SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 43. Petak, 24. studenog 2006.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
116

125.

Na temelju članka 28. točke 2. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene noine« broj 16/06 pročišćeni tekst), a u svezi s Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama Vlade Republike Hrvatske, Županijska skupština Primorsko-goranske županije, na sjednici 23. studenoga 2006. godine, donijela je

PLAN NAVODNJAVANJA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

1. POLAZIŠTA

Cilj je svake društvene zajednice razvijeno gospodarstvo što svakako podrazumijeva i razvijenu poljoprivredu. U svim se strateškim dokumentima razvoja Republike Hrvatske poljoprivreda stavlja na prvo mjesto, a posebno se naglašava zeleno-plava linija poljoprivrede i turizma kao komplementarnih gospodarskih grana. Primarni sektor gospodarstva, među kojima i poljoprivreda, postupno je gubio svoju važnost u prijašnjem razvoju Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: Županija) zbog bržeg razvoja industrije, prometa i turizma. Međutim, raspoloživi prirodni resursi, odnosno pedološke i klimatske karakteristike područja, te povećana potražnja za hranom (i to pogotovo zdravom) i mogućnosti izvoza u novim tržišnim uvjetima uz privatno poduzetništvo, mogu pridonijeti revitalizaciji tog sektora.

Primorsko-goranska županija prostorno gledajući čini 6,34% ukupnog prostora Republike Hrvatske, odnosno površinu od 3.582 km2. Prostor je raznovrstan u zemljopisnom smislu, a karakterizira ga i vrlo dinamična izmjena reljefa. Na relativno kratkoj udaljenosti od morske obale pružaju se planinski vrhovi s visinama i do 1500 metara nadmorske visine. Po karakteristikama ga se može podijeliti na goransko, primorsko i otočno područje.

Prostor Županije raznolik je i u hidrološkom smislu. Značajan dio područja Županije ima razvijenu hidrografsku mrežu površinskih vodnih tokova. Izuzetak su dijelovi gdje u geološkoj građi prevladavaju krška obilježja pa uglavnom nema izražene površinske hidrografske mreže, već se otjecanje odvija podzemnim putovima. Vodotoci Čabranka i Kupa čine i najveći dio međudržavne granice sa susjednom Slovenijom, a područjem Županije prolazi i dio vododjelnice Jadranskog i Crnomorskog sliva.

Na području Županije tlo je jedno od važnih prirodnih bogatstava te predstavlja važan prirodni resurs. Stoga je nužno o tome voditi računa kako bi ga se iskorištavalo na održivi način te kako bi ga se u očuvanom obliku ostavilo budućim generacijama. Naime, u usporedbi s podacima za cjelokupni prostor i stanovništvo Republike Hrvatske, Županija razmjerno je siromašna poljoprivrednim resursima. Poljoprivredne površine u Županiji čine 39,57% ukupne površine, a po jednom stanovniku dolazi svega 0,46 hektara ovih površina. Za područje Hrvatske ovi podaci iznose 55,43% i 0,71 hektar. Uz to, u Županiji je nepovoljnija i kvalitativna struktura zemljišta, jer oranice u poljoprivrednim površinama sudjeluju sa svega 9,41%, a u Hrvatskoj ukupno taj postotak iznosi čak 46,53%.

S druge strane, pašnjaci u Županiji čine dvije trećine poljoprivrednih površina, a u državi nešto više od jedne trećine. Stanovništvo i gospodarstvo je također u znatno manjem udjelu vezano uz poljoprivredu nego što je to u državi. Unatoč razmjerno malom udjelu u gospodarstvu Županije, značaj poljoprivrede izuzetan je i nezaobilazan radi njena

utjecaja na različite segmente prostora i društva, a to su prvotno:

. zaustavljanje trenda gubitka najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta,

. zaustavljanje procesa depopulacije neurbanih područja Županije,

. poticanje formiranja i razvoja obiteljskih gospodarstava,

. očuvanje tradicijskih djelatnosti i vrijednosti pojedinih prostornih cjelina,

. očuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i oblikovanje okoliša,

. uvrštavanje autohtone poljoprivredne proizvodnje u turističku ponudu Županije, te

. osiguranje sirovina za dio prerađivačke ili uslužne industrije u regiji.

Za područje cijele Županije karakteristična je rascjepkanost malih posjeda u više parcela. Stoga, u organizacijsko- tehnološkom smislu treba tražiti rješenja za njihovo okrupnjavanje. Naime, određena proizvodnja povrća i voća, u kojoj se koriste strojevi većih kapaciteta, podrazumijeva postojanje većih parcela. Okrupnjavanje parcela, kao i cijelog posjeda, nužno je i zbog provođenja agro i hidromelioracijskih mjera. Većina tih mjera ima veći ekonomski učinak ako se provode sustavno na većim površinama. Tako je, na primjer, navodnjavanje kao neizostavnu mjeru u uzgoju povrća, teško organizirati bez prethodnog okrupnjavanja površina. Navodnjavanje malih parcela predstavlja veliki organizacijski problem nadalje, takvo navodnjavanje je skuplje po jedinici površine zemljišta, a upravljanje i održavanje sustava zahtjevnije.

Treba istaknuti potrebu za uvažavanjem posebnosti pojedinih dijelova Županije u kojima je poljoprivreda od velike važnosti za lokalnu zajednicu. To znači da, unatoč razmjerno manjem značaju za gospodarstvo cijele Županije, poljoprivreda na pojedinim lokacijama može biti presudni izvor dohotka i zaposlenosti stanovništva. U tom slučaju ona postaje zalog zadržavanja stanovništva na ovim lokacijama, uz jamstvo da će one biti očuvane i uređene za sadašnje i buduće naraštaje. Na takvim lokacijama, ukoliko postoje prirodni uvjeti, potrebno je osigurati i društveno-ekonomske uvjete za uspostavu učinkovitog sustava poljoprivredne proizvodnje.

Sveukupna ocjena stanja uređenosti zemljišta i poljoprivredne proizvodnje u Županiji u prosjeku je niska, i rijetki su primjeri proizvođača s visokim proizvodnim i ekonomskim rezultatima. Ovakvo je stanje posljedica dugogodišnjeg odljeva ljudi i kapitala iz poljoprivrede, zbog pojave i razvitka društveno i financijski atraktivnijih izvora zaposlenja i dohotka. Velike rezerve za povećanje proizvodnje postoje u nekorištenim površinama i povećanju sadašnjeg prinosa, ali je za njihovu aktivaciju potrebno ukloniti više prepreka, među kojima je i nedostatak vode za navodnjavanje.

Budući da je intenzivna proizvodnja hrane, strateški interes Republike Hrvatske, navodnjavanje ima važno mjesto u planovima gospodarskog razvitka Županije. Uvođenje navodnjavanja mora biti plansko i usklađeno s onim gospodarskim aktivnostima s kojima je u uskoj vezi, a kao nova mjera u poljodjelstvu zahtijeva spremnost na pravovremeno rješavanje svih poteškoća koje proizlaze iz složenosti ove aktivnosti i nedostatka iskustva u njenom provođenju.

Ranije su već razmatrane mogućnosti implementacije navodnjavanja na području Županije i to tako da su izrađene namjenske podloge ili studijska projektna dokumentacija za područje cijele Županije ili za potencijalno interesantna područja. Svakako treba uzeti u obzir i činjenicu da je izgradnja i gospodarenje sustavima za navodnjavanje skupo, te da je potrebna financijska potpora države. Isto je tako potrebna i edukacija kadrova i novi kompleksniji odnos čovjeka prema zemljištu - od produženja radnog vremena u ratarstvu (dnevnog i godišnjeg) i stalne brige o stanju zemljišta (vlaga, očuvanje plodnosti, sprečavanje zagađenja) do upoznavanja i sprječavanja novih navodnjavanjem uzrokovanih bolesti i nametnika na biljkama.

Osnovni zadatak izrade Plana navodnjavanja Županije je definiranje smjernica, kriterija i ograničenja za planski razvitak navodnjavanja na području Županije u sadašnjim i budućim uvjetima poljoprivredne proizvodnje i raspoloživih vodnih i zemljišnih resursa.

Županija predstavlja bogato, raznovrsno i pogodno područje, s izglednim prilikama za gospodarski oporavak i svekoliki razvoj. Svoje razvojne šanse ona sagledava na crti gospodarskog razvitka temeljenog na obnovljivim resursima. Neupitno, središnje mjesto u tom konceptu imaju turizam i njemu prilagođena poljoprivreda i proizvodnja hrane. Poseban se naglasak daje na ekološku poljoprivredu koja prema definiciji danoj u Strategiji razvoja ekološke poljoprivrede za 2005. godinu, predstavlja poseban sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno- tehnološke metode, zahvate i sustave, koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima. Cilj strategije je povećanje udjela površina pod ekološkom proizvodnjom i razvijanje domaćeg tržišta za ekološke proizvode, kao i olakšan pristup hrvatskih ekoloških proizvoda na tržištu Europske unije i druga izvozna tržišta kroz poboljšanje sigurnosti i kvalitete certificiranih ekoloških proizvoda i povećanje količine proizvoda.

Kroz izradu Plana navodnjavanja nastojalo se pronaći način skladnog korištenja izuzetnih prirodnih resursa i drugih pogodnosti Županije, ali ujedno i pronaći razlog vraćanja života u neke, praktički opustjele prostore Županije. On će biti temeljna planska podloga za usmjeravanje daljnjih aktivnosti vezanih uz poduzimanje konkretnih akcija na razvoju navodnjavanja pojedinih područja.

2. RAZLOZI NAVODNJAVANJA PODRUČJA

Navodnjavanje kao melioracijska mjera ima za cilj nadoknaditi nedostatak vode koji se javlja kod uzgoja poljoprivrednih kultura, odnosno korigiranje prirodnog režima vlaženja umjetnim dodavanjem vode u trenutku podobnom za pravilan razvoj biljke omogućava podizanje dostignutog praga u proizvodnji ratarskih kultura i u godinama koje su sušne - što je sve učestalija pojava u 20 godina (prema podacima DHMZ-a). Omogućava i bolje iskorištenje zemljišta uvođenjem druge žetve. Navodnjavanjem se do neke mjere kompenziraju negativni učinci smanjenja prihrane kemijskim sredstvima za prinose, te se omogućava proizvodnja »zdrave hrane«. Tendencija smanjenja godišnjih oborina pogotovo u vegetacijskom razdoblju dovela je do povećanog interesa za navodnjavanjem na području Primorsko-goranske županije. Osiguranje vode za navodnjavanje u skladu s potrebama poljoprivredne proizvodnje, osnovni je zadatak vodnogospodarskih organizacija u rješavanju problema navodnjavanja.

Osnove za razvoj navodnjavanja na području Županije:

. potrebe tržišta za određenim proizvodima - zamjena za uvoz

. kapaciteti i karakteristike zemljišta i radne snage

. tržište i management

. primjena visoke tehnologije

. tradicija u proizvodnji hrane

. raspoloživi vodni resursi

. mogućnost višekratne sjetve

. povećanje zapošljavanja.

Razlozi za navodnjavanje područja:

. povećanje prinosa biljnih kultura, stabilizacija proizvodnje u sušnim razdobljima i promjena strukture sjetve

. orijentacija tržišnoj ekonomiji i visokoprofitabilnim kulturama uz znatno reduciranje uvoza

. smanjena ponuda povrća domaćih proizvođača

. globalne klimatske promjene - nestašica vode

. smanjenje raspoloživog prostora za proizvodnju hrane

. snižavanje razine podzemnih voda

. negativna vodna bilanca u vegetacijskom razdoblju

. korištenje voda i za potrebe navodnjavanja, a ne samo vodoopskrbe, industrije, energije i dr.

Plan navodnjavanja Županije svakako ulazi u razred strateških županijskih dokumenata: onih koji moraju dati kvalitetnu osnovu za operativne projekte i programe. Stručne podloge i rezultati analiza tla, klime, izvora voda i postojeće poljoprivrede daju temelj za određivanje mogućnosti i prioriteta navodnjavanja radi razvitka postojeće ili uvođenja nove poljoprivredne proizvodnje. Općenito se može ocijeniti da stanje poljoprivredne proizvodnje i navodnjavanja na području Županije karakteriziraju sljedeći elementi:

1. Na pojedinim područjima u Županiji postoje primjeri tehnološki napredne i dohodovno isplative poljoprivredne proizvodnje (Pavlomir, Baška, Vrbnik i dr.). U pravilu se radi o pojedinačnim proizvođačima ili malim skupinama proizvođača na ograničenom prostoru. Njihov daljnji napredak, kao i napredak potencijalnih novih proizvođača potaknutih uspješnim primjerima, ograničen je zbog nedostatka proizvodne infrastrukture, u kojoj je osiguranje vode jedna od temeljnih karika. Sustavi zahvata vode i distribucije vode za navodnjavanje izuzetno su skupi i njihova ekonomska djelotvornost u pravilu se temelji na ekonomiji obujma. Mali poljoprivredni proizvođači ne raspolažu niti znanjem niti sredstvima za izgradnju ovakvih sustava, pa je potpora države ili lokalne samouprave uobičajena u razvijenim zemljama. Djelotvorni sustavi za navodnjavanje osiguravaju cjenovno prihvatljivu vodu, a tehnologije poljoprivredne proizvodnje uz navodnjavanje omogućuju uzgoj dohodovno privlačnih kultura i isplativu poljoprivredu.

2. Poljoprivredni proizvođači, koji primjenjuju suvremenu tehnologiju i proizvode dohodovno izdašne kulture, odavno su uveli navodnjavanje na svojim površinama. Na žalost, takvih je proizvođača u Primorsko-goranskoj županiji vrlo malo: svega 0,54% od 10.111 poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata u poljoprivredi. Zbog nedostatka infrastrukture za navodnjavanje i ovaj mali broj proizvođača se na različite načine snalazi u osiguranju vode za navodnjavanje. U takvoj situaciji nije iznenađujuće što čak 48,61% izvora za navodnjavanje čini voda iz vodoopskrbnih sustava. Na razini Hrvatske, kod 2,12% proizvođača koji navodnjavaju, 29,32% svih izvora čini voda iz vodoopskrbnih sustava. Kvalitetno rješavanje infrastrukture za navodnjavanje omogućiti će racionalno gospodarenje vodnim resursima, što pozitivno utječe na namjensko korištenje izvorišta pitke vode i smanjenje cijene vode za navodnjavanje, odnosno troškova poljoprivredne proizvodnje.

3. Do izrade Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, u Hrvatskoj nije zabilježena intenzivnija aktivnost države na razvitku i potpori sustavima navodnjavanja. Za poljoprivredu s izuzetno malim površinama po gospodarstvu (1,75 ha po proizvođaču u Županiji, odnosno 2,39 ha u Hrvatskoj) to je poražavajuće. Naime, za osiguranje zadovoljavajućeg dohotka s malih površina, nužno je proizvoditi radno i kapitalno intenzivne kulture koje u pravilu zahtijevaju navodnjavanje. Stoga je izrada Plana navodnjavanja Županije, kao logičnog i nužnog koraka u provedbi nacionalnog projekta, doprinos naporima državne i lokalne uprave u stvaranju suvremene i konkurentne poljoprivrede u postojećim prirodnim i društvenim okolnostima.

Uz odgovarajuće prateće aktivnosti, kvalitetna izrada i uspješna provedba Plana utjecati će na više trendova, od kojih izdvajamo sljedeće:

. podizanje kvalitete odlučivanja na razini lokalne uprave temeljem kvalitetnog planskog dokumenta,

. razvitak tehnologije poljoprivredne proizvodnje i promjena strukture sjetve prema dohodovnijim kulturama,

. poboljšanje nadzora nad izvorima i racionalnije korištenje vodnih resursa,

. povećanje atraktivnosti poljoprivredne proizvodnje na područjima pogodnim za navodnjavanje.

3. METODOLOGIJA IZRADE PLANA

Prema prihvaćenom Projektnom zadatku provedena je slijedeća metodologija pri izradi Plana navodnjavanja Županije, a koja se sastojala iz danih koraka:

. prikupljanje i analiza općih podataka, terenskih istraživanja, prostorno planske dokumentacije, projekata, interviuiranje nadležnih osoba u gradovima i općinama, te njihova valorizacija u cilju izrade Plana navodnjavanja;

. obrada prirodnih značajki prostora: klimatske karakteristike; hidrografija i hidrologija površinskih i podzemnih vodnih pojava; kvaliteta vode; ograničenja na prostoru Županije i zaštićena područja; pedologija i bonitet tla; pogodnost tla za navodnjavanje; stanje uređenosti zemljišta sa stajališta zaštite od štetnog djelovanja vanjskih i vlastitih voda, stupnja grupiranosti i okrupljenosti posjeda;

. ocjena postojećih razvojnih programa, te postojećih i planiranih infrastrukturnih objekata na području Županije u svrhu korištenja navodnjavanja;

. izrada kartografskih podloga i bilanciranje resursa: tlo pogodno za navodnjavanje u sadašnjem stanju uređenosti; ocjena sadašnjeg stanja poljoprivredne proizvodnje i organizacija prostora za navodnjavanje; očekivane potrebe za vodom u novoj strukturi sjetve i bilanca raspoloživih voda za navodnjavanje; primjenjivi sustavi za navodnjavanje; prikaz mogućih negativnih (nepoželjnih) posljedica navodnjavanja; prikaz gospodarskih efekata (ne) primjene navodnjavanja;

. izdvajanje područja mogućeg navodnjavanja na području Županije; izrada okvirnih potreba za vodom za novu strukturu sjetve; alternative distribucije vode do korisnika; priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje;

. izrada prijedloga pilot projekta navodnjavanja; prijedloga potrebnih istražnih radova i prioriteta u realizaciji navodnjavanja;

. ekonomske osnove provedbe navodnjavanja i održivo korištenje prirodnih resursa;

. elementi i subjekti za provedbu Plana navodnjavanja Županije;

Praćenje izrade Plana navodnjavanja odvijalo se putem radnog tima postavljenog od strane Županije i revizijskog tima Građevinskog fakulteta Zagreb u suradnji s Poljoprivrednim institutom Osijek, koji je izvještavao Županiju o realizaciji izrade Plana.

Ovaj Plan izrađen je na koncepcijskoj razini s prostornim definiranjem pogodnih lokacija i primjenjivih načina zahvaćanja i distribucije voda, dok će se za svaku pojedinu lokaciju ili objekte koje je predložio Plan u narednim fazama razvoja i implementacije Plana izrađivati detaljna projektna dokumentacija. Plan navodnjavanja obrađen je i prikazan na istim podlogama kao i Prostorni plan Primorsko-goranske županije, odnosno u mjerilu 1:100.000. Prikaz predloženih površina za navodnjavanje dan je u mjerilu 1:25.000.

4. RASPOLOŽIVI PRIRODNI RESURSI ZA NAVODNJAVANJE

4.1. Tlo

Na području Županije tlo je jedno od važnih prirodnih bogatstva te predstavlja važan prirodni resurs. Na pedološkoj karti izdvojeno je ukupno 57 kartiranih jedinica tala. Utvrđeno je javljanje 18 tipova tala i 58 njihovih nižih jedinica na razini podtipova, varijeteta ili formi. Od ukupno 18 tipova tala, 15 tipova pripada automorfnom odijelu, dva tipa hidromorfnom odijelu, dok jedan tip tla odjelu halomorfnih tala. Treba istaći da se unutar kartiranih jedinica pojedini tipovi tala ili niže sistematske jedinice ne javljaju zasebno, nego zajedno s drugim tipovima i nižim jedinicama tvore zemljišne kombinacije, ovisno o matičnom supstratu, reljefu i hidrologiji i dr.

Najvrednije poljoprivredne površine Županije nalaze se na flišnoj zoni koja se proteže od Klane, kroz dolinu Rječine do Vinodola, uključujući dijelove otoka Raba i Krka. Istočnim priobalnim dijelom i otocima dominiraju krški pašnjaci, a vrijedne su poljoprivredne površine nastale antropogenim utjecajem i to terasiranjem i gradnjom suhozida. Na području Gorskog kotara koji je uglavnom pokriven šumama, poljoprivredne su površine formirane na manjim poljima uz naselja.

Analizom i namjenskom interpretacijom pedoloških i hidropedoloških podataka te vrednovanjem sadašnje pogodnosti sistematskih jedinica poljoprivrednog zemljišta Županije (tablica 1) utvrđena su područja prioriteta za navodnjavanje i uređenje poljoprivrednog zemljišta:

Za ukupnu ocjenu prioriteta za navodnjavanje na prostoru Županije nužno je bilo pored pogodnosti poljoprivrednog zemljišta, sagledati i mogućnost osiguranja i distribucije vode, stanje uređenosti zemljišta sa stajališta zaštite od štetnog djelovanja vanjskih i vlastitih voda, stupnja grupiranosti i okrupnjenosti posjeda te proizvodne opremljenosti gospodarstva za proizvodnju predviđenih sjetvenih kultura. Izdvojena je najprije 41 lokacija (tablica 2), a nakon toga 9 prioritetnih područja.

Tablica 1: Stanje pogodnosti tla za navodnjavanje

PODRUČJA PRIORITETA

 

Broj

Površina (ha)*

I.
Prioritet za navodnjavanja s
agromelioracijama

17.972,0

II.
Prioritet za hidromelioracije u
primjeni navodnjavanja

358,0

III.
Nepogodna tla za navodnjavanje

107.720,7

UKUPNO ZA POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE

126.050,7

Naselja s okućnicama

4.439,8

Vodene površine

901,5

Šume

227.360,0

UKUPNA POVRŠINA ŽUPANIJE

358.752,0

* Proračun je izvršen na temelju površine za sistematske jedinice tla

Tablica 2: Izdvojena područja mogućeg navodnjavanja na području Primorsko-goranske županije

PODRUČJE

UKUPNA
POVRŠINA (ha)

BROJ
IZDVOJENIH
LOKACIJA

KOPNENI DIO ŽUPANIJE

12.483

17

OTOK KRK

4.223

11

OTOK CRES

1.852

6

OTOK RAB

2.061

2

OSTALI OTOCI

908

5

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

21.527

41

4.2. Vode

Zbog raznovrsnosti područja Županije i u hidrološkom smislu, ono je podijeljeno u nekoliko hidrološki sličnih prirodnih cjelina: područje primorskih slivova, slivovi visokog goranskog krša, te područja sliva Kupe i otoka. Značajniji vodotoci na području primorskih slivova su Rječina i Dubračina te manji površinski vodotoci i bujice. Na području slivova visokog goranskog krša značajniji vodotoci su Ličanka, Lokvarka, vodotoci Crnoluške depresije, te akumulacije sustava HE Tribalj (Lokvarka, Bajer i Lepenica). Površinske vode sliva Kupe čine Kupa, Čabranka s vodotocima Maloluške depresije, Kupica i Dobra. U površinske vodne pojave otočnog dijela Županije spadaju vodne pojave otoka Cresa (Vransko jezero i manje bujice), Vodne pojave otoka Krka (jezero Njivice, akumulacija Ponikve, Suha Ričina bašćanska, te manje bujice na području Vrbnika i Dobrinja), kao i vodne pojave otoka Raba (veći broj manjih bujica).

Osnovni je problem što kod prethodno izdvojenih lokaliteta pogodnih za navodnjavanje prema pedološkoj karti gotovo da nema u blizini istraženih vodnih resursa (vodotoka, izvora ili vodonosnika) čije bi se vodne rezerve mogle koristiti za navodnjavanje bez izgradnje većih hidrotehničkih objekata za zadržavanje voda neposredno iz hidrološkog ciklusa. Zbog toga će biti nužno istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika (bazena ili akumulacija napajanih iz povremenih površinskih vodotoka, oborinskim vodama iz sustava nakapnih ploha, ili pak iz vodoopskrbnih, hidroenergetskih ili drugih izgrađenih vodnih sustava), kao i izvedba novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika. Za sva područja na kojima će se kao rješenje, odnosno mogućnost navodnjavanja predvidjeti izgradnja akumulacija, prethodno su neophodna geološka i hidrogeološka istraživanja vododrživosti i otješnjenja na pogodnim i mogućim lokacijama. U slučaju da se koristi voda iz vodotoka trebati će za svaku lokaciju odrediti i ekološki prihvatljiv protok, a nužno će biti planirati i uspostavu primjerenog monitoringa u svim fazama projekta.

5. ODABIR POVRŠINA ZA NAVODNJAVANJE

Kod odabira površina za navodnjavanje uvaženi su prirodni potencijali područja, odnosno tlo i voda, kao i mogućnosti uklapanja u sadašnje stanje, plansku i detaljnu dokumentaciju i lokalne interese odabranih područja.

Zadovoljavanje kriterija prirodnih potencijala utvrđeno je na osnovu izrađene tehničke dokumentacije, odnosno ekspertnom procjenom, dok se kriterij iskazanog interesa krajnjih korisnika utvrdio intervjuiranjem nadležnih osoba u gradovima i općinama. Vodnogospodarskim planom navodnjavanja definiraju se prva dva kriterija, dok je utvrđivanje interesa za navodnjavanje pripremna faza nastavka izrade projektne dokumentacije za određena konkretna područja,

odnosno površine poljoprivrednog zemljišta za koje će se raditi idejni projekti.

Provedena analiza pogodnosti tla za navodnjavanje, raspoloživost vodnih resursa za potrebe navodnjavanja i mogućnost dobave vode, stupnja uređenosti poljoprivrednog zemljišta, postojeće dokumentacije i interesa lokalnog stanovništva bili su osnovni kriteriji za određivanje ukupne pogodnosti za navodnjavanje određenog područja Županije. Na osnovi rezultata provedenih analiza izdvojeno je 9 prioritetnih lokacija za realizaciju navodnjavanja na području Županije (situacije polja dane u prilogu):

1. Novljansko polje (400 ha)

2. Vrbničko polje (200 ha)

3. Polje Brusan (13 ha)

4. Bašćansko polje (418 ha)

5. Polja na otoku Rabu (295 ha)

6. Unijsko polje (250 ha)

7. Polja kod jezera Njivice (62 ha)

8. Lič polje (480 ha)

9. Polja kod Mrkoplja (63 ha)

Na osnovu u Planu navodnjavanja provedenih analiza, te na osnovi njihovih rezultata izdvojenih lokacija pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju i navodnjavanje (9 lokacija nastavno detaljnije obrađenih), dana je buduća struktura poljoprivredne proizvodnje i količine vode koje je potrebno osigurati za potrebe navodnjavanja (tablica 3).

Iz priložene tablice uočava se da bi s obzirom na strukturu poljoprivredne proizvodnje i veličinu polja trebalo osigurati netto od 18.200 do 582.200 m3 vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Treba napomenuti da su u proračun uzete prosječne godišnje potrebe, a one mogu biti i dvostruko veće u sušnim godinama. Nadalje, također treba napomenuti da je pretpostavljena akumulacija vode u tlu od 140 mm/m. Uzgojem bilja na skeletnim plićim tlima mijenja se mogućnost akumuliranja vode, povećava rizik proizvodnje i povećavaju potrebe za vodom.

Ova razina dokumenta ne omogućava detalje koji trebaju biti predmetom detaljnih projekata u kojima bi se u skladu s konkretiziranim nakanama potencijalnih poljoprivrednih interesenata preciznije trebale odrediti potrebe za vodom pojedinih površina tijekom vegetacijskog razdoblja godine. U skladu s tim, provelo bi se preispitivanje mogućnosti osiguranja potrebnih količina vode po zahtijevanoj vremenskoj dinamici, kao i istraživanje utjecaja korištenja tih voda na vodne resurse.

6. TEHNIČKO RJEŠENJE

6.1. Općenito

Navodnjavanje je dopunska mjera kojom se nadoknađuje prirodni manjak vlage u tlu za razvoj poljoprivrednih kultura tijekom vegetacijskog perioda. Izostanak navodnjavanja jedno je od glavnih ograničenja razvitka poljoprivredne, a u vezi s tim i proizvodnje u ostalim granama koje ovise o njoj, a što ima značaj za stabilnost ukupnog, a posebno prehrambene grane gospodarstva. Pored sprečavanja suše kao elementarne nepogode u poljoprivrednoj proizvodnji navodnjavanjem se općenito povećavaju prinosi, povećava se stupanj korištenja zemljišta a otvara se mogućnost druge sjetve, sa znatnim povećanjem kvalitete plodova.

6.2. Vodozahvati i dovodi vode za navodnjavanje

Raspoloživi izvor vode za navodnjavanje utječe na izbor tipa vodozahvata i način dovoda vode do područja navodnjavanja. Razumije se da vodozahvat i dovod vode trebaju biti u konačnosti usklađeni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj površini. Kao što je već ranije rečeno, problem je što kod prethodno izdvojenih lokaliteta pogodnih za navodnjavanje gotovo da nema u blizini istraženih vodnih resursa (vodotoka, izvora ili vodonosnika) čije bi se vodne rezerve mogle koristiti za navodnjavanje bez izgradnje većih hidrotehničkih objekata. Zbog toga će za osiguranje vode za navodnjavanje biti nužno istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika (bazena ili akumulacija napajanih iz povremenih površinskih vodotoka, oborinskim vodama iz sustava nakapnih ploha, ili pak iz vodoopskrbnih, hidroenergetskih ili drugih izgrađenih vodnih sustava), te istražiti i izgraditi nove zahvate voda iz podzemnih vodonosnika.

Za lokalitet Novljanskog polja jedno od rješenja osiguranja vode za navodnjavanje je izgradnja površinskih akumulacija ili nastavak izgradnje bazena za navodnjavanje kakav je i izgrađeni na području Pavlomira (proširenje toga bazena), kao i korištenja vodoopskrbnih sustava za punjenje akumulacijskih objekata u razdoblju kad su potrebe za vodom za vodoopskrbu manje od raspoloživih zaliha i transportnih mogućnosti takvih vodoopskrbnih sustava. Jedan od mogućih zahvata vode (iako teže izvediv) za navodnjavanje je dovod vode iz umjetnog jezera Tribalj ili mogućih

Tablica 3: Struktura poljoprivredne proizvodnje i količine vode koje je potrebno godišnje osigurati
za navodnjavanje polja na području Županije

umjetnih akumulacija na vodotoku Dubračini. Isto tako, obzirom na globalne hidrogeološke značajke analiziranog područja, a koje svojim strukturama Vinodolskog rova usmjeravaju istjecanje velikih količina podzemnih voda ka prostoru Novi Vinodolski Povile Klenovačka Žrnovnica, postoji i mogućnost zahvata podzemnih voda u široj utjecajnoj zoni.

Na lokalitetu Vrbničkog polja svojevremeno je, pred više desetaka godina, bila razmatrana mogućnost formiranja površinske akumulacije Paprata na vodotoku Vretenica. To je jedna od mogućnosti osiguranja vode za potrebe budućeg navodnjavanja toga područja. Treba, međutim, ispitati mogućnost osiguranja dodatnih zaliha voda za navodnjavanje i prihranjivanjem planiranih akumulacija već postojećim izvorima (zdencima) na samom polju i dodatnim crpljenjem podzemnih voda.

Na lokaciji polja Brusan, odnosno sjevernom rubu doline, neposredno uz željeznički tunel nalazi se akumulacija (akumulacijski bazen) s površinskim dotokom vode «Funtana», koja je služila za potrebe željeznice, ali je već duže vrijeme izvan upotrebe. Na samom se polju nalaze i dva izvora iz kojih se napaja Brusanski potok. Sanacijom navedenog bazena ili izgradnjom nove akumulacije na gornjem dijelu polja, mogla bi se osigurati voda za navodnjavanje površina u kritičnom ljetnom razdoblju manjka oborina. Navodnjavanje bi se moglo vršiti izravno pumpama iz korita potoka, primjenom metode kap po kap, iz sustava napajanog vodom iz akumulacija i kombinirano. Ako saniranje postojeće akumulacije nije moguće ili je preskupo, tada bi se na nizvodnom dijelu polja morala izgraditi nova akumulacija primjenom jeftinijih građevinskih zahvata (iskopom zemlje, sabijanjem dna i zemljanog nasipa i postavljanjem plastične folije). Zaštita od štetnog djelovanja velikih voda riješila bi se regulacijom korita povremenog vodotoka (potoka Brusan), te bi se izgradnjom neophodnih hidrotehničkih objekata i obuhvatnih kanala na njegovom nizvodnom dijelu mogao usmjeriti višak vode prema ponoru.

Vezano uz Bašćansko polje, moramo spomenuti da je u slivu Suhe Ričine Bašćanske u nekadašnjim vodoprivrednim planovima bila predviđena izgradnja akumulacije površinskih voda Žanac. Na ovom lokalitetu postoji također i mogućnost izgradnje bazena za navodnjavanje (akumulacija) koji bi se, osim površinskim vodama, punili i viškovima voda iz napuštenog lokalnog vodoopskrbnog sustava. Naime, prema dogovoru Općinskog vijeća Općine Baška i Komunalnog društva Ponikve d.o.o. (siječanj 2006. godine) dio postojećeg vodopskrbnog sustava koji više nije u funkciji (rezervoari vode, cijevi i crpke), adaptirao bi se u više faza i koristio za navodnjavanje.

Na taj način adaptirani vodovodni sustav već bi u prvoj fazi osiguravao vodu do nadmorske visine od oko 35 metara, te služio za navodnjavanje poljoprivrednih površina i opskrbu pojilišta za stočarstvo. U drugoj bi fazi rezervoari na višim nadmorskim visinama osigurali vodu i u višoj zoni Bašćanske doline.

Problematika navodnjavanja polja na području otoka Raba (Dolina Palit, Kamporsko polje, Supetarska Draga, Loparsko polje) do sada nije bila detaljnije obrađivana već je samo u okviru elaborata - Mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Primorsko-goranske županije; Hrvatske vode VGO Rijeka; 1995., spomenuta mogućnost osiguranja vodnih zaliha za navodnjavanje izgradnjom akumulacija. To je i jedino izgledno s obzirom na prisustvo manjih površinskih tokova na širem prostoru otoka Raba. Međutim, morfološki i geološki povoljnim lokacijama za izgradnju akumulacija gravitiraju male površine slivnog područja obližnjih vodotoka te takvi akumulacijski prostori nisu dovoljni da bi se navodnjavale ukupne predviđene poljoprivredne površine. Postoji i mogućnost rješenja osiguranja vode kombinacijom izgradnje akumulacija s zahvatima podzemnih voda.

Unijsko polje na Unijama pruža vrlo ograničene mogućnosti osiguranja vodnih zaliha za navodnjavanje, i to, sa sadašnje razine spoznaja, gotovo isključivo sakupljanjem oborinskih voda, uz eventualno prihranjivanje iz otočke vodne leće u povoljnijim hidrološkim razdobljima.

Polja kod jezera Njivice na Krku (Mali i Veliki Lug) su specifična u odnosu na ostale odabrane lokalitete. Razlog tomu je što s jedne strane u pogledu osiguranja vodnih zaliha imaju najpovoljnije prirodne uvjete, a s druge strane prisutna su i najveća ograničenja. Naime, neposredno uz potencijalno pogodne površine za navodnjavanje nalazi se jezero Njivice, prirodno otočko jezero koje zapravo predstavlja kriptodepresiju, ali koje je za sada, zbog zahvata iz samog jezera kao i iz obližnjeg izvora Vrutak, u sustavu javne vodoopskrbe K.D. »Ponikve« iz Krka. Iz tog razloga se i lokalitet na kome je u danom Planu utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za razvoj navodnjavanja, nalazi unutar zone ograničenja vezanih uz utvrđene zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode. Postoje planovi o prenamjeni toga izvorišta na način da bi se isto namijenilo za potrebe osiguranja tehnoloških voda petrokemijske industrije. Ipak, valjalo bi u tom slučaju razmisliti i o mogućnosti osiguranja jezerskih voda za navodnjavanje polja Mali i Veliki Lug što bi otvorilo mogućnost značajnijeg razvoja poljoprivrede na tom prostoru. Sve to svakako treba uskladiti i unijeti u prostorne planove ako gospodarski subjekti i krajnji korisnici za to pokažu interes.

Područjem lokaliteta Lič polje kod Fužina protječe vodotok Ličanka, ali s vrlo izmijenjenim (reduciranim) vodnim režimom obzirom na prirodne uvjete zbog korištenja najvećeg dijela vodne bilance u hidroenergetske svrhe u okviru sustava HE Vinodol. Za naredne faze pripreme realizacije sustava za navodnjavanje toga prostora, nužno je, na temelju raspoloživih hidroloških podataka, istražiti bilans voda Ličanke koje u ovako izmijenjenim uvjetima otječe ka ponorskoj zoni, kao i mogućnost formiranja površinskih akumulacija u kojima bi se, viškove voda nastalih za trajanja intenzivnih oborina, dijelom mogle prikupljati i lokalne oborinske i izvorske vode. Mogući zahvati voda za navodnjavanje su jezero Bajer i akumulacija Potkoš, naravno u suglasnosti sa korisnikom tih voda koje za sada imaju drugu namjenu.

Lokalitet polja kod Mrkoplja (Mrkopaljsko polje, Sungersko polje, te visoravan Samara i Matić poljana - koje bi potencijalno došle u obzir za navodnjavanje) je do sada bio najmanje izučavan, tako da ima i najviše nepoznanica u pogledu osiguranja vodnih rezervi za navodnjavanje. Stoga je nužno da se istraži mogućnost formiranja površinskih mini akumulacija koje bi se punile oborinskim vodama s lokalnog sliva, a moguće i dijelom prihranjivale kontroliranim upuštanjem oborinskih voda s raspoloživih ploha krovova na tom prostoru (pilana).

6.3. Prijedlog potrebnih istražnih radova

Buduće potrebne istražne radove na pripremi implementacije Plana navodnjavanja Primorsko-goranske županije načelno bi se moglo podijeliti u dvije grupe različitih, ali ipak međusobno uvjetovanih i povezanih aktivnosti:

. istraživanja ekonomskih i društvenih mogućnosti, uvjeta i koristi vezanih uz očekivane učinke razvoja navodnjavanja na razvoj poljoprivrede, gospodarstva i socio-demografske značajke pojedinih područja na kojima postoje potencijalne mogućnosti razvoja navodnjavanja;

. detaljnija istraživanja vodnih resursa i agro-ekoloških značajki takvih potencijalno pogodnih područja za razvoj navodnjavanja, kao i njihova neposrednog okruženja obzi

rom na mogućnosti osiguranja voda za navodnjavanje i utjecaja korištenja tih voda na ekološke značajke analiziranog područja.

S obzirom na stratešku poziciju poljoprivrede u politici, ekonomiji pa i demografiji svake države, kao izrađivači Županijskog plana navodnjavanja ocjenjujemo da prva grupa istraživačkih aktivnosti ima nacionalni karakter, te da bi se stoga trebala odvijati na državnoj razini, kako bi se instrumentima državne politike moglo osigurati primjereni razvoj.

Druga grupa istražnih aktivnosti, a koja je na županijskoj razini i predmet danog zadatka, prije svega treba biti orijentirana na osiguranje stručno-tehničkih podloga potrebnih za konačno donašanje odluke o realizaciji i operacionalizaciji razvoja navodnjavanja na nekoj od predloženih potencijalno pogodnih površina. Ta bi se aktivnost trebala odvijati pod nadzorom i pokroviteljstvom državnih i županijskih institucija i stručnih službi, prije svega vezanih uz problematiku razvoja, gospodarstva i prostornog planiranja. Iz njih bi morali dobiti odgovore koji će omogućiti daljnju konkretizaciju u Županijskom planu navodnjavanja generalno planiranih aktivnosti na pojedinim potencijalno pogodnim područjima za navodnjavanje. Prema sadašnjim bi se rezultatima te istražne aktivnosti trebale orijentirati na ciljana istraživanja vezana uz specifičnosti pojedinih izdvojenih 9 potencijalnih lokacija Županije.

Kako kod prethodno izdvojenih lokaliteta nema u blizini istraženih vodnih resursa čije bi se vodne rezerve mogle koristiti bez izgradnje većih strukturalnih objekata, nužno je istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika (akumulacija i sl.), kao i osiguranje izvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika. Za sva područja na kojima će se kao rješenje, odnosno mogućnost navodnjavanja predvidjeti izgradnja akumulacija, prethodno su neophodna geološka i hidrogeološka istraživanja vododrživosti i otješnjenja. Isto tako, za svaku je lokaciju nužno definirati ekološki prihvatljiv protok.

6.4. Prijedlog »Pilot područja«

Pilot projekti za navodnjavanje trebaju poslužiti za organizacijsko i tehničko uhodavanje realizacije županijskih planova navodnjavanja uz uvažavanje integralnog postupka od prijave do realizacije projekta. Pedološke i hidropedološke značajke tala i njihova pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju, zaštićenost poljoprivrednih površina od štetnog djelovanja vanjskih i vlastitih voda, mogućnost zahvata i/ili dovoda vode za navodnjavanje, organiziranost područja (okrupnjene površine s uređenim pristupom) i interes krajnjeg korisnika bila su polazišta za određivanje »Pilot projekta« na području Županije. Temeljem spomenutih kriterija kao Pilot projekt navodnjavanja na području Županije predložena je Vinodolska dolina, odnosno područje Pavlomir. Uvažavajući sve navedene, a po potrebi i druge čimbenike, županijske vlasti mogu donijeti odluku o izradi Pilot projekta za određeno područje.

7. SUBJEKTI ZA REALIZACIJU PLANA

Uvođenje navodnjavanja kao strateške mjere u poljodjelstvu zahtijeva spremnost na pravovremeno rješavanje svih poteškoća koje proizlaze iz složenosti ove aktivnosti, kao i zbog nedostatka iskustva u njenom provođenju.

Budući da je izgradnja i gospodarenje sustavima za navodnjavanje izuzetno skupa, neophodno je potrebna financijska potpora države. Isto je tako neophodna i edukacija kadrova, jer uvođenje navodnjavanja inicira novi, složeniji odnos čovjeka prema zemljištu od produženja radnog vremena u ratarstvu (dnevnog i godišnjeg) i stalne brige o stanju zemljišta (vlaga, očuvanje plodnosti, sprječavanje zagađenja) do upoznavanja i sprječavanja novih, navodnjavanjem uzrokovanih, bolesti na biljkama.

Za realizaciju ovog Plana navodnjavanja potrebni su subjekti koji će, u okviru svojih nadležnosti, koordinirano provoditi izgradnju i održavanje sustava za navodnjavanje na području Županije. Uvažajući prihvaćene aktivnosti na primjeni Nacionalnog projekta navodnjavanja, subjekti za provedbu Plana navodnjavanja Županije jesu:

. Vlada Republike Hrvatske

. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

. Državna agencija za navodnjavanje

. Hrvatske vode

. Primorsko-granska županija

. gradovi i općine na području Županije

. poljoprivredni i drugi gospodarski subjekti

. poljoprivredni fakulteti i instituti vezani za poljoprivredu, projektanti i konzultanti

. projektantske i izvođačke tvrtke

. krajnji korisnici zemljišta

. tvrtke za upravljanje i održavanje sustava opskrbe vodom za navodnjavanje

Uloge pojedinih institucija u provedbi navodnjavanja na području

Republike Hrvatske te pojedinih županija definirane su Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama.

Vlada Republike Hrvatske

Uloga Vlade Republike Hrvatske je praćenje provedbe Nacionalnog projekta navodnjavanja putem Nacionalnog povjerenstava ili Agencije za navodnjavanje, te osiguranje financijskih sredstava za realizaciju projekta navodnjavanja u suradnji sa Županijom.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva treba urediti sljedeća područja koja se odnose na izgradnju i primjenu sustava za navodnjavanje, te na prava i obveze korisnika:

. prilagodba postojećih zakonskih propisa i donošenje novih zakonskih akata koji reguliraju pitanja izgradnje i gospodarenja sustavima za navodnjavanje;

. definiranje kriterija za ocjenu i rangiranje potreba odnosno projekata za izgradnju sustava za navodnjavanje;

. definiranje slijeda postupaka za dobivanje dozvola i suglasnosti za izgradnju sustava za navodnjavanje;

. planiranje i osiguranje sredstava za sufinanciranje izrade strateške i detaljne projektne dokumentacije;

. planiranje i osiguranje sredstava za provođenje pilot- projekata;

. planiranje i osiguravanje novčanih sredstava potrebnih za izgradnju infrastrukture za navodnjavanje;

. ustroj Agencije za navodnjavanje kao stručnog i administrativnog tijelo za provedbu NAPNAV-a.

Državna agencija za navodnjavanje

Državna agencija za navodnjavanje trebala bi se osnovati radi provedbe Nacionalnog projekta navodnjavanja obavljajući stručne, administrativne i financijske poslove, te nadzor, revidiranje i kontrolu u postupcima nominiranja, odobravanja i provođenja pojedinačnih projekata navodnjavanja. Za ustroj Agencije zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH.

Hrvatske vode

Hrvatske vode su pravna osoba za obavljanje poslova i zadataka upravljanja državnim i lokalnim vodama. Zadaća Hrvatskih voda jest trajno i nesmetano obavljanje poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima koja se osiguravaju za takve namjene. Naročiti značaj imaju sljedeće aktivnosti i poslovi:

. usklađivanje projekata navodnjavanja s vodnogospodarskim osnovama vodnih i slivnih područja;

. definiranje vodnih resursa po vrstama, te osiguranje uvjeta za njihovo zahvaćanje uz propisivanje praćenja količine i kakvoće vode;

. sudjelovanje u organiziranju građenja i stručnog nadzora nad građenjem i korištenjem vodnih građevina, te sudjelovanje u tehničkom i gospodarskom održavanju sustava za navodnjavanje;

. organiziranje i provođenje monitoringa voda na izgrađenim sustavima za navodnjavanje;

. sudjelovanje u aktivnostima povezanima s izradom projekata, te izgradnjom i gospodarenjem sustava za navodnjavanje koje su u domeni djelatnosti Hrvatskih voda;

. davanje vodopravnih uvjeta u postupku izdavanja koncesije za korištenje vode za navodnjavanje (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva izdaje koncesiju).

Osim navedenog, a prema Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05) i Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva (»Narodne novine« broj 150/05), postojećim građevinama koje služe i melioracijskoj odvodnji i melioracijskom navodnjavanju upravljaju Hrvatske vode, koje su odgovorne za njihovo tehničko i gospodarsko održavanje. Isto tako, stručni nadzor nad korištenjem voda za melioracijsko navodnjavanje putem zadruge obavljaju Hrvatske vode. U cilju usklađivanja prijedloga NAPNAV-a i Zakona o vodama za upravljanje i održavanje sustava za distribuciju vode koji su izgrađeni na području njihovog djelovanja zadužene bi bile vodnogospodarske ispostave Hrvatskih voda (VGI), kojima bi prema NAPNAV-u upravljalo vijeće (novoosnovano upravljačko vijeće) u kojem bi sudjelovale udruge korisnika sustava za navodnjavanje i ostali zainteresirani.

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija kao jedinica regionalne uprave ima ulogu koordinacije interesa poljoprivrednih proizvođača i institucija koje gospodare javnim dobrima i prirodnim resursima. Županija usklađuje pojedinačne zahtjeve s razvojnim planovima i planovima navodnjavanja za tu županiju, te rješava niz operativnih zahtjeva vezanih za provedbu Nacionalnog projekta navodnjavanja. Županija predlaže godišnje i višegodišnje programe i projekte navodnjavanja na njenom području nakon što zahtjeve sa terena ocjeni Stručno povjerenstvo Županije. Nosilac je prikupljanja sredstava od pristupnih fondova EU. Županija je i mjesto kontakta zainteresiranih korisnika zemljišta za navodnjavanje, centar informiranja za lokalnu upravu i samoupravu o mogućnostima provedbe navodnjavanja na njenom području, te provodi kontrolu stanja na terenu kroz Poljoprivrednu savjetodavnu službu Županije. Ukratko se može reći da su najznačajnije sljedeće aktivnosti i poslovi Županije:

. izrada županijskih planova;

. sudjelovanje u definiranju regionalnog koncesionara za rukovanje i upravljanje sustavom za navodnjavanje;

. nominiranje projekata - županijski uredi prikupljaju, rangiraju i predlažu prioritetne projekte te ih prosljeđuju Državnoj agenciji za navodnjavanje;

. osiguravanje sredstva za sufinanciranje;

. animiranje korisnike i potiču njihovo udruživanje;

. provođenje kontrole stanja na terenu;

. osiguravanje suglasnosti krajnjih korisnika za nominaciju projekta.

Prema Zakonu o vodama Županija je odgovorna za upravljanje, tehničko i gospodarsko održavanje melioracijskog sustava za navodnjavanje i provodi ga sukladno programu koji donosi Županijska skupština. Poslove tehničkog i gospodarskog održavanja, uključujući i rukovanje sustavom, Županija povjerava izvođačima primjenom članka 173. Zakona o vodama ili primjenom propisa o javnoj nabavi. Županija može uvesti naknadu za financiranje troškova tehničkog i gospodarskog održavanja melioracijskog sustava, prema zakonu kojim se financira vodno gospodarstvo. Ugovorom o sufinanciranju, uredit će se tko snosi odgovornost za upravljanje, tehničko i gospodarsko održavanje građevina koje služe i melioracijskoj odvodnji i melioracijskom navodnjavanju.

Gradovi i općine na području Županije

Zadaća im je da prikupljaju informacije o zainteresiranim subjektima za navodnjavanje na području svoje jedinice lokalne uprave i samouprave te predlažu Županiji projekte za financiranje. Koordiniraju zahtjeve različitih subjekata na svom području i potiču udruživanje više korisnika u cilju racionalizacije sustava navodnjavanja. Ovisno o mogućnostima osiguravaju sredstva za realizaciju navodnjavanja. Prate provedbu projekata navodnjavanja na svom području te pozitivne i negativne efekte navodnjavanja i o tome izvješćuju Županiju.

Fakulteti, instituti vezani za poljoprivredu, projektanti i konzultanti

Takve će institucije kao stručne ustanove imati važnu savjetodavnu i edukativnu ulogu u provedbi Plana. Mogu sudjelovati i u izradi pojedinih dijelova ili cijele tehničke dokumentacije idejnih i glavnih projekata navodnjavanja pojedinih područja. Isto tako mogu sudjelovati u provedbi monitoringa Plana obilaskom terena i analizom funkcionalnosti sustava i efekata primjene navodnjavanja.

Poljoprivredni i drugi gospodarski subjekti i krajnji korisnici

Sustavi navodnjavanja prvenstveno se grade za potrebe krajnjih korisnika odnosno poljoprivrednih proizvođača. Krajnji korisnici su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge/udruge poljoprivrednih proizvođača, drugi poslovni subjekti, te gradovi odnosno općine. Oni su izravno zainteresirani za provedbu projekta i pokretači izgradnje pojedinačnih sustava. Krajnji korisnici mogu djelovati samostalno, kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili drugi poslovni subjekti. Nadalje, oni se mogu udruživati u zadruge ili interesne udruge što je svakako prihvatljivije. Udruživanje svakako treba poticati jer će im to omogućiti primjenu naprednijih tehnologija i tehnika navodnjavanja, povećati proizvodnju i dobit, imat će veći udio u gospodarenju sustavima i veću kontrolu opskrbe vodom. Radi izravnog interesa poljoprivredni proizvođači samostalno ili uz potporu države dijelom financiraju izgradnju i održavanje sustava navodnjavanja. Na taj se način osigurava da krajnji korisnik bude zainteresiran za korištenje sustava za navodnjavanje. Kao što je već rečeno, krajnji korisnici pokreću projekte, za njih se

projekti izvode i izgrađuje potrebna infrastruktura, oni koriste sustave i sudjeluju u procesu financiranja održavanja, odnosno osnovna im je uloga:

. pokretanje i provođenje postupka nominacije sukladno zakonskoj proceduri;

. korištenje izgrađenih sustava i preuzimanje dijela upravljačkih odgovornosti nad izgrađenim sustavima;

. preuzimanje dijela troškova gospodarenja sustavima za navodnjavanje.

Dakle, subjekti zainteresirani za primjenu navodnjavanja (krajnji korisnici) započinju nominiranje izradom idejnog rješenja, uz prilaganje ostale dokumentacije, što će biti regulirano zakonskim propisima. Idejna rješenja prosljeđuju se županijskom uredu zaduženom za takve poslove gdje se ocjenjuje njihova prihvatljivost na temelju usporedbe i procjene sukladnosti sa Županijskim planom za navodnjavanje. Nakon što Županija utvrdi sukladnost, prihvati predloženi idejni projekt i obrazloži opravdanost za izvođenje sustava prosljeđuje ga Državnoj agenciji za navodnjavanje. Do uspostave Agencije te poslove će obavljati Hrvatske vode i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Projektantske i izvođačke tvrtke

Vrše pripremu potrebne dokumentacije za realizaciju projekta. Dio realizacije projekata mogu izvoditi i sami korisnici zemljišta uz suglasnost nadležnih tijela Županije. Sukladno Nacionalnom projektu navodnjavanja projektna dokumentacija mora slijediti postupak usvajanja:

. idejno rješenje

. lokacijska dozvola

. glavni i izvedbeni projekt

. građevinska dozvola

. izvođenje

. tehnički pregled

. uporabna dozvola

Ako je dokumentacija izrađena u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima moći će biti sufinancirana od strane Županije.

8. ZAKLJUČCI I SMJERNICE

Plan navodnjavanja je usmjeravajući dokument kojim se osigurava optimalan razvitak sustava za navodnjavanje u Županiji što podrazumijeva odabir prostora i tehnologije koja najbolje iskorištava postojeće resurse. Plan treba osigurati prihvaćanje i potporu onim projektima navodnjavanja koji su najbolje usklađeni s obilježjima određenog područja i koji jamče najbolje učinke ili koristi za poljoprivrednike i širu zajednicu.

Poštivanje principa održivog korištenja prirodnih resursa nesumnjivo predstavlja imperativ i u pogledu planiranja razvoja navodnjavanja na području Primorsko-goranske županije. Kao što je vidljivo iz ranije danih prikaza, radi se o raznovrsnom prostorno izdiferenciranom pretežno krškom području s veoma vrijednim ali i ujedno veoma ranjivim prirodnim resursima - prije svega tla, voda i pokrova. Različita staništa uvjetuju i vrlo naglašenu biološku raznolikost, po čemu je analizirana Županija posebno karakteristična. Planirani razvoj navodnjavanja ne bi smio narušiti takve prirodne značajke, a za što postoje i potrebni preduvjeti:

. Iz prikaza potencijalno pogodnih površina za navodnjavanje (41 izdvojena površina) vidljivo je da se radi o relativno malim površinama (veličine u rasponu između 9 i 3.525 ha), disperzno raspoređenim na prostoru Primorsko- goranske županije. No, za očekivati je da će razvoj navodnjavanja na izdvojenim najpovoljnijim lokacijama generirati i razvoj navodnjavanja na drugim područjima Primorsko-goranske županije, koja po početnim kriterijima nisu ušla u prioritete.

. Intenzivniji razvoj navodnjavanja nije predviđen u zaštićenim područjima (nacionalni park, park prirode i druga zaštićena područja), odnosno zonama sanitarne zaštite izvorišta pitke vode gdje postoje propisana ograničenja u pogledu tipa poljoprivrednih aktivnosti.

. Na izdvojenim potencijalno pogodnim površinama za navodnjavanje, nisu predviđene monokulture, već sklopovi različitih poljoprivrednih kultura. Predmetnim je planom posebno naglašena uloga i potreba prelaska sa konvencionalne na ekološku poljoprivredu, čime se planira primjerenije održivo korištenje prirodnih resursa.

. Navodnjavanje je nužan preduvjet planiranom razvoju poljoprivrede. Ono može rezultirati uz očekivane koristi i negativnim posljedicama i zahtijevati poduzimanje odgovarajućih mjera. Među korisne sekundarne učinke po održivi razvoj svakako treba ubrojiti jačanje ekonomske moći kod dijela stanovništva te s tim u svezi i mogućnosti razvoja nedostajućih infrastrukturnih sadržaja (npr. primjerene odvodnje otpadnih voda), zaustavljanje negativnih demografskih kretanja na pojedinim dijelovima Županije, sprječavanje daljnje litoralizacije županijskog prostora... Potencijalno negativne antropogene učinke na održivi razvoj područja bit će potrebno minimalizirati različitim strukturalnim i nestrukturalnim mjerama.

. Očekivani pozitivni učinci planiranog razvoja navodnjavanja na ukupan razvoj poljoprivrede ogleda se i u okolnosti da će se na taj način vratiti dio stanovništva na depopularizirani kontinentalni, a dijelom i otočni prostor Županije, te tako pomoći zaustavljanju nekih nepovoljnih trendova osiromašenja pojedinih vrsta staništa kao što su zajednice livada, čiji su prostori nekadašnjeg rasprostiranja u velikoj mjeri podvrgnuti reforestaciji.

Kako analizirane krške prostore karakterizira bogatstvo, ali i velika i vrlo nepovoljna prostorno-vremenska rasprostranjenost voda, s minornom ili potpunom nemogućnošću neposrednog zahvata vode za navodnjavanje iz prirodnih vodotoka ili podzemlja, sve planirane strukturalne zahvate koji bi trebali osigurati preraspodjelu voda iz prirodnog ciklusa nužno je projektirati vodeći računa o osiguranju ekološki prihvatljivog protoka u površinskim vodotocima, odnosno voditi računa o potrebi osiguranja priobalnih vodonosnika od prodora zaslanjenja. Za to je potrebno definirati kontrolno-upravljačke mehanizme kao npr. primjereni monitoring prirodnih značajki vodnih resursa, definiranje i kontrola režima korištenja voda, te mjere učinkovitog nadzora nad tim aktivnostima od strane nadležnih županijskih i državnih službi u domeni njihovih obaveza i ovlasti.

U Plan navodnjavanja Primorsko-goranske županije uvrštene su sve pozitivne smjernice iz Nacionalnog projekta navodnjavanja. Za realizaciju Plana navodnjavanja mora se zadovoljiti propisane uvjete, tj. osigurati:

. legalno i nadzirano korištenje izvora (zahvata) vode

. organizaciju, informiranje i obučavanje poljoprivrednih proizvođača koji koriste navodnjavanje i

. primjenu tehnologija proizvodnje koje minimalno zagađuju okoliš.

Ista će se pravila primjenjivati i na detaljnije projekte koji će se odobravati temeljem Plana navodnjavanja Primorsko- goranske županije, odnosno na odabranih 9 prioritetnih lokacija (2.181 ha) ili na neku od izdvojenih 41 lokaciju (21.527 ha) na području Županije. U skladu s Nacionalnim projektom navodnjavanja krajnji je cilj da se do kraja 2020 godine na području Županije izgradi infrastruktura i primjeni uzgojna mjera navodnjavanja na prioritetnim područjima za navodnjavanje.

Ovaj Sažetak Plana navodnjavanja Primorsko-goranske županije objavit će se u »Službenim novinama«.

Klasa: 021-04/06-02/74

Ur. broj: 2170/1-04-01-06-3

Rijeka, 23. studenoga 2006.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Predsjednik
Marinko Dumanić, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr