SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 17. Ponedjeljak, 24. travnja 2006.
GRAD KRALJEVICA
31

20.

Temeljem članka 10. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članaka 12. i 27. Statuta Grada Kraljevice (»Službene novine« broj 34/01) Gradsko vijeće Grada Kraljevice, na 7. Sjednici održanoj dana 10. travnja 2006. godine usvojilo je

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru Grada Kraljevice
1. ožujka 2006. godine

Izvješće o stanju u prostoru Grada Kraljevice (u daljnjem tekstu: Izvješće) sadrži:

1. Uvod

2. Opće karakteristike prostora i stanovništvo

3. Praćenje stanja okoliša

4. Analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja

5. Uređenje i opremanje građevinskog zemljišta

6. Zaključak

1. UVOD

Od formiranja Grada (ranije općine) Kraljevice kao jedinice lokalne samouprave do sada su sačinjena slijedeća izvješća:

- Prvo, 1995. godine za razdoblje 1992. - 1995. godine,

- Drugo, 1999. godine za razdoblje 1996. - 1998. godine

- Treće, 2003. godine za razdoblje 1999 - 2002. godine

Ovo Izvješće odnosi se na proteklo razdoblje (2003. - 2005. godine), odnosno Izvješće o stanju u prostoru na dan 1. ožujka 2006. godine. Sva dosadašnja Izvješća kao i pripadajući Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru su rađeni prema starom Zakonu o prostornom uređenju kao dvogodišnji dokumenti. Ovo je prvo Izvješće s pripadajućim Programom mjera koje se donosi prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju kao srednjoročni (četverogodišnji) dokument.

Treba napomenuti da je Izvješće i Program mjera trebalo donijeti prošle godine, ali su zbog stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora do usklađnja kako Županijskog tako i Gradskog prostornog plana, bili nejasni parametri za izradu Izvješća odnosno Programa, a cijelokupna aktivnost u prostoru odvijala se samo temeljem ranije donesenih i ishođenih dokumenata. Budući da je utvrđen Konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice i poslan na suglasnosti, podnosimo Izvješće o stanju u prostoru, a po dobivanju suglasnosti, čemu se skoro nadamo, steći će se uvjeti za kvalitetnu izradu Programa mjera.

2. OPĆE KARAKTERISTIKE PROSTORA I STANOVNIŠTVO

Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice u svom prvom dijelu donosi opširnu, sadržajnu i stručnu analizu prostornih datosti, kretanja i događanja u prostoru i općih prostornih karakteristika Grada Kraljevice te zbog toga u Izvješću donosimo samo njegove osnovne značajke, odnosno aspekte koje ne sadrži Prostorni plan i one koji su u međuvremenu izmijenjeni.

Geološko-hidrološke značajke, klima i reljef, biljni i životinjski svijet, struktura i tipologija naselja i stanovanja, gospodarstvo, infrastruktura, prirodna i kulturno-povijesna baština, energetika i infrastruktura te zaštita okoliša detaljno su opisani u tekstualnom dijelu PPU GK (točka 1.2), te je u ovom izvješću obrađeno samo ono što je doživjelo promjene, odnosno nije obrađeno u PPU GK.

Opći podaci

Grad Kraljevica nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji i graniči s Gradom Bakrom, Gradom Crikvenicom, Općinom Vinodolskom te morskim putem s Općinom Kostrena i Općinom Omišalj. Površina Grada je 17,53 km2 na kopnu i 3,65 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Duljina obale je 13,27 km. Na području Grada je šest naselja smještenih u Vinodolskoj dolini i na morskom pristranu: Bakarac, Kraljevica, Križišće, Šmrika te Veli i Mali Dol. U sklopu naselja Kraljevica je izdvojena stambena zona Podbanj, a Šmrike Neriz. Godišnja srednja temperatura zraka je 13,8oC, a godišnja srednja temperatura mora je 15,3oC.

Grad Kraljevica je jedinica lokalne samouprave u kojoj djeluju četiri Mjesna odbora: Kraljevica, Šmrika, Bakarac i Križišće.

Stanovništvo

Populacijska struktura i kretanje detaljno su obrađeni u Sociološko-demografskoj analizi područja Grada Kraljevice koju je sačinio Urbanistički institut 1997. godine, te u tekstualnom dijelu PPU GK. Sve analize temelje se na podacima do 1991. godine, jer još nisu bili službeno obrađeni podaci popisa stanovništva iz 2001. godine. Kako su nam sada dostupni podaci popisa stanovnika 2001. godine potrebna je usporedba s najnovijim podacima, te analiza prostornih potreba koje iz toga proizlaze.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Grad ima 4579 stanovnika (1991. godine 4.513) u 1662 kućanstva u 2422 stambene jedinice. Gustoća je 254 stanovnika/km2. Prosječna starost je 40,3 godine. U naselju Kraljevica živi 2897 stanovnika (1991. godine 2987), u Šmriki 894 (1991. godine 758), na Bakarcu 307 (1991. godine 274), u Malom Dolu 199 (1991. godine 200), u Velom Dolu 183 (1991. godine 208) i u Križišću 99 (1991. godine 86) Ukupni prirast u desetogodišnjem razdoblju od 66 stanovnika ili 1,5 % mogao bi krivo uputiti na statičnost sredine, ali se unutar toga krije dvostruki proces: s jedne strane depopulacija domicilnog stanovništva (negativni prirast i iseljavanje), a s druge mehanički priliv. Ilustrativan je podatak da od 4579 stanovnika samo 1929 je rođeno u mjestu u kojem živi dok 2649 doseljeni, a od toga 448 iz inozemstva. Vjerujemo da su ratne godine i opadanje zaposlenosti u glavnom privrednom subjektu na području Grada - brodogradilištu samo pojačali migracijske procese te da je emigracija domicilnog i imigracija s drugih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine znatno doprinjela promjeni strukture stanovništva unutar ukupno male izmjene broja stanovnika. Prema procjenama Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije 2015. godine predviđa se ukupno 5695 stanovnika na podru

čju Grada. Do značajnog prekoračenja planiranog broja moguće je doći samo intenzivnom politikom gospodarskog razvoja, a čemu će pridonijeti i kvaliteno prometno povezivanje novom auto-cestom do 2009. godine. Planirano proširenje/ smanjenje stambenih zona PPU GK-om podrazumijeva primjenu takvih mjera zemljišne politike koja će povećati gustoću izgrađenosti u postojećim zonama, a što je s prostornog, razvojnog i infrastrukturnog stanovišta neophodno.

Prema podacima Odsjeka za statistiku Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji na dan 31. ožujka 2004. je na području Grada bilo 1166 zaposlenih (1043, 2003. godine) u 167 pravnih osoba (163, 2003. godine) što predstavlja porast od 11,7 %, ostali su zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama. Prema popisu iz 2001. godine, od 2078 aktivnih stanovnika 1660 je ukupno zaposlenih, a 418 nezaposlenih. Izradom daljnje prostorne dokumentacije i provedbom Mjera očekuje se veći porast u narednom periodu, što, uz očuvanje okoliša, smatramo primarnim zadatkom.

Podaci o stambenim jedinicama

Prema popisu iz 2001. godine od 2422 stambene jedinice 1952 su namijenjene za stalno stanovanje, a 453 su za odmor dok se u 17 obavljala djelatnost. Stalno je nastanjeno 1607 stambenih jedinica. Sve imaju struju, 1584 vodovod, 1557 kanalizaciju (ili septičku jamu), 297 centralno grijanje.

3. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

S obzirom na položaj Grada u kontaktnoj (i konfliktnoj) zoni industrije, turizma i stanovanja od izuzetne je važnosti stalno praćenje kakvoće zraka i mora, općih uvjeta života i boravka te devastacije zemljišta, a napose stručna i kvalitetna analiza dobivenih podataka. Dodatnu prijetnju okolišu čini i položaj cestovnog čvorišta s 50% većom izgrađenošću cestovne infrastrukture od županijskog prosjeka. Izgradnjom riječke zaobilaznice u profilu auto-ceste do Križišća samo će povećati opterećenje.

Podaci o kvaliteti zraka

Kakvoću zraka prati Nastavni zavod za javno zravstvo Primorsko-goranske županije.

Koncentracija sumpornog dioksida 2003. godine prosječna godišnja je iznosila 18 mg/m3, a maksimalna 90 mg/ m3 dok je 2004. godine prosječna iznosila 16 mg/m3, a maksimalna 110 mg/m3. (Preporučene vrijednosti su PV = 50 mg/ m3, a PVM = 125 mg/m3). Vrijednosti su unutar preporučenih granica.

Koncentracija dima u zraku 2003. godine prosječna godišnja je iznosila 13 mg/m3, a maksimalna 33 mg/m3 dok je 2004. godine prosječna iznosila 13 mg/m3, a maksimalna 31 mg/m3. (Preporučene vrijednosti su PV = 50 mg/m3, a PVM = 125 mg/m3). Vrijednosti su unutar preporučenih granica.

Koncentracija ukupne taložne tvari 2003. godine prosječna godišnja je iznosila 151 mg/(m2d), a maksimalna 251 mg/(m2d) dok je 2004. godine prosječna iznosila 189 mg/(m2d), a maksimalna 358 mg/(m2d). (Preporučena prosječna vrijednost je PV = 200 mg/(m2d), a granična GV = 350 mg/(m2d). Zbog djelomičnog prekoračenja zatraženi su od Nastavnog zavoda za javno zravstvo Primorsko-goranske županije detaljniji podaci koji su izraženi u slijedećoj tablici:

a uz slijedeće tumačenje (cit.):

»Iz gornje je tablice vidljivo da je u 2001. godini godišnja količina ukupne taložne tvari prelazila godišnju preporučenu vrijednost PV = 200 mg/m2dan te je shodno tome prema našim zakonskim propisima (NN 48/95 i NN 101/96) kakvoća zraka bila II kategorije, odnosno zrak je bio umjereno onečišćen ukupnom taložnom tvari. U ostalim godinama navedenog razdoblja zrak je bio I kategorije, odnosno neznatno onečišćen ukupnom taložnom tvari.

Niti u jednom slučaju mjesečna količina ukupne taložne tvari nije prelazila graničnu mjesečnu vrijednost GVM = 650 mg/m2dan. To se odnosi i na dosad analizirane mjesečne uzorke ukupne taložne tvari iz 2005 godinu.

Treba međutim istaći, da izmjerene povećane količine metala u neotopivom dijelu taložne tvari u odnosu na druge mjerne postaje u Županiji potvrđuju izvjestan utjecaj brodogradilišta na kakvoću zraka. Prosječne godišnje količine olova i kadmija u promatranom razdoblju bile su ispod preporučenih vrijednosti za olovo (PV = 100 mg/m2dan) te je kakvoća zraka bila I kategorije, odnosno zrak neznatno nečišćen ovim metalima.«

Nakon toga, Grad je na preporuku Zavoda, a u suradnji s Brodogradilištem krenuo u postavljanje dodatne mjerne stanice koja bi trebala biti postavljena do 1. travnja 2006. godine.

Koncentracija dušikovog dioksida u zraku 2003. godine prosječna godišnja je iznosila 16 mg/m3, a maksimalna 44 mg/m3 dok je 2004. godine prosječna iznosila 30 mg/m3, a maksimalna 75 mg/m3. (Preporučene vrijednosti su PV = 40 mg/m3, a PV98 = 60 mg/m3, a granične GV = 60 mg/m3, odnosno GV98 = 120 mg/m3). Za 2004. godinu utvrđena je II kategorija kakvoće zraka.

Koncentracija vodikova sulfida u zraku 2003. godine prosječna godišnja je iznosila 0.8 mg/m3, a maksimalna 4,9 mg/m3 dok je 2004. godine prosječna iznosila 1,1 mg/m3, a maksimalna 6,2 mg/m3. (Granične vrijednosti su GV = 2 mg/m3, odnosno GV98 = 5 mg/m3).

Podaci o kvaliteti mora

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije vrši kontinuirano praćenje kvalitete mora u deset termina tijekom ljetnih mjeseci na devet točaka na području

Grada. Ispitivanja se obavljaju u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (»Narodne novine« broj 33/96). Ispitivanja obuhvaćaju određivanje fizilanih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode. Bakteriološki parametri općenito se smatraju najznačajnijim indikatorima zagađenja mora fekalnim otpadnim vodama.

Za konačnu ocjenu kakvoće mora u sezoni kupanja (10 ispitivanja) uz navedenu Uredbu primjenjuju se i interni kriteriji i kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNEP programa. Interni kriterij za čistoću mora namijenjenog za kupanje uveden je iz iskustva Nastavnog zavoda i mišljenja kako bi se u ocjenjivanju mora mogla izdvojiti područja s vrlo čistim morem. Na našem Jadranu, pogotovo na otocima, veliki je dio obalnog pojasa čist i nezagađen. Vrlo strogi kriteriji za bakteriološko onečišćenje uvedeni su kako bi istakli visoku kakvoću mora na plažama, a ne samo podobnost za kupanje. SZO/UNEP kriterij (kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije i Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda), koji je blaži od kriterija određenog našom Uredbom iskorišten je za svrstavanja mora u umjereno i jače zagađeno. Umjereno zagađeno more prema tim kriterijima još uvijek je pogodno za kupanje. Naši kriteriji su stroži od SZO/UNEP kriterija i jednaki su kriterijima EEZ-a.

Za ocjenu pojedinačnih ispitivanja kakvoće mora korišteni su interni kriteriji (za more visoke kakvoće) i kriteriji Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (»Narodne novine« broj 33/96).

U promatranom periodu zabilježeni su slijedeći rezultati:

- Mjerenja za 2003. godinu

- Mjerenja za 2004. godinu

Iz navedenih rezultata može se zakjučiti da je u tri godine uzeto 270 uzoraka, od čega je zabilježeno 202 uzorka (74,8%) mora visoke kakvoće, 55 uzorka (20,4%) mora pogodnog za kupanje, 11 uzoraka (4,1%) umjereno zagađenog mora i 2 uzorka (0,7%) jače zagađenog mora, što znači da prema kriterijima SZO samo dva uzorka nisu pogodna za kupanje. Najbolji rezultati su u uvali Kičer i Uvali Scott, potom Bakarac i plaža Oštro, pa na Zminci i Carovo, a najlošiji na Fortici i rtu Oštro. Glavni uzročnik zagađenja mora je nekvalitetno riješena kanalizacija, odnosno ispusti u more. Cjelokupno rješavanje kanalizacije zahtijeva dugoročna ulaganja, ali se već ove godine kreće u rješavanje ispusta na Oštru kako bi se kvaliteta mora na ovom glavnom kupalištu bila besprijekorna.

Buka

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 20/ 03) izrađen je idejni projekt odnosno tender dokumentacija za izradu Karte buke i Akcijskih planova. On je evidentirao pojedina prekoračenja dozvoljenih razina buke unutar stambenih zona. Izvori su trojakog porijekla. Prvi su uzrokovani prometom. To se može riješiti smanjenjem dozvoljene brzine kretanja vozila, a i izgradnjom auto-ceste transportni promet će zaobići stambena naselja. Drugi izvor su pojedinačni objekti, odnosno uređaji poput ventilatora i sl., što se može riješiti popravkom ili izolacijom takvog uređaja. Treći izvor buke dolazi iz brodogradilišta. Tu je stvar kompleksnije naravi, pa se način smanjenja izvora buke ili razine buke stambenom naselju može riješiti tek po izradi kompletne Karte buke, odnosno ciljanog Akcijskog plana.

Divlji deponiji

Na području Grada nastala su tijekom vremena dva tipa divljih deponija.

Jedno su veliki deponiji iskopnog materijala nastali za vrijeme gradnji prometnica. To su Vokotinovo i Briljeva. Iako su nastali prije razmatranog perioda još uvijek nisu sanirani, čak dapače, kasnije se nastavilo nelegalno nasipavanje od strane nepoznatih osoba. S obzirom da je nemoguće vratiti ih u prirodno stanje, a postoji i opasnost od daljnjeg nelegalnog nasipavanja, rješenje tih deponija vidi se kroz urbanizaciju i formiranje poslovnih zona koje su ionako Gradu potrebne. U skladu s aktivnostima Grada uskoro se očekuje njihova realizacija. U slučaju nastavka izgradnje ceste i većih iskopa potrebno je planirati nove deponije, moguće u vidu stvaranja lukobrana i formiranja lučice, no za to je potrebno izraditi prostorno plansku dokumentaciju, projekte i prethodnu studiju. Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 178/04) i Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) definirano je da je zbrinjavanje inertnog otpada (u što spada i iskopni materijal) zadaća žpanije. Smatramo da se prilikom izgradnje državnih prometnica do sada nije o tome vodilo dovoljno računa, jer se pri izradi natječajnih troškovnika planirao odvoz na udaljenost do 5 km, što je bilo nemoguće realizirati pa su i nastajali ovakvi divlji deponiji. Sukladno intencijama zakona i ekonomskoj opravdanosti, većina materijala se reciklirao mljevenjem u potrebne frakcije, ali se to radilo u blizini naseljenih mjesta i što je još gore, ostajala je jalovina odnosno neiskoristivi materijal od kojeg su i nastali spomenuti deponiji. Jedini deponij koji je planski nasipavan i zbijan je Žlibina za potrebe buduće plinske podstanice. Istovremeno je nastao i divlji deponij na Vrtači. Kako je tu planirana poslovna zona, prirodna depresija se i dalje zapunjava iskopnim i građevinskim otpadom prema projektu platoa buduće zone. Intencija je da se korisiti samo za potrebe lokalnog stanovništva, kako ne bi nastajali drugi divlji deponiji uz prometnice. Budući da je kapacitet vrlo ograničen, za potrebe daljnjeg odlaganja hitno je potrebno formirati novi legalni deponij, barem dok Županija ne odredi neku bližu destinaciju. Raniji deponij Medomišljina - Gubac je ispunjen te je zatvoren i djelomično saniran. Pored tih niklo je i nekoliko manjih nelegalnih odlagališta uz prometnice, ali se oni sustavno eliminiraju u skladu s mogućnostima Grada.

Drugi tip su divlji deponiji krupnog kućnog otpada.

- Mjerenja za 2005. godinu

Već dugi niz godina Grad izdvaja značajna sredstva za čišćenje okoliša od odbačenog krupnog kućnog otpada i vidljivi su značajni rezultati, bez obzira što mnogi očišćeni deponiji ponovo nastaju na istom mjestu. Dodatni napor i trošak iziskuje činjenica da se on odbacuje na teško dostupna mjesta. Taj otpad sadrži bijelu tehniku, automobilski otpad, gume i namještaj. Trenutno je evidentirano 12 takvih deponija, od kojih će se 8 sanirati do ljeta. Uz čišćenje vrši se permanentna edukacija građana putem letaka, lokalnih medija i sl., te je svim građanima omogućen besplatan odvoz takvog otpada. Problem je što zbog tranzitnog položaja Grada takav otpad odbacuju i mještani susjednih jedinica lokalne samouprave.

4. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Temeljni dokumenti

Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice usvojen je na Gradskom vijeću Grada Kraljevice 21. siječnja 2003. godine (»Službene novine« PGŽ 01/03), a Program mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru Grada Kraljevice 2003. - 2004. 27. ožujka 2003. s izmjenama i dopunama od 22. prosinca 2003. godine (»Službene novine« broj PGŽ 09/03 i 34/03).

Grad Kraljevica je temeljem Programa mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru (»Službene novine« broj PGŽ 9/03 i 34/03) i provedenim natječajnim postupkom sklopio ugovor br. 18/04 od 30. 3. 2004. godine s Urbanističkim institutom Hrvatske, d.d. Zagreb o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice, s aneksom ugovora br. 57/ 04 od 31. 7. 2004. godine. Javna rasprava je održana od 19. kolovoza do 19. rujna 2004. godine, a Javno izlaganje 7. rujna 2004. godine.

Zbog Izmjena Zakona o prostornom uređenju i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora koji su stupili na snagu tijekom provođenja Javne rasprave, bilo je potrebno pristupiti dodatnim izmjenama i dopunama, odnosno usklađenju s Uredbom, što je regulirano 2. aneksom Ugovora br. 01/05 od 17. siječnja 2005. godine, a Javna rasprava tada nije zaključena.

Nakon usklađenja Prostornog plana PGŽ s Uredbom (travanj 2005. godine) prišlo se usklađivanju našeg Plana s usklađenim PP PGŽ i Uredbom. Javna rasprava je održana od 8. do 24. kolovoza 2005. godine s javnim izlaganjem 24. kolovoza. Ukupno su dostavljene 153 primjedbe, od čega su prihvaćene 33 (22%), djelomično prihvaćene 24 primjedbe (16%), nisu prihvaćene 53 primjedbe (34%), dok su 43 primjedbe (28%) svrstane u kategoriju »ostalo« što podrazumijeva da primjedbe nisu predmet Izmjena i dopuna plana, ili da su neosnovane, ili da nisu jasne, ili da su sugestije, prijedlozi, stavovi, tvrdnje odnosno upiti. Većina primjedbi se odnosila na uvrštenje privatnih parcela u građevinsko zemljište, a sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora morali smo smanjivati građevinske zone i zbog toga je relativno veliki postotak neprihvaćenih primjedbi.

Prijedlog je upućen Uredu državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji radi davanja suglasnosti te potom Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Izgradnja

Neposrednom primjenom Prostornog plana uređenja u razdoblju od prošlog Izvješća, dakle od 1. ožujka 2003. godine do 31. prosinca 2005. izdano je 69 lokacijskih dozvola, odnosno izvoda iz prostornog plana uređenja i to prema slijedećoj strukturi: K.O. Kraljevica 29, K.O. Šmrika 24, K.O. Bakarac 12, te K.O. Veli Dol 4. Istovremeno je temeljem zahtjeva za izdavanjem građevinske dozvole Grad izdao 76 rješenja o komunalnom doprinosu.

Bespravna izgradnja

Ne postoji točna evidencija bespravne izgradnje, no procjena je da je ona u promatranom razdoblju nešto zastupljenija nego u prethodnom, ali s malim brojem slučajeva koji bi predstavljali bitnu povredu prostorne strukture. Većina nelegalne izgradnje odnosi se na objekte izgrađene različito (veće) od izdane građevinske dozvole, dogradnju i nadogradnju starih kuća te izgradnju gospodarskih objekata, garaža i ogradnih zidova, ali unutar građevinskog zemljišta. Bespravnoj izgradnji doprinosi zabrana gradnje u pojedinim zonama i neažurnost građevinske inspekcije, koja izlazi na uviđaj samo po pismenoj predstavci. No s obzirom na kumulativni učinak bespravne izgradnje, Grad će sukladno izradi planova prostornog uređenja poduzeti mjere da se provedu pozitivni propisi na terenu. Na žalost, na našem području su se devastacija priobalnog pojasa i bespravna izgradnja dogodili prije formiranja Grada kao jedinice lokalne samoprave i mnogi od tih objekata su legalizirani ranijim zakonskim i prostornim aktima.

Poseban problem predstavlja nedovoljan broj vezova za plovila (koji po svojoj prirodi ne spadaju u turističku već komunalnu djelatnost - poput parkirališta), pa uz veliki pritisak kako domaćeg stanovništva, još više i stanovnika s ostalih rubnih i širih područja, nastaje niz »mulića« koji značajno devastiraju obalno područje. U tom smislu potrebno je intenzivirati izradu detaljnih i urbanističkih planova uređenja lučkog područja gdje bi se predvidjela planska i prihvatljiva izgradnja potrebnog broja privezišta.

Urbanistički planovi

Temeljem odredbi PPU-a i Programa mjera donesen je jedan detaljni plan uređenja i to DPU - 2 za Poslovnu zonu K-1 Žlibina (»Službene novine« broj PGŽ 15/04). Također je donesen i program Zone (»Službene novine« broj PGŽ 16/03).

Započeta je izrada Urbanističkih planova uređenja naselja NA-5 Kraljevica i NA-8 Podbanj te detaljnog plana uređenja uvale Črišnjevo za koje je provedena prethodna rasprava S daljnjim aktivnostima se stalo do donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice.

Analiza ostvarenja Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Kraljevice 2003. - 2004.

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Kraljevice 2003. - 2004. je ostvaren u svim elementima osim u slijedećem:

- Nisu izrađeni niti započeta izrada slijedećih urbanističkih planova: UPU 4 - T21 turističko naselje Oštro, DPU 7 - O ostala namjena Medomišljina (Briljeva) i DPU 14 - K3 poslovna namjena Lukićevo (Vrtača). Obrazloženje: Sveukupni razlog je što zbog primjene Uredbe i kašnjenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja cijelokupni proces donošenja planova nižeg reda kasni više od godinu dana. Za područje turističke zone Oštro izrađena je Studija razvoja sportskog turizma na području Grada Kraljevice, koja je pokazala prednosti Kraljevice u takvom specifičnom obliku turizma, s naglaskom na središnjim sadržajima upravo na tom lokalitetu i traže se ozbiljni partneri.

- Nije sačinjen program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Obrazloženje: Radi se o pregledu i identifikaciji cca 1100 katastarskih čestica koje su vođene u posjedovnom listu Općine Rijeka što iziskuje znatna sredstva i vrijeme. Istovremeno područje Grada Kraljevice je nepoljoprivredno. Prema popisu stanovništva 2001. evidentiran je samo 1

 (jedan) individualni poljoprivrednik. U međuvremenu i on je prestao obavljati djelatnost -uzgoj koza. Grad Kraljevica je u sklopu priprema za izradu Prostornog plana uređenja još 1997. izradio Pedološku studiju s valorizacijom prostora i tala. Tada je utvrđeno da od 1733 ha površine područja Grada, na šume otpada 930 ha, građevinska područja zauzimaju 579,3 ha, tala pogodnih za obradu ima 98 ha, a na pašnjake otpada 126,3 ha. Okvirno analizirajući vlasničku strukturu možemo utvrditi da su sva tla pogodna za obradu i dio šuma i pašnjaka u privatnom vlasništvu. U vlasništvu države osim dijela šuma je i dio pašnjaka. Prema zaključku studije na ovom zemljištu može se uzgajati sitna stoka niskih kapaciteta i to okvirno 200-300 ovaca i 100-200 grla koza, koje mogu računati na ispašu i na prostoru susjednih općina. Kako se u naravi radi o relativno strmim padinama Vinodolske doline koja se proteže od Bakarskog zaljeva do granice s Općinom Vinodolskom, vrhu i osojnoj padini primorskog bila od ulaza u Bakarski zaljev - rta Kavranić do granice s područjem Grada Crikvenice, te manjim dijelom o više razbacanih čestica uglavnom na području K.O. Šmrika, za ovu djelatnost nije pokazan nikakav interes.

- Nije napravljen Program poslovne zone Vrtača. Obrazloženje: Zemljište još u pripremi za konačnu namjenu, vode se i rasprave oko nje, pa se još ne može krenuti u ralizaciju Zone.

- Nije sačinjena evidencija nelegane izgradnje. Obrazloženje: Vidi poglavlje o bespravnoj izgradnji.

- Nije napravljen projekt groblja Kraljevica. Obrazloženje: Implementacijom novog GIS programa za groblja ukazalo se da još ima slobodnih mjesta te se primarno pristupilo dovršetku izgradnje mrtvačnice, a projekt proširenja će se napraviti u narednom periodu.

5. UREĐENJE I OPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Otkup i priprema zemljišta

- Nastavljen je rad isturenog ureda katastra i suda na sređivanju zemljišno - knjižne evidencije za K.O. Kraljevica, a vrše se intenzivne pripreme za nastavak rada na K.O. Šmrika;

- Izvršeno je u nekoliko slučajeva obeštećenje vlasnicima u postupku povrata nacionalizirane imovine;

- Otkup zemljišta za formiranje građevinskih parcela izvršen je u manjem opsegu.

Izgradnja objekata komunalne infrastrkture

U promatranom razdoblju izgrađeni su ili uređeni slijedeći infrastrukturni objekti:

- Ceste

Šmrika: dio Ulice Ljudevita Burića, Modrčinski put, Gornje Selo, Bobuši

Kraljevica: Ulica Fara, stara cesta Kraljevica - Šmrika, spojna cesta Bakarački put - Vršina, spojna cesta Strossmayerova - Jakovčićeva

Bakarac: dio uz Jadransku magistralu

- Dječja igrališta

Obnovljeno je i opremljeno dječje igralište u Turkovićevoj ulici u Kraljevici.

- Groblja

Kraljevica: dovršenje mrtvačnice s pripadnim platoom.

Križišće: uređenje okoliša mrtvačnice

Bakarac: proširenje groblja.

- Javna rasvjeta

Pored redovitog održavanja javne rasvjete u proteklom periodu postavljeno je 137 novih rasvjetnih tijela (809 - 2001., 946 - 2006.), a mnoga stara su zamijenjena novim štednim lampama te je uvedeno mrežno tonsko upravljanje.

- Plinofikacija

Izgrađena I faza plinovodne mreže (14 km mreže, oko 1000 priključaka od kojih je svega 30-tak izvučeno do objekta) na području Kraljevice i Šmrike te UP stanica Kraljevica.

6. ZAKLJUČAK

Stanje prostora na području Grada Kraljevice je vrlo kompleksno. S jedne strane su prirodne, povijesno-kulturološke i etnološke vrijednosti naselja, priobalja i Vinodolske doline, a s druge, posljedice urbanizacije, industrijalizacije i infrastrukturne izgradnje, kako na području Grada tako i u neposrednoj blizini. Na površinski malom prostoru (17,53 km2) dogodila se gusta izgradnja, koncentracija industrijskih postrojenja te prometno i infrastrukturno čvorište. Pored svega toga, Grad je i dalje u oskudici privrednih subjekata i radnih mjesta pa daljnje djelovanje mora biti ambivalentno i krajnje oprezno. S jedne strane moramo zaštititi preostale vrijednosti priobalja, kultuno-arhitektonsko nasljeđe, pašnjake s gromačama i zeleni pojas Vinodolske doline, dok s druge moramo osigurati napredak Grada kroz omogućavanje razvoja adekvatnih privrednih aktivnosti, stvaranje novih radnih mjesta i primjerenog stanovanja, pri čemu se stalno sudaramo s premalim Proračunom Grada. Koncepcija toga razvoja vidljiva je u Prostornom planu uređenja Grada Kraljevice, Projektu ukupnog razvoja Grada koji je upravo u izradi, a konkretne mjere bit će propisane u Programu mjera za napređenje stanja u prostoru.

Klasa: 350-01/06-01/1

Ur. broj: 2170/08-08-06-01

Kraljevica, 10. travnja 2006.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRALJEVICE

Predsjednik
Danijel Frka, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr