SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XI. - broj 19. Petak, 25. srpnja 2003.
OPĆINA JELENJE
3

5.

OPĆINA JELENJE, temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01), a sa sjedištem Općinske uprave u Dražicama, Dražičkih boraca 64, zastupana po općinskom načelniku Branku Juretiću iz Lubarske br. 32a, 51218 DRAŽICE, broj osobne iskaznice 10555341, izdane od PU Rijeka, sukladno Zaključku Poglavarstva Općine Jelenje od 17. lipnja 2003. i Odluke Vijeća Općine Jelenje donosi

ODLUKU
o agrotehničkim mjerama, te uređivanju,
održavanju i zaštiti od požara poljoprivrednih
rudina na području Općine Jelenje

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju,

te mjere za uređivanje i održavanje, a isto tako i mjere zaštite od požara poljoprivrednih rudina.

Pod poljoprivrednim rudinama u smislu stavka 1. ovog članka, smatraju se parcele na određenom lokalitetu, odnosno zaokružena cjelina parcela.

II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 2.

U cilju sprečavanja šteta na poljoprivrednom zemljištu, kao potrebne, propisuju se sljedeće agrotehničke mjere:

1. - obavezno korištenje obradivog poljoprivrednog zemljišta,

2. - zaštita poljoprivrednih površina,

3. - sprečavanje erozije,

4. - sprečavanje zakorovljenosti,

5. - čišćenje kanala,

6. - suzbijanje biljnih bolesti i štetnika,

7. - spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka,

8. - primjena metoda ekološke (organske, biološke) poljoprivrede.

Članak 3.

Obradivim poljoprivrednim zemljištem u smislu članka 2. točke 1. ove Odluke smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Pod održavanjem obradivog poljoprivrednog zemljišta smatra se sprečavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.

Članak 4.

U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije zabranjuje se sljedeće:

1. - sječa voćaka na strmom zemljištu, osim sječe iz agrotehničkih razloga,

2. - preoravanje livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,

3. - skidanje humusnog oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta,

4. - uzgoj jednogodišnjih kultura na strmom zemljištu.

Obveza je vlasnika poljoprivredne parcele na strmom zemljištu da provede mjeru zatravljivanja.

Članak 5.

U cilju sprečavanja zakorovljenosti vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednih zemljišta dužni su pridržavati se osnovnih agrotehničkih mjera obrade zemljišta prema kulturi zemljišta.

Vlasnik susjedne parcele dužan je redovito, posebice u neposrednoj blizini međe, kositi travu i korov, kako ne bi došlo do ometanja razvoja susjednih kultura.

Članak 6.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji koriste kanale za odvod oborinskih voda dužni su iste čišćenjem održavati u stanju funkcionalne sposobnosti.

Članak 7.

U cilju suzbijanja bolesti i štetnika obvezna je primjena zaštitnih sredstava na način određen Zakonom o zaštiti bilja (»Narodne novine« broj 10/94), a preporučuje se korištenje zaštitnih sredstava dozvoljenih osnovnim standardima ekološke poljoprivrede.

Članak 8.

Spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu može se vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreza sukladno Odluci o posebnim mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom i šumskom zemljištu (»Službene novine« broj 17/95). Spaljivanje korova i biljnog otpada zabranjeno je u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada, kao i u razdobljima kada je za područje Županije proglašena povećana, velika ili vrlo velika opasnost od šumskih požara.

Članak 9.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite čovjekovog životnog okoliša. S tim u svezi potiče se primjena metoda ekološke (organske, biološke) poljoprivrede kao agrotehnička mjera zaštite okoliša i poljoprivrednog zemljišta.

Općinsko vijeće donijet će posebnu odluku o prihvaćanju mjera i metoda ekološke poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane sukladno osnovnim standardima IFOAM-a (Međunarodne organizacije ekološke poljoprivrede) najkasnije u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ove Odluke.

III. UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 10.

Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisuju se:

1. - uređivanje živica i međa,

2. - održavanje poljskih puteva,

3. - uređivanje i održavanje kanala,

4. - sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica,

5. - sadnja i održavanje vjetrobranskih pojaseva.

Članak 11.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su je redovito održavati i obrezivati. Živice uz poljske puteve odnosno međe mogu se zasaditi najmanje 40 cm od ruba puta odnosno međe, a živica ne smije biti šira od 40 cm. U cilju sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela živica se mora obrezivati tako da njena visina ne prelazi 1 m.

Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih parcela.

Članak 12.

U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, a isto tako i u svrhu zaštite od požara poljoprivrednih i šumskih zemljišta koriste se poljski i šumski putevi. Održavanje poljskih i šumskih puteva od interesa je za sve korisnike poljoprivrednog zemljišta koji su zajednički dužni brinuti o njihovom održavanju.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednih zemljišta dužni su poljske i šumske puteve održavati sposobnima za prolaz vatrogasnih vozila.

Članak 13.

Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz među.

Članak 14.

Vlasnik odnosno ovlaštenik poljoprivredne parcele može u vidu vjetrobrana, ako je zemljište izloženo jakom vjetru, određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.

Odobrenje za radove iz stavka 1. ovog članka izdaje organ uprave za poljoprivredu Općine.

Članak 15.

Vlasnik odnosno ovlaštenik, tj. korisnik obradivog poljoprivrednog zemljišta dužan je provoditi postupke za sprečavanje širenja štetočina bilja na način propisan zakonom, a posebice je dužan odmah nakon provedenih agrotehničkih mjera (rezidbe, žetve, odnosno berbe usjeva i uroda) ukloniti sa zemljišta sav biljni otpad koji bi mogao biti uzrokom širenja štetočina bilja.

Vlasnik odnosno ovlaštenik dužan je ambalažu od utrošenih sredstava za zaštitu bilja (posebice pesticida) uništiti, odnosno odlagati prema uputama koje su priložene uz ta sredstva.

IV. ZAŠTITA OD POŽARA NA POLJOPRIVREDNOM, ŠUMSKOM I DRUGOM ZEMLJIŠTU

Članak 16.

Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnik odnosno ovlaštenik je uz prije navedeno uređenje i održavanje dužan:

- uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera u trajnim nasadima najkasnije do 1. lipnja tekuće godine

- uklanjati suhe biljne ostatke nakon žetve najkasnije u roku od 15 dana, sprečavati zatravljivanje i obrastanje zemljišta višegodišnjim korovima i raslinjem

Članak 17.

Radi sprečavanja požara na šumskom zemljištu vlasnik odnosno ovlaštenik dužan je:

- suhe biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa odstraniti, a ostatke nakon sječe šume i čišćenja šume sakupiti u hrpe ili redove i ravnomjerno rasporediti po cijeloj površini,

- održavati i čistiti šumske putove najmanje u opsegu potrebnom za uobičajeni prolaz vatrogasnih vozila,

- napraviti potrebne protupožarne prosjeke kroz šumu i uredno ih održavati, a ukoliko to nije učinjeno, omogućiti Hrvatskim šumama da one to učine o svom trošku uz prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika odnosno korisnika šume, te Općine Jelenje.

Članak 18.

Radi sprečavanja požara na drugim površinama vlasnik odnosno ovlaštenik dužan je:

- sprečavati zakorovljenost i obrastanje zemljišta,

- uredno održavati živice,

- uklanjati sve biljne ostatke preostale nakon čišćenja istih površina, na način propisan zakonom i odlukama Općine Jelenje.

V. NADZOR

Članak 19.

Nadzor nad primjenom ove Odluke obavljat će komunalno redarstvo Općine Jelenje i poljoprivredni inspektor Ureda za gospodarstvo Županije primorsko-goranske.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 20.

Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 kuna kaznit će se pravna osoba ako:

- postupi suprotno zabrani iz članka 4. stavak 1. ove Odluke odnosno koja na zemljištu ne provede mjere zatravljivanja (članak 4. stavak 2.)

- ne kosi travu i korov u neposrednoj blizini međe (članak 5. stavak 2.)

- ne održava kanale za odvod oborinskih voda (članak 6.)

- posađenu živicu ne obrezuje odnosno zasadi na udaljenosti manjoj od 40 cm od ruba puta odnosno međe (članak 11.)

- živicu koristi kao među između poljoprivrednih parcela (članak 11. stavak 2.)

- sadi visoko raslinje u neposrednoj blizini međe (članak 13.)

- ne ishodi odobrenje za sadnju visokog raslinja iz članka 14. stavak 2.

- postupa suprotno odredbama iz članaka 15., 16., 17. i 18.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 1.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 500 do 1.000 kuna kaznit će se i fizičke osobe za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 214-01/03-02-04

Ur. broj: 2170-04-03-1

Dražice, 24. lipnja 2003.

Načelnik Predsjednik

Općine Jelenje Vijeća Općine Jelenje

Branko Juretić, v. r. Damir Maršanić, v. r.

 

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=35&mjesto=51218&odluka=5
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr