SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 12. Petak, 24. ožujka 2006.
GRAD ČABAR
6

4.

Na temelju članka 10. st. 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 26. Statuta Grada Čabra (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01) Gradsko vijeće Grada Čabra, na sjednici održanoj 1. ožujka 2006. godine donosi

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru Grada Čabra
(01. 01. 2002. - 31. 12. 2005. godina)

Sadržaj:

1. KARAKTERISTIKE GRADSKOG PROSTORA

2. OSTVARENJE PROGRAMA MJERA ZA

RAZDOBLJE 2003.-2004.

3. PREGLED POSTOJEĆE DOKUMENTACIJE ZA

PODRUČJE GRADA ČABRA

3.1. Prostorni plan Primorsko goranske županije

(SN PGŽ br. 14/00)

3.2. Prostorni plan područja posebne namjene

NP Risnjak (NN br. 23/01)

3.3. Prostorni plan uređenja grada Čabra

(SN PGŽ 25/03)

3.4. DPU »Gerovo-Kasarne« (SN br. 3/84, 19/93)

4. ZAKLJUČAK

1. KARAKTERISTIKE GRADSKOG PROSTORA

Za prostor Grada Čabra u razdoblju 2002.-2005. karakteristično je:

1. Velik broj napuštenih kuća i naselja koja izumiru kao posljedica trenda intenzivnog iseljavanja, osobito mladog stanovništva.

Ovaj trend se posljednjih godina u manjim naseljima zaustavlja, ali ne u korist stalne naseljenosti, već u korist vikend izgradnje.

U većim mjestima, koja nisu toliko zanimljiva vikend izgradnji, osobit problem predstavlja grupiranje više ruševnih građevina (npr. područje Kasarne u Gerovu).

2. Reljefna i prometna izoliranost od ostatka Gorskog kotara i sveukupnog teritorija Republike Hrvatske, a osobito je izražena u usjeku Čabranke.

Situacija se nastoji ublažiti boljim održavanjem prohodnosti cesta i završetkom izgradnje ceste Čabar-Brod na Kupi. Zbog navedenog postoji potreba za regionalnim povezivanjem u dolini Kupe i Čabranke.

3. Gubitak poljoprivrednih površina u korist šumskih, poljoprivreda ima neznatan udio u ukupnom bruto proizvodu, što je rezultat nepovoljnih klimatskih uvjeta, reljefnih karakteristika koje ne dopuštaju korištenje poljoprivredne mehanizacije i rascjepkanosti poljoprivrednog zemljišta u male parcele.

4. Osjetljivost okoliša, osobito tla i vode koja proizlazi iz reljefa, geološke građe terena i njegovih geotehničkih značajki.

4.1. Osjetljivost tla

Dok je područje karbonatnog kompleksa, osim lokacija gdje se na karbonatnoj podlozi nalazi pokrivač (osobito crvenica), geotehnički lako savladiv (bilo u prirodnim uvjetima, bilo kod zasjecanja), dobre nosivosti i male deformabilnosti i jedino mu je raščlanjen reljef često ograničavajući čimbenik, područje paleozojskih klastita, iako relativno dobro za temeljenje (proteže se u najnaseljenijem dijelu teritorija, (Čabar, Tršće, Gerovo, Hrib, dolina Čabranke), traži poseban oprez kod većih geotehničkih zahvata, kao što je zasijecanje ili nasipavanje. Već malo zasijecanje ili nasipavanje može bitno poremetiti osjetljivu ravnotežu padina. Izvedba građevina na ovim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojave nestabilnosti padina. Mjestimične višemetarske nakupine koluvijalno-deluvijalnih tvorevina, te aluvijalne naplavine uz korito Čabranke dodatno utječu na nepovoljnu stabilnost terena.

4.2. Voda

Paleozojski klastiti većinom su vrlo male vodopropusnosti, upojnost terena im je mala, koeficijent otjecanja općenito velik, pa se u razdobljima intenzivnih padalina, osim stalnih, pojavljuje čitav niz vodotoka bujičnog karaktera koji na svom putu pokupe i razna onečišćenja, a voda je često zamuljena.

Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-disolucijski (kavernozni) tip poroziteta, unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološkog sastava kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, koeficijent otjecanja općenito mali, pa je teško predvidjeti gubitke vode, a kišna razdoblja karakteristična su po čestim poplavama kod kojih se miješaju oborinske vode s otpadnima.

Struktura tla razlogom je onečišćenja vode, a problemi se sporo rješavaju zbog nedostatka novca za iznimno skupe poslove zaštite voda. Potreba za hitnim mjerama i radnjama na poboljšanju vodoopskrbe u koliziji je s njihovom iznimnom skupoćom i složenošću.

Sliv Čabranke za grad Čabar ima najveće značenje, jer je na taj izvor vezana vodoopskrba centralnog dijela teritorijalnog područja. Taj tipični krški izvor ima svoj sliv između Kozjeg Vrha i Tršća. Vodonepropusni masiv drenira se prema Tršću i napaja sliv izvorišta Čabranke, pa bi trebalo izbjeći ispuštanje otpadnih voda u ponor u koji uvire bujični potok Tršćanka.

Razvodnica između sliva izvora u Prezidu i sliva Čabranke je na području Kozjeg Vrha i Gorača. Prezidski izvori su izrazito kraški, izdašnost im je u ljetnim sušnim razdobljima bitno smanjena, a tijekom kiša dolazi do podizanja razina podzemnih i nadzemnih voda i miješanja oborinskih i otpadnih voda. Osim ovih izvora u funkciji je nekoliko manjih koje je također neophodno zaštititi.

Sliv Kupe za Grad Čabar u smislu korištenja pitke vode nije toliko značajan, ali je velika njegova važnost u širem smislu, te položaj u NP Risnjak. Kapaciteti izvorišne zone Kupe su izuzetni, od 150 m3/s do minimalno 1,5 m3/s. U svakom slučaju izvorište Kupe predstavlja vrijednost na koju u budućem razvitku Grada Čabra i cijelog Gorskog kotara treba računati.

Također je u tijeku rješavanje zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno uređenje postojećeg deponija, koji zbog navedenih karakteristika tla, te utjecaja na podzemne vode mora biti dobro preispitan i odgovarajuće lociran.

5. Nezadovoljavajuće stanje kulturnih i drugih spomenika jer desetljećima nije bilo pomoći u njihovu održavanju.

Uvrštavanje nekoliko kulturnih spomenika u kulturna dobra Republike Hrvatske stekla se je mogućnost dobivanja financijske i stručne pomoći u njihovoj rekonstrukciji i daljnjem održavanju.

2. OSTVARENJE PROGRAMA MJERA ZA RAZDOBLJE 2003.-2004.

Posljednji izrađeni Program mjera bio je za razdoblje 2003.-2004. godinu.

Na početku ovog razdoblja donesen je novi Prostorni plan uređenja Grada Čabra, čime je započeto razdoblje tretiranja prostora prema novim propisima.

Iako polagane, počinju se primjećivati promjene u prostoru, posebice u jezgrama centralnih naselja. Osim uređenja javnih površina, obnavljaju se privatizirani smještajni ugostiteljski kapaciteti u Tršću i Prezidu, obnavljaju se stare kuće često u stilu u kojem su ranije izgrađene, a dio objekata uređuje se u vikend kuće, posebno u manjim, od centralnih mjesta, udaljenijim naseljima.

U proteklom se razdoblju osobitu pažnju pridavalo očuvanju okoliša, završen je Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a pri kraju je upis vlasništva Grada Čabra kao pravnog slijednika Općine Čabar.

Priprema za izradu Urbanističkih planova nije ostvarena u onoj mjeri u kojoj je bila predviđena zbog nedovoljne definiranosti pojedinih prostora i nedostatka razvojnih planova. Planom lokalnog razvoja mikroregije Gorski Kotar konačno se dobio razvojni plan šireg područja koji daje smjer za daljnju razradu na nivou jedinice lokalne samouprave. Budući smješten uz granicu, koja ga poput poluotoka okružuje sa tri strane, a četvrtu stranu čini razvedeni reljef koji ga odjeljuje od vlastite matice, Grad Čabar našao je svoju mogućnost u pretpristupnim fondovima Europske unije. Predloženi projekt Keep waters clean, kojim se nastoji poboljšati vodu izvora potoka Trbuhovice, dobro je prihvaćen na prvom natječaju Interreg IIIA, Program za susjedstvo Slovenija-Mađarska-Hrvatska. U pristupnim fondovima nastojat će se izboriti za sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša, definiranja turističkog prostora, ruralnog turizma (osobito lovnog i ribolovnog), kulture i svih oblika povezivanja sa prekograničnim općinama.

Intenzivno obnavljanje kulturnih spomenika, osobito sakralnih posljedica je potrebe za hitnim intervencijama zbog dugogodišnjeg neulaganja u ove objekte, ali i zbog negativnih promjena na građevinama uslijed slijeganja terena što je slučaj u Čabru i Gerovu.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na području Sportsko rekreacijskog centra Rudnik koje je započeto temeljem prethodnog programa mjera, regulirano je ponovno potpisanim ugovorima između Grada i posjednika pojedinih parcela.

2005. godina nije bila pokrivena Programom mjera, te se nastojalo pokrenuti važnije projekte na poboljšanju prostora, pa tako osmisliti, slijedom najnovije izmjene i dopune Zakona slijedeće četverogodišnje razdoblje.

3. PREGLED POSTOJEĆE DOKUMENTACIJE ZA PODRUČJE GRADA ČABRA

3.1. Prostorni plan Primorsko goranske županije (SN PGŽ br. 14/00 i 12/05)

Grad Čabar bio je i ostao izolirano područje, jer glavni prometni pravci ne prolaze njegovim teritorijem. Ne bi trebalo biti upitnim njegovo dobro povezivanje na glavne prometnice, što potiče i Prostorni plan Primorsko goranske županije, velik značaj dajući dovršetku ceste Čabar-Brod na Kupi, te uređenju jedne turističke zone uz ovu cestu.

3.2. Prostorni plan uređenja grada Čabra (SN PGŽ br. 25/ 03)

Od 2003. godine do danas gradnja na području grada Čabra uglavnom se izvodila neposrednom provedbom ovog plana.

Najveće investicije od 2003. pa do kraja 2005. bile su izgradnje vodovoda i kanalizacija. Značaj ovih investicija, u relaciji između bogatstva pitkom vodom i ukupnog stanja kvalitete vode, očituje se u obvezi gradnje sustava, ali i u izuzetnoj skupoći izgradnje i održavanja. Od donošenja Prostornog plana na ovamo izgrađen je vodovod Gorači i spojen je vodovod Prezid na CVS, izgrađen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Čabar. U tijeku je izgradnja sistema za skupljanje i čišćenje otpadnih voda naselja Čabar i Tršće (priključci), a potrebno je još mnogo truda i istraživanja područja da bi oni profunkcionirali.

U vremenskom periodu od donošenja PPU Grada Čabra nije izrađen niti jedan urbanistički plan uređenja, niti detaljni plan uređenja, iako inicijativa za početak izrade njih nekoliko postoji i oni se u potpunosti uklapaju u predviđanja PPU-a.

Do izrade Prostornog plana nije bio završen postupak preuzimanja društvenog vlasništva od strane Republike Hrvatske i Grada Čabra, također nije postojao uvid o mogućnostima otkupa zemljišta za širenje građevinskog područja naselja, odnosno otvaranje novih poduzetničkih zona, čijim će se otvaranjem pokušati pokrenuti statičnost gradskog gospodarstva.

3.3. Prostorni plan područja posebnih namjena NP Risnjak (NN 23/01)

Prostorom NP Risnjak upravlja njegova uprava. Iako je teritorijalno najzastupljeniji u njegovoj površini, Grad Čabar nije u prilici gospodariti tim prostorom. U budućnosti bi trebalo razmisliti o sadržajima u dodirnom prostoru uz nacionalni park, ali i o režimu zaštite tog prostora, jer su i prostori uz rub nacionalnog parka visokih prirodnih vrijednosti.

3.4. DPU »Gerovo-Kasarne« (SN br. 3/84, 19/93)

Jedini DPU koji je u primjeni. Unatoč tomu njegova realizacija nije išla predviđenim tempom. Južno locirano stambeno naselje, definirano još 1984. godine, još je u izgradnji, a komunalna infrastruktura ne zadovoljava.

Sjevernom dijelu, definiranom 1993. godine, u kojem se planira izgradnja doma za starije osobe, još nije počela realizacija.

ZAKLJUČAK

Iz navedenih značajki prostora i dokumentacije koja je na snazi nameću se slijedeći zadaci:

1. razvoj prostora grada Čabra na načelima održivog razvoja:

1.1.1. poboljšanje kvalitete već izgrađenih sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,

1.1.2. dovršetak izgradnje centralnog vodoopskrbnog sistema, ali i korištenje i održavanje manjih vodovoda povezanih u sustav,

1.1.3. razvijanje onih gospodarskih grana koje se temelje na održivom razvoju, osobito promicanje ekološke poljoprivrede makar kao dopunske djelatnosti, posebnu pažnju treba posvetiti lovu i ribolovu, što znači i

1.1.4. razvoj turizma koji se temelje na održivom korištenju prirodnih i kulturnih resursa.

2. definiranje poduzetnih zona u svim većim mjestima

2.1.1. uređenje i modernizacija postojećih i

2.1.2. otvaranje novih poduzetničkih zona

3. integracija u hrvatski i europski prostor jačanjem prometnih, informatičkih i drugih komunikacija, koristeći pri tom mogućnost pridobivanja novčane pomoći iz pristupnih fondova Europske unije

3.1.1. jačanje prometnih i drugih veza lokalnog i šireg značaja, te

3.1.2. informatizacija i informatička razmjena podataka.

4. očuvanje kulturne baštine, osobito ostataka ruralnog načina života

4.1.1. rekonstrukcija sakralnih objekata u suradnji s njihovim vlasnikom,

4.1.2. očuvanje ruralne kulturne baštine, osobito vodnih pogona na Gerovčici,

4.1.3. uređenje muzejskih prostora u dvorcu Zrinski,

4.1.4. proučavanje i istraživanje još neistraženih spomenika prošlosti, primjerice Liburnskog limesa.

Klasa: 350-01/05-01/18

Ur. broj: 2108/01-05-1-2

Čabar, 1. ožujka 2006.

GRADSKO VIJEĆE GRADA ČABRA

Predsjednik
Zoranin Kuzele, dipl. iur., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr