SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XI. - broj 19. Petak, 25. srpnja 2003.
GRAD RIJEKA
58

58.

Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/01), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 33/01, 13/02 i 05/03) te članka 40. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 04/02, 13/02 i 12/03) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 10. srpnja 2003. godine donijelo je

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja povijesne jezgre Trsat

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Trsat (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima broj 1, 2, 3 i 4.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi oko 14 ha.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

A.1. Uvod

A.2. Područje obuhvata Plana

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu Plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna infrastruktura

2.3.2. Telekomunikacijska mreža

2.3.3. Vodoopskrba

2.3.4. Odvodnja otpadnih voda

2.3.5. Plinoopskrba

2.3.6. Elektroopskrba

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja

3.1.2. Gradska ulica i pristupne ulice

3.1.3. Površine za javni prijevoz

3.1.4. Javna parkirališta

3.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.4.1. Opskrba pitkom vodom

3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

3.4.3. Opskrba plinom

3.4.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1. Detaljna namjena površina M 1:1000

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža

2.1. Prometna infrastruktura - situacija s
režimom prometa M 1:1000

2.2. Telekomunikacijska infrastruktura
- postojeće stanje M 1:1000

2.3. Telekomunikacijska infrastruktura

- kabliranje telekomunikacijske mreže M 1:1000

2.4. Telekomunikacijska infrastruktura

- distributivna telefonska kanalizacija M 1:1000

2.5. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba M 1:1000

2.6. Komunalna infrastruktura - odvodnja M 1:1000

2.7. Komunalna infrastruktura - plinoopskrba M 1:1000

2.8. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba
- visoki napon M 1:1000

2.9. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba
- niski napon M 1:1000

2.10. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba
- javna rasvjeta M 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina M 1:1000

3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

- zaštita kulturnog dobra M 1:500

4. Uvjeti gradnje M 1:500

4.1. Uvjeti gradnje

- građevne čestice, regulacijski pravci i
uklanjanje građevina M 1:500

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1. i točkom 2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1) Stambena namjena (S)

2) Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)

3) Javna i društvena namjena - kulturna namjena (D6)

4) Javna i društvena namjena - vjerska namjena (D7)

5) Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)

6) Športsko-rekreacijska namjena - šport (R1)

7) Javne zelene površine - javni park (Z1)

8) Javne zelene površine - dječje igralište (Z2)

9) Javne zelene površine - vrt (Z3)

10) Zaštitne zelene površine (Z)

11) Pješačke površine

12) Pješačko-kolne površine

13) Javna parkirališta

14) Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3., 3.1., 4. i 4.1.

Članak 6.

Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 7.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4. i 4.1.

Površina, izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica te gustoća izgrađenosti prikazani su u tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 8.

Dozvoljava se usklađivanje planiranog oblika i veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.

Članak 9.

Najveća dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake 1.1., 1.2. i 1.4. iznosi 1000ovršine gradivog dijela građevne čestice.

Članak 10.

Najveća dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake od 2.2. do 2.4. iznosi 1000ovršine gradivog dijela građevne čestice.

Članak 11.

Najveća i najmanja dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake od 3 do 124 određena je u tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 12.

Za građevnu česticu javne zelene površine oznake d.1. i d.2., vodospreme i trafostanice najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 1000ovršine gradivog dijela građevne čestice.

Članak 13.

U površinu izgrađenosti građevne čestice ne uračunavaju se površine dijelova građevine koji se mogu graditi izvan površine gradivog dijela građevne čestice.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 14.

Veličina i površina građevina, ukupna bruto izgrađena površina građevine i najveći dozvoljeni ili obvezni broj etaža prikazani su u tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 15.

Broj etaža građevine, nivelacijska kota građevine i nivelacijska kota priključka građevne čestice na javnu prometnu površinu određeni su u tablici 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 4.

U broj etaža iz stavka 1. ovoga članka nisu uračunati podrum i tavan.

Podrum se može graditi ako razlika između kote stropa podruma i kote najniže točke terena uz građevinu nije veća od 1,0 m.

Članak 16.

Pod visinom građevine na području obuhvata Plana podrazumijeva se visina mjerena od nivelacijske kote do donjeg ruba krovnog vijenca građevine.

Nivelacijska kota građevine je, u pravilu, kota poda prizemlja.

Kod postojećih građevina, kota poda prizemlja može se sniziti kako bi se dobila najmanja dozvoljena visina etaže potrebna za obavljanje određene djelatnosti.

Za građevine od I. do III. kategorije zaštite sniženje kote iz stavka 3. ovoga članka dozvoljeno je uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 17.

Na građevnim česticama oznake od 4 do 123, najveća dozvoljena visina od završne kote stropne konstrukcije zadnje etaže do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 0,60 m.

Na građevnim česticama iz stavka 1. ovoga članka, dozvoljeno je odstupanje od nivelacijske kote za +/- 0,30 m, od

nosno ako se gradi podrum dozvoljeno je odstupanje za +/- 1,0 m.

Garaže i pomoćne građevine na građevnim česticama iz stavka 1. ovoga članka te pomoćne građevine na građevnim česticama oznake d.5.3. i d.5.4., mogu se graditi kao jednoetažne prizemne građevine.

Članak 18.

Kod postojećih građevina sagrađenih uz prometnicu na građevnim česticama oznake od 117 do 123, na udaljenostima manjim od dozvoljenih, nije dozvoljeno povećanje visine građevine na dijelu građevine orijentiranom na prometnicu.

Članak 19.

Građevine na građevnim česticama oznake 124, d.1., d.2., d.5.1. i d.5.2. mogu se graditi kao jednoetažne suterenske građevine.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na građevnoj čestici oznake 124 iznad jednoetažne suterenske građevine dozvoljena je gradnja i uređenje dijelova uspinjače, ako to tehničko-tehnološki i prometni uvjeti izgradnje uspinjače zahtijevaju.

Visina građevine iz stavka 1. ovoga članka mjeri se od nivelacijske kote poda suterena do nivelacijske kote ravnog prohodnog krova.

Dozvoljena su odstupanja od nivelacijske kote za +/- 0,50 m.

Članak 20.

Najveća dozvoljena visina trafostanice na građevnim česticama oznake f.2.1., f.2.2. i f.2.3. iznosi 3,0 m.

Članak 21.

Za građevinu na građevnoj čestici oznake 1.2. dozvoljena su odstupanja od nivelacijske kote za +/- 0,50 m.

Visina dvoetažnog dijela građevine na građevnoj čestici oznake 1.2. određuje se uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 22.

Na građevnoj čestici oznake 2.3. broj etaža i visinu građevine potrebno je odrediti prema posebnom elaboratu i suglasnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

2.3. Namjena građevina

Članak 23.

Unutar građevine na području namjene »Stambena namjena« dozvoljava se prenamjena stambenog prostora u poslovni prostor, sukladno tablici 1. iz točke 2.1. i tablici 2. i 3. iz točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 24.

Unutar građevine na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« prizemnu etažu dozvoljeno je urediti kao poslovni prostor za obavljanje djelatnosti kojom se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš u skladu s uvjetima propisanim ovom Odlukom, sukladno tablici 1. iz točke 2.1. i tablici 2. i 3. iz točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

U dograđenim dijelovima građevina na građevnim česticama oznake 50, 52, 54 i 67 obvezna je poslovna namjena u prizemlju građevine.

Članak 25.

Unutar građevine na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« na građevnim česticama oznake 17, 28, 36, 38, 40, 45 i 47 dozvoljava se poslovna namjena u svim dijelovima građevine.

Članak 26.

Unutar građevine na području namjene »Javna i društvena namjena - kulturna namjena« dozvoljena je i druga javna i društvena namjena te poslovna namjena, sukladno točki 2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Najmanje 700ovršine izgrađenog zatvorenog prostora zone Trsatske gradine, potrebno je urediti kao muzejsko-izložbeni prostor.

Članak 27.

Na području namjene »Javna i društvena namjena - vjerska namjena«, osim vjerske namjene, dozvoljena je stambena, poslovna te druga javna i društvena namjena, sukladno točki 2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 28.

Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena« dozvoljava se obavljanje ugostiteljske, trgovačke, zanatske i slične djelatnosti.

Članak 29.

Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« dozvoljava se gradnja i uređenje boćališta.

Članak 30.

U prizemlju građevina uz pješačke ulice oznake od e1.1. do e1.5. i trga oznake e2.1. dozvoljena je ugostiteljska, trgovačka i slična djelatnost, sukladno točki 2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

U prizemlju građevina u ulici Petra Zrinskog, od Frankopanskog trga do Župnog ureda, dozvoljava se uređenje prostora za trgovačku djelatnost tipa antikvarijata, knjižare, trgovine suvenira i slično, uređenje prostora za ugostiteljsku djelatnost te drugu javnu i društvenu namjenu.

Članak 31.

Postojeće pomoćne građevine unutar obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je urediti kao poslovni prostor, ako je to u skladu s ostalim odredbama ove Odluke.

Postojeće garaže unutar obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je urediti kao poslovni prostor, pod uvjetom da je na građevnoj čestici osigurano parkirališno mjesto za smještaj osobnog vozila i ako je to u skladu s ostalim odredbama ove Odluke.

Izuzetno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, na građevnim česticama oznake od 117 do 123 pomoćne građevine i garaže nije dozvoljeno urediti kao poslovni prostor.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 32.

Građevina se gradi unutar gradivog dijela građevne čestice.

Površina gradivog dijela građevne čestice i udaljenost te površine od granice građevne čestice prikazane su kartografskim prikazom broj 4.

Članak 33.

Unutar građevne čestice, a izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja:

- balkona, ako je najmanje 3,0 m udaljen od granice građevne čestice,

- strehe i krovnog istaka, ako nije širi od 0,30 m,

- ulazne nadstrešnice, tende i pergole te

- potpornog zida, ograda i stuba.

Ako se dijelovi građevine iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka grade iznad prometne površine, najmanja dozvoljena horizontalna udaljenost od osi prometnice iznosi 2,0 m, a najmanja dozvoljena vertikalna udaljenost od razine prometnice iznosi 2,60 m.

Članak 34.

Obvezni građevni pravac određen je kartografskim prikazom broj 4.

Građevni pravac jest linija pročelja građevine u razini prizemlja.

U slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje od obveznog građevnog pravca.

Odstupanje iz stavka 3. ovoga članka nije dozvoljeno ako bi time bile smanjene površine infrastrukturnih koridora, prilaznih puteva i ostalih javnih površina.

Članak 35.

Kod gradnje građevina na građevnim česticama oznake od 4 do 123, čiji je građevni pravac paralelan s ulicom, najveća dozvoljena neprekinuta dužina pročelja iznosi 12,0 m.

Članak 36.

Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obveznog građevnog pravca dozvoljava se gradnja ulazne nadstrešnice, balkona te postava elemenata za pergolu, tendu, reklamni pano i slično, pod uvjetom da se gradnjom odnosno postavom ne ometa pješački ili kolni promet.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 37.

Oblikovanje građevine potrebno je izvesti sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Arhitektonski izraz građevine potrebno je uskladiti s postojećom arhitekturom.

Pseudo-primorski oblikovni elementi nisu dozvoljeni.

Za oblikovanje pomoćnih građevina vrijede isti uvjeti kao i za osnovne građevine.

Članak 38.

Pročelje građevine potrebno je izvesti glatkom žbukom u svijetlim pastelnim tonovima s profiliranom arhitektonskom plastikom (prozorskim kučicama, nadvratnicima, konzolama) ili kamenom.

Krovni vijenac građevine potrebno je izvesti prema povijesnim uzorcima s lica mjesta.

Otvori na pročelju moraju biti pravokutni, visine veće od širine, naglašeni kamenim gredama, žbukom ili bojom i simetrično raspoređeni.

Članak 39.

Ograde na građevini potrebno je kvalitetno oblikovati upotrebom kamena, betona ili metala.

Balkon na pročelju građevine orijentiran na javnu površinu ne može imati punu ogradu već kvalitetno oblikovanu metalnu ogradu.

Članak 40.

Krov osnovnih građevina na građevnim česticama oznake 4 do 123 mora biti kosi, dvostrešan, sa sljemenom paralelnim s dužom osi građevine.

Dozvoljava se izvedba višestrešnog krova i interpolacija krovne terase čija površina iznosi najviše 300ovršine krova te gradnja »svjetlarnika - krovne kućice« prema postojećim povijesnim uzorcima, sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o.

Prohodan ravan krov mora imati suterenski dio građevine na građevnim česticama oznake 1.2., 5., 124, d.1. i d.2. te podrumski dio građevine na građevnoj čestici oznake 2.4.

Krov postojećih građevina od I. do III. kategorije zaštite te krov građevina na građevnim česticama oznake 1.1., 1.2., 2.2., 2.3., 2.5. i 3. potrebno je izvesti sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Krov pomoćnih građevina i garaža mora biti kosi.

Izuzetno od odredbe stavka 6. ovoga članka, pomoćna građevina i garaža površine do 30,0 m2 može imati ravan krov koji se izvodi kao prohodna terasa.

Članak 41.

Pokrov kosog krova je kupa kanalica.

Na krovu građevine nije dozvoljena ugradnja sunčanog kolektora.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pokrov krova građevina na građevnim česticama oznake 2.2., 2.3. i 2.5. potrebno je izvesti sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 42.

Ako se balkon gradi izvan regulacijskog pravca, najveća dozvoljena širina balkona iznosi 1,10 m, a najveća dozvoljena dužina balkona iznosi 4,0 m.

Članak 43.

Vanjske stube potrebno je graditi paralelno s pročeljem na tradicionalan način, sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 44.

Iznad ulaza u građevinu dozvoljena je gradnja nadstrešnice kao drvene ili kamene konzole pokrivene kupom kanalicom ili metalne konzole pokrivene staklom.

Izvan osnovne građevine nije dozvoljena gradnja vjetrobrana.

Članak 45.

Na pročelju građevine uz pješačke površine oznake e.1. i e.2. kojoj se regulacijski i građevni pravac preklapaju nije dozvoljeno postavljati tipska metalna garažna vrata.

Članak 46.

Reklamne ploče i ploče za isticanje naziva tvrtke dozvoljeno je postavljati horizontalno na pročelje u visini prizemlja.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, reklamne ploče i ploče za isticanje naziva tvrtke čija najveća dozvoljena dimenzija iznosi 0,60 m, dozvoljeno je postavljati okomito na pročelje, pod uvjetom da ne ugrožavaju pješački ili kolni promet.

Članak 47.

Trafostanica može biti tipska te oblikovana sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 48.

Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim prikazom broj 3.

Članak 49.

Postojeće visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti autohtonim i parkovnim biljnim vrstama.

Članak 50.

Ogradu, potporni zid, obložni zid (podzid), terasu i stubište potrebno je graditi na način kojim se ne narušava okoliš građevine.

Osnovni materijal za gradnju potpornog zida je kamen i/ ili beton.

Najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,50 m u jednoj ravnini.

Članak 51.

Neizgrađeni dio građevnih čestica oznake od 1.1. do 1.4. potrebno je urediti kao park, a samostanski vrt sačuvati kao zelenu površinu ili urediti kao perivoj, sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 52.

Neizgrađeni dio građevnih čestica oznake od 2.1. do 2.6. potrebno je urediti kao park, sukladno točki 2.4. obrazloženja Tesktualnog dijela Plana.

Članak 53.

Neizgrađeni dio građevnih čestica oznake od 4 do 124 potrebno je urediti kao vrt ili park, sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Na području namjene »Stambena namjena« najmanje 50eizgrađenog dijela građevne čestice potrebno je urediti sadnjom visokog zelenila.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« najmanje 40eizgrađenog dijela građevne čestice potrebno je urediti kao vrt.

Dozvoljava se postava elemenata vrtne opreme i sjenice kao konstrukcije od metala ili drva.

Najveća dozvoljena površina sjenice iznosi 16,0 m2.

Članak 54.

Građevne čestice oznake od 4 do 123, prema javnim prometnim površinama, potrebno je ograditi.

Oblikovanje ograde potrebno je izvesti sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m.

Članak 55.

Na građevnoj čestici oznake 5 i 124 površinu neposredno uz ogradu terase potrebno je urediti kao javni pješački prolaz najmanje dozvoljene širine 2,50 m.

Članak 56.

Na građevnoj čestici oznake od f.1. do f.3. ogradu je potrebno izvesti kao kameni ili žbukani zid sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 57.

Smještaj vozila je potrebno osigurati unutar građevne čestice sukladno tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Ako na građevnoj čestici unutar obuhvata ovoga Plana nema prostornih mogućnosti za osiguranje parkirališnih mjesta ista je potrebno osigurati na parkirališnoj površini koja je najviše 100,0 m udaljena od građevne čestice.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja

Članak 58.

Na području obuhvata Plana glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja je cesta županijskog značaja oznake Ž 5058 - Šetalište Joakima Rakovca.

Članak 59.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije glavne gradske ulice određeni su sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana te kartografskom prikazu broj 2.1. i kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.

Članak 60.

Nivelacijske kote glavne gradske ulice određene su kartografskim prikazima broj 2.1. i 4 te kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.

Najveća dozvoljena odstupanja od nivelacijske kote iznose +/- 0,10 m.

Članak 61.

Galeriju na građevnoj čestici oznake e.8.1. potrebno je izvesti kao jedinstvenu građevinsku i oblikovnu cjelinu s hortikulturnim i urbanim uređenjem.

Najmanji dozvoljeni slobodni profil galerije iz stavka 1. ovoga članka iznosi 4,30 m.

Niveletu pješačkog prilaza crkvi na mjestu križanja s građevinom galerije dozvoljeno je povisiti za najviše 0,60 m.

Na dijelu spojne ceste između profila 3 i 10 nije dozvoljena gradnja uzdužnog pješačkog toka neposredno uz kolnik.

Članak 62.

Pri gradnji i uređenju prometnica dozvoljena je gradnja potpornih zidova najveće dozvoljene visine 2,50 m te postava elemenata za zaštitu od buke.

Ako postoji potreba za gradnjom potpornog zida čija je visina veća od visine određene u stavku 1. ovoga članka tada je zid potrebno izvesti terasasto, sa ozelenjenim međuprostorom, na način da visina svakog potpornog zida odvojenog terasom ne prelazi najveću dozvoljenu visinu potpornog zida iz stavka 1. ovoga članka.

Ograde potpornih zidova potrebno je izvesti kao metalne ograde ili kao betonsko korito s ukrasnim zelenilom.

Članak 63.

Gradnju i uređenje spojne ceste s galerijom na građevnoj čestici oznake e.8.1. potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Prilikom gradnje i uređenja spojne ceste iz stavka 1. ovoga članka potrebno je zadržati postojeći ili planirati novi ulaz u javno tunelsko sklonište oznake S-50 koje ostaje u funkciji u smanjenim gabaritima.

3.1.2. Gradska ulica i pristupne ulice

Članak 64.

Na području obuhvata ovoga Plana gradska ulica jest ulica Stjepana Radića, a pristupne ulice su: ulica fra Serafina Schöna, ulica Vinka Valkovića Poleta, ulica Vrlije, Glavinićeva ulica i Partizanski put.

Gradska ulica i pristupne ulice iz stavka 1. ovoga članka grade se i rekonstruiraju sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, kartografskom prikazu broj 2.1. i kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.

Članak 65.

Nivelacijske kote ulica iz članka 64. ove Odluke određene su grafičkim prilozima broj 2.1. i 4 te kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.

Najveća dozvoljena odstupanja od nivelacijske kote iznose +/- 0,10 m.

3.1.3. Površine za javni prijevoz

Članak 66.

Na području obuhvata Plana javni gradski prijevoz prolazi trasom označenom kartografskim prikazom broj 2.1.

Gradnja i uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza planira se uz desnu stranu ulice Joakima Rakovca sukladno kartografskom prikazu broj 2.1. i točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Prilikom uređenja pješačkog dijela stajališta iz stavka 2. ovoga članka dozvoljava se nužna korekcija postojećeg potpornog zida.

Nadstrešnicu stajališta potrebno je izvesti konzolnom konstrukcijom postavljenom na postojeći zid.

Na dijelu građevne čestice oznake d.3. dozvoljena je gradnja i uređenje uspinjače sukladno kartografskom prikazu broj 2.1. i točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Izuzetno od odredbe stavka 5. ovoga članka, gradnja i uređenje uspinjače dozvoljena je osim na dijelu građevne čestice oznake d.3. i na dijelu građevne čestice oznake 124, ako tehničko-tehnološki i prometni uvjeti izgradnje uspinjače to zahtijevaju, sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

3.1.4. Javna parkirališta

Članak 67.

Način gradnje i uređenja javnih parkirališta određeni su točkom 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 2.1.

Članak 68.

Na građevnim česticama oznake e.6.1. i e.6.2. te e.7.1. do e.7.3. planirano je uređenje javnih parkirališta sa 100 parkirališnih mjesta za osobna vozila i 19 parkirališnih mjesta za autobuse.

Pri uređenju parkirališta na građevnim česticama oznake e.6.1. i e.6.2. potrebno je sačuvati sva vrijedna stabla.

3.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 69.

Gradnju i uređenje trga i pješačkih površina potrebno je izvesti sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 3. i 4.

Članak 70.

Pješačku površinu potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenom, oblutkom, šljunkom, betonskim elementom i sličnim materijalom te opremiti urbanom i likovnom opremom, sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

Članak 71.

Kolno-pješačke površine i ostale prometne površine potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.1. i 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, kartografskom prikazu broj 2.1. i 3. te kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 72.

Trasa telekomunikacijske mreže određena je kartografskim prikazima broj 2.2., 2.3. i 2.4., a način opremanja telekomunikacijskom mrežom prikazan je točkom 2.3.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Mrežu telekomunikacijske infrastrukture potrebno je graditi podzemno u sklopu javnih površina.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.4.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 73.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.5.

3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 74.

Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.6.

3.4.3. Opskrba plinom

Članak 75.

Opskrbu plinom potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.5. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.7.

3.4.4 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 76.

Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.6. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazima broj 2.8., 2.9. i 2.10.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 77.

Javne zelene površine potrebno je urediti sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 3.

Članak 78.

Na području namjene »Javne zelene površine - javni park« i »Javne zelene površine - dječje igralište« dozvoljava se gradnja i uređenje pješačkih staza, stubišta, rekreacijskih i dječjih igrališta i odmorišta te postava urbane i likovne opreme, paviljona, pergola, skulptura, fontana i slično.

Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.

Javni park potrebno je urediti kao jedinstvenu oblikovnu cjelinu sadnjom visokog zelenila te uređenjem parternih površina.

Članak 79.

Na području namjene »Javne zelene površine - vrt« potrebno je zadržati postojeću terasastu strukturu vrta i podzid u suhozidu.

Uz podzid iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je, izvan gradivog dijela građevne čestice, rekonstruirati suterensku pomoćnu građevinu najveće dozvoljene površine 9,0 m2 i najveće dozvoljene visine jednake visini podzida.

Vidljivi zid suterenske pomoćne građevine te podzid vrtnih terasa potrebno je izvesti od neobrađenog kamena a ulazna vrata od drva.

Članak 80.

Arhitektonski izraz građevine koja se gradi na javnim zelenim površinama potrebno je uskladiti s okolnim pejzažem.

Pročelje građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je izvesti kamenom, glatkom žbukom, štokanim betonom i slično.

Ograde je potrebno izvesti kao metalne ili pune kamene, betonske ili kao korita za cvijeće.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina i građevina

Članak 81.

Prije gradnje i uređenja unutar područja zone Trsatske gradine, označene kao građevne čestice oznake od 2.1. do 2.6., potrebno je provesti javni programski i arhitektonski natječaj na osnovu mjera zaštite utvrđenih ovim Planom te suglasnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Do provedbe natječaja iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeni su zahvati na građevini unutar područja zone Trsatske gradine isključivo radi nužnog održavanja građevine.

Članak 82.

Prije gradnje i uređenja pješačkih ulica na građevnim česticama oznake od e.1.1. do e.1.5. i trga na građevnoj čestici oznake e.2.1. te kolno-pješačkih površina na građevnim česticama oznake od e. 4.1. do e.4.8. potrebno je izraditi jedinstveni idejni projekt za svaku od pojedinih cjelina.

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 83.

Sve zahvate na građevinama, koji nisu izvedeni u suglasju s uvjetima utvrđenim u tablici 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, potrebno je ispraviti u skladu s navedenim uvjetima.

Članak 84.

Na građevnoj čestici oznake 1.1. pomoćne građevine dozvoljeno je graditi kao suterenske u podzidima postojećih terasa samostanskog vrta.

Članak 85.

Na građevnim česticama oznake od 117 do 123 pomoćnu građevinu nije dozvoljeno graditi kao samostojeću.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 86.

Građevine i površine na koje se odnose mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti prikazane su kartografskim prikazom broj 3. i 3.1.

Članak 87.

Na području arheoloških zona (lokalitet »1« - Gradina- Kaštel; lokalitet »2« -Trsatski brijeg - zaselak, refugij; lokalitet »3« - Zaselak - naselje Trsat; lokalitet »4« - Samostanski vrt i lokalitet »5« - Pod kaštelom) potrebno je kontinuirano provoditi sondažna arheološka istraživanja koja, ovisno o rezultatima istraživanja, mogu prerasti u sustavna.

Na području lokaliteta »3« (Zaselak - naselje Trsat) potrebno je obavljati stalni arheološki nadzor prilikom izvođenja svih zemljanih radova i adaptacija prizemlja.

Na području lokaliteta »4« (Samostanski vrt) potrebno je provoditi kontinuirani arheološki nadzor i sondažna arheološka istraživanja.

Arheološka istraživanja na području lokaliteta »1« i »5« potrebno je provesti prije provedbe natječaja iz članka 81. ove Odluke.

Članak 88.

Za izvođenje bilo kakvog zahvata na području zone Trsatske gradine i zone Svetišta Majke Božje na Trsatu, potrebno je ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci, koja će odrediti posebne uvjete zaštite.

Članak 89.

Ovim Planom uspostavlja se zaštita pojedinačnih građevina kroz arhitektonsko-povijesnu valorizaciju, sukladno kartografskom prikazu broj 3.1., i to kako slijedi:

- I. kategorija - građevine koje imaju svojstvo zaštićenog kulturnog dobra, na koje se primjenjuju svi važeći propisi o zaštiti kulturnih dobara;

- II. kategorija - građevine veće ambijentalne vrijednosti koje su gotovo u potpunosti sačuvale svoje izvorne karakteristike, ali im je djelomično promijenjen karakter naknadnim zahvatima koje nije teško sanirati;

- III. kategorija - građevine manje ambijentalne vrijednosti kod kojih je došlo do većih zahvata na prvotnom korpusu, ali se još uvijek mogu vratiti u prvobitno stanje. U ovu kategoriju spadaju i novije građevine (19/20. stoljeće), koje su se svojim izvornim, nenarušenim izgledom uklopile u ambijent;

- IV. kategorija - građevine određene građevinske vrijednosti čija je uklopljenost u ambijent minimalna ili su kasnijim intervencijama izgubile veći dio prvotnog izgleda i vrijednosti;

- V. kategorija - građevine bez vrijednosti, nekvalitetne po pitanju arhitektonskog oblikovanja i po uklopljenosti u okoliš.

Članak 90.

Na području obuhvata Plana uspostavljaju se, s obzirom na zaštitu pojedinačnih građevina, sljedeći režimi zaštite:

- Intaktno vrednovane građevine potrebno je zadržati u zatečenom stanju te nisu dozvoljeni zahvati osim tekućeg održavanja građevine, građevno-statičke sanacije i restauracije ili konzervacije;

- Korekcija razumijeva vraćanje građevine u prvobitno stanje, a odnosi se na građevine kojima je pojedinačni arhitektonski detalj potrebno korigirati u suglasju s prvobitnim izgledom građevine;

- Adaptacija se odnosi na građevine bez značajne arhitektonsko povijesne vrijednosti, na kojima se dozvoljavaju

zahvati u skladu s ambijentalnim karakteristikama povijesne cjeline uz poštivanje horizontalnih i vertikalnih gabarita tradicionalne izgradnje naselja i arhitektonskog rješenja vanjskog oblikovanja;

- Interpolacija se odnosi na gradnju novih građevina uz posebnu konzervatorsku dokumentaciju ili suglasnost;

- Rekompozicija razumijeva nužno preoblikovanje pročelja ili gabarita, kod građevina koje zahtijevaju radikalniji zahvat preoblikovanja kako bi se uklopile u postojeće naselje;

- Rušenje se odnosi na novije dogradnje, uglavnom pomoćnih građevina te ruševne građevine kod kojih nije moguće izvesti rekonstrukciju.

Članak 91.

Prije bilo kakvog zahvata na građevini od I. do III. kategorije zaštite, potrebno je provesti arhivsko i konzervatorsko istraživanje na samoj građevini te ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Svaku građevinu određenu kao kulturno dobro, označenu od I. do III. kategorije zaštite, potrebno je arhitektonski snimiti i fotodokumentirati te izraditi katalog s verificiranim snimcima postojećeg stanja, koje je potrebno koristiti pri rekonstrukciji i gradnji građevina.

Članak 92.

Zelene površine te posebno označene drvorede i pojedinačna stabla u kartografskom prikazu broj 3. potrebno je zaštititi.

Zelene površine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je sačuvati melioracijom i sadnjom pretežito autohtonog raslinja.

8. Mjere provedbe plana

Članak 93.

Plan je potrebno provoditi sukladno točki 8. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 94.

Zaštitu građevina i graditeljskih cjelina koje predstavljaju kulturno dobro potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99).

Članak 95.

Ovom Odlukom utvrđuju se prioriteti u realizaciji Plana, i to kako slijedi:

- uređenje partera i pročelja građevina u ulici Petra Zrinskoga, na Frankopanskom trgu i u ulici Slavka Krautzeka,

- uređenje partera i pročelja građevina na pješačkom dijelu Partizanskog puta, Glavinićeve ulice, ulice Vrlije i Šetališta Joakima Rakovca.

Članak 96.

Na području obuhvata Plana režim odvijanja pješačkog i kolnog prometa potrebno je unaprijediti sljedećim mjerama:

- određivanjem vremena i režima kretanja vozila komunalnih službi i vozila za dostavu kroz pješačke zone (Šetalište Joakima Rakovca, Frankopanski trg, ulica Slavka Krautzeka);

- planiranjem parkirališnih mjesta za invalide na javnim parkiralištima;

- regulacijom prometa putem prometne signalizacije i pojačane kontrole bez uporabe fizičkih barijera.

Članak 97.

Za prigodne manifestacije mogu se koristiti, osim površina označenih kao javne površine, i sljedeće površine: terasa uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i površina iznad boćališta planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake 124 te prostori Svetišta Majke Božje na Trsatu, amfiteatralni prostor za obrede na otvorenom i pješački trg u hodočasničkom dijelu.

Na prostorima iz stavka 1. ovoga članka mogu se odvijati sadržajno primjerene manifestacije, i to: vjerske i kulturne manifestacije, prigodne prodaje, obilježavanje obljetnica, državnih i vjerskih blagdana, društvene akcije i slično.

Privremene objekte za odvijanje manifestacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka dozvoljeno je postavljati na sljedećim površinama: Franskopanskom trgu, proširenjima u ulici Petra Zrinskog, uzdužno u liniji drvoreda na Šetalištu Joakima Rakovca, terasi uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i površini iznad boćališta planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake 124, u parku na građevnoj čestici oznake d.1. te u hodočasničkom dijelu Svetišta Majke Božje na Trsatu.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 98.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 37/90).

Članak 99.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje II. kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97-ispr).

Članak 100.

Temeljem Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine« Županije primorsko-goranske broj 6/94 i 12/95), područje obuhvata Plana nalazi se unutar zone djelomičnog ograničenja zaštite izvora vode za piće II. reda.

Članak 101.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena i Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 15/98).

9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 102.

Građevine koje su Planom predviđene za uklanjanje određene su kartografskim prikazom broj 4.1.

Do uklanjanja građevina iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je rekonstrukcija isključivo radi nužnog održavanja građevine.

Članak 103.

Građevina čija namjena nije u suglasju s namjenom određenom ovim Planom, može se rekonstruirati unutar postojećih gabarita samo radi nužnog održavanja građevine.

Članak 104.

Unutar područja namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« postojeće stambene građevine dozvoljeno je rekonstruirati na način da se zadrži isključivo stambena namjena.

III. POSEBNE ODREDBE

Članak 105.

Kod gradnje i uređenja skloništa potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94).

Dozvoljava se uređenje skloništa kao dvonamjenskog.

Članak 106.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).

Članak 107.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93) i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za grad Rijeku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 12/ 03).

Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasni prilaz, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu.

Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.

Članak 108.

Na području obuhvata ovoga Plana na javnim površinama s kolnim prilazom određene su lokacije na kojima će se urediti skupljališta za odvojeno skupljanje otpada iz kućanstava, i to na građevnoj čestici oznake e.6.1., e.3.3., e.3.4. i e.7.3.

Skupljalište iz stavka 1. ovoga članka, čija površina iznosi oko 24,0 m2, potrebno je izvesti kao blago nagnut plato s otvorenim rigolom i rešetkom za usmjerenje oborinske vode do uličnog kanala te obrade partera poput pješačke površine ili površine parkirališta.

Ambalažni i drugi tehnološki otpad potrebno je skupljati u poslovnom prostoru u kojem je isti nastao do odvoženja otpada na odlagalište otpada.

U poslovnom prostoru površine veće od 200,0 m2 potrebno je predvidjeti prostor za skupljanje ambalažnog otpada.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 109.

Plan je izrađen u tri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Članak 110.

Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke i Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove.

Članak 111.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine njegov sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 112.

Stupanjem na snagu ove Odluke za područje obuhvata ovoga Plana prestaje važiti Odluka o Urbanističkom projektu povijesne jezgre Trsat (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 7/93 i 10/99) i Odluka o Urbanističkom planu uređenja područja Bulevard (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 10/00).

Članak 113.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/03-01/88

Ur. broj: 2170-01-10-03-2

Rijeka, 10. srpnja 2003.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE

Predsjednik
Gradskog vijeća
mr. sc. Željko Glavan, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr