SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 4. Petak, 3. veljače 2006.
OPĆINA LOVRAN
7

1.

POSLOVNIK
Općinskog vijeća Općine Lovran

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom uređuje se detaljnije način konstituiranja Općinskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednica, postupak izbora i imenovanja, te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća Općine Lovran.

II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 2.

Općinsko vijeće Općine Lovran (u daljnjem tekstu: Vijeće) konstituirano je izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova vijećnika.

Do izbora predsjednika Općinskog vijeća, prvoj sjednici Vijeća predsjedava najstariji vijećnik kao privremeni predsjednik.

Privremeni predsjednik ima do izbora predsjednika Općinskog vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo predlaganja odluka pripada i najmanje 1/3 vijećnika ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika.

Nakon što je Vijeće konstituirano, izvodi se himna Republike Hrvatske.

Članak 3.

Općinsko vijeće broji trinaest (13) vijećnika.

Članak 4.

Prva konstituirajuća sjednica Vijeća nakon provedenih izbora saziva se u skladu sa zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine« broj 33/01).

Članak 5

Vijeće ima Mandatnu komisiju izabranu i u sastavu prema članku 22. ovog Poslovnika.

Članak 6.

Mandatna komisija:

- na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima za Vijeće i imenima izabranih vijećnika kao i podnesenim ostavkama na vjećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost.

- predlaže Vijeću odluku o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti za početak mandata zamjenika vijećnika.

Članak 7.

Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima privremeni predsjednik izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:

»Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Općine Lovran obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava, zakona i Statuta Općine Lovran, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Lovran.«

Privremeni predsjednik poslije pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: »Prisežem«.

Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.

Članak 8.

Od dana konstituiranja Vijeća do prestanka mandata, vijećnik ima sva prava i dužnosti vijećnika određena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Članak 9.

Danom konstituiranja Vijeća, vijećnik počinje obavljati funkciju vijećnika, a zamjenik vijećnika danom ostavke vijećnika podnesene Vijeću.

U ostalim slučajevima prestanka funkcije vijećnika, zamjenik vijećnika počinje obavljati funkciju vijećnika nakon što Vijeće utvrdi da je pojedinom vijećniku prestao mandat.

Članak 10.

Vijećnik čiji je izbor objavila Općinska izborna komisija može prije početka obavljanja vijećničke funkcije podnijeti ostavku na mandat.

Ostavka se podnosi Vijeću u pismenom obliku.

Članak 11.

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:

- ako podnese ostavku,

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,

- ako je pravomoćnom sudskom odlukom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci,

- ako prihvati izbor i imenovanje na neku od dužnosti koja je prema članku 5. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine« broj 33/01) nespojiva sa dužnosti člana predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave.

U ostalim slučajevima vijećniku prestaje mandat kada nastupe okolnosti predviđene Ustavom i zakonom za prestanak mandata.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 12.

Vijećnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Vijeća, raspravljati i glasovati,

- podnositi prijedloge i postavljati pitanja,

- postavljati pitanja općinskom načelniku i članovima Općinskog poglavarstva,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

- prihvatiti izbor za člana u radnom tijelu koje mu svojim odlukama odredi Vijeće, s tim da može istovremeno biti član u dva radna tijela.

Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena Odredbama Ustava, zakona i ovog Poslovnika.

Članak 13.

Vijećnik može tražiti od pročelnika upravnog odjela obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili se pripremaju za sjednicu Vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne.

Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 14.

Vijećnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju funkcije vijećnika i za to su odgovorni prema zakonu.

Članak 15.

Vijećnik može zatražiti da mu odgovarajuće službe Općinskog poglavarstva pruže pomoć u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.

Članak 16.

Vijećnici Općinskog vijeća mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.

Klub vijećnika mora imati najmanje tri člana.

Klubovi vijećnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

Prostor i druge uvjete za rad klubova vijećnika osigurava Općinsko vijeće.

IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 17.

Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.

Predsjednika, odnosno potpredsjednika bira Općinsko vijeće na način utvrđen Statutom Općine.

Članak 18.

Predsjednik vijeća:

- zastupa Vijeće,

- saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Vijeća,

- predlaže dnevni red Vijeća,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine se o postupku donošenja odluka i općih akata,

- održava red na sjednici Vijeća,

- uskladuje rad radnih tijela Vijeća,

- potpisuje odluke i akte koje donosi Vijeće,

- brine o suradnji Vijeća s Općinskim poglavarstvom,

- brine se o zaštiti prava vijećnika,

- prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Općinskog vijeća,

- obavlja i druge poslove odredene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

Članak 19.

Predsjednik Vijeća prema potrebi saziva međustranački kolegij, koji se sastoji od Predsjednika klubova vijećnika odnosno pojedinog člana registrirane stranke u općini Lovran i člana nezavisne liste zastupljene u Općinskom vijeću.

Članak 20.

Potpredsjednik Općinskog vijeća pomaže u radu predsjedniku i po njegovom ovlaštenju obavlja poslove iz njegovog djelokruga, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika vijeća zamjenjuje predsjednika.

V. RADNA TIJELA

Članak 21.

Radna tijela Vijeća osnovana Statutom Općine su:

1. Mandatna komisija

2. Komisija za izbor i imenovanja

3. Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost.

Pored radnih tijela navedenih u stavku 1. ovog članka, Vijeće posebnom odlukom može osnivati i druga radna tijela.

Članak 22.

Mandatna komisija bira se na prvoj sjednici Vijeća, a čini je predsjednik i dva člana, koji se biraju iz redova članova Vijeća.

Članak 23.

Komisiju za izbor i imenovanja čine predsjednik i dva člana.

Ova Komisija bira se na prvoj sjednici Vijeća, u pravilu iz redova vijećnika.

Članak 24.

Komisiju za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost čine predsjednik i dva člana.

Ova Komisija bira se na prvoj sjednici Vijeća, u pravilu iz redova vijećnika.

Članak 25.

Način rada radnih tijela Vijeća reguliran je Odlukom o osnivanju radnih tijela.

U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Vijeće, a odnose se na djelokrug rada tog radnog tijela.

Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja akta, Općinsko poglavarstvo i Općinsko vijeće.

VI. ODNOS VIJEĆA I POGLAVARSTVA

Članak 26.

Općinsko poglavarstvo određuje člana za svog predstavnika u Vijeću povodom rasprave o prijedlogu odluka i drugih akata.

Članak 27.

Predstavnik Općinskog poglavarstva nazočan je sjednicama Vijeća i radnih tijela, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta Općinskog poglavarstva, daje obavijesti, stručna objašnjenja, te obavještava Općinsko poglavarstvo o stajalištima i mišljenjima Vijeća odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Općinskog poglavarstva, Vijeće ili radno tijelo može, ako smatra da je prisustvo člana Općinskog poglavarstva neophodno, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 28.

O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća izvješćuju općinskog načelnika.

O zakazanim sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća, na kojima će se razmatrati prijedlog odluke ili akta što ga je podniijelo Općinsko poglavarstvo, izvješćuje se i ovlašteni predstavnik Općinskog poglavarstva.

Članak 29.

Općinsko poglavarstvo je obvezno, na zahtjev Vijeća izvijestiti Vijeće o svom radu, o politici koju provodi, o izvršavanju odluka ili pojedinih akata i zak1jučaka te o drugim pitanjima iz svog djelokruga.

Općinsko poglavarstvo može i na vlastiti poticaj podnijeti Vijeću izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim područjima, a dužno je takvo izvješće podnijeti dva puta godišnje.

Općinsko poglavarstvo dužno je do kraja mjeseca ožujka podnijeti Vijeću izvješće o Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Programu održavanja komunalne infrastrukture za proteklu godinu.

Članak 30.

Općinsko poglavarstvo je odgovorno Vijeću za svoj rad i za odluke koje donosi. Općinsko poglavarstvo je odgovorno Vijeću za rad svojih članova i za rad općinskog upravnog odjela i službi.

Članak 31.

Na prijedlog 1/3 vijećnika može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku, pojedinom članu Općinskog poglavarstva ili Općinskog poglavarstva u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Općinskom poglavarstvu može zahtijevati i predsjednik Poglavarstva.

O povjerenju Općinskom poglavarstvu ne može se raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Općinskog vijeća.

Rasprava i glasovanje o nepovjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Općinskog vijeća.

Odluka o nepovjerenju prihvaćena je ako je za nju glasovala većina svih vijećnika Vijeća.

Članak 32.

Ako Vijeće odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Općinskom poglavarstvu, odnosno pojedinom njegovom članu, vijećnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od šest mjeseci od njegovog odbijanja.

Kad Općinsko vijeće izglasa nepovjerenje općinskom načelniku ili poglavarstvu u cjelini ono mora izabrati novog općinskog načelnika u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja.

Ako odlukom o iskazivanju nepovjerenja općinskom načelniku i poglavarstvu u cjelini nije određen dan razrješenja i prestanka dužnosti, općinski načelnik i poglavarstvo kojem je iskazano nepovjerenje smatraju se razrješenim i prestaje im dužnost izborom novog općinskog načelnika.

Odlukom o iskazivanju nepovjerenja općinskom načelniku i članu poglavarstva ne prestaje dužnost člana Općinskog vijeća.

U slučaju izglasavanja nepovjerenja pojedinom članu poglavarstva, Općinsko vijeće donosi odluku o danu s kojim se razrješuje dužnosti.

Članak 33.

Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinskog vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Općinskog vijeća da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. Ako Općinsko vijeće to ne učini, općinski načelnik je dužan u roku od 8 dana obavijestiti čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

VII. AKTI VIJEĆA

Članak 34.

Vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i statutom Općine pored Statuta donosi odluke, općinski proračun, godišnji obračun općinskog proračuna, preporuke, zaključke, rješenja i uputstva.

Članak 35.

Akti kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Vijeću ili kojima se daju opća ovlaštenja, donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Zaključcima Vijeće utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama.

Članak 36.

Odluke i druge akt koje Vijeće donosi, potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 37.

Na izvornike odluka i drugih propisa i općih akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.

Pod izvornikom odluka odnosno drugih propisa i općih akata Vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke, odnosno drugog propisa i općeg akta koji je usvojen na sjednici Vijeća.

Izvornici akata Vijeća čuvaju se u uredu Općinskog poglavarstva.

Članak 38.

Statut, odluke i drugi normativni akti Vijeća, autentično tumačenje odluka, odluke o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Vijeće objavljuje se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije.

Članak 39.

Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Općinsko vijeće jesu: vijećnici, Općinsko poglavarstvo i radna tijela Općinskog vijeća.

Članak 40.

Ako predsjednik Vijeća ustanovi da podneseni prijedlog, odluka, odnosno akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Vijeću.

Ukoliko prijedlog odluke bude skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca.

Članak 41.

Građani imaju pravo predlagati Vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga.

O prijedlogu stavka 1. ovog članka Vijeće mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u popis birača općine, te dati odgovor podnositeljima najkasnije, u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 42.

Svaki građanin ima pravo Vijeću i njegovim tijelima slati predstavke i pritužbe te davati prijedloge i na njih dobiti odgovor.

Vijeće odnosno njegova tijela dužni su u roku od 30 dana od dana dostave predstavke ili pritužbe građana odgovoriti na predstavke i pritužbe.

Članak 43.

Postupak donošenja odluke pokreće se prijedlogom odluke.

Prijedlog odluke sadrži pravni osnov za donošenje, tekst prijedloga odluke s obrazloženjem, tekst odredaba važeće odluke koja se mijenja ili dopunjuje. Uz prijedlog odluke može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

Predlagatelj odluke odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.

Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Predstavnik Poglavarstva može tražiti riječ u tijeku rasprave o odluci i kada Poglavarstvo nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela.

Članak 44.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga odluke podnosi se, u pravilu, pismeno u obliku amandmana, uz obrazloženje, najkasnije dan prije održavanja sjednice.

Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća, a predsjednik Vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju odluke i Općinskom poglavarstvu.

Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 39. ovog Poslovnika.

Članak 45.

Iznimno, ako se većina nazočnih vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave.

Predlagatelj odluke može podnositi amandman sve do zaključenja rasprave.

Poglavarstvo može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i kada nije predlagatelj.

Članak 46.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga odluke, Općinsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi za iduću sjednicu kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Općinsko poglavarstvo, neovisno da li je ono predlagatelj.

Članak 47.

O amandmanima se izjašnjava predlagatelj odluke i Općinsko poglavarstvo, neovisno da li je ono predlagatelj odluke ili ne.

Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Članak 48.

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga odluke i o njemu se odvojeno ne glasuje:

- ako ga je podnio predlagatelj odluke,

- ako ga je podnijela Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost i s njom se suglasio i predlagatelj odluke,

- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj odluke.

Članak 49.

Ako konačni prijedlog odluke nije podnijelo Općinsko poglavarstvo, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasilo Općinsko poglavarstvo glasuje se odvojeno.

Amandman prihvaćen na sjednici Općinskog vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga odluke o kojoj se odlučuje.

Članak 50.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga odluke na koje se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga odluke podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima odlučuje se o donošenju odluke.

VIII. DONOŠENJE ODLUKE ILI AKTA PO HITNOM POSTUPKU

Članak 51.

Iznimno, odluka ili akt se može donijeti po hitnom postupku, samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi.

Za donošenje akta po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni ovim Poslovnikom.

Uz prijedlog da se odluka ili akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog odluke ili akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pismenu podršku 1/3 vijećnika uključujući i predlagatelja.

Predsjednik Vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se odluka ili akt donese po hitnom postupku vijećnicima, te Općinskom poglavarstvu ako nije predlagatelj.

Članak 52.

Kada se Općinskom vijeću podnosi prijedlog odluke ili akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanje u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o odluci ili aktu.

Članak 53.

Na predloženu odluku ili akt koji se odnosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedlog odluka ili akata koji se donose po redovnom postupku.

IX. AUTENTIČNO TUMAČENJE ODLUKA

Članak 54.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluke ili drugog akta Vijeća može zatražiti ovlašteni predlagatelj odluke ili akta.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluke ili akta Vijeća podnosi se predsjedniku Vijeća, a mora sadržavati naziv odluke ili akta, naznaku odredaba za koje se traži tumačenje i razlog za to.

Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog iz stavka 1. ovog članka Komisiji za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost i Općinskom poglavarstvu ako ono nije podnositelj prijedloga, radi ocjene osnovanosti.

Članak 55.

Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost nakon što pribavi mišljenje Općinskog poglavarstva, ocjenjuje da li je prijedlog za davanje autentičnog tumačenja akta osnovan.

Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost utvrđuje prijedlog teksta, autentičnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Općinskom vijeću.

X. DONOŠENJE OPĆINSKOG PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA PRORAČUNA

Članak 56.

Prijedlog Općinskog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna podnosi predsjedniku Vijeća s potrebnim obrazloženjem Općinsko poglavarstvo.

Članak 57.

Općinski proračun i godišnji obračun proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

IX. VIJEĆNIČKA PITANJA

Članak 58.

Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja Općinskom poglavarstvu i pročelniku, odnosno voditeljima odsjeka u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada.

Pitanja se postavljaju prije utvrđivanja dnevnog reda u pravilu pismeno, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.

Odgovori na vijećnička pitanja daju se usmeno na samoj sjednici, odnosno pismeno najkasnije na slijedećoj sjednici.

Općinsko poglavarstvo odnosno pročelnik dostavlja pismeni odgovor vijećniku putem predsjednika Vijeća.

Članak 59.

Pitanja koja vijećnici postavljaju Općinskom poglavarstvu odnosno upravnom odjelu, kao i odgovori na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje.

Vijećničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovog Poslovnika.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća će upozoriti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.

Članak 60.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja službenu tajnu ili je povjerljive naravi, predsjednik Općinskog poglavarstva odnosno pročelnik upravnog odjela može predložiti da se vijećniku odgovori neposredno ili na sjednici Vijeća bez prisustva javnosti ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji djelokrug spada to pitanje.

O tom prijedlogu odlučuje Općinsko vijeće.

XII. INTERPELACIJA

Članak 61.

Interpelacijom se na sjednici otvara rasprava o radu Općinskog poglavarstva u cjelini ili o pojedinim odlukama Općinskog poglavarstva ili općinskog odjela, odnosno odsjeka ako one odstupe od općeg stava Općinskog poglavarstva ili općinskog odjela u provođenju odluka Općinskog vijeća i utvrđene politike Općinskog vijeća.

Interpelacija se podnosi pismeno. U njoj mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje koje treba razmotriti. Interpelaciju potpisuju svi vijećnici koji su je pokrenuli.

Interpelaciju predsjedniku Vijeća podnosi najmanje 1/3 vijećnika.

Članak 62.

Podnesenu interpelaciju predsjednik Vijeća odmah dostavlja predsjedniku Općinskog poglavarstva i vijećnicima.

Članak 63.

Općinsko poglavarstvo razmatra interpelaciju i dostavlja obvezno predsjedniku Vijeća izvješće o svojim mišljenjima i stavovima povodom interpelacije u roku od 15 dana od dana prijema interpelacije.

Predsjednik Vijeća upućuje to izvješće vijećnicima.

Članak 64.

Interpelacija se stavlja na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava nakon dostavljanja izvješća Općinskog poglavarstva, ali ne prije nego što protekne 8 dana niti duže od 15 dana od te dostave. Ako Općinsko poglavarstvo ne podnese izvješće u roku, interpelacija se stavlja na dnevni red prve iduće sjednice po isteku tog roka koji ne smije biti duži od 30 od dana podnošenja interpelacije.

Članak 65.

Raspravu o interpelaciji Vijeće može završiti utvrđivanjem stava o pitanju koje je interpelacijom pokrenuto ili utvrđivanjem obveza, odnosno donošenjem zaključaka Općinskog poglavarstva, za provođenje politike ili za izvršavanje odluke ili akta.

Po završnoj raspravi o interpelaciji Vijeće može postaviti pitanje odgovornosti Općinskog poglavarstva, zauzeti stajalište i donijeti zaključke o utvrđivanju prijedloga za razrješavanje predsjednika Općinskog poglavarstva odnosno članova Poglavarstva.

Odluku iz stavka 2. donosi Vijeće većinom glasova svih članova Vijeća.

Članak 66.

Vijećnici koji su pokrenuli interpelaciju mogu je povući najkasnije prije odlučivanja o njoj.

Ako je interpelacija odbijena na Vijeću, o istoj temi ne može se ponovno postaviti interpelacija prije proteka roka od tri mjeseca od dana kada je Vijeće donijelo zaključak kojim odbija interpelaciju.

XIII. RED NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice

Članak 67.

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća.

Predsjednik Općinskog vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća na prijedlog 1/3 vijećnika ili na prijedlog Općinskog poglavarstva, u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

Raspravu po prijedlogu mora se zakazati u roku od 30 dana od dana podnašanja prijedloga.

Sjednice vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

Članak 68.

Sjednice Vijeća sazivaju se pismenim pozivom, a u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.

Poziv na sjednicu Vijeća dostavlja se vijećnicima najmanje osam dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj se rok može skratiti. Uz poziv dostavlja se prijedlog dnevnog reda, materijali koji se odnose na prijedlog dnevnog reda i zapisnik s prethodne sjednice.

2. Dnevni red

Članak 69.

Dnevni red sjednice predlaže predsjednik Vijeća.

Ako je dnevni red sjednice predložen pismeno uz poziv na sjednicu, predsjednik Vijeća može na sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda na način što će iz pismeno predloženog dnevnog reda izostaviti pojedine predmete ili dopuniti dnevni red novim predmetima.

Ako nitko od vijećnika ili drugog ovlaštenog predlagatelja akata ne podnese prigovor na predloženi dnevni red, predloženi dnevni red smatra se usvojenim.

Podnositelj prigovora na predloženi dnevni red mora prigovor obrazložiti.

O prijedlogu dnevnog reda i prijedlogu za promjenu dnevnog reda odlučuje se na sjednici Vijeća bez rasprave.

Nakon što je utvrđen dnevni red prema odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje dnevni red usvojenim.

Članak 70.

Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se u pravilu na početku sjednice.

Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj na način predviđen ovim Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave.

Članak 7l.

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

Nakon donošenja odluka iz prethodnog stavka ovog članka predsjednik Vijeća daje na usvajanje dnevni red u cjelini.

3. Predsjedavanje i sudjelovanje

Članak 72.

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik Vijeća.

Članak 73.

U radu sjednice kao gosti mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava. U raspravi se govori u pravilu s govornice.

S mjesta se može govoriti ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene.

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća. Predsjednik Vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 74.

Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od tri minute.

Predsjednik vijeća dužan je poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim obješnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Članak 75.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ.

Članak 76.

Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.

Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta. Iznimno, zbog važnosti teme, Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 73. ovog Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.

4. Tijek sjednice

Članak 77.

Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika, te predlaže izbor dva ovjerovitelja zapisnika.

Ako predsjednik Vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika odlaže sjednicu za određeni dan i sat.

Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju da se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.

Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži 1/3 vijećnika.

5. Odlučivanje

Članak 78.

Za donošenje odluka na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika.

Članak 79.

Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom glasova ukoliko je na sjednici Vijeća nazočna većina vijećnika.

Većinom glasova svih vijećnika Vijeće donosi slijedeće akte:

- Statut Općine

- Poslovnik Općinskog vijeća

- Općinski proračun

- Godišnji obračun Proračuna

- rješenje o imenovanju i razrješenju općinskog načelnika, zamjenika općinskog načelnika i članova Općinskog poglavarstva,

- rješenje o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća.

6. Glasovanje

Članak 80.

Glasovanje na sjednici je javno osim ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku. Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim tko je »protiv« prijedloga, odnosno da li se tko suzdržao od glasovanja.

Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se samo »za« ili »protiv«.

Članak 81.

Predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultate glasovanja.

Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultate glasovanja.

Članak 82.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika, a ovjereni su pečatom Vijeća.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«, »protiv« i »suzdržan«.

Glasačke listiće priprema djelatnik Upravnog odjela koji predsjedniku Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja.

Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 83.

Djelatnik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se kutije postaviti određuje član Vijeća izabran od Predsjednika Vijeća.

Glasovanju uz kutiju prisustvuje jedan od vijećnika izabran da pomaže predsjedniku Vijeća.

Članak 84.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 85.

Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem.

Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili za što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.

Članak 86.

Nakon što su svi vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u nazočnosti vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

XIV. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 87.

Općinskog načelnika odnosno zamjenika općinskog načelnika bira i razrješava Općinsko vijeće većinom glasova svih vijećnika.

Općinskog načelnika bira Općinsko vijeće iz redova svojih članova, na način i po postupku utvrđenim poslovnikom, u skladu sa Statutom i zakonom. Općinski načelnik se, u pravilu, bira između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Općinskom vijeću.

Općinski načelnik ima jednog zamjenika koji se bira po postupku propisanom za izbor samog načelnika.

Općinski načelnik odnosno zamjenik općinskog načelnika bira se tajnim glasovanjem na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika Općinskog vijeća.

Članak 88.

Na sjednici Općinskog vijeća vijećnici na prijedlog općinskog načelnika biraju članove Općinskog poglavarstva, u pravilu iz svojih redova. O prijedlogu za izbor članova poglavarstva glasuje se u cjelini, većinom glasova svih vijećnika.

Nakon izvršenog izbora članova Općinskog poglavarstva predsjednik Općinskog vijeća izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:

»Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Općinskog poglavarstva savjesno obnašati i držati se Ustava, zakona i Statuta Općine, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Lovran«.

Predsjednik Općinskog vijeća poslije pročitane prisege poziva pojedinačno članove Općinskog poglavarstva, a izabrani član Općinskog poglavarstva nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: »Prisežem«. Član Općinskog poglavarstva koji nije nazočan na sjednici Općinskog vijeća, kad počinje obavljati dužnost člana Općinskog poglavarstva, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.

Članak 89.

Prijedlog kandidata za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća, te prijedlog za rješenje daje Komisija za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća, te predsjednici radnih tijela biraju se na vrijeme do isteka mandata vijećnika.

Članak 90.

Vijeće imenuje odnosno bira i razrješava članove tijela javnih trgovačkih društava i drugih organizacija i institucija kada je to propisano odlukama Vijeća i zakonom.

Izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina nazočnih vijećnika ukoliko Statutom Općine ili ovim Poslovnikom nije drugačije utvrđeno.

Kada je predloženo više kandidata za jedno mjesto odnosno funkciju, a nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja na način da se ne glasuje o kandidatu koji je dobio najmanji broj glasova.

Članak 91.

O radu sjednice vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi, te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Članak 92.

Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojemu su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća, zapisničar, te ovjerovitelji zapisnika.

Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva odgovarajuća služba Općinskog poglavarstva.

XVI. JAVNOST RADA

Članak 93.

Sjednice Općinskog vijeća su javne, osim ako Općinsko vijeće ne odluči drugačije.

O sjednicama Vijeća javnost se izvješćuje putem oglasne ploče ili putem sredstava javnog priopćavanja.

Članak 94.

Dokumenti i materijali Općinskog vijeća koji su u skladu s posebnim propisima označeni su kao službena tajna, izuzimaju se od dostupnosti javnosti.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 95.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika, prestaje vrijediti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Lovran (»Službene novine« Županije primorsko-goranske broj 11/94 i 12/97).

Članak 96.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmi dan od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 011-01/05-01/03

Ur. broj: 2156/02-01-05-2

Lovran, 1. veljače 2006.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOVRAN

Predsjednik
Općinskog vijeća
Edvard Primožić, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr