SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 17. Petak, 11. svibnja 2012.
OPĆINA VIŠKOVO

22.

Na temelju odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/ 11.), Odluke o Prostornom planu Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 49/07 i 4/12.), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marišćina K-2 /UPU 3/ (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/08 i 21/10) i članka 35. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 25/09), Općinsko vijeće Općine Viškovo, na 31. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marišćina K-2 /UPU 3/

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 1.

(1) Površine obuhvata ovog Plana, obzirom na način korištenja, namjenu i organizaciju prostora, podijeljene su na površine:

. javnih namjena

. drugih namjena

(2) Površine javnih namjena u području obuhvata Plana su:

. prometne površine: kolne, pješačke

. površine komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba i dr.)

(3) Površine drugih namjena u području obuhvata Plana su:

. površine poslovne namjene

. površina za upravljanje poslovnom zonom

(4) Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1.

POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Prometne površine

Članak 2.

(1) Javne prometne površine su površine namjenjene:

. izgradnji nove prometne infrastrukture

(2) Granica prometne infrastrukture određena je granicom njene građevinske čestice.

(3) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju odnosnih površina definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Površine komunalne infrastrukture

Članak 3.

1) Površine komunalne infrastrukture su površine namjenjene smještaju građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih mreža (trafostanice, crpne stanice i dr.).

2) Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Površine poslovne namjene

Članak 4.

(1) Površine poslovne namjene su površine namjenjene smještaju građevina gospodarskih djelatnosti i to pretežito proizvodno uslužnog karaktera - K1.

(2) Uvjeti smještaja građevina i uvjeti i način gradnje na površinama poslovne namjene definirani su poglavljima 2. i 3. ovih Odredbi.

Površina za upravljanje poslovnom zonom

Članak 5.

(1) Površina za upravljanje poslovnom zonom je površina pretežito trgovačko uslužnog karaktera - K2, predviđena za smještaj vozila posjetitelja zone te izgradnju građevine administrativno-upravnog, trgovačko-ugostiteljskog i izložbeno-kulturnog karaktera.

(2) Uvjeti za gradnju na površini iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljima 2. i 3. ovih Odredbi.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

(1) Građevine gospodarske djelatnosti su poslovne građevine sljedećih djelatnosti:

. proizvodni pogoni - proizvodnja, prerada i obrada prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih, drvenih i dr. proizvoda

. skladišno-prodajni prostor

. trgovina na veliko

. komunalne djelatnosti

. servisne djelatnosti i dr.

(2) Zone predviđene za izgradnju grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1 i 4.

(3) Uvjeti gradnje građevina gospodarske djelatnosti definirani su poglavljem 3. ovih Odredbi.

(4) Uz osnovnu namjenu, u sklopu gabarita građevine osnovne namjene može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti (administrativno-upravne, ugostiteljske, trgovačke, skladišne i slične), na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

(5) Uz osnovne građevine, u sklopu građevinske čestice mogu se graditi i ostale građevine:

. građevine u sklopu funkcija osnovne građevine i pomoćne građevine;

. nadstrešnice i trijemovi;

. prometne i manipulativne površine i parkirališta te zelene površine;

. potporni zidovi, obložni, ogradni zidovi i sl.;

. komunalne građevine i uređaji;

. druge građevine, uređaji i oprema prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(6) Oblik i veličina građevinske čestice na kojoj se gradi građevina gospodarske namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano obavljanje planirane djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).

3. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 7.

(1) Izgradnja građevina moguća je na sljedećim površinama:

. poslovne namjene - zone 1, 2, 3, 4.

(2) Obuhvati navedenih zona gradnje grafički su prikazani na kartografskom prikazu 4.

(3) Građevne čestice uređuju se kao platoi.

(4) Potporni zidovi mogu biti maksimalne visine 1,5m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više razina.

(5) Građevna čestica poslovne namjene mora biti ograđena. Ulična ograda podiže se unutar građevne čestice sa vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj liniji. Ograde se izvode od kamena, metala, prefabriciranih betonskih elemenata i sl.. Ukupna visina ograde iznosi najviše 1.8 m, od čega je preporučena visina punog dijela ulične ograde 0.6 m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan ili izveden kao živa ograda. Ograde prema zemljištu koje je van obuhvata proizvodne zone kao i prema javnoj prometnoj površini unutar zone obuhvata Plana izvode se jednoobrazno, odnosno usklađeno u formi i materijalu za sve parcele odnosno korisnike u poslovnoj zoni.

Izgradnja unutar površina poslovne namjene

ZONE 1, 2 i 3

Članak 8.

(1) Zone 1, 2 i 3 su neizgrađene površine predviđene za izgradnju proizvodno - uslužnih sadržaja.

(2) Uvjeti izgradnje u zonama 1, 2, 3:

ZONA 4

Članak 9.

(1) Zona 4 je neizgrađena površina predviđena za izgradnju trgovačko-uslužnih sadržaja (zanatski centar), a prema potrebi za smještaj sadržaja javnih komunalnih potreba (javno parkiralište, komunalno poduzeće, vatrogasna postrojba i sl.)

(2) Uvjeti izgradnje u zoni 4:

4. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 10.

(1) Situacijski elementi trasa, karakteristični poprečni profil i ostali tehnički elementi planirane cestovne mreže određeni su kartografskim prikazom 2.A i stručnom podlogom koja je sastavni dio planske dokumentacije.

(2) Prilaz obuhvatu Plana vrši se sa županijske ceste Ž 5017: Rupa (D8) - Škalnica - Saršoni - Orehovica (D3).

(3) Planom se predviđa sljedeće:

. formiranje raskrižja izvan obuhvata Plana;

. izgradnja novih prometnica.

(4) Planom je predviđen kolni prilaz svim građevinskim česticama na način:

. neposredno na planiranu glavnu i sabirnu ulicu.

Članak 11.

(1) Kolni promet predviđen je sljedećim prometnicama:

. glavna mjesna ulica (GMU1) - novoformirana glavna ulica radne zone - zona 5;

. sabirna ulica (SU1) - spoj dijela obuhvata sa GMU1 - zona 6a;

. sabirna ulica (SU2) - spoj dijela obuhvata sa GMU1 - zona 6b;

. sabirna ulica (SU3) - spoj dijela obuhvata sa GMU1 - zona 6c.

(2) Za formiranje kolnih prometnica određena je površina njihove građevinske čestice.

Članak 12.

(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometnica unutar planskog obuhvata:

. minimalni polumjer zakrivljenosti osi prometnice: 30,0m, uz obavezna proširenja u krivini;

* minimalni radijus zaobljenja rubnjaka u raskrižjima: 15,0m;

. maksimalni uzdužni nagib glavne ulice: 7% (iznimno 8%);

. maksimalni uzdužni nagib sabirnih ulica: 12%;

. širina prometnog traka glavne i sabirnih prometnica: 3,25m;

. širina rubnog traka glavne i sabirnih prometnica: 0,35 m;

. širina pješačkog hodnika traka glavne i sabirne prometnice: 3,0m lijevo, odnosno 2,5 m desno;

. poprečni nagib glavne i sabirnih prometnica: 2,5 - 5,0%;

. širina kolnika u okretištu: 7,0m;

. širina pješačkog hodnika u okretištu: 3,0m.

(2) Obostrani pješački hodnik obavezan je uz sve kolne prometnice definirane ovim Planom.

(3) Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.

(4) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih institucija.

4.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 13.

(1) Javno parkiralište predviđa se unutar površine zone 4.

(2) Min. 5% parkirališne površine mora biti osigurano za potrebe osoba s poteškoćama u kretanju.

(3) Uvjeti za izgradnju parkirališta unutar zone 4:

. kapacitet parkirališta zone 4 iznosi minimalno 30 vozila;

. najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice parkirališta je 0,8;

. parkirališta mogu biti natkrivena ili ozelenjena tako da se sadi minimum jedno stablo na (četiri) 4PM;

. ako su parkirališta natkrivena onda je uređenje svih javnih parkirališta jednoobrazno;

. odvodnju s parkirališne površine riješiti sukladno odredbama ovog Plana.

4.1.2. Trgovi i druge pješačke površine

Članak 14.

(1) Planom nisu definirane druge pješačke površine izuzev nogostupa uz kolne prometnice.

4.1.3. Površine za javni prijevoz

Javni prevoz

Članak 15.

(1) Predlaže se da se planski obuhvat poveže linijom javnog prijevoza.

(2) Lokaciju autobusnog stajališta potrebno je definirati na županijskoj cesti Ž 5017: Rupa (D8) - Škalnica - Saršoni - Orehovica (D3) za potrebe svih okolnih radnih zona.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 16.

(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni odnosno optički TK kabeli.

(2) Zona se priključuje na postojeću TK mrežu iz postojećeg UPS izvan obuhvata zone.

(3) Trasa DTK formira se u pločniku budućih prometnica koristeći zajednički energetski kanal sa elektro energetskom infrastrukturom.

(4) Cijevi DTK moraju biti prekinute u kabelskim zdencima. U izgrađenu DTK potrebno je uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele koji završavaju u kabelskim distribucijskim ormarima u svakom građevinskom objektu.

(5) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i veličina cijevi), kao i veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim projektima.

(6) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.

(7) Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obavezno se pridržavati važećih propisa, kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(8) Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.A.

Članak 17.

(1) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.

(2) Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca na pločniku glavne mjesne ulice treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 1 50 mm, što će

omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.

(3) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

Članak 18.

(1) Na području obuhvata plana dozvoljava se izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih komunikacija - smještajnih antena na antenske private i to na:

. fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0m od najviše točke građevine;

. tipove antenskih stupova (tip D, tip E, tip F).

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 19.

(1) Trase instalacija, shematski položaji objekata i uređaja komunalne infrastrukture grafički su prikazani na kartografskim prikazima 2.B, 2.C.

(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.

(3) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevinskih čestica poslovne namjene.

(4) Svaki korisnik dužan je ishodovati od nadležnih službi posebne uvjete za građenje.

(5) Priključke na javnu infrastrukturu potrebno je izvesti na najpovoljnijem mjestu prema tehničkim mogućnostima, važećim propisima, pravilima i odlukama.

Vodoopskrba

Članak 20.

(1) Za potrebe opskrbe sanitarno potrošnom i protupožarnom vodom predmetnog područja Plana, predviđena je nova vodoopskrbna mreža, koja će se spojiti na postojeći gravitacijski opskrbni cjevovod DN 200 mm čelik iz VS Pećinica na koti 549/544 mnm.

Članak 21.

(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina planiranih cesta.

(2) Minimalan profil cijevi iznosi 110 mm.

(3) Dubina polaganja vodovoda (niveleta) je najmanje 1,2m od kote glavne prometnice i na udaljenosti najmanje 0,5m od svih ostalih instalacija.

(4) Svaka samostalna uporabna jedinica unutar zone ima jedan priključak na glavni vodoopskrbni vod.

Članak 22.

(1) Opskrbni vod zone mora biti dimenzioniran na osnovu hidrauličkog proračuna uz uvjet zadovoljenja sanitarnih količina, odnosno zadovoljavanja količina definiranih kriterijima zaštite od požara.

(2) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih hidranata na udaljenostima do 80 m.

(3) Preporučene pozicije hidrantske mreže grafički su prikazane u kartografskom prikazu 2.C., a točne pozicije određuju se projektnom dokumentacijom.

(4) Ako je udaljenost između građevine i najbližeg planom predviđenog hidranta veća od propisane, potrebno je planirati dodatnu mrežu nadzemnih hidranata.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 23.

(1) Sustav odvodnje planskog obuhvata mora biti dio javnog sustava odvodnje šireg područja. Do izgradnje javnog sustava odvodnje šireg područja dozvoljava se izgradnja individualnog sustava odvodnje poslovne zone Marišćina.

(2) Do izgradnje individualnog sustava odvodnje poslovne zone Marišćina dozvoljava se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje na svakoj građevinskoj čestici. Svi zatvoreni sustavi moraju biti urađeni tako da se, nakon izgradnje individualnog sustava odvodnje poslovne zone Marišćina ili javnog sustava odvodnje šireg područja, moraju nesmetano priključiti.

(3) Kao privremeno rješenje, dozvoljava se pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda na uređaju II. stupnja, lociranom unutar područja Plana. Predviđeno korištenje uređaja je dok se ne izgradi javni sustav odvodnje šireg područja koji će otpadne vode sa područja radne zone odvesti do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(4) Za potrebe spoja na javni sustav odvodnje šireg područja potrebno je izgraditi crpnu stanicu za sakupljanje sanitarnih otpadnih voda lociranu unutar područja Plana te tlačni i gravitacijski vod.

(5) Predviđeni minimalni profil cijevi gravitacijskih vodova iznosi 1 250 mm, a tlačnih vodova 80 mm. Stvarni profili cijevi utvrdit će se projektnom dokumentacijom.

(6) Zakonski vlasnik, odnosno drugi zakoniti posjednik crpne stanice i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, mora sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem vodne usluge javne odvodnje šireg područja ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.

(7) Način odvodnje otpadnih voda je razdjelni sustav, koji se sastoji od:

. sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, opremljenog sa jednom crpnom stanicom (CS) te lokalnim uređajem za pročišćavanje II. stupnja,

. sustava odvodnje oborinskih voda.

(8) Nakon izgradnje individualnog sustava odvodnje poslovne zone Marišćina ili javnog sustava odvodnje šireg područja, tehnološke otpadne vode nastale tijekom procesa proizvodnje odvode se u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, uz prethodno pročišćavanje. Prije upuštanja u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, svaki pogon ima obavezu tehnološke otpadne vode zasebnom opremom obraditi na nivo sanitarnih otpadnih voda, koje se završno obrađuju na uređaju za pročišćavanje. Efluent mora udovoljavati graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

(9) Komunalni mulj kao ostatak nakon biološkog pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predviđeno mjesto (sanitarna deponija).

Članak 24.

(1) Čiste oborinske vode unutar građevinske čestice rješavaju se na svakoj građevnoj čestici zasebno odvođenjem u upojne bunare unutar čestice.

(2) Oborinske vode s parkirnih i manipulativnih površina unutar građevinskih čestica upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja na separatoru.

(3) Oborinske vode s javnih površina odvode se u zatvoreni sustav odvodnje s prethodnim pročišćavanjem i upuštanjem u upojni bunar.

 (4) Predviđeni minimalni profil cijevi za oborinsku odvodnju iznosi 300mm. Stvarni profil cijevi utvrdit će se projektnom dokumentacijom.

Elektroenergetika

Članak 25.

(1) Napajanje se osigurava niskonaponskim kabelima iz planirane trafostanice 20/0,4 kV.

(2) Trafostanica se gradi na zasebnoj građevinskoj čestici kao montažna - slobodnostojeća građevina ili kao ugradbena u ostalu građevinsku strukturu.

(3) Lokacije trafostanica u grafičkom dijelu Plana su načelne. Sukladno potrebama namjene, moguće je predvidjeti izgradnju većeg broja trafostanica pored Planom predviđenih.

(4) Ako se trafostanica radi kao samostojeća, udaljenosti građevine od granica građevinske čestice iznosi:

. od granice susjednih građevinskih čestica najmanje 1,0m;

. od ruba pješačkog hodnika prometne površine najmanje 2,0m odnosno kolnog dijela prometne površine najmanje 4,5m.

(5) Trafostanica izgrađena na zasebnoj građevinskoj čestici mora imati direktan pristup na javnu površinu.

(6) Energetska infrastruktura formira se u pločniku budućih prometnica obostrano.

(7) Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim kabelima iz planirane trafostanice 20/ 0,4kV. Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.

Članak 26.

(1) Javna i ulična rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića ili direktno iz trafostanice.

5. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 27.

(1) Planom nisu definirane javne zelene površine.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 28.

(1) Unutar planskog obuhvata nisu utvrđena vrijedna prirodna područja i kulturno-povijesne cjeline, građevine i ambijentalne vrijednosti.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 29.

(1) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja radne zone zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac, a do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije.

(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 30.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna samouprava ili upravljačka struktura zone, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Članak 31.

(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Tako uređeni prostor treba biti lako pristupačan s javne prometnice, a vizualno zaklonjen (tamponom zelenila, ogradom i sl.). Ne smije ometati kolni i pješački promet.

(3) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 32.

(1) Zahvati u prostoru za koje se provodi procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, definirani su zakonskom regulativom (Uredba o procjeni utjecaja na okoliš) i planovima šireg područja.

Zaštita tla

Članak 33.

(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

(2) Zaštita tla od erozije provodi se saniranjem ogoljenih površina nastalih pri gradnji. Preporuča se novonastale zasjeke, nasipe, usjeke i sl. ozeleniti.

Zaštita zraka

Članak 34.

(1) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) Potencijalni izvori onečišćenja na planskom području su mogući odabir djelatnosti i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni i sl.).

(3) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno je poduzeti sanacijske mjere ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira.

(4) Preporučljive namjene prostora su namjene:

. proizvodne tehnologije koje za svoju djelatnost koriste obnovljive energetske izvore (biomasa, sunčeva energija, energija vjetra i sl.);

. koje koriste niskosumporno gorivo (‹1% sumpora).

Zaštita voda

Članak 35.

(1) Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće, prostor obuhvata plana nalazi se u zoni djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite voda.

(2) U zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda nije dozvoljeno:

. postojanje i građenje građevina bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari;

. nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari.

Članak 36.

(1) Zaštita podzemnih voda, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s člancima 23. i 24. ovih Odredbi.

(2) Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.

(3) Otpadne vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima ne smiju se direktno upuštati u tlo.

(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Zaštita od buke

Članak 37.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.

(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A)

- Na granici građevne čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
- Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

(3) Potencijalni izvori buke na planiranom području su sljedeći:

. djelatnost manjih proizvodnih pogona;

. interni promet radne zone;

. tranzitni promet postojećom županijskom cestom.

Posebne mjere zaštite

Članak 38.

(1) Kod gradnje novih građevina i uređenja zelenih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Mjere zaštite od požara

Članak 39.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) U prikazu mjera zaštite od požara kao sastavni dio projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode TVRB 100 za stambene i pretežito stambene te TRVB ili GRETNER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se skuplja i boravi više ljudi.

(3) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 6,0m, odnosno udaljenost mora biti najmanje jednaka ukupnoj visini više građevine ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

(4) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.

(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima.

(6) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Viškovo i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Mjere zaštite od potresa

Članak 40.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(2) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Prema Seizmološkoj karti SFRJ iz 1987. g. za period 50 godina osnovni stupanj seizmičnosti na planskom području je 6o MSK-64, a za period od 100 i 200 godina 8o MSK-64.

Mjere zaštite od elementarnih i ratnih opasnosti

Članak 41.

(1) Planom višeg reda nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

(2) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Mjere zaštite i spašavanja ljudi

Članak 42.

(1) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, kao što su škole, prometni terminali, sportske dvorane i stadioni, trgovački centri, proizvodna postrojenja i slično, u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja građana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(2) U postupku provođenja plana potrebno je poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništa, policiju te uzbunjivanje stanovništva.

(3) Za pravce evakuacije koriste se sve javne i pristupne prometnice koje omogućavaju spoj građevne čestice na javnu prometnu površinu.

(4) Vlasnici i korisnici stambenih, poslovnih, javnih i drugih građevina dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja unutar svojih građevina te dopustiti postavlja


Zona gospodarske
namjene
(proizvodnja, industrija,
skladišta, servisi)

nje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana na građevinama.

(5) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili akumulatora (baterije).

(6) Način evakuacije, smještaj sirene za uzbunjivanje i lokacije privremenog deponija grafički su prikazani na kartografskom prikazu 3.A.

Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 43.

(1) Unutar planskog obuhvata mogući su sadržaji koji, u svom proizvodnom postupku ili djelatnosti, koriste opasne i zapaljive tvari, eksploziv i druge elemente koji mogu izazvati tehničko-tehnološku nesreću.

(2) U slučaju upotrebe opasnih tvari u priozvodnji, skladištenja eksploziva i drugih elemenanata koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliša, pravne osobe moraju poduzeti mjere sigurnosti, zaštite i spašavanja sukladno zakonskoj regulativi.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 44.

(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta. Na području obuhvata Plana određuje se III kategorija uređenja građevinskog zemljišta za koju je potrebno zadovoljiti sljedeće uvjete:

. imovinsko-pravna priprema;

. direktni kolni pristup;

. propisani broj parkirališnih mjesta,

. priključci na niskonaponsku električnu mrežu;

. priključak na sustav vodoopskrbe i zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda;

. priključak na telekomunikacijske mreže.

(2) Uređenje građevinskog zemljišta, priprema zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, moraju se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

Članak 45.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-04/12-01/04

Ur. broj: 2170-09-06/01-12-13

Viškovo, 10. svibnja 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO

Predsjednik
Igor Rubeša, ing., v.r.

 

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=780&mjesto=51216&odluka=22
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr