih
svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost,
toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost,
ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja
otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Stoga se takav
otpad odvojeno skuplja i otprema na adekvatno zbrinjavanje.
Odvojene sirovine mogu se reciklirati i vratiti u uporabu. Ponikve d.o.o.
sakupljaju otpad na cijelom otoku Krku i odvoze ga na odlagalište i reciklažno
dvorište Treskavac čija površina iznosi cca 90.000m2.
Godišnje se prikupi 19.600 t komunalnog otpada od čega se u 4 ljetna mjeseca
prikupi 12.000 t. Godišnje se selektivno prikupi i obradi 2040 t bio otpada,
1600 t papira, 540 t plastike, 600 t metala, te nekoliko tona opasnog otpada.
Količina otpada je puno veća ljeti nego zimi, radi turista koji ljeti borave na
otoku.
Sa područja Općine Omišalj prikupljeno je cca 2950 t otpada, dok je na
Treskavac odloženo 2150 t, što znači da je cca 30% odvojeno prikupljeno i
iskorištenoza daljnju preradu.
U suvremenom reciklažnom dvorištu razvrstani otpad se obrađuje i priprema za
recikliranje, dok se nerazvrstani otpad prema najsuvremenijim metodama
zbrinjava na odlagalištu Treskavac.
Cilj je svake godine povećati udio razvrstanog otpada za 2-3%.
Efikasnost sustava, udio odvojenog otpada od 2006.- 2011.
Procjenjene količine komunalnog otpada su zbroj količina otpada koje stvara
stanovništvo i otpada koji nastaje u turističkoj djelatnosti, a procjena polazi
od slijedećih pretpostavki:
-da svaki stanovnik proizvede 270 kg otpada godišnje
-da svaki turist po ostvarenom noćenju proizvede 1 kg otpada.
Sumarno, uzimajući u obzir pretpostavljene mjesečne udjele pojedinih
segmenata i mjesečne udjele u odvezenom otpadu, dobiva se raspodjela masenih
udjela komunalnog otpada svedeno na cijelu godinu, prikaz na sljedećoj slici.
Udio pojedine vrste otpada 2011.godine
U 2011.godini u Ponikve d.o.o. u radnoj jedinici Komunalije koja se bavi
skupljanjem i obradom otpada zaposleno je bilo 96 djelatnika, od čega:
-57 na odvozu otpada,
-27 na reciklažnom dvorištu i odlagalištu,
-9 na posebnim sabirnim mjestima.
Vozni park radne jedinice sastoji se od:
-3 osobna vozila,
-2 kombi vozila za prijevoz djelatnika,
-1 kombi vozilo za prijevoz ambalaže,
-21 vozilo za skupljanje otpada,
-3 vozila za skupljanje otpada i pranje kontejnera,
-kompaktor za poravnavanje i sabijanje otpada na odlagalištu,
-traktor i viljuškar u reciklažnom dvorištu za obradu selektivno
prikupljenog otpada.
2.MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA
2.1. Postupanje s komunalnim otpadom
Poslovi skupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada s područja općine
Omišalj na temelju članka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu povjereni su
trgovačkom društvu »Ponikve« d.o.o.
Na cijelom otoku Krku postoji jedinstven sustav ekološkog zbrinjavanja
otpada.
Komunalni otpad se odlaže u za to pripremljene posude u naseljima Omišalj i
Njivice (eko otoci), te odvozi na posebno sabirno mjesto (u daljnjem tekstu:
POSAM) koje se nalazi u Omišlju.
Na području Općine Omišalj planira se na oko 150 lokacija eko otoka
opremljenih s posudama za bio otpad, pet/ limenke, papir, sitni metali,ostala
plastika.
U cilju osiguravanja mjera za odvojeno skupljanje komunalnog otpada na
području Općine Omišalj postavljen je slijedeći kapacitet posuda (ukupno):
-za bio otpad (smeđa boja posude) 340 lit, ukupno 195 posuda,
-za PET, plastiku, limenke (žuta boja) 340 lit, ukupno 195 posuda,
-za papir, karton i tetra pak (plava boja) 340 lit, 200 posuda,
-za staklo (siva boja) 140 lit, 195 posuda,
-za ostali nerazvrstani otpad (zelena boja) 1100 lit, 205 posuda.
Odvoz bio-otpada predviđen je svakodnevno, dok se preostali segmenti odvoze
prema potrebi.
U posude, kontejnere i vreće za odlaganje komunalnog otpada ne bi se smjele
odlagati korisne vrste otpada (papir, staklo, PET, Al - Fe limenke itd.),
tekućine, žeravica, pepeo, leševi životinja, biološki otpad (trava, granje,
korov, kora itd.), građevinski otpad (šuta, piljevina, šljaka itd.) i posebne
kategorije otpada. Ove vrste otpada potrebno je zbrinuti na drugi, zakonom
propisan način za što su doneseni posebni Pravilnici i Uredbe.
Sa stanovišta energetskih ušteda, ušteda na sirovinama i zaštite okoliša,
poseban značaj ima ponovna uporaba različitih otpadnih materijala koji su
sastavni dio komunalnog otpada i nazivaju se sekundarnim sirovinama. Ovi
materijali se iz miješanog komunalnog otpada mogu izdvojiti na mjestu nastanka
ili njegovom naknadnom obradom. Zbog navedenih razloga, izuzetno je važno
poštivati mjere gospodarenja otpadom koje su, principijelno gledano,
univerzalnog karaktera i njihova primjena se jedino može manje ili više
prilagođavati lokalnim specifičnostima područja.
Navedene postavke utjelovljuju cjelovitu verziju IVO koncepta (Izbjegavanje
- Vrednovanje - Oporaba - Odlaganje) koja je opće prihvaćena univerzalna
koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada.
Izbjegavanje otpada definira se kao skup mjera koje dovode do toga da se kod
proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Mjere
za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada ugrađene su u Ekološki sustav
zbrinjavanja otpada otoka Krka.
Realno je za očekivati da će za prve rezultate trebati dulje vrijeme i
disciplinirano pridržavanje svih predviđenih mjera za izbjegavanje nastanka
otpada i u cijelosti mjera gospodarenja otpadom. Korištenjem pogodnih načina
proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište »povoljnih« vrsta proizvoda te
ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i
štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Navedeno znači da je
smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu
gospodarenja kako je to predviđeno i Strategijom gospodarenja otpadom.
Osnovne preventivne mjere za smanjenje otpada koje uključuju sektor
proizvodnje i potrošnje materijalnih dobara su:
-spriječiti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada,
-spriječiti da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci,
-spriječiti miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za
tržište koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu,
-u okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba robu tako oblikovati,
proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno
iskorištavati,
-načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda
regulirati tako da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što
manjem obimu,
-proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje
štetnih tvari odnosno što manje otpada,
-razviti tržišta za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potražnju
za takvim materijalima, uvođenje proizvoda od recikliranog materijala ili s
povećanim udjelom takvog materijala,
-provoditi promidžbene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera za
smanjenje otpada.
Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada u kućanstvima su:
-izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući
napitci mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce),
-treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih
proizvoda koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor,
salvete),
-izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste
posude koje se mogu zatvoriti; izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica,
-izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike
količine otpada; umjesto toga kupovati svježe namirnice,
-ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim
kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici,
-stare stvari (npr. roba, uređaji) ne bacati već prodati ili pokloniti; pri
kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti.
Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih
djelatnosti su:
-koristiti uredske materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova
(uredsko pokućstvo, pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi
itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim
obrađivačima.
-u školama i visokoškolskim ustanovama omogućiti reciklažu posebice papira
koji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužim
vijekom trajanja.
-u ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima,
ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo.
Također izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa.
-u zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih
proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski
razlozi.
Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada imaju glavnu ulogu u
uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom. Na taj način se
izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina komunalnog otpada.
2.2. Postupanje s posebnim kategorijama otpada
Gospodarenje posebnim kategorijama otpada utvrđuje se posebnim propisima
(pravilnici o postupanju s ambalažom i ambalažnim otpadom, otpadnim gumama,
otpadnim uljima, otpadnim baterijama i akumulatorima i otpadnim vozilima i
drugi ). Posebne kategorije otpada su:
-ambalaža i ambalažni otpad
-otpadni električni i elektronički uređaji i oprema
-otpadna vozila
-otpadne baterije i akumulatori
-otpadne gume
-otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
-otpadna ulja
-otpad iz industrije titanovog dioksida
-poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
-otpad koji sadrži azbest
-muljevi iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
-medicinski otpad
-građevinski otpad
Zakonom o otpadu je određeno da Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
sadrži uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Slijedom iznesenoga
proizlazi da će Primorsko-goranska županija odnosno Općina Omišalj u pogledu
gospodarenja posebnim kategorijama otpada sudjelovati u provedbi u onolikoj
mjeri u kojoj će to biti utvrđeno podzakonskim propisima i Planom gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske.
U Općini Omišalj ambalaža i ambalažni otpad se sakuplja u kontejnerima za
posebno prikupljanje otpada. PET, plastika i limenke skupljaju se u žuti kontejner,
papir i karton u plavi te staklo u sivi kontejner. Sav otpad sakuplja i
preuzima ovlašteni sakupljač.
Sav tehnički i glomazni otpad koji građani besplatno mogu odložiti na
posebno sabirno mjesto u Omišlju odvozi tvrtka Metis d.d. EE otpad sa područja
općine Omišalj sakuplja tvtka Frigomatic.
Automobilske gume također je moguće ostaviti kod vulkanizera koje su dužni
preuzeti prilikom zamjene.
U sektoru zdravstva na području Općine Omišalj djeluju dvije abulante u
Omišlju i jedna u Njivicama koja radi kao ljetna turistička ambulanta. Pored
navedenog u Omišlju djeluju i dvije stomatološke ambulante, te stomatološki
laboratorij. Otpad koji nastaje u ovoj djelatnosti odvozi i zbrinjava tvrtka
Ecooperativa d.o.o. Godišnje količine medicinskog otpada iz opće i stomatološke
ambulante predviđene na temelju izrađivača Plana iznose cca 50 kg.
Općina Omišalj ima sklopljen ugovor sa Veterinarskom ambulantom Crikvenica
d.o.o. za sakupljanje lešina pasa i mačaka sa javnih površina. Kada ugine
životinja odgovorne osobe iz Općine Omišalj pozivaju veterinarsku stanicu, te
oni odvoze lešinu i vrše daljnje zbrinjavanje na adekvatan način.
Veće količine tehničkog i glomaznog otpada koji građani imaju za odložiti tj.
otpad prilikom čišćenja potkrovlja, okućnice, garaža i sl. odlaže se u veliku
posudu od 5.000 l koju građani dobiju pozivom na broj info centra »Eko otok
Krk«.
Opasni otpad obuhvaća: istrošene baterije i istrošene akumulatore, istrošene
fluorescentne cijevi i živine svjetiljke, ostaci kemikalija (herbicidi,
insekticidi, fungicidi, sredstva za čišćenje, boje, lakovi, posude pod tlakom,
ljepila, ambalaža od kemikalija), otpadno motorno ulje i otpadno jestivo ulje.
Također sav ovaj otpad građani mogu besplatno odložiti na posebno sabirno
mjesto u Omišlju. Komunalno društvo Ponikve d.o.o. sklopilo je ugovor sa
tvrtkom koja je ovlaštena za odvoz i zbrinjavanje opasnog otpada.
Istrošene akumulatore moguće je vratiti i u trgovinu u kojoj se kupuje novi,
jer su trgovine sa takvom vrstom proizvoda dužne preuzeti stare akumulatore.
Otpadno motorno ulje zajedno sa posudama te zauljenim filtrima mogu se odnijeti
na benzinske pumpe, a otpadno jestivo ulje moguće je zbrinuti i u skladištu
Ponikve, gdje se dobije potvrda o preuzimanju tog ulja. Tijekom 2008. godine
počeo se sakupljati azbestni otpad. Za Primorsko-goransku županiju Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao je ugovore sa tvrtkama Metis
d.d. i Ind - eko d.o.o. preko kojih se može izvršiti sakupljanje i zbrinjavanje
azbestnog otpada. Na otoku Krku pa tako ni u Općini Omišalj nema kazete u koju
bi se mogao odložiti azbestni otpad, već građani na poziv jedne od ovih tvrtki
mogu izvršiti zbrinjavanje ove vrste otpada.
Građevinski otpad, kao inertni, proizvodni, neopasni otpad, naveden u Uredbi
o kategorijama, vrstama i kalasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada (NN 50/05) pod oznakama:
-170101 (beton),
-170102 (opeka),
-170103 (crijep, pločice, keramika),
-170106 (mješavine betona, opeke, crijepa i keramike koje ne sadrže opasne
tvari),
-170302 (mješavine bitumena koje ne sadrže katran iz ugljena),
-170504 (zemlja i kamenje koje ne sadrži opasne tvari),
-170506 (iskopana zemlja od rada bagera koja ne sadrži opasne tvari) ,
-170508 (šljunak koji ne sadrži opasne tvari),
-170802 (građevinski materijal na bazi gipsa koji nije kontaminiran opasnim
tvarima),
-170904 (miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji ne sadrži živu,
PCB i ostale opasne tvari), posjeduje vrijedna svojstva koja se mogu
iskoristiti, te ga se stoga mora odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se
omogućila njegova oporaba.
Preostale vrste građevinskog otpada drvo, staklo, plastika, mješavine
bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran, metali, uključujući i
njihove legure, izolacijski materijali koji sadrže azbest, te ostali
građevinski materijal koji može sadržavati opasne tvari zbrinuti će se na način
koji će biti propisan u podzakonskim aktima, a prema Planu gospodarenja otpadom
Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007-2015.
3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD
Otpad koji se odloži na odlagalište Treskavac zbrinjava se na suvremen,
tehnološki prihvatljiv način, da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne
nanosi šteta okolišu (onečišćenje tla, pojava buke, pojava neugodnih mirisa,
ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na prirodne
vrijednosti, nastajanje eksplozija ili požara).
Zbrinjavanje otpada podrazumijeva njegovu biološku obradu, mehaničku obradu
i odlaganje.
Skupljanjem relativno čistog bio-otpada i njegovim tretmanom u procesu
kompostiranja dobiva se ekološki prihvatljivo bio-gnojivo tj. kompost.
Prihvatom i sortiranjem ostalih korisnih segmenata komunalnog otpada na
sortirnoj liniji kao i naknadnim baliranjem smanjujemo volumen i omogućuje nam
se lakše rukovanje.
Ostali se otpad koji se ne može odvojiti izravno odlaže se na
novopripremljenu plohu izrađenu po propisima, te se nakon kompaktiranja
prekriva slojem inertnog materijala.
Postupak tehnološkog procesa po segmentima otpada odvija se na sljedeći
način:
a) Bio-otpad
Odvajanje bio-otpada na mjestu nastajanja, odlaganje u predviđene posude,
transport do kompostišta Treskavac, prihvat i odvajanje nečistoća, prosijavanje
i slaganje, zatim proces kompostiranja te plasman komposta.
Proces dobivanja komposta iz biorazgradivog materijala je sljedeći:
pražnjenje vozila u prihvatni spremnik, prebacivanje u sito transportnom trakom
uz nadzor i magnetsko odvajanje metala, strojno prosijavanje i odvoz fine
frakcije na kompostanu, proces kompostiranja u tri faze uz povremeno prevrtanje
i vlaženje mase, proces dozrijevanja komposta u zatvorenome, prosijavanje,
pakiranje i plasman komposta.
b) Papir
Proces postupanja s papirnim otpadom je sljedeći:odvajanje papira na mjestu
nastajanja, odlaganje u predviđene posude, transport na odlagalište Treskavac,
prihvat na odlagalištu, odvajanje nečistoća, sortiranje, prešanje i baliranje i
plasman sirovine.
c) Staklo
Proces postupanja s otpadom stakla počinje odvajanjem na mjestu nastajanja,
odlaganjem u predviđene posude, transport na odlagalište, prihvat, odvajanje
onečišćenja, selekcioniranje i plasman sirovine.
Dopremljeno staklo može se nakon lomljenja na odlagalištu koristiti kao
inertni materijal za prekrivanje.
d) PET
Proces postupanja počinje odvajanjem na mjestu nastajanja, odlaganjem u
predviđene posude, prihvat do POSAM-a, odvajanje onečišćenja, sortiranje prema
tržišnim kriterijima, prešanje-baliranje i transport s otoka (Pravilnik o
ambalažnom otpadu)
e) ostala plastika
Proces postupanja počinje odvajanjem na mjestu nastajanja, odlaganjem u
predviđene posude, transport na odlagalište, prihvat, odvajanje onečišćenja,
sortiranje prema tržišnim kriterijima, prešanje-baliranje i plasman sirovina.
f) Sitni metalni predmeti
Proces postupanja sa sitnim metalom je slijedeći: odvajanje na mjestu
nastajanja, odlaganje u predviđene posude, transport na odlagalište, prihvat,
odvajanje od onečišćenja, sortiranje, prešanje-baliranje, plasman sirovine.
g) Izdvajanje opasnog otpada iz komunalnog
Na posebnim sabirnim mjestima (POSAM) opasni otpad se prikuplja u posebnim
posudama radi izdvajanja iz komunalnog otpada i otprema od strane ovlaštene
osobe (skupljača) sa mjesta izdvajanja.
Pod opasnim otpadom podrazumijevaju se elektronički uređaji, fluorescentne
cijevi i živine žarulje, akumulatori, baterije, automobilske gume i sl.
Na odlagalištu otpada Treskavac izgrađeno je nekoliko objekata važnih za
gospodarenje otpadom:
-hala za prihvat komunalnog otpada (prostor izgrađen za prihvat, selekciju,
baliranje i skladištenje sekundarnih sirovina kao i prihvat bio-otpada sa
mogućnošću prosijavanja)
-kompostana (prostor namijenjen proizvodnji komposta)
-novouređena ploha za prihvat dijela komunalnog otpada koji je namijenjen
odlaganju (izgrađenost temeljnog brtvenog sloja kao i odvodnja procjednih voda
izvedena je po svim zakonskim propisima)
-bazen procjedne vode (namijenjen prikupljanju procjednih voda odlagališta,
kao i procjedne vode iz hale za prihvat komunalnog otpada s mogućnošću
recirkulacije procjedne vode u tijelo odlagališta)
-bazen tehnološke vode (prikuplja oborinsku vodu s kompostane i uz pomoć
instaliranih pumpi vraća prikupljenu vodu na kompostanu za potrebe ovlaživanja
komposta)
-rezervoar pitke vode s hidrostanica
-plato za pranje kotača
-vaga sa ulaznom rampom
-objekt za smještaj osoblja
Nadzor na odlagalištu provodi se na način da se strogo kontrolira ulazak na
deponiju (rampa), vaganjem otpada i evidentiranjem na posebne evidencijske
listove.
Mjere zaštite okoliša radi spriječavanja štetnog utjecaja na okoliš su
sljedeće:
-novouređena ploha izgrađena je s temeljnim brtvenim slojem te procjedne
vode ne mogu dospjeti u podzemlje
-bazen procjedne vode prikuplja vodu s odlagališta i iz hale za prihvat
komunalnog otpada te je ponovno možemo vraćati uz pomoć pumpi u tijelo
odlagališta
-bazen tehnološke vode prikuplja vodu s kompostane bogatu tvarima pogodnim
za proces kompostiranja te je uz pomoć ugrađenih pumpi na bazenu možemo ponovno
recirkulirati na kompostanu za potrebe ovlaživanja bio mase
-plato za pranje kotača također je izgrađen na odlagalištu te se procjedna
voda odvodi prema bazenu procjedne vode
-ostali otpad koji se dnevno odlaže na novouređenu plohu kompaktira se te
prekriva inertnim materijalom
-planirana je i ugradnja baklje za spaljivanje odlagališnog plina iz- tijela
odlagališta
-stari se dio odlagališta prekriva završnim brtvenim slojem i na kraju
ozelenjuje te se na taj način spriječava ulaz oborinskih voda u tijelo
odlagališta odnosno u podzemlje
-odlagalište ima izgrađenu zaštitnu ogradu, a postupak dezinfekcije,
dezinsekcije i deratizacije se redovito provodi
Program praćenja stanja okoliša (monitoring) predviđa sljedeće:
a) mjerenje kakvoće odlagališnog plina
b) praćenje kakvoće procjedne vode
c) praćenje kakvoće podzemne vode
d) praćenje kakvoće oborinske vode
Od ostalih mjera praćenja stanja okoliša predviđeno je:
e) praćenje meteoroloških parametara
f) mjerenje razine površine saniranog odlagališta Treskavac
g) kontrola procesa kompostiranja kao i kompostnog polja na vodonepropusnost
h) kontrola stanja sustava odvodnje
4. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA, REDOSLIJED
AKTIVNOSTI SANACIJE SA POTREBNOM VISINOM SREDSTAVA I IZVORIMA FINANCIRANJA
Popis lokacija onečišćenog tla uključujući i neuređeno odlagalište
građevinskog materijala na lokaciji Gromašćica utvrđen je još 2004. godine u
suradnji sa Primorsko -goranskom županijom. Dobiveni podaci ugrađeni su u Plan
sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području
Primorsko-goranske županije koji je Županijska skupština PGŽ usvojila na
sjednici održanoj u listopadu 2004.
Na području Općine Omišalj tada je utvrđeno 9 lokacija otpadom onečišćenog
tla i jedna neuređena deponija građevinskog materijala (zemljani materijal iz
iskopa, te građevinski materijal od rekonstrukcije objekata-cigla, beton, šuta,
asfalt i sl.).
Utvrđena je potrebna visina sredstava za saniranje - čišćenje navedenih
lokacija kako slijedi:
lokacija količina procjenjeni
troškovi sanacije
vodosprema Brgud 1.239 m330.000,00 kn
prijevoj između
Njivica i Sepena 104 m315.000,00 kn
uvala Voz 2.500 m3200.000,00 kn
plato uz aerodrom
Rijeka 20 m35.000,00 kn
stari grad -zidine 240 m350.000,00 kn
ulaz u Njivice 547 m320.000,00 kn
zavoj Kokanj 599 m315.000,00 kn
put za kamenolom-
odlagalište Gromašćica 40.398 m390.000,00 kn
trasa JANAF-a
prema aerodromu 645 m330.000,00 kn
trasa JANAF-a prema
Njivicama 26 m38.000,00 kn
Financiranje sanacije-čišćenja navedenih lokacija vršilo se uz
sufinanciranje sredstava PGŽ u 50%-tnom iznosu.
Zaključno sa rujnom 2006.godine sanirane su sve navedene lokacije otpadom
onečišćenog tla, uključujući i neuređeno odlagalište građevnog materijala
Gromašćica.
Na navedenim lokacijama bio je odložen uglavnom građevni otpad. Kako se ne
bi ponovilo takvo stanje Općina Omišalj je još u ožujku 2007. godine usvojila
prvi Plan gospodarenja otpadom kako bi regulirala odlaganje i oporabu
građevinskog otpada. Određena je lokacija za privremeno odlaganje i oporabu
građevinskog otpada -lokacija Gromašćica, te je putem natječaja zemljište
dodijeljeno u zakup na period od 4 godine u svrhu obavljanja navedene
djelatnosti. Navedenu lokaciju Općina Omišalj je ugradila u Prostorni plan
uređenja Općine Omišalj kao lokaciju za oporabu građevinskog otpada. Međutim, u
međuvremenu se na navedeno zemljište uknjižila Republika Hrvatska, te je Općina
Omišalj podnijela državnoj agenciji AUDIO zahtjev za dodjelom zemljišta kako bi
tvrtka Pesja nautika d.o.o. u vlasništvu Općine Omišalj mogla obavljati
navedenu djelatnost u budućnosti.
Unatoč dobroj organizaciji odvoza i sakupljanja otpada, informiranja
građanstva, dostupnosti eko-otoka, povremeno nepoznati počinitelji u okoliš
odlože manje količine otpada uglavnom starog namještaja, tehnike i građevinskog
otpada. Stoga možemo reći da na području Općine Omišalj nema neuređenih
odlagališta za koje je potrebno izdvojiti znatnija sredstva za njihovu
sanaciju.
U nastavku navodimo popis lokacija na kojima se povremeno odlaže otpad:
lokacija količina procjenjeni
troškovi sanacije
stari grad - »brig« 70 m3- namještaj,
bijela tehnika,
plastika i sl. 50.000,00 kn
Gromaščica - reciklaža 5.000 m3 -
građevinskog otpada građevinski otpad 60.000,00 kn
trasa JANAF-a 30 m3 - građevinski
prema Njivicama otpad, stari namještaj,
električni otpad 15.000,00 kn
Redosljed aktivnosti sanacije:
1.lokacija Brig- lokacija se nalazi ispod gradskih zidina .Redovno se
održava, krči i čisti kako bi se bačeni otpad odmah uočio i očistio.
2.lokacija Gromašćica - skupljeni građevinski materijal oporabiti će se
(drobljenje) na licu mjesta kako bi se ponovno uporabio. Drvena građa i
zelenilo spalit će se na licu mjesta uz prisustvo DVD-a Njivice.
3.lokacija trase JANAF-a - sanacija će se vršiti na način da će se odloženi
otpad sortirati prema vrsti i na adekvatni način zbrinuti. Građevinski otpad
odvesti će se na lokaciju Gromašćica gdje će se oporabiti, a drvena građa i
električni otpad će se odvesti na lokacije posebnog sabirnog mjesta u Omišlju.
Izvori sredstava sanacije su:
1.komunalna naknada
2.sredstva potpore Ministarstva zaštite okoliša i sličnih institucija
5.ZAKLJUČAK
Na otoku Krku pa tako i u Općini Omišalj postavljen je kvalitetan sustav
zbrinjavanja otpada kojim je svim građanima omogućeno da sav proizvedeni otpad
zbrinu na propisani način. Otpad se selektira čime je smanjena njegova količina
i omogućena oporaba. Komunalna tvrtka Ponikve d.o.o. vrlo dobro provodi
usvojeni program Ekološkog sustava zbrinjavanja otpada, uz kontinuirano
informiranje i edukaciju građana i privrede.
U cilju sprečavanja nastajanja »divljih deponija« građevinskog otpada Općina
Omišalj će raspisati i natječaj za dodjelu koncesije za oporabu ove vrste
otpada.
Kako bi se spriječilo daljnje nepropisno odlaganje otpada u okoliš potrebno
je provoditi sljedeće:
-redovno praćenje terena od strane komunalnog redara, kako bi se na vrijeme
uočila eventualna nova odlagališta,
-označavanje zabrane odlaganja otpada na svim saniranim područjima,
-uklanjanje i zbrinjavanje otpada koji je nepoznata osoba odložila izvan
odlagališta na području općine a iz sredstava Proračuna,
-inspekcijski nadzor od strane inspektora zaštite okoliša pravnih i fizičkih
osoba,
-učestala edukacija pravnih i fizičkih osoba o ciljevima pravilnog
gospodarenja otpadom, prednostima recikliranja i ponovne uporabe,
-redovito informiranje o lokacijama za odlaganje pojedinih vrsta otpada,
-osiguravanje zbrinjavanja građevinskog otpada u cilju sprečavanja nastanka
»divljih« deponija, smanjivanja njegove količine.
Izvršavanje plana, osobito učinkovitost poduzetih mjera, provjeravati će se
godišnje i to podnošenjem Izvješća o izvršenju plana do 30. travnja tekuće
godine Općinskom vijeću.Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Agenciji za zaštitu okoliša.
6.STUPANJE NA SNAGU
Ovaj Plan stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«
Klasa: 021-05/13-01/3
Ur. broj: 2142-06-13-01-7
Omišalj, 10. travnja 2013.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ
Predsjednik
Nikola Dapčić, v.r.
