SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIII. - broj 41. Subota, 31. prosinca 2005.
GRAD VRBOVSKO
35

46.

Na temelju članka 24. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/ 02 i 100/04), članka 29. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine«, Primorsko-goranske županije, br. 26/01) i uz prethodnu suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave Vrbovsko, Klasa: 350-05/05-01/09, Ur. broj: 2170-87-05-4 od 15. prosinca 2005. godine, Gradsko vijeće Grada Vrbovskog na sjednici održanoj dana 29. prosinca 2005. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Grada Vrbovskog

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Vrbovskog (u nastavku teksta: Plan) za područje Grada Vrbovskog, koji utvrđuje koncepciju, oblike i način korištenja prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i ograničenja u prostoru.

Plan predstavlja dugoročnu osnovu uređenja prostora s ciljem da se omogući razvitak svih subjekata, osigura zaštita prirodne i graditeljske vrijednosti, te rezervira prostor za sve objekte komunalne infrastrukture.

Plan utvrđuje organizaciju prostora i sustav naselja, prometne i infrastrukturne sustave, podjelu prostora prema osnovnoj namjeni, površine za gradnju naselja, te poljoprivredne, šumske, vodene i ostale površine.

Plan se provodi neposredno i putem prostornih planova užih područja.

Članak 2.

Plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:

a) Tekstualnog dijela u jednoj knjizi, s naslovom »Prostorni plan uređenja Grada Vrbovskog« sa slijedećim sadržajem:

A. OBRAZLOŽENJE

0. UVOD

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE

1.1.1. Geografska obilježja prostora Grada

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1.Geološka građa

1.2.1.2. Seizmičnost

1.2.1.3. Mineralne sirovine

1.2.1.4. Hidrološke značajke

1.2.1.5. Tlo

1.2.1.6. Klimatska obilježja

1.2.1.7. Živi svijet

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.3. Naselja

1.2.4. Središnje uslužne funkcije

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze

1.2.6.2. Vodoopskrba i odvodnja

1.2.6.3. Energetika

1.2.7. Postupanje s otpadom

1.2.8. Zaštita prostora

1.2.8.1. Prirodna baština

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština

1.2.8.3. Zaštita voda

1.2.8.4. Kakvoća zraka

1.2.8.5. Tlo

1.2.8.6. Buka

1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.5.1. Demografska valorizacija

1.5.2. Suvremeni procesi preobrazbe naselja

1.5.3. Ocjena stanja kulturno-povijesnih vrijednosti

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Razvoj grada i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.2.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.2.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova prirode

2.3. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA

2.3.1. Demografski razvoj

2.3.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.3.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.3.3.1. Razvoj društvene infrastrukture (središnjih uslužnih funkcija)

2.3.3.2. Razvoj naselja

2.3.3.3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

2.3.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.4. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA

2.4.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.4.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.4.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

3.2.1. Građenje i korištenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.2.2.1. Gospodarska namjena (I, K)

3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

3.2.2.4. Infrastrukturna namjena (IS)

3.2.2.5. Površine farma

3.2.2.6. Površine uzgajališta

3.2.2.7. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E1)

3.2.2.8. Površine groblja

3.2.3. Izgradnja izvan građevinskih područja naselja

3.2.4. Poljoprivredne površine (P)

3.2.5. Šumske površine (Š)

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

3.2.7. Vodne površine

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.2. Društvene djelatnosti (središnje uslužne funkcije)

3.3.3. Sustav središnjih naselja

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Građevinska područja naselja

3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

3.4.3.2. Zaštita kulturno povijesne vrijednosti

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

3.5.1.2. Željeznice

3.5.1.3. Žičara

3.5.1.4. Javne telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1.Elektroenergetika

3.5.2.2. Cijevni promet

3.5.2.3. Opskrba plinom

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Korištenje voda

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.7.1. Zaštita voda

3.7.2. Zaštita tla

3.7.2.1. Šumsko tlo

3.7.2.2.Poljoprivredno tlo

3.7.3. Zaštita zraka

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

3.7.6. Posebne mjere zaštite

LITERATURA I IZVORI

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA

1.2. POVRŠINE NASELJA

1.3. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

1.5. VODENE POVRŠINE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Oblik i veličina građevne čestice

2.2.2.2. Smještaj građevine na građevnoj čestici

2.2.2.3. Visina i oblikovanje građevina

2.2.2.4. Ograde i parterno uređenje

2.2.2.5. Priključak na prometnu infrastrukturu

2.2.2.6. Komunalno opremanje građevina

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene (I, K)

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)

2.3.1.4. Površine infrastrukturne namjene (IS)

2.3.1.5. Površine farma (F)

2.3.1.6. Površine uzgajališta (H)

2.3.1.7. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - kamenolom (E1)

2.3.1.8. Površine groblja (G)

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

2.3.2.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

2.3.2.3. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

2.3.2.4. Građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma

2.3.2.5. Građevine i površine infrastrukturne namjene

2.3.2.6. Ostala izgradnja izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1. PRIMARNI SEKTOR

3.2. SEKUNDARNI SEKTOR

3.3. TERCIJARNI SEKTOR

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UREĐIVANJA KORIDORA/TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Željeznički promet

5.1.3. Žičara

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Cijevni transport

5.4.3. Opskrba plinom

5.4.4. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI, ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE I KULTURNIH DOBARA I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I PRIRODNE BAŠTINE

6.2. KULTURNA DOBRA

7. MJERE POSTUPANJA OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

8.3. ZAŠTITA VODA

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. Sklanjanje ljudi

8.5.2. Zaštita od potresa

8.5.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

b) Grafičkog dijela - Kartografskih prikaza:

1.KORIŠTENJE I NAMJENA
PROSTORAmj. 1:25.000

2.1.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
PROMET, POŠTA
I TELEKOMUNIKACIJE mj. 1:25.000

2.2.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
ENERGETSKI I VODNOGOSPODARSKI
SUSTAV, OBRADA, SKLADIŠTENJE
I ODLAGANJE OTPADA mj. 1 : 25.000

3.UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE
I ZAŠTITU PROSTORA mj. 1:25.000

4.GRAĐEVINSKA PODRUČJA
NASELJA mj. 1:5.000

4.1.K.O. BLAŽEVCI - B1
naselje- BLAŽEVCI
- ZAPEĆ

4.2.K.O. PLEMENITAŠ - P1
naselje- PLEMENITAŠ
- ZAUMOL

4.3.K.O. RAZDRTO - R1
naselje- RADOČAJ
- ŠTEFANCI

4.4.K.O. KLANAC - K1
naselje- DAMALJ
- KLANAC
- PLEŠIVICA

4.5.K.O. RIM - RIM1
naselje- LIPLJE
- RIM
- ZDIHOVO

4.6.K.O. SEVERIN NA KUPI - S1
naselje- MOČILE
- SMIŠLJAK
- SEVERIN NA KUPI

4.7.K.O. LUKOVDOL - L1
naselje- DOLENCI
- GORENCI
- LESCI
- LUKOVDOL
- PODVUČNIK
- RTIĆ
- VUČNIK

4.8.K.O. LUKOVDOLSKA DRAGA - LD1
naselje- NADVUČNIK
- VUČNIK

4.9.K.O. LUKOVDOLSKA DRAGA - LD2
naselje- DRAGA LUKOVDOLSKA

4.10.K.O. MALI JADRČ - MJ1
naselje - MALI JADRČ

4.11.K.O. VELIKI JADRČ - VJ1
naselje - VELIKI JADRČ

4.12.K.O. OSOJNIK - O1
naselje - OSOJNIK

4.13.K.O. GOMIRJE - G1
naselje - MUSULINI

4.14.K.O. GOMIRJE - G2
naselje- GOMIRJE
- MUSULINI

4.15.K.O.GOMIRJE - G3
naselje- LJUBOŠINA
- MAJER

4.16.K.O.GOMIRJE - G4
naselje - LJUBOŠINA

4.17.K.O.GOMIRSKO VRBOVSKO - GV1
naselje- VRBOVSKO
- VUJNOVIĆI

4.18.K.O.GOMIRSKO VRBOVSKO - GV2
naselje- HAMBARIŠTE
- VRBOVSKO

4.19.K.O.GOMIRSKO VRBOVSKO - GV3
naselje- STUBICA
- TUK

4.20.K.O.VRBOVSKO - V1
naselje - JABLAN

4.21.K.O.VRBOVSKO - V2
naselje- POLJANA
- VRBOVSKO

4.22.K.O.VRBOVSKO - V3
naselje- HAJDINE
- HAMBARIŠTE
- PRESIKA
- STUBICA
- VRBOVSKO

4.23.K.O.VRBOVSKO - V4
naselje- STUBICA
- TUK
- VRBOVSKO

4.24.K.O.MORAVICE - M1
naselje- RADIGOJNA
- TOMIĆI

4.25.K.O.MORAVICE - M2
naselje- BUNJEVCI
- CAREVIĆI
- D. VUČKOVIĆI
- D. VUKŠIĆI
- G. VUČKOVIĆI
- G. VUKŠIĆI
- MATIĆI
- MORAVICE
- NIKŠIĆI
- PETROVIĆI
- VUKELIĆI

4.26.K.O. MORAVICE - M3
naselje- DOKMANOVIĆI
- DRAGOVIĆI
- JAKŠIĆI
- MEĐEDI
- MORAVICE
- NIKŠIĆI
- TOPOLOVICA
- VUČINIĆI
- VUKELIĆI
- ŽAKULE

4.27.K.O.MORAVICE - M4
naselje- KOMLENIĆI
- MLINARI
- POLJANA
- RADOŠEVIĆI
- TIĆI
- ŽAKULE

4.28.K.O.PONIKVE - PO1
naselje - KAMENSKO

4.29.K.O. VRBOVSKO
naselje- JABLAN
- VUJNOVIĆI

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti za određivanje namjena površina

Članak 3.

(1) Prostornim planom uređenja Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu Plan) određene su slijedeće osnovne namjene površina:

a) POVRŠINE NASELJA

b) POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

c) POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

d) ŠUMSKE POVRŠINE

e) OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKE POVRŠINE

f) VODNE POVRŠINE

(2) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar:

- građevinskog područja:

. površine naselja,

. površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- područja i građevine izvan građevinskog područja.

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000.

(2) Razgraničenja površina naselja, detaljno su određena na kartografskim prikazima broj 4.1. - 4.29. »Građevinska područja« na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.

(3) Razgraničenja površina izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarska, ugostiteljsko-turistička, športsko-rekreacijska, infrastrukturni sustavi, farma, uzgajalište, površine za iskorištavanje mineralnih sirovina i groblja) određena su na kartografskim prikazima navedenima u prethodnom stavku.

(4) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

1.1. Površine naselja

Članak 5.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd.

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 6.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (proizvodnu - I i poslovnu - K),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajne kapacitete - T1 i kamp-T2),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (skijalište - R1, strelište - R2, rekreacija - R3, golf igralište - R4, rekreacija i odmor - R5),

- infrastrukturnu namjenu - IS,

- farmu - F,

- uzgajalište - H

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - kamenolom (E1).

- groblje - G,

Članak 7.

Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:

- površina predviđenih za infrastrukturne koridore, smještenih uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase širinom pojasa u metrima;

- površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na:

- površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica),

- površine za građevine telekomunikacija i pošte,

- površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje,

- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija, cijevni promet, plin).

1.3. Poljoprivredne površine

Članak 8.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina izvršeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla (P2 i P3).

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 9.

(1) Šumske površine razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. Vodne površine

Članak 10.

(1) Vodne površine razgraničavaju se prema namjenama na:

- vodotoke,

- jezera.

(2) Razgraničenje vodotoka obavlja se određivanjem namjene za vodotoke i to:

- energetika,

- voda za piće,

- akvakultura,

- turizam i rekreacija.

(3) Razgraničenje vodne površine akumulacijskog jezera (»Ribnjak« u Gomirju) provodi se određivanjem namjene:

- turizam i rekreacija;

- akvakultura.

(4) Namjena i način korištenja vodnih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju

Članak 11.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. željezničke građevine

- magistralna pruga Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb (I reda),

. cestovne građevine

- autoceste i brze ceste:

- Goričan - Zagreb - Rijeka

. poštanske i telekomunikacijske građevine

- radijski koridor Učka - Mirkovica,

- međunarodni TK kabel I. Razine Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb.

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- građevine sustava vodoopskrbe

- regionalni vodoopskrbni sustav.

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. Elektroenergetske građevine

- prijenosni dalekovod 400 kV Meline - Tumbri,

- elektrovučno postrojenje EVP Moravice,

. Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina

- magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj - Sisak,

- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Vrbovsko-Karlovac.

Članak 12.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

. ostale državne ceste:

- Rijeka - Zagreb »Lujzijana« (Orehovica - G. Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko - Karlovac),

- čvor Vrbovsko - Ogulin,

. osnovne županijske ceste s pripadajućim objektima i uređajima

- Brod Moravice - Razdrto - Blaževci - Lukovdol (planirana),

- (»Karolina«) Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja,

- (»Lujzijana«) Vučinići - Moravice (željeznički terminal),

. granični cestovni prijelaz za pogranični promet

- Blaževci - Sodevci (R Slovenija).

2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- magistralni TK kabeli II. Razine Rijeka-Delnice-Vrbovsko-Ogulin/Karlovac,

- poštanske građevine (centar pošta Rijeka-poštanski uredi u Vrbovskom, Moravicama, Gomirje, Lukovdol i Severin na Kupi).

3. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- »Lokve«.

4. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. transformatorske stanice

- transformatorska stanica Vrbovsko 110/20 kV,

. distribucijski dalekovodi 110 kV

- HE Vinodol - HE Gojak,

- Delnice - EVP Moravice,

- Moravice - Švarča,

5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. MRS (mjerno redukcijska stanica):

- Vrbovsko,

. županijska plinska mreža.

6. Građevine za postupanje s otpadom:

- transfer stanica Vrbovsko.

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

Članak 13.

(1) U građevinskom području naselja predviđeno je smještanje:

- stanovanja;

- javne i društvene namjene (školske i predškolske ustanove, kulturni, zdravstvene, zabavne i vjerske institucije);

- poslovni prostori i građevine;

- ugostiteljski i turistički sadržaji;

- uslužni servisi;

- komunalni servisi;

- zanatske i obrtničke radionice;

- športsko-rekreacijska namjena;

- javne zelene površine;

- površine infrastrukturnih sustava;

- groblja.

(2) Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zelenih površina (park, zaštitne zelene površine, ostale zelene površine i sl.) kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja.

Članak 14.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Vrbovskog na slijedeći način:

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

Članak 15.

(1) Sva građevinska područja naselja na području Grada Vrbovskog, moraju imati I. kategoriju uređenosti - minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put.

(2) II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište obuhvaća osnovnu infrastrukturu: pristupni put, javna vodoopskrba, odvodnja i električna energija. Predviđena kategorija obvezna je za naselja:

- gradsko središte Vrbovsko (N110, N111, N112, N113, N114, N115, G17);

- lokalna središta: Moravice/Žakule/Donji Vučkovići (N60, N61, N62, N641-2, N6, K5, I3, G9, G10, IS1), Lukovdol (N381-3, G6), Severin na Kupi (N97, N981-2, G15) i Gomirje (N9, N10, N11, N12, N13, N14, G3, R33);

- građevinska područja u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta voda za piće: Jablan (N23, N24, N25, N26, N27), Poljana (N90), Ljubošina (N42, N43, N44, N45, N47) i Musulini (N66, N67, N68, N69, N70, N71);

- površine za izdvojene namjene.

Članak 16.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju.

(2) Izgrađenim građevinskim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene ili druge namjene, izgrađena osnovna infrastruktura, infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i dr.).

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 17.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 185.) grade se:

- stambene građevine, koje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu

- pomoćne i manje građevine poslovne namjene, te gospodarske (poljoprivredne) građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.

(2) Na jednoj građevnoj čestici, mogu se graditi stambene, te uz njih poslovne, gospodarske i pomoćne građevine koje čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(4) Stambene i poslovne građevine se, u pravilu, postavljaju prema ulici, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini čestice, iza tih građevina.

(5) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija građevne čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

(6) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi stanovi za odmor i rekreaciju, koji se koriste povremeno.

Članak 18.

Stambenim građevinama smatraju se jednoobiteljske i višeobiteljske kuće, te višestambene zgrade (građevine s više od 3 stana).

Članak 19.

(1) Poslovnim sadržajima iz članka 17. stavka 1. smatraju se:

- zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i slične djelatnosti.

- za tihe i čiste djelatnosti:

- prostori za obavljanje intelektualnih usluga (različite kancelarije, uredi, biroi i druge slične djelatnosti), mali proizvodni pogoni, trgovački i ugostiteljski sadržaji, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske i slične uslužne radnje i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez onečišćenja vode ili tla, sa bukom manjom od 30 dB noću i 40 dB danju u boravišnim stambenim prostorijama, odnosno u javnim građevinama;

(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti i ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima.

Članak 20.

Gospodarskim (poljoprivrednim) građevinama smatraju se:

- bez izvora zagađenja:

šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice) i sl.

- s potencijalnim izvorima zagađenja:

staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pušnice, sušare, nadstrešnice i obori za stoku, gnojište i sl.

Članak 21.

(1) Gospodarske (poljoprivrednim) građevine s izvorima zagađenja mogu se graditi u građevinskom području naselja za uobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi, kojim se smatra broj komada od:

- odraslih goveda do 10

- tovnih teladi i junadi do 10

- konja do 5

- odraslih svinja, krmača do 5

- tov svinja do 10

- peradi do 200

- sitnih glodavaca do 75

(2) Izgradnja građevina omogućena je za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrsta uzgoja. Za samo jednu od vrsta uzgoja određenih u stavki 1. dozvoljeni broj komada se udvostručuje.

(3) Izgradnja građevina iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena unutar građevinskog područja naselja Vrbovskog (N110).

Članak 22.

Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta i sl.

2.2.2.1. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 23.

Građevna čestica nalazi se u građevinskom području naselja i mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog plana.

Članak 24.

(1) Minimalne veličine građevinskih čestica jednoobiteljskih i višeobiteljskih kuća određuju se za:

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

(2) Građevinama koje se izgrađuju na samostojeći način u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

(3) Građevinama koje se izgrađuju na poluugrađeni način (dvojne građevine) u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

(4) Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se dvjema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine.

(5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenim i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada se iste konstruktivni dio podzemne etaže.

(6) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) jest:

- za gradnju na slobodnostojeći način 0,6

- za gradnju na poluugrađeni način 0,8

- za gradnju u nizu 1,0

(7) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

(8) Maksimalna površina građevne čestice iznosi unutar zahvata UPU-a Vrbovskog:

1. za gradnju na slobodnostojeći način 1.350 m2

2. za gradnju na poluugrađeni način 1.000 m2

3. za gradnju u nizu 700 m2

na ostalim površinama:

1. za gradnju na slobodnostojeći način 1.800 m2

2. za gradnju na poluugrađeni način 1.350 m2

3. za gradnju u nizu 900 m2

(9) Iznimno građevna čestica može biti max 3.000 m2, uz najveću izgrađenost 30 %, kada se uz objekte za stanovanje izgrađuju objekti za poljoprivrednu ili neku drugu gospodarstvenu djelatnost koja zahtijeva veću površinu.

(10) Dokumentom prostornog uređenja užih područja (UPU, DPU) mogu se u pogledu gradnje interpolacija i rekonstrukcija u pojedinim područjima (povijesna jezgra i sl.) propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, kao i urbanističko - tehnički uvjeti gradnje i smještaja građevine na građevnoj čestici.

(11) Izuzetno od stavaka 1. i 2. ovog članka, za čestice na kojima će se uz stambenu građevinu izgraditi i gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, širina novoformirane građevne čestice ne može biti manja od 25 m, a dubina ne manja od 40 m.

Članak 25.

Iznimno od prethodnog članka, najmanja površina građevinskih čestica jednoobiteljskih i višeobiteljskih kuća unutar građevinskog područja naselja Vrbovsko, za postojeće građevne čestice, utvrđuje se temeljem UPU-a.

Članak 26.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m2.

(2) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za izgradnju višestambenih građevina te poslovnih i stambeno - poslovnih građevina ne može biti veći od:

- 0,40 za gradnju na slobodnostojeći i poluugrađeni način

- 0,60 za gradnju u nizu

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za izgradnju novih višestambenih građevina iznosi 1,6.

(4) Iznimno, ukoliko se radi o zahvatu na građevini neophodnom za funkcioniranje postojeće građevine kao cjeline, može se predvidjeti i veća izgrađenost od maksimalne propisane u stavku 2. ovog članka.

(5) Dokumentom prostornog uređenja užih područja (UPU) mogu se u pogledu gradnje interpolacija i rekonstrukcija u pojedinim područjima (povijesna jezgra i sl.) propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, kao i urbanističko-tehnički uvjeti gradnje i smještaja građevine na građevnoj čestici.

Članak 27.

(1) Površina građevne čestice višestambene građevine utvrđuje se shodno potrebama te građevine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu uporabu građevine.

(2) Višestambene građevine mogu imati garaže, te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama.

2.2.2.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Udaljenost građevina od ruba građevne čestice

Članak 28.

(1) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.

(2) Iznimno, udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 5,0 m za P; 8,0 m za P+1; 10,0 m za P+2.

(3) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim kad je susjedna građevna čestica s javnom namjenom (zelenilo, prometnica i sl.).

(4) Otvorima se u smislu stavaka 1. i 3. ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvišeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

(5) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

Članak 29.

(1) Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni.

(2) Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, prohodne terase i otvorena stubišta) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.

(3) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

(4) Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište.

Članak 30.

Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevinskih

čestica i uz susjedne građevine. Zid između dvije građevine mora se izvesti kao vatrootporni. Na izgradnju završnih čestica u nizu, primjenjuju se odredbe članka 29. koje se odnose na izgradnju na poluugrađen način.

Članak 31.

(1) Udaljenost gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i gnojišta mora iznositi najmanje 3 m od susjedne međe.

(2) Izuzetno, udaljenost gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja ili ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeće gospodarske građevine ili izgradnji zamjenske.

(3) Udaljenost gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi najmanje 5,0 m od susjednih građevina.

(4) Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu bez mogućih ispuštanja u okoliš locirati prema ulici, minimalno udaljenu 3,0 m od međe susjeda.

(5) Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 32.

Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi.

Članak 33.

Uz stambene ili stambeno-poslovne građevine, na građevnoj čestici se mogu graditi manje poslovne, pomoćne građevine i gospodarske građevine bez izvora zagađenja i to:

- prislonjene uz stambene građevine na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način,

- odvojeno od stambene građevine na istoj građevnoj čestici,

- na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici, uz uvjet:

- da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid,

- da se zid prema susjedu izvede bez otvora i istaka,

- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.

Udaljenost građevina od regulacijske linije

Članak 34.

(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije (linija ulične ograde) od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/pločnika minimalne širine 1,6 m uz nerazvrstane ceste i 2,0 m uz javne ceste.

(2) Ako se predviđa izgradnja biciklističke staze ili biciklističke trake, mora se uzeti u obzir i širina te izgradnje (0,9 m za jednosmjerni, odnosno 1,8 m za dvosmjerni biciklistički promet).

(3) Određuje se udaljenost građevine od regulacijske linije najmanje:


- za stambene građevine 5,0 m

- za garaže 10,0 m

- za pomoćne građevine na čestici 10,0 m

-za gospodarske građevine s potencijalnim
izvorom zagađenja 20,0 m

- za pčelinjake 15,0 m


(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka na regulacijskom pravcu može se izgraditi garaža za osobni automobil pod uvjetom da je građevna čestica strma, nagiba većeg od 12 % i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

(5) Odredbe navedene u ovom članku ne odnose se na interpolacije građevina.

Članak 35.

(1) Ako građevna čestica graniči s vodotokom, udaljenost regulacijske linije građevne čestice od granice vodnog dobra ne može biti manja od 20 m.

(2) Građevna čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

Međusobna udaljenost između građevina

Članak 36.

(1) Međusobni razmak građevina mora biti veći od visine više građevine, odnosno ne manji od 5,0 m za prizemne objekte, udaljenost između jednokatnih objekata iznosi min. 8,0 m, dok udaljenost između dvokatnih objekata iznosi min. 10,0 m.

(2) Visina građevine iz stavka 1. ovog članka mjeri se na zabatnoj strani od sljemena ili najviše kote krova, do završne kote uređenog terena, a na ostalim stranama od visine vijenca do završne kote uređenog terena. Navedena odredba odnosi se i na dvorišne građevine na istoj građevnoj čestici.

Članak 37.

Pomoćne građevine bez izvora zagađenja (osim kotlovnica) mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet:

- da se prema susjednoj građevnoj čestici izgradi vatrootporni zid,

- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,

- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću građevnu česticu.

Članak 38.

(1) Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih građevina ne može biti manja od 12,0 m, a u postojećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se najmanja udaljenost od 8,0 m.

(2) Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama od stambenih i poslovnih građevina ne može biti manja od 15,0 m, a od građevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) i ulične ograde ne manja od 20,0 m.

(3) Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih i gospodarskih građevina u kojima boravi stoka ne može biti manja od 10,0 m ako su letišta okrenuta u suprotnom pravcu, a 15 m ako su letišta okrenuta u pravcu navedenih objekata.

2.2.2.3. VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 39.

(1) Za izgradnju na području Grada Vrbovskog, najveća visina stambenih ili poslovnih objekata jest prizemlje i jedan kat, uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja ili mansarde (Po+Pr+1+Ppotk ili Po+Pr+1+M), odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 7,5 m od kote uređenog terena.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Vrbovsko i Moravice, dozvoljena je izgradnja višestambenih zgrada maksimalne visine prizemlje

+ 2 kata i potkrovlje, odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 12 m. U višestambenim objektima može se koristiti podrum, prizemlje i potkrovlje za manje poslovne - uslužne i javne namjene. Visina građevina određuje se pretežitom visinom okolnih građevina.

(3) Iznimno od stavki 1. i 2. ovog članka, omogućuje se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja, te kontaktna područja spomenika kulturne i prirodne baštine.

(4) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je do 45o. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja.

Članak 40.

Visina poslovne, gospodarske ili pomoćne građevine mora biti usklađena sa stambenom građevinom s kojom se nalazi na istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti.

Članak 41.

(1) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa.

(2) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova, sa svojom krovnom konstrukcijom.

(3) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 110 cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemne zgrade, smatraju se etažom, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom krova od 35 stupnjeva, mjereno u visini nadozida. Etažom se smatra prostorija na bilo kojem katu koja ima visinu min. 2,4 m ako je namijenjena stanovanju ili 2,1 m ako je namijenjena za pomoćni prostor.

(4) Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Članak 42.

(1) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, smiju se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s regulacijskim uvjetima (visina nadozida, nagib krova, sljeme).

(2) Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz prethodnog stavka ovog članka smiju se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni.

(3) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od navedene u članku 41. smatraju se etažom.

Članak 43.

Ispod građevine, po potrebi, se može graditi podrum. Podrumom se smatra dio građevine, koji je najmanje polovicom svog volumena ukopan u uređeni teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke konačno uređenog okolnog terena.

Članak 44.

(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način ili u nizu moraju s građevinom na koji su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

(3) Postojeće lođe na višestambenim zgradama moguće je zatvoriti, ali isključivo na način da se na pojedinom tipu zgrade primjeni samo jedan oblikovni model zatvaranja lođe ili prema projektu preoblikovanja pročelja cijele građevine.

2.2.2.4. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

Članak 45.

(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometne površine

(2) Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,50 m.

(3) Iznimno, ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

(4) Visina ograda između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.

(5) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

(6) Kolna ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 46.

(1) Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

(2) Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.

(3) Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu, te da niti jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu ravninu, položenu na među između susjednih građevnih čestica.

Članak 47.

Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili protočnost vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.

Članak 48.

(1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 49.

Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

2.2.2.5. PRIKLJUČAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU

Članak 50.

(1) Građevna čestica mora imati riješen pristup na javnu prometnu površinu.

(2) Javne prometne površine su javne ceste (razvrstane i nerazvrstane ceste), trgovi i druge pješačke površine.

(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na cestu, u pravilu, se ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

Članak 51.

(1) Na državnu cestu nije dozvoljen direktan pristup sa građevnih čestica neizgrađenog dijela građevinskog područja.

2.2.2.6. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA

Članak 52.

(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih službi. Sabirne jame se trebaju prazniti putem ovlaštenog komunalnog društva.

(2) Priključak stambene građevine na sustav elektroopskrbe i na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi javnih poduzeća.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 53.

(1) Unutar građevinskog područja naselja, pored postojećih građevina koje se po potrebi mogu adaptirati, rekonstruirati i dograđivati u cilju poboljšanja standarda i uvjeta korištenja, mogu se graditi i nove građevine prema važećim standardima i ukazanim potrebama.

(2) Detaljni uvjeti smještaja razrađeni su u poglavlju 4. (Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti) Odredaba Plana.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 185. mogu se graditi otvorena sportska igrališta, ambulante i vjerske građevine.

(4) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 54.

(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,6 za izgradnju na slobodnostojeći način, a 0,8 za izgradnju ugrađenih građevina, osim građevne čestice za škole ili predškolske ustanove, gdje može iznositi najviše 0,3 u kojeg se ne uračunavaju površine športskih terena i prostora za odmor i rekreaciju učenika, odnosno djece.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 2,4.

(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 12,0 m do vijenca građevine s najviše tri etaže.

(5) Iznimno se može se dozvoliti i veća visina za pojedine građevine, unutar obuhvata UPU-a Vrbovskog i Moravica, koja će se definirati UPU-om na osnovu posebnih kriterija definiranih istim planom.

(6) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

(7) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 20% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja.

Članak 55.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2,

Osnovne škole

- brutto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku,

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.

Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), te bazena i otvorenih sportskih igrališta,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

- u djelatnosti socijalne skrbi na području Grada Vrbovskog moguće je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:

- radi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, najviše 200,

- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m2 po korisniku,

- ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m2 po korisniku doma,

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m2 po korisniku doma.

Vjerske građevine

- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

(2) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

(3) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

Članak 56.

Udaljenost građevina društvene namjene mora iznositi najmanje 3,0 m od susjedne međe. Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje

tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 57.

(1) Unutar građevinskog područja naselja, mogu se graditi i nove građevine (poslovne ili zanatske). Postojeće građevine po potrebi se mogu adaptirati, rekonstruirati i dograđivati radi poboljšanja uvjeta korištenja i osiguranja ekoloških standarda odnosno osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša.

(2) Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i susjednim česticama.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine na građevnim česticama površine max. 1.500 m2 za poslovne namjene, a za zanatske sadržaje max. 500 m2.

Članak 58.

(1) U slučaju kada se utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju ili rekonstrukciju poslovnih građevina bez izrađenog i donesenog Urbanističkog odnosno Detaljnog plana uređenja, na području na kojem nije definirana prometna mreža i ostala komunalna infrastruktura, u sklopu idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole, potrebno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje s određenim pristupnim putovima i utvrđenim odnosom prema susjednim građevnim česticama.

(2) Idejnim rješenjem ili idejnim projektom, za izdavanje lokacijske dozvole, biti će naročito obrađeno:

- veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti čestice;

- položaj građevne čestice u naselju;

- položaj građevne čestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra;

- tehnološko rješenje i kapaciteti;

- način smještavanja pojedinih sadržaja na građevnu česticu;

- prometno rješenje;

- mogućnosti komunalnog opremanja građevne čestice;

- način tretiranja otpadnih voda;

- potencijalni utjecaj na okoliš;

- mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 59.

(1) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevinskim česticama treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,6;

- najmanje 20% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže;

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,5 m;

- unutar građevine pretežito poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m2,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m,

- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to iznimno nužno radi zaštite građevine.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(4) Građevine gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene najmanje 20 m od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina.

(5) Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene, od građevinskih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti, zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 60.

(1) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, mogu se graditi nove građevine i adaptirati, rekonstruirati i dograđivati postojeće građevine.

(2) Građevinama ugostiteljsko-turističke namjene smatraju se: hoteli, moteli, pansioni, izletišta, ugostiteljske građevine i slično.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 185. mogu se graditi građevine površine građevne čestice do 0,15 ha. Za izgradnju ostalih građevina ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja koji će se utvrditi UPU-ovima.

4) Za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 61.

(1) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,40;

- najmanje 30 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0.

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 14,0 m;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(4) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(5) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 62.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike te

groblja unutar građevinskog područja naselja a grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Članak 63.

Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 64.

Prostornim planom određena su građevinska područja za:

- gospodarske namjene (proizvodne);

- gospodarske namjene (poslovne);

- ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajni kapaciteti, kampovi);

- sportsko-rekreacijska namjena (centar za zimske sportove, strelište, rekreacija, golf igralište, rekreacija i odmor);

- infrastrukturnu namjenu;

- farme;

- uzgajališta;

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - kamenolom,

- groblja.

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene (I, K)

Članak 65.

(1) Na površinama za gospodarske - proizvodne namjene (I) smještaju se sadržaji sa proizvodnim djelatnostima koje obuhvaćaju industrijske, obrtničke, gospodarske pogone svih vrsta, prateće skladišne prostore.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama proizvodne namjene smjestiti i poslovne, upravne, uredske i trgovačke zgrade, ugostiteljske građevine, komunalne građevine i uređaje, prometne građevine, sportske površine, škole vezano uz gospodarske djelatnosti i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 66.

Ovim prostornim planom određene su sljedeće zone proizvodne namjene:

- Vrbovsko (I1) - površine 15,16 ha, izgrađena;

- Vrbovsko (I2) - površine 7,82 ha, izgrađena;

- Moravice (I3) - površine 2,44 ha, izgrađena;

- Nadvučnik (I4) - površine 0,60 ha, izgrađena;

- Tuk (I5) - površine 1,09 ha, neizgrađena;

- Klanac (I6) - površine 1,51 ha, neizgrađena;

- Gomirje (I7) - površine 1,38 ha izgrađena.

Članak 67.

(1) Na površinama gospodarske - poslovne namjene (K) smještaju se sadržaji s poslovnim namjenama - pretežito trgovački, pretežito uslužni, komunalno servisni, manjim proizvodnim djelatnostima - obrtništvo, prema potrebi i prateći skladišni prostori.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama poslovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ugostiteljske građevine, prometne građevine - benzinske pumpe i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 68.

Ovim prostornim planom predviđene su sljedeće zone poslovne namjene:

- Vrbovsko (K1) - površine 14,17 ha, neizgrađena,

- Vrbovsko (K2) - površine 3,44 ha, neizgrađena,

- Rim (K3) - površine 6,0 ha, neizgrađena,

- Blaževci (K4) - površine 4,57 ha (0,52 ha izgrađena i 4,05 ha neizgrađena);

- Moravice (K5) - površine 1,82 ha, neizgrađena.

Članak 69.

(1) U sklopu površina gospodarskih djelatnosti (I), (K) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,6;

- najmanje 20% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0.

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili »živice«, najveće dopuštene visine 2,0 m.

(3) Građevine u zoni gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene najmanje 20 m od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene, od građevinskih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti, zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl.

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

Članak 70.

(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T) smještaju se sadržaji hoteli, moteli, pansioni, kampovi, izletišta, ugostiteljske građevine i slično.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

(3) Izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena. Postojeće stambene građevine u zonama ugostiteljsko-turističke namjene iznimno se mogu zadržati samo na temelju planova užih područja.

(4) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Planom obuhvaćaju:

- smještajne kapacitete (T1),

- kampove (T2)

Članak 71.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (T1):

- hotele, moteli, pansioni.

(2) Na području Grada Vrbovskog predviđeno je sljedeće građevinsko područje za smještajne kapacitete (T1):

- Vrbovsko (T11) - površine 5,51 ha, (izgrađena 2,48 ha, neizgrađena 2,46 ha).

Članak 72.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,40;

- najmanje 30% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Članak 73.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za kampove (T2).

(2) Na području Grada Vrbovskog predviđena su sljedeća građevinska područja za kampove (T2):

- Severin na Kupi (T21) - površine 2,46 ha, neizgrađena;

- Klanac (T22) - površine 1,95 ha, neizgrađena.

Članak 74.

U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti prateći sadržaji prema uvjetima koji će se odrediti planovima užeg područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa. U sklopu kampa mogu se urediti i kupališta, odnosno sportske aktivnost na vodi (Kupi) u dubini od maksimum 20 m koja treba obuhvatiti planovima uređenja užih područja.

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)

Članak 75.

(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R) smještaju se sadržaji namijenjeni sportskim i rekreacijskim aktivnostima.

(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene određene ovim Planom obuhvaćaju:

- centar za zimske sportove- skijalište Bijela kosa u Jablanu (R1);

- strelište u Nadvučniku (R2);

- rekreacija (R3);

- golf igralište (R4);

- rekreacija i odmor (R5).

(3) Na područjima sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i zatvorenih natjecateljskih, rekreacijskih, sportskih građevina sa ili bez gledališta, manji ugostiteljski sadržaji, te drugi prostori koji služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

(4) Najmanje 50% građevne čestice mora biti uređena zelena površina bez namjene. Ukupna BRP zatvorenih građevina može iznositi do 100 m2/ha cjelovite uređene sportsko- rekreacijske površine - građevne čestice. Najveća visina zatvorenih i poluotvorenih građevina je prizemlje s podrumom i potkrovljem.

Članak 76.

Na području Grada Vrbovskog predviđena su sljedeća građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene za skijališta (R1):

- centar za zimske sportove - skijalište Bijela Kosa 1. (R11) - površine 182,50 ha, neizgrađena;

- centar za zimske sportove - skijalište Bijela Kosa 2. (R12) - površine 80,85 ha, neizgrađena.

Članak 77.

Prostornim planom određene su površine sportsko-rekreacijske namjene za sadržaje strelišta:

- strelište u Nadvučniku (R2) - površine 5,78 ha (izgrađeno 1,0 ha, neizgrađeno 4,78 ha).

Članak 78.

Prostornim planom određene su površine sportsko-rekreacijske namjene za rekreaciju - otvorene sadržaje:

- Severin na Kupi (R31) - površine 1,12 ha, neizgrađena;

- Klanac (R32) - površine 1,03 ha, neizgrađena;

- Gomirje (R33) - površine 1,09 ha, izgrađena;

- Blaževci (R34) - površine 2,17 ha, neizgrađena.

Članak 79.

Prostornim planom određena je površina sportsko-rekreacijske namjene za golf igralište:

- Rim-Zdihovo-Liplje (R4) - površine 61,68 ha, neizgrađena.

Članak 80.

(1) Prostornim planom određene su površine sportsko-rekreacijske namjene za rekreaciju i odmor - otvorene sadržaje:

- Severin na Kupi - Damalj (R51) - površine 4,81 ha, neizgrađena;

- Musulini (R52) - površine 2,04 ha, neizgrađena.

(2) U sklopu zone osim prostora za rekreaciju mogu se planirati kao prateći sadržaji i prostori za odmor (kamp, bungalovi) i manji ugostiteljski sadržaj, na max 1/3 ukupne površine zone. U sklopu zone (R51) mogu se urediti i kupališta, odnosno sportske aktivnost na vodi (Kupi) u dubini od maksimum 20 m koja treba obuhvatiti planovima uređenja užih područja.

Članak 81.

U sklopu građevne čestice zona sportsko-rekreacijske namjene (R) mogu se predvidjeti prateći sadržaji osnovne namjene prema uvjetima koji će se odrediti planovima užeg područja. U sklopu zone - građevne čestice potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

2.3.1.4. Površine infrastrukturne namjene (IS)

Članak 82.

(1) Prostornim planom određene su sljedeće površine infrastrukturne namjene (IS):

- Moravice - ranžirni kolodvor (IS1), površina 13,83 ha, izgrađena,

- Žakule - EVP (IS2), površina 0,33 ha, izgrađena,

- Tuk - mjerno redukcijska plinska stanica (IS3), površina 2,25 ha, neizgrađena,

- PUO Vrbovsko - Tuk (IS3), površina 8,42 ha, neizgrađena.

2.3.1.5. Površine farma (F)

Članak 83.

(1) Na površini namijenjenoj za farmu (F) smještaju se sadržaji s pretežito poljoprivredno-proizvodnim djelatnostima.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu. U zoni se mogu još smjestiti građevine za proizvodnju i preradu.

(3) Površina namijenjena farmi određena ovim Planom obuhvaća:

- Vrbovsko (F) - površine 2,42 ha, izgrađena.

Članak 84.

(1) U sklopu zone farme (F) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,6;

- najmanje 20 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0.

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili »živice«, najveće dopuštene visine 2,0 m.

(3) Građevine u zoni gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene najmanje 20 m od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene, od građevinskih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti, zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl.

2.3.1.6. Površine uzgajališta (H)

Članak 85.

(1) Na površini namijenjenoj uzgajalištu (H) smještaju se sadržaji ribnjaka (za komercijalne potrebe) i prateći skladišni i ostali prostori.

(2) Ovim prostornim planom predviđene su sljedeće zone uzgajališta:

- Tići (H1) - površine 0,33 ha, pretežito izgrađeno;

- Vujnovići (H2) - površine 0,31 ha, pretežito izgrađeno.

2.3.1.7. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - kamenolom (E1)

Članak 86.

(1) Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina - (E1) vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina.

(2) Postojeće eksploatacijsko polje moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša.

(3) Na području Grada vrbovskog planirana zona za kamenolom je:

- Hambarište (E1) - površine 3,25 ha, izgrađena.

2.3.1.8. Površine groblja (G)

Članak 87.

(1) Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja na području grada Vrbovskog su:

- Damalj (G1) - površine 0,12 ha, izgrađeno,

- Dokmanovići (G2) - površine 1,49 ha (izgrađeno 0,76 ha, neizgrađeno 0,73 ha),

- Gomirje (G3) - površine 1,60 ha (izgrađeno 1,3 ha, neizgrađeno 0,3 ha),

- Kamensko (G4) - površine 0,30 ha, izgrađeno,

- Liplje (G5) - površine 0,15 ha, izgrađeno,

- Lukovdol (G6) - površine 0,23 ha (izgrađeno 0,11 ha, neizgrađeno 0,13 ha),

- Ljubošina (G7) - površine 0,34 ha (izgrađeno 0,24 ha, neizgrađeno 0,1 ha),

- Ljubošina (G8) - površine 0,81 ha (izgrađeno 0,48 ha, neizgrađeno 0,33 ha),

- Moravice (G9) - površine 0,20 ha, izgrađeno,

- Moravice (G10) - površine 0,26 ha, izgrađeno,

- Musulini (G11) - površine 0,16 ha, izgrađeno,

- Osojnik (G12) - površine 0,19 ha, izgrađeno,

- Plemenitaš (G13) - površine 0,13 ha, izgrađeno,

- Radoševići (G14) - površine 0,22 ha, izgrađeno,

- Severin na Kupi (G15) - površine 0,13 ha, izgrađeno,

- Veliki Jadrč (G16) - površine 0,13 ha, izgrađeno,

- Vrbovsko (G17) - površine 3,07 ha (izgrađeno 0,99 ha, neizgrađeno 2,08 ha);

- Vrbovsko (G18) - površine 0,37 ha, izgrađeno,

- Zdihovo (G19) - površine 0,12 ha izgrađeno.

(2) Ukupna površina groblja je 10,07 ha.

Članak 88.

(1) Na lokacijama planiranima za groblja mogu se graditi, pored prostora za ukapanje umrlih prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (oproštajni, prateći i pogonski dio, prometne površine, parkirališta i ostale usluge).

(2) Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora.

(3) Postojeće zelenilo treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri na površinama predviđenim za proširenje.

(4) Prostore groblja ambijentalno će se oblikovati kao zelene parkovne površine. Uređenje groblja uskladiti s Zakonom o grobljima, Pravilnikom i ostalim propisima.

(5) Izvan građevinskog područja, odnosno u sklopu zelenih površina naselja mogu se graditi kapelice, križevi, pilovi i slične građevine.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 89.

(1) Građevine, što se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih objekata, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

(2) Izvan građevinskog područja, na području Grada Vrbovskog može se odobravati izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su:

. stambene za potrebe stanovanja vlasnika/korisnika farme i članova njegove obitelji i drugih djelatnika koji na njoj rade;

. građevine za uzgoj životinja (tovilišta);

. građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti:

. spremišta voća u voćnjacima, klijeti u vinogradima, sušare;

. ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.;

. plastenici, staklenici;

. ribnjaci i druge građevine na vodi;

. zdravstvene i rekreacijske građevine;

. građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina;

. građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma;

. spremišta drva u šumama;

. planinarski i lovački domovi te izletnička skloništa i lovačke čeke;

. infrastrukturne građevine (prometne i ostale komunalne infrastrukture, sa pratećim sadržajima - benzinske postaje, servisi, ugostiteljstvo i sl.);

. vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda.

(3) Planiranje i izgradnja građevina izvan građevinskog područja odnosi se na gradnju pojedinačnih građevina i zahvata, koje se određuju jednom građevinskom česticom.

2.3.2.1.GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Stambeno-gospodarski sklopovi (farme)

Članak 90.

Farmom za uzgoj stoke i peradi smatra se funkcionalno povezana grupa zgrada sa pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja. Farme se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici s najmanje površine 2.000 m2. Čestica na kojoj se izgrađuje

farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine ili puta s pravom služnosti.

Članak 91.

(1) Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke iznosi 10 uvjetnih grla.

(2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1.

(3) Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

Vrsta stoke i peradi Koeficijenti Broj grla


- krava, steona junica 1,00 10

- bik 1,50 7

- vol 1,20 8

- junad 1-2 god. 0,70 14

- junad 6-12 mjeseci 0,50 20

- telad 0,25 40

- krmača + prasad 0,055 181

- tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40

- mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77

- teški konji 1,20 8

- srednje teški konji 1,00 10

- laki konji 0,80 13

- ždrebad 0,75 13

- ovce, koze i jarci 0,10 100

- janjad i jarad 0,05 200

- tovna perad 0,00055 18.000

- konzumne nesilice 0,002 5.000

- rasplodne nesilice 0,0033 3.000

- za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima.

(4) Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme su:

- stambeno - gospodarski sklopovi

- pomoćne građevine (garaže, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.),

- gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje.

(5) Površina i raspored građevina iz prethodnog stavka utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

(6) Najveća dopuštena visina građevina je prizemlje i potkrovlje, odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 5,0 m od kote uređenog terena.

(7) Izuzetno, visina gospodarskih građevina primarne dorade ili prerade (klaonice, hladnjače, mješaonica stočne hrane i slično), te drugih gospodarskih i pomoćnih građevina, može biti i veća od 18,0 m, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva.

Članak 92.

(1) Programom o namjeravanim ulaganjima, te idejnim rješenjem, temeljem kojeg se može planirati izgradnja, potrebno je minimalno prikazati:

- veličina čestice i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje,

- vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati,

- tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje,

- područje namjeravane izgradnje građevina na farmi sa predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja,

- pristup na prometnu površinu, izravno ili pristupnim putem,

- mogućnosti opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.),

- ozelenjavanje građevne čestice i sadnja zaštitnog drveća,

- potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša.

(2) Kod izgradnje prioritetno graditi stambene, gospodarske i poslovne građevine, a nakon toga građevine ugostiteljstva, turizma i rekreacije.

(3) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 93.

(1) Minimalna veličina zemljišta na kojem se planira zasnovati poljoprivredno gospodarstvo, odnosno gradnja građevina, ovisno o vrsti poljoprivredne djelatnosti preporuča se u slijedećim površinama:

- za intenzivnu ratarsko stočarsku djelatnost - 10 ha;

- za intenzivno bilinogojstvo - voćarstvo i vinogradarstvo - 2 ha;

- za sjemenarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko plasteničku proizvodnju - 1 ha,

- za uzgoj malih životinja - 2 ha.

(2) Poljoprivredno zemljište može biti sastavljeno od više katastarskih čestica, a može biti u vlasništvu ili dugoročnom zakupu.

(3) Najveća površina građevnih čestica namijenjenih za izgradnju građevina poljoprivrednog gospodarstva određuje se u odnosu na ukupnu površinu zemljišta koje služi potrebama farme:

- 5% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivnu ratarsko-stočarsku djelatnost;

- 25% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivno bilinogojstvo - voćarstvo i vinogradarstvo;

- 25% poljoprivrednog zemljišta farme za uzgoj malih životinja;

- 50% površine poljoprivrednog zemljišta farme za sjemenarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko-plasteničku proizvodnju.

4) Građevna čestica farme mora biti izgrađena minimalno 20%, a može se izgrađivati do maksimalno 40 %.

Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta)

Članak 94.

(1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi).

(2) Površina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2.000 m2, s najvećom izgrađenošću do 40%.

(3) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim minimalnim udaljenostima od:

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

(4) Izuzetno, udaljenost građevina za uzgoj životinja od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskoj

parceli (iz čl. 89. st. 4.) može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom zemljištu, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja.

(5) Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na parceli zatečenog gospodarstva, udaljenost od susjedne stambene zgrade tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka 3. ovoga članka.

Ostale poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 95.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina nije manja od 2.000 m2.

(2) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju poljoprivredne gospodarske građevine ne može se parcelirati na manje dijelove.

(3) Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovih odredbi ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih objekata, ne može se parcelirati na manje dijelove, bez obzira u koje je vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

Članak 96.

(1) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemnica s mogućnošću izvedbe podruma, maksimalne visine 7 metara, mjereno od najniže kote uređenog terena do vijenca građevine. To se ne odnosi na građevine kod kojih tehnološki proces zahtijeva veću visinu (npr. sušare, silosi i sl.).

(2) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naročito:

- tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine;

- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm od završne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena;

- krov mora biti dvostrešan, sa zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 45o.

Članak 97.

Gospodarske građevine iz članaka 89. mogu se priključiti na prometnu i komunalnu infrastrukturu po potrebi.

Članak 98.

(1) Na rijekama, potocima i stajaćim vodama smiju se graditi ribnjaci (maksimalne površine 0,75 ha), dok se na rijekama i potocima smiju još graditi i građevine za potrebe mini elektrana (MAHE) i mlinova (Kupa, Dobra).

(2) Gradnja ribnjaka (za komercijalne i osobne potrebe) i građevina za potrebe uzgoja ribe (spremišta za hranu, vozila, uređaji i sprave) te stanovanje djelatnika, dozvoljena je na poljoprivrednom zemljištu katastarske kulture močvara, trstik, bara, na tlima trajno nepogodnim za obradu te na neplodnom tlu, napuštenim iskopima i riječnim rukavcima.

(3) Uz građevine osnovne namjene za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskom domaćinstvu moguća je izgradnja građevine za smještaj (dvije smještajne jedinice), visine do dvije etaže (P + Pk), odnosno 4,5 m do vijenca od konačno zaravnatog terena.

(4) Ostali uvjeti izgradnje vrijede kao za gradnju u građevinskim područjima naselja.

(5) Uvjet za izgradnju ribnjaka je nepropusno tlo, dovoljne količine vode i nepostojanje opasnosti od poplave, a prilikom izgradnje iskopani materijal potrebno je deponirati i koristiti za uređenje okoliša, kako bi se u slučaju napuštanja eksploatacije područje moglo vratiti u prijašnje stanje.

(6) U brdskim predjelima na visinskim vodama mogu se graditi ribnjaci na mjestima gdje ima dovoljno čiste i hladne vode koja sadrži mnogo kisika.

(7) Isplativost izgradnje ribnjaka dokazuje se programom o namjeravanim ulaganjima.

(8) Maksimalna dozvoljena dubina nizinskih ribnjaka iznosi 6,0 m.

2.3.2.2. ZDRAVSTVENE I REKREACIJSKE GRAĐEVINE

Članak 99.

(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (dijelovi područja Grada Vrbovskog, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.), a namijenjene su u prvom redu za aktivnu i pasivnu rekreaciju građana, za izletnički turizam, planinarstvo i građevine za specifične zdravstvene sadržaje (sanatorij i sl).

(2) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m, osim za planinarski dom.

(3) Najveći dopušteni broj etaža iznosi Po+P+1.

(4) Površina zemljišta namijenjenog gradnji navedenih sadržaja može biti maksimalno do 1,0 ha.

(5) Najveća površina građevne čestice, namijenjene za izgradnju građevina određuje se u odnosu na ukupnu površinu zemljišta koje služi potrebama navedenih sadržaja, je 25% površine zemljišta kompleksa za zdravstvenu i rekreacijsku djelatnost. Ostalo zemljište se uređuje kao zelena površina (prirodna) sa pješačkim stazama, šetnicama, odmorištima i dr.

(6) Građevna čestica može biti izgrađena minimalno 20% a maksimalno 40%; do 50% površine mogu biti športski tereni.

(7) Građevine iz stavka 1. ovog članka ne smiju se graditi na oranicama, voćnjacima I. i II. razred kvalitete zemljišta, na prostorima oko naselja Rim, Zdihovo, Plešivica, Severin na Kupi, Lipje, Veliki Jadrč, Osojnik, južno i zapadno od Vrbovskog (grafički prikaz br. 1. Korištenje i namjena površina).

2.3.2.3. GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE I ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA

Članak 100.

(1) Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina.

(2) Nove lokacije koje se mogu utvrditi za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, određuju se u skladu s kriterijima:

- istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji ugrožava podzemne vode (I., II. i III. zona zaštite voda),

- lokacija za istraživanje i iskorištavanje mora biti na udaljenosti od građevinskog područja naselja, ugostiteljsko-turističkog, sportsko-rekreacijskog i područja vrijedne prirodne i kulturne baštine, većoj od 1000 m,

- da u radijusu od 10 km ne postoji drugo, aktivno ili nesanirano eksploatacijsko polje istovrsne sirovine,

- najveća odobrena površina može biti 2 ha.

Članak 101.

Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova rudarska organizacija je dužna izvršiti sanacijske radove u konačnu namjenu.

2.3.2.4. GRAĐEVINE U FUNKCIJI ISKORIŠTAVANJA I ZAŠTITE ŠUMA

Članak 102.

(1) Na površinama pod šumom i šumskom zemljištu mogu se graditi građevine koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase, šumske, lovačke, lugarske i slične građevine, u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama.

(2) Građevina se gradi maksimalne tlocrtne površine od 70 m2, maksimalne visine prizemlje + kat. Obavezan je pristupni put, minimalno pješački.

(3) Oblikovanje građevine mora biti usklađeno s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta.

(4) U funkciji eksploatacije drvne mase mogu se graditi građevine (pilane) na površinama građevne čestice do 0,6 ha. Postojeće pilane mogu se rekonstruirati i dograđivati na površinama građevne čestice do 0,6 ha. Ostali uvjeti gradnje su kao za gradnju gospodarskih građevina opisanih u poglavlju 2.2.4.

(5) Građevine u funkciji lova mogu se graditi samo na površinama utvrđenim kartografskim prikazom 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. Lovištem nisu obuhvaćena građevinska područja, infrastrukturni koridor autoceste. Udaljenost lovišta od granica građevinskog područja iznosi 300 m.

Članak 103.

Na šumskim površinama, minimalne površine 2000 m2 izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi spremišta za drva u vidu nadstrešnica pod uvjetom da natkrivena površina nije veća od 30 m2. Ova se površina može povećati za 20 m2 za svakih daljnjih 2000 m2 zemljišta.

2.3.2.5. GRAĐEVINE I POVRŠINE INFRASTRUKTURNE NAMJENE

Članak 104.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće infrastrukturne građevine: prometnog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava veza, sustava energetike.

(2) Veličina građevne parcele i gabarit građevine određeni su tehnološkim projektima.

2.3.2.6. OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 105.

Streljane se mogu graditi na udaljenosti od najmanje 100 m od građevinskog područja i prometnica, pri čemu su metišta okrenuta u suprotnom smjeru od istih, a sukladno posebnim uvjetima MUP-a.

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

3.1. Primarni sektor

Članak 106.

(1) Šumarstvo kao gospodarska djelatnost ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda te ga je potrebno temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

(2) Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru.

(3) Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja vršiti će se temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Članak 107.

Lovstvo kao djelatnost kojoj je osnovna zadaća zaštita divljači u okvirima lovnogospodarske osnove, održavanje postojećih lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina, važan je segment razvoja specifičnog oblika turizma.

Članak 108.

(1) Poljoprivreda kao važna gospodarska djelatnost ima značenje u ovom prostoru radi očuvanja pojačane zaštite vrijednog obradivog zemljišta kojem u nekim dijelovima prijeti obrastanje šumskom vegetacijom.

(2) Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu sa specijaliziranim proizvodnim ekološkim programima (farme). Treba poticati objedinjavanje čestica poljoprivrednog zemljišta u funkcionalnu cjelinu odgovarajuće veličine da bi se na njemu mogla zasnovati rentabilna, tržišna proizvodnja.

(3) Stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo i u nekim dijelovima vinogradarstvo tradicijske su grane poljoprivrede koje treba dalje razvijati.

3.2. Sekundarni sektor

Članak 109.

(1) Pod gospodarskim djelatnostima (sekundarni sektor) podrazumijevaju se poslovne i industrijske djelatnosti, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisi, te ostale slične djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.

(2) Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih gospodarskih zona namijenjenih ovim djelatnostima (u Vrbovskom i Moravicama), s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina.

(3) Poželjno je poticati disperziju ovih djelatnosti u lokalne centre (Moravice, Gomirje, Lukovdol, Severin na Kupi i Blaževci), s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture naselja, za što su pored postojećih planirane nove zone ili proširenje postojećih.

Članak 110.

(1) Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.

(2) Manje građevine i sadržaji poslovne namjene mogu se smještati unutar građevinskih područja naselja prema uvjetima definiranim ovim odredbama, u čl. 57., 58. i 59.

(3) Smještaj većih sadržaja proizvodne namjene moguć je samo u zonama gospodarske namjene, za koje je ovim planom utvrđena izrada planova nižeg reda.

(4) Uvjeti smještaja građena i sadržaja proizvodne i poslovne namjene unutar površina za izdvojene namjene određeni su člancima 65. do 69. ovog Plana.

3.3. Tercijarni sektor

Članak 111.

(1) U tercijarnom sektoru najvažnija djelatnosti, pored postojećih djelatnosti (promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo, komunalne i druge usluge) postati će turizam.

(2) Za razvoj postojećih djelatnosti, naročito trgovinu, ugostiteljstvo, komunalne i druge usluge moguće je osigurati prostor izgradnjom novih građevina ili prenamjenom postojećih.

 (3) Ovim planom osigurane su, uz postojeće skromne sadržaje, nove površine za razvoj raznih oblika turizma (u dolini Kupe - rekreacija i kampovi; zimski sportovi na Bijeloj kosi; lovni turizam; sportovi i rekreacija na vodi).

(4) U gradu Vrbovskom i njegovoj neposrednoj blizini, pored postojećih sadržaja i smještajnih kapaciteta osigurava se izgradnja novih: unutar izdvojenih zona ili u građevinskim područjima naselja, u cilju razvoja tranzitnog turizma i skijališta Bijela kosa s ciljem afirmacije grada i kao turističkog centra.

(5) Seoski turizam moguće je razvijati u svim naseljima, prema interesu poduzetnika, naročito u povijesnim ruralnim cjelinama (npr. Blaževci, Plemenitaš).

(6) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja određeni su člancima 60. i 61. ovog Plana.

(7) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene unutar površina za izdvojene namjene određeni su člancima 70. do 75. ovog Plana.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 112.

(1) Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u Planu.

(2) Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za:

- upravu i pravosuđe,

- odgoj i obrazovanje,

- zdravstvo i socijalnu skrb,

- kulturne i društvene organizacije,

- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.),

- šport i rekreaciju,

- vjerske sadržaje.

Članak 113.

(1) Za izgradnju građevina iz članka 112. koriste se slijedeći orijentacijski normativi:


-za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m2 po stanovniku

-za djelatnost društvenih i
kulturnih organizacija 0,20 m2 po stanovniku

-za javne djelatnosti
(pošte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku

-za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima


(2) Navedeni normativi određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, no ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, površina pratećih sadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 114.

(1) Prostornim planom uvaženo je postojeće stanje mreže institucija uprave i pravosuđa.

(2) U gradskom središtu Vrbovsko trebaju se razvijati institucije lokalne samouprave gradske razine, ali i one županijske razine, koje trebaju biti bliže korisnicima.

(3) U nekim naseljima (lokalna središta Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi, a može i u drugima) trebaju se uspostaviti mjesni lokalni samoupravni organi, a po potrebi i poneka druga funkcija (npr. matični ured, postaja prometne policije, pošta, DVD i drugo).

Članak 115.

(1) Predškolske ustanove trebaju biti zastupljene dječjim vrtićom u glavnom središtu Vrbovsko, a moguće su njegove ispostave u lokalnim središtima, ako je potrebno. Mogu se nalaziti zajedno s područnim razrednim odjeljenjima osnovne škole.

(2) Potreba za predškolskim ustanovama načelno se određuje na 8% udjela djece, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%.

(3) Prostornim planom se zadržava jedna postojeća samostalna matična osnovna škola u Vrbovskom, a sukladno potrebama lokalne zajednice u lokalnim središtima (Severin na Kupi, Lukovdol, Moravice i Gomirje) i gušće naseljenim naseljima osnivaju se područni odjeli osnovne škole, što će prvenstveno zavisiti o potrebama i broju djece u pojedinim lokalnim cjelinama i naseljima.

(4) Mreža osnovnih škola načelno se dimenzionira na 10,5% udjela djece u ukupnom broju stanovnika.

(5) Prostornim planom se zadržava postojeća Željeznička tehnička škola u Moravicama, a po potrebi (nakon završene nove reforme školstva) bi se mogla razviti još poneka školska institucija niže ili više srednje razine u Vrbovskom.

(6) Potrebno je zadržati instituciju učeničkog doma u Moravicama.

(7) Lociranje manjih športskih igrališta i školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije osnovnih i srednje škole:

- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m2 po školskom djetetu.

Članak 116.

Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za grad Vrbovsko su sadržaji primarne zdravstvene zaštite, dok se u lokalnim središtima također treba organizirati primarna zdravstvena zaštita ili osigurati prostor za povremene posjete medicinskih timova i osoblja te deponij za lijekove - ispostava ljekarne, i to:

- Dom zdravlja: ambulante opće medicine, zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim ambulantama i sadržajima,

- najmanje jedna ljekarna u Vrbovskom.

Članak 117.

(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje gradsko naselje - Vrbovsko su kino, otvoreno ili pučko učilište, knjižnica, čitaonica, muzej, galerije i zbirke, sportski klubovi i školske-sportske dvorane.

(2) U svim lokalnim (Severin na Kupi, Lukovdol, Moravice i Gomirje) i manjim središtima, pa i u drugim naseljima, mogu se nalaziti inicijalni sadržaji kulture, dvorana za kulturne i druge potrebe, čitaonica. Središnja kulturna manifestacija treba ostati »Goranovo proljeće« u Lukovdolu.

(3) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 55. ovog Prostornog plana.

5. Uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa i površina za prometne i komunalne infrastrukturne sustave

Članak 118.

(1) Planom su osigurane površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (cestovna, željeznička, žičara);

- infrastrukturu telekomunikacije i pošta;

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje;

- energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, transport nafte, plinoopskrba, potencijalni lokalni izvori energije).

(2) Planirani koridori za infrastrukturne vodove smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakva gradnja sve do izdavanja lokacijske dozvole

na temelju idejnog rješenja, kojim se utvrđuje stvarna trasa i zaštitni pojas.

(3) Na području Grada Vrbovskog potrebno je radi što racionalnijeg iskorištenja prostora, a kada to prostorni uvjeti omogućavaju, grupirati koridore za infrastrukturne vodove i voditi više infrastrukturnih pravaca u jedinstvenom infrastrukturnom koridoru.

Članak 119.

(1) Detaljno određivanje trasa prometne infrastrukture, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni Planom Vrbovskog, utvrđuje se lokacijskom dozvolom na temelju idejnog rješenja ili stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno dokumentima prostornog uređenja užih područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(2) Unutar Planom utvrđenih koridora komunalne infrastrukture, za sve gradnje i intervencije potrebna je ishoditi odobrenja i suglasnosti nadležnih organa i javnih poduzeća.

(3) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(4) Prilikom izdavanja lokacijske dozvole može se utvrditi izvedba objekata i uređaja komunalne infrastrukture i kvalitetnijim materijalima nego što je to predviđeno dokumentima prostornog uređenja iz prethodnog stavka.

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Cestovni promet

Članak 120.

(1) U cestovnom prometu određena je osnovna mreža cesta na području Grada Vrbovskog koju čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste.

(2) Ovim planom određen je granični cestovni prijelaz za pogranični promet:

- Blaževci - Sodevci (R. Slovenija).

(3) Mrežu državnih cesta na području Grada Vrbovskog čine:

- autocesta:

- dio Goričan -Zagreb - Rijeka izvedena je kao brza cesta u sklopu koje se nalazi prometno čvorište »Vrbovsko«; vijadukti: Osojnik, Zečeve Drage, Hambarište, Dobra, Kamačnik; tuneli: Veliki Gložac, Rožman brdo, Čardak;

- ostale državne ceste:

- dio Rijeka - Zagreb »Lujzijana« (Orehovica - Gornje Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko - Karlovac);

- čvor Vrbovsko - Ogulin;

- osnovne županijske ceste s pripadajućim objektima i uređajima:

- Brod Moravice - Razdrto - Blaževci - Lukovdol (planirana),

- (»Karolina«) Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja,

- (»Lujzijana«) Vučinići - Moravice (željeznički terminal);

(4) Mrežu lokalnih cesta na području Grada Vrbovskog čine:

- D. Dobra - Moravice,

- Močile - Lukovdol - Plemenitaš - Blaževci,

- Vrbovsko - Mlinari - Žakule - Moravice,

- Vrbovsko - Vujnovići,

- Vrbovsko - željeznička stanica Vrbovsko,

- Vrbovsko - Kučaj - Okruglica,

- Vrbovsko - Tuk,

- Vrbovsko - Hambarište,

- Močile - Jadrč - Donji Osojnik - (Zdihovo - Liplje),

- Zdihovo - Liplje,

- Gomirje - Musulini,

- Gomirje - željeznička stanica Gomirje.

Članak 121.

(1) Područjem Grada Vrbovskog prolazi mreža cestovnih prometnica odnosno željeznička pruga čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu, br. 2.1. »Prometni sustav«.

(2) Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i nivoa opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom Plana.

(3) Rekonstrukcija dionice ispravkom loših tehničkih karakteristika ceste ne smatra se promjenom trase.

(4) Planom se određuju sljedeće širine planiranih koridora cestovnih prometnica:

- za autocestu: 200 m ili 105 m za postojeće građevine;

- za ostale državne ceste: 100 m ili 70 m za postojeće građevine;

- za županijske ceste: 70 m ili 40 m za postojeće građevine;

- za lokalne ceste 20 m ili 9-12 m za postojeće građevine;

- za nerazvrstane ceste širina kolnika je min. 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5, m za dvosmjerni promet.

(5) U dijelovima prolaska kroz izgrađene dijelove naselja, koridori se mogu planirati u širinama manjim od određenih, ali ne manjima od širina određenih za slučaj kada postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000.

(6) U sklopu cestovnih koridora, unutar kao i izvan građevinskih područja, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, moguća je izgradnja pratećih objekata (moteli, benzinske crpke s pratećim sadržajima i sl.).

Članak 122.

(1) Za državnu cestu Goričan - Zagreb - Rijeka planira se izgradnja punog profila autoceste.

(2) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.

(3) Prostornim planom predviđena je intervencija u sustavu županijskih cesta:

- Brod Moravice - Razdrto - Blaževci - Lukovdol.

(4) Prostornim planom predviđena je rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta ili putova u cilju povezivanja pojedinih sadržaja (gospodarske zone, sportsko-rekreacijske zone i dr.) ili dijelova Grada Vrbovsko na sustav javnih cesta.

Članak 123.

Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevinskih parcela ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

Članak 124.

(1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup.

(2) Ulice u naselju s funkcijom državne, županijske, lokalne ceste ili nerazvrstane ceste smatraju se tom vrstom ceste.

(3) Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju širinu 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvije vozne trake, odnosno 3,0 m za pristup.

(4) Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to:

- na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibalište,

- u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu.

(5) Za pristupni put širine 3,0 m maksimalna duljina je 50,0 m.

(6) Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima tijela nadležnih za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 125.

(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu.

(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

(4) Ovisno o kategoriji ceste, definiraju se pojedini elementi poprečnog presjeka ceste u skladu s važećim Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (Narodne novine broj 110/01).

(5) Poprečni presjek ceste čine: kruna ceste, kolnik, prometni trakovi, rubni trakovi, razdjelni pojas, zaustavni trak, bankina, nogostup, biciklističke staze i vanjski pojas (nasip/ usjek, odvodnji jarci, uporni i potporni zidovi).

(6) Rubni trakovi se grade s obje strane kolnika, u širini od 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno o širini prometnog traka.

(7) Minimalna širina prometnog traka za motorni promet ovisi o projektiranoj brzini a utvrđuje se širinom od 2,6 m za vozilo u mirovanju.

Članak 126.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 127.

(1) Idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, za izgradnju građevina javne, proizvodno-servisne ili športsko- rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila.

(2) Okvir za dimenzioniranje broja parkirališno-garažnih mjesta za građevine iz prethodnog stavka su normativi iz slijedeće tablice:


namjena građevine broj mjesta na: potreban broj mjesta PGM


1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposlenik 0,5 PGM

2. UREDSKI PROSTORI 1000 m2 korisnog prostora 20 PGM

10 zaposlenih 7 PGM

3. TRGOVINA 50 - 100 m2 korisnog prostora 7 PGM

1000 m2 korisnog prostora 40 PGM

4. BANKA, POŠTA, USLUGE 1000 m2 korisnog prostora 40 PGM

5. UGOSTITELJSTVO 30 - 50 m2 korisnog prostora 7 PGM

50 do 100 m2 korisnog prostora 9 PGM

1000 m2 korisnog prostora 10 PGM

6. VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,2 PGM

7. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 1 gledatelj 0,3 PGM

8. ŠKOLE 1 zaposleni 2 PGM


(3) Svaka stambena jedinica mora imati osigurano 1,0 parkirališno ili garažno mjesto po stanu u sklopu građevne čestice, odnosno prema normativu za eventualno predviđenu drugu namjenu. Iznimno, Detaljnim planom uređenja moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta izvan građevne čestice na javnoj površini.

(4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta (proporcionalno navedenom) je potrebno predvidjeti na parceli ili u sklopu zelenog pojasa ispred parcele, na javnim površinama, uz suglasnost tijela uprave nadležnog za promet.

(5) Na javnim parkirališnim površinama za automobile invalida potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih (garažnih) od ukupnog broja, odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 128.

Plan predviđa korištenje državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih prometnica za javni gradski prijevoz. Na stajalištima javnog gradskog prijevoza potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

Članak 129.

Plan uz prometnice predviđa uređenje nogostupa za kretanje pješaka, u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,0 m.

Članak 130.

Uz razvrstane ceste, na mjestima gdje za to postoje prostorni i tehnički uvjeti predviđa se gradnja i uređenje biciklističkih staza minimalne širine 1,10 m za jedan smjer, odnosno 2,5 m za dvosmjerni promet.

5.1.2. Željeznički promet

Članak 131.

(1) Na postojećoj magistralnoj pruzi I reda Zagreb-Rijeka predviđa se izmjena sustava vuče.

(2) Prostornim planom zadržavaju se postojeće željezničke stanice otvorene za javni putnički promet.

(3) Križanja ceste i željezničke pruge potrebno je uskladiti sa »Pravilnikom o kriterijima, postupku, načinu utvrđivanja i osiguranja križanja željezničke pruge i ceste« (Narodne novine broj 32/94).

5.1.3. Žičara

Članak 132.

(1) Prostorni plan određuje smještaj žičare za povezivanje grada Vrbovskog i skijališta Bijela kosa.

(2) Točna lokacija i način uređenja površina utvrditi će se Studijom utjecaja na okoliš i izradom Urbanističkih planova uređenja (UPU 1, UPU 8 i UPU 9).

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

Članak 133.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacija i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 2.1. »Promet, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25.000.

(2) Uz cestu Rijeka - Zagreb položen je svjetlovodni kabel međunarodnog značaja, a od pravca Stare Sušice preko Vrbovskog pa dalje kroz Gomirje prolazi svjetlovodni magistralni vod.

(3) Sedam postojećih UPS-ova i UPM-ova vezano je optičkim kabelskim sustavom na digitalnu centralu tipa AXE u Delnicama.

(4) Ovim prostornim planom predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza, za što postoje rezerve u postojećim kapacitetima.

(5) Na području Grada Vrbovskog izgrađena TK mreža kapacitetom i kvalitetom, uglavnom zadovoljava postojeće potrebe korisnika za TK uslugom.

(6) Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

(7) Supstitucija dijela mreže izvršiti će se u dijelovima mreže koje koriste zastarjelu kabelsku tehnologiju, na području Moravica i Severina na Kupi.

Članak 134.

(1) Za građevine baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže temeljem Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, određeno je da područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice.

(2) Postava baznih stanica mobilne telefonije ne može se vršiti na:

- vrijednim poljoprivrednim površinama označenim kao P2 i P3;

- prostoru ostalih zaštićenih dijelova prirode ili predloženih za zaštitu, do donošenja mjera zaštite;

- vrijednim točkama značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza;

- vodozaštitnim područjima vodocrpilišta (I. i II. zona);

- u povijesnim graditeljskim cjelinama - do donošenja mjera zaštite;

- unutar građevinskog područja naselja s manje od 1.000 stanovnika;

- na udaljenosti manjoj od 1.000 m od već izgrađene bazne stanice postavljene na samostojećem stupu.

(3) Prilikom izgradnje baznih stanica potrebno je poštivati odredbe Zakona o građenju, Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Članak 135.

(1) Uređaji i građevine za potrebe radio i TV sustava veza trebaju biti u skladu s važećim propisima o dopuštenoj snazi radio i TV signala.

(2) Izgradnja novih građevina iz stavka 1. ovog članka će se vršiti u skladu sa propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina, pri čemu je potrebno osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom, te voditi računa o uklapanju u okolinu (naselja ili prirodnog prostora).

Članak 136.

Ovim planom zadržavaju se poštanske jedinice u Vrbovskom, Moravicama, Gomirju, Lukovdolu i Severinu na Kupi.

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 137.

(1) Vodovi i građevine sustava vodoopskrbe određeni su na kartografskom prikazu br. 2.2. »Energetski i vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i obrada otpada«, mj. 1:25.000.

(2) Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije opskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom.

(3) Najmanji profili cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi 1 100 mm, a sekundarna mreža može biti do 1 50 mm. Na svim čvorovima vodovodne mreže predviđeni su zaporni uređaji smješteni u betonska zasunska okna.

(4) Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena cijevima koje trebaju podnijeti radni tlak od NP 10 bara.

(5) U sklopu vodoopskrbnog sustava Vrbovskog planirana je izgradnja:

- rekonstrukcija starih, dotrajalih cijevnih vodova, kako bi se smanjili gubici vode,

- vodoopskrbni cjevovod, spoj na Regionalni vodoopskrbni sustav Gorskog kotara,

- dodatni zahvat na izvorištu Ribnjak (istražni radovi),

- vodoopskrbni cjevovod, crpne stanice (Jablan I i II) i vodspreme (Bijela kosa I i II) za rekreacijsku zonu »Bijela kosa«,

- vodospreme i crpne stanice na postojećim cjevovodima.

(6) Točna lokacija planiranih vodoopskrbnih građevina i cjevovoda bit će utvrđena konkretnim projektantskim rješenjima.

(7) Planirano je također povezivanje vodovodnih sustava na području Županije (Regionalni sustav) kako bi se u slučaju havarije mogle zadovoljiti minimalne potrebe, te automatizacija vodovodnih sustava.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 138.

(1) U sklopu sustava odvodnje Planom je planiran:

- sustav odvodnje (razdjelni) i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za naselja Vrbovsko s Jablanom, Moravice i Ljubošina,

- uz uređaj za pročišćavanje prihvatna stanica za sadržaj sabirnih jama,

- u prvim fazama izgradnje moguće je koristiti i kombinirani sustav odvodnje, tj. dok se ne izgradi cjelokupna mreža i preljevi moguće je koristiti paralelno razdjelni i mješoviti sustav.

(2) Na području gdje je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje, a sustav nije izgrađen, odvodnja za obiteljske kuće iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne vode, obavezna je izgradnja sabirnih jama, a za objekte veće od npr. 10 ES obavezan je priključak na sustav javne odvodnje.

(3) Sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevinskog područja naselja smještenog unutar II. zone zaštite izvorišta nije moguće ispusti u recipijent, već je potrebno izvesti izvan zone. Oborinske vode potrebno je izvesti izvan II. zone.

(4) Sanitarne i tehnološke otpadne vode s izdvojenog građevinskog područja gospodarske, turističke, ugostiteljske i sl. namjene skupljaju se i dovode do lokalnog uređaja za pročišćavanje čija će se lokacija odrediti UPU-om ili DPU-om.

Članak 139.

(1) Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent tretirati tako da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

(2) Rješenje odvodnje manjih naselja predviđa se, u promatranom razdoblju, na dobro izvedenim, nepropusnim, trokomornim trulišnicama s djelomičnim biološkim pročišćavanjem i njihovom urednom čišćenju i održavanju ili biodisk uređajima.

(3) Oborinska odvodnja manjih naselja predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do recipijenta.

(4) Ukoliko se u okviru manjih naselja izgrade gospodarski pogoni ili mini farme nužno je otpadnu vodu tretirati do potrebne razine prije ispuštanja u recipijent.

Članak 140.

Svi industrijski pogoni, pogoni male privrede kao i gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 141.

1) Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda.

(2) Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

(3) Zabranjeno je ograđivanje prirodnih izvora u javnoj upotrebi.

Članak 142.

(1) Inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda.

(2) Sve zemljišne čestice u inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka, imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.

(3) Obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas.

(4) U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

(5) Ukoliko nije drugačije određeno, izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama.

(6) Udaljenost građevne čestice od vodnog dobra mora biti min. 5,0 m, a površina se iznad natkritih vodotoka ne smije izgrađivati.

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 143.

(1) Posebnom studijom i plansko-projektnom dokumentacijom na razini idejnih prostornih rješenja za pojedine zahvate, trebala bi se dovršiti izgradnja elektroenergetskog sustava.

(2) Glavna planska i razvojna određenja su:

. zadržavanje svih postojećih i potencijalnih lokacija za energetske objekte (elektrane, dalekovodi, transformatorska postrojenja i dr.);

. podizanje kvalitete energetskih postrojenja uz smanjenje razine ekoloških utjecaja;

. stvoriti uvjete za korištenje dopunskih izvora energije (male hidroelektrane, sunčeva energija, bioenergija, energija vjetra i dr.);

. Za daljnji razvoj elektroenergetske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor za hidroenergetske objekte te za objekte prijenosa i distribucije električne energije;

. Razvoj mreže 20 kV potrebno je razraditi Urbanističkim planom uređenja ili Detaljnim planom uređenja. Mreža će izvan naselja i u manjim naseljima, do 500 stanovnika, biti u principu zračna, a u većim naseljima obvezno kabelska;

. Lokacije novih TS 20/0,4 kV treba tako odabrati da osiguravaju kvalitetno napajanje. Udaljenost od susjedne građevine treba biti 3-5 m odnosno 1-3 m ako građevina nema otvora.

. Prostor potreban za izgradnju hidroenergetskih objekata preciznije će se definirati studijama utjecaja na okoliš i odgovarajućom tehničkom dokumentacijom.

. Za planiranu mrežu elektroopskrbe 20 kV, na temelju analize dosadašnjeg razvoja može se predvidjeti rast vršnog opterećenja. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzuma i mogućnostima HEP-a da osigura potrebna sredstva za poboljšanje kvalitete mreže. Nova 20 kV mreža gradit će se u principu zračno Al/Če vodičima, osim u naseljenim mjestima, gdje se preporuča izvoditi kabelski, naročito na dijelu gdje bi uzrokovala smetnju širenju naselja.

. Planom se određuju sljedeće širine koridora elektroenergetskih prijenosnih građevina:

- za dalekovod 110 kV : 70 m

- za dalekovod 35 kV : 20 m.

5.4.2. Cijevni promet

Članak 144.

(1) Prostorom Grada Vrbovskog prolazi međunarodni naftovod Omišalj - Sisak (JANAF).

(2) U koridoru postojećeg naftovoda moguće je vođenje još jednog cijevoda (s pripadajućim objektima). (3) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40,0 m.

5.4.3. Opskrba plinom

Članak 145.

(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Vrbovskog određen je na kartografskom prikazu br. 2.2. »Energetski i vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i obrada otpada«, mj. 1:25.000.

(2) Područjem Grada Vrbovskog prelazi planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda Italija - Hrvatska, te trasa Vrbovsko - Ogulin - Slunj - BIH.

(3) Za opskrbu prirodnim plinom Grada Vrbovskog predviđena je izgradnja mjerno redukcijske stanice - (MRS Vrbovsko) locirane u naselju Tuk. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

(4) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40,0 m.

(5) Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

 (6) Treba podržati planove za izgradnju lokalne male energetike« čime se ostvaruje mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.

(7) Uvjetima uređenja prostora i planovima nižeg reda treba stvarati preduvjete za propulziju učinkovitih i čistih tehnologija.

Članak 146.

(1) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima nižeg ranga.

(2) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(3) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

(4) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja.

(5) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

(6) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

(7) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

5.4.4. Obnovljivi izvori energije

Članak 147.

(1) Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada Vrbovskog.

(2) Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, posebnu pogodnost ima korištenje sunčeve energije i energije okoline.

(3) Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje.

(4) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji.

6. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, zaštićenih dijelova prirode i kulturnih dobara i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti i prirodne baštine

Članak 148.

Na području Grada Vrbovskog, prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 30/94 i 72/94), nalaze se sljedeći zaštićeni dijelovi prirode:

- Medvjedi - tisa - spomenik prirode,

- Severin na Kupi - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture,

- Kamačnik - kraško vrelo, potok i kanjon - zaštićeni krajolik (značajni krajobraz); poseban rezervat - hidrološki, geomorfološko-hidrološki, ihtiološki, ornitološki.

Članak 149.

(1) Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine iz prethodnog članka, Strategijom i programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predložena je kao zaštićeni krajolik - dolina Kupe, a Prostornim planom županije predložen je prostor dolina Kupe za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (koji je naznačen u kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) a za koji bi se trebao donijeti odgovarajući akt o zaštiti, i to u rangu:

. park prirode

2) Park prirode doline Kupe obuhvaćao bi prostor na području Grada Čabra, Delnica i Vrbovskog te Općine Brod Moravice.

3) Visoravan iznad doline Kupe - osim same doline Kupe pejzažno su vrijedni dijelovi pripadajuće kraške visoravni u predjelu Plemenitaš - Razdrto - drage - Kuti - Završje - Podstene. Uz zaštitu slikovitih vidikovaca posebnu pažnju treba posvetiti brojnim prirodnim i ruralnim vrijednostima.

(4) Zaštita, uređenje, unapređenje i korištenje parka prirode utvrđuje se prostornim planom. Prostorni plan donosi Sabor.

(5) Do proglašenja ranga zaštite prirodne baštine iz ovog članka, uređenje i način korištenja na predmetnom području jednak je onome određenom za područja osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza iz članka 151.

(6) Za predloženo području štićenog područja, izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja. Do donošenja spomenutog Plana, mjere provedbe za građevinska područja naselja i za građenje izvan građevinskih područja propisane su ovim Planom.

Članak 150.

(1) Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine iz prethodnog članka, ovim su prostornim planom određeni ostali evidentirani dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (koji su naznačeni u kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštite prostora«), a za koje bi se trebalo donijeti odgovarajuće akte o zaštiti, i to u rangu:

. značajan krajobraz; poseban rezervat - hidrološki

(2) Prostor obuhvaća izvorište rijeke Dobre s užim zaleđem, u susjednoj Općini Skrad i malim dijelom, na rubu naselja Matići u Gradu Vrbovsko.

Članak 151.

(1) U parku prirode su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.

(2) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično).

(3) U značajnom krajobrazu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

(4) Na spomeniku prirode i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Potrebno je spriječiti svaku novu izgradnju u neposrednoj blizini spomenika prirode.

(5) Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

Članak 152.

Za zahvate u prostoru na područjima navedenim u člancima 148., 149. i 150. obvezatno je ishođenje posebnih uvjeta nadležnih tijela za zaštitu prirodne baštine.

Članak 153.

(1) Područje Grada Vrbovskog pripada prirodno-geografskoj regiji gorske Hrvatske - Gorskom kotaru.

(2) Unutar prostora izdvajaju se prostorne cjeline:

Sjeverozapadno gorsko područje, dolina Kupe i Velikokapelski gorski prostor.

(3) U prostoru pretežito pod šumom treba održavati kao krajobrazne i ambijentalne vrijednosti: otvorene površine - polja i proplanke.

(4) Infrastrukturne koridore (ceste, dalekovode itd.) treba projektirati i graditi na način da što manje oštećuju krajolik.

6.2. Kulturna dobra

Članak 154.

(1) Na području Grada Vrbovskog prema Zakonu o zaštiti spomenika kulture nalaze se slijedeća registrirana, predložena za registraciju i evidentirana* kulturna dobra:

* dalje u tekstu korištene oznake za kategoriju zaštite: registrirano (RZG/R), predloženo za registraciju (PR) i evidentirano (E) *

(2) Povijesne urbanističke cjeline *

- Blaževci - ruralna cjelina (25 obiteljskih okućnica) - PR

- Lukovdol - povjesna cjelina - PR

- Dolenci (Gorenci) - E

- Plemenitaš - ruralna cjelina - PR

- Štefanci - ruralna cjelina (7 obiteljskih okućnica) - PR

- Zapeć - ruralna cjelina (10-tak obiteljskih okućnica) - PR

- Zaumol - ruralna cjelina (14 obiteljskih okućnica) - PR

* zaštićene cjeline naselja uključuju i sve pojedinačne spomenike kulturne baštine (povijesne sklopove i građevine, memorijalne objekte)

(3) Povijesni sklopovi i građevine

Sakralne građevina (crkve, kapele i poklonci)

Damalj - kapela Sv. Ilije - E

Gomirje - manastir sa crkvom Rođenja Sv. Jovana Preteče - R - 0227

Lukovdol - crkva Blažene Djevice Marije - PR

Osojnik - kapela Sv. Petra i Pavla - R - 0346

Plemenitaš - kapela Sv. Antuna Padovanskog - E

Rtić - crkva Sv. Franje Ksaverskog - R

Severin na Kupi - kapela Sv. Florijana

Vrbovsko - crkva Sv. Ivana Nepomuka - E

Vrbovsko - kapela Sv. Ilije - PR

Stari gradovi

Severin na Kupi - kaštel - RZG - 0188

Stambene građevine

Jakšići - zgrada - E

Lukovdol - rodna kuća Ivana Gorana Kovačića - R - 0176

Moravice - kuća Petrović - E

Plemenitaš - kurija - E

Vrbovsko - Senjsko - kuća Hibler - E

Javna plastika i urbana oprema

Gomirje - spomeničko mjesto Gomirska kosa - R - 0283

Gomirje - spomen kosturnica - E

Ljubošina - spomeničko mjesto - E

Lukovdol - groblje - spomen kosturnica - E

Lukovdol - spomenik Ivanu Goranu Kovačiću - E

Moravice - spomen kosturnica (kod osnovne škole) - E

Moravice - spomen kosturnica (kod željezničke stanice) - E

Moravice - spomeničko mjesto »Mlinari« - R - 0299

Moravice - spomeničko mjesto Rajnovo brdo - R - 0285

Moravice - nadgrobni spomenik - E

Plemenitaš - spomeničko mjesto u šumi Litorić - R - 0284

(4) Arheološka baština

Lukovdol - spilja Tetinja - E

Članak 155.

(1) Za sve zahvate u prostoru na zaštićenim (R), preventivno zaštićenim (PR) i evidentiranim (E) kulturnim dobrima iz prethodnog članka i u njihovoj neposrednoj blizini potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi posebnim zakonima propisane uvjete i odobrenja.

(2) Za građevine označene kao evidentirana baština (E) najčešće lokalne važnosti, opisani postupak nije obavezan ali je preporučljiv. Mišljenje se može zatražiti i za građevine izvan predjela zaštite, osobito u dijelu koji graniči sa zaštićenim predjelom, ako se građevine nalaze na osobito vidljivim mjestima važnim za sliku naselja ili krajolika.

(3) Za sve vrednije građevine, predjele (zone) i lokalitete koji su na kartama i tablicama označenim oznakom PR do donošenja odgovarajućega rješenja treba primijenjivani iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zaštićene građevine.

Članak 156.

(1) Osnovni oblik zaštitite kulturnih dobara provesti njihovom identifikacijom i dokumentacijom; stručnim i znanstvenim procesom utvrđivanja spomeničkih vrijednosti pojedinačnih građevina i cjelina u određenom povijesnom prostoru i organiziranim bilježenjem njihovih osobina na najprimjereniji način. Identifikacija rezultira izradom inventara graditeljske baštine, a dokumentacija arhivom podataka o toj baštini.

(2) U tijeku je izrada konzervatorske podloge, a kroz koju treba provesti intenzivnu inventarizaciju, ponovno vrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske baštine, te mjere i režime zaštite kulturnih dobara na području obuhvata Plana, što uključuje potrebu revizije zaštićenih cjelina obzirom na stupanj očuvanosti. Smjernice iz konzervatorske podloge koristiti će se u planu kao njegov integralni dio.

(3) Do izrade konzervatorske podloge posebni uvjeti zaštite i očuvanja kulturnih dobara utvrđivati će se temeljem postojećih elemenata i saznanja nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

(4) U područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukture ili određenih djelatnosti obvezatna su prethodna istraživanja graditeljske baštine, a osobito mogućih arheoloških zona ili lokaliteta.

Članak 157.

Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome Ministarstvo kulture - Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

7. Mjere postupanja s otpadom

Članak 158.

(1) Na području Grada Vrbovskog predviđa se lokacija transfer stanice za komunalni otpad, koja bi bila uključena u županijski sustav gospodarenja otpadom.

(2) Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja

na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

(3) Postupanje s otpadom razumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

(4) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje; opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozije i požara; stvaranje buke i neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.

Članak 159.

(1) Otpad su tvari ili predmeti:

- koje je posjednik otpada odbacio, namjerava ili ih mora odbaciti.

(2) Otpad se po mjestu nastanka dijeli na:

- komunalni otpad - otpad iz kućanstva, od čišćenja javnih površina i otpad sličan kućnom otpadu iz kućanstva, koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima;

- industrijski otpad - otpad iz proizvodnog procesa u industriji, gospodarstvu, obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada;

- ambalažni otpad - ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje;

- građevni otpad - otpad koji nastaje gradnjom, održavanjem i uklanjanjem građevina prema posebnom propisu;

- električni i elektronički otpad - bilo koja električka ili elektronička oprema pokrivena definicijom otpada koja se odbacuje,

- - otpadna vozila i otpadne gume - otpada koji nastaje protekom životnog ciklusa proizvoda.

Članak 160.

Otpad se po svojstvima dijeli:

- opasni otpad - svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom;

- komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada;

- neopasni otpad - otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada;

- inertni otpad - neopasni otpad koji ne podliježe značajnijim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama;

- nije topiv, goriv ni na druge načine reaktivan niti biorazgradljiv;

- sa tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na ljudsko zdravlje ili na povećanje emisija u okoliš;

- vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda.

Članak 161.

Osnovi ciljevi postupanja s otpadom su:

- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja,

- kontrolirano odlaganje otpada,

- saniranje otpadom onečišćenog tla.

Članak 162.

(1) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 151/03) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 1996.),

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/1997 i 112/01),

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine« broj 53/1996),

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/1998).

(2) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(3) Proizvođač otpada može privremeno skladištiti otpad unutar poslovnog prostora.

(4) Opasni otpad namijenjen obrađivanju i/ili odlaganju smije se privremeno skladištiti unutar poslovnog prostora najduže 12 mjeseci.

(5) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume namijenjeni obrađivanju smiju se skladištiti unutar poslovnog prostora najduže 12 mjeseci, a namijenjeni odlaganju smiju se skladištiti najduže 6 mjeseci.

Članak 163.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Vrbovsko, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama zakona koji se odnosi na opasni otpad.

(3) Provođenje mjera za postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(4) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 164.

(1) Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti.

(2) Otpad iz 1. stavka ovog članka može se iznimno odložiti s ostalim otpadom ili spaliti ako je to gospodarski opravdano i nije štetno za okoliš, uz suglasnost upravnog odjela županije nadležnog za poslove zaštite okoliša.

(3) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 165.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/99, 86/99 i 12/01)

za područje Grada Vrbovskog obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih određenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/2000, 136/04) i Prostornim planom Županije (»Službene novine« broj 14/00).

Članak 166.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 167.

(1) Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža.

(2) Šume i šumsko zemljište mogu mijenjati svoju namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine« broj 140/05).

(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih linijskih građevina predviđenih ovim planom i planovima višeg reda.

(4) Na šumskom zemljištu mogu se graditi:

- građevine za potrebe gospodarenja šumom,

- građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda,

- športske, rekreacijske, turističke i zdravstvene građevine (ako nisu u suprotnosti s funkcijom šume).

(5) Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, naročito na području uz koridor autoceste, predjelima uz vodotoke i sl.

(6) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 168.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 169.

(1) Na području Grada Vrbovskog razlikuju se četiri grupe tla podobnog za građenje koje su prikazane u grafičkom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mj. 1:25.000.

(2) Osnovno geotehničko zoniranje područja Grada Vrbovskog izvršeno je na temelju raspoloživih podataka, a ustanovljeno je četiri geotehničke kategorije:

- Tla IV. grupe svrstana su u područja podložna djelovanju erozije. Područje oblikovana u tom tipu tla su istovremeno zone djelomične ili u cijelosti podložne poplavama.

- Tla II. i III. grupe su pretežito nestabilna područja s naglašenim djelovanjem erozije.

- Tlo I. grupe čini tlo krša i pokriva ostali dio Grada.

(3) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko mikrozoniranje na područjima gdje se nalaze tla II., III. i IV. grupe kao i kontaktne zone s područjima I. grupe u građevinskim područjima za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

(4) I. geotehnička kategorije - zona krša

U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

IA geotehnička kategorije - zona pokrivenog krša

U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

II. geotehnička kategorije -zona paleozojskih klastičnih stijena

Osnovnu stijenu tvore paleozojske klastične stijene koje su vrlo raznolikog litološkog sastava (glinoviti do pjeskoviti šejlovi, pješenjaci i koglomerati). Osnovna stijena je većinom pokrivena glinovitom korom raspadanja, a djelomično i padinskim tvorevinama. Teren je djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je u mjestimice nestabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja, pojava manjih klizišta je moguća. Upojnost terena je izrazito mala, klastična stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Tereni ove kategorije većinom su pogodni za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na zone I kategorije. Manje pogodna mjesta su šire zone i padine pokrivene potencijalno pokretnim glinovitim naslagama.

III. geotehnička kategorije - zona riječno-potočnih naplavina

Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su zamočvareni. Teren je u cijelosti nepogodan za građenje.

8.2. Zaštita zraka

Članak 170.

(1) Postojeći i planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Za postojeće eksploatacijsko polje kamenoloma Hambarište putem inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere provedbe monitoringa, kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i pro

pisati eventualna izrada sanacijskog programa, tj. poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).

(2) Zbog blizine i utjecaja autoceste Goričan-Zagreb-Rijeka potrebna je stalna kontrola - monitoring kakvoće zraka.

Za planirano, buduće skijalište Bijela kosa (najveći izdvojeni sadržaj u prostoru Grada), predviđene su (SUO) mjere zaštite tijekom izgradnje i korištenja skijališta.

(3) Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma obuhvaćaju:

- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih uređajima za hvatanje prašine,

- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti premljeno uređajima za otprašivanje,

- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako bi se spriječilo dizanje prašine,

- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije preći 10-100 mg/m3 zraka,

- ukupne lebedeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 (mg/m3, dok taložna tvar (sediment) ne smije prijeći 350 mg/m2 na dan.

(4) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 171.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečiščujućih tvari u zrak.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/1996.),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/1998) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. Zaštita voda

Članak 172.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Vrbovskog određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 23/04, Glasnik karlovačke županije 38/04), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mj. 1:25.000.

(2) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite određene su Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće iz stavka (1) ovog članka.

Članak 173.

(1) Mjere zaštite vodozaštitnih područja postižu se propisivanjem mjera zaštite za cijelo priljevno područje (podzemno i nadzemno) i crpilišta. Vodozaštitno područje izvorišta vode podijeljeno je na četiri zone zaštite za koje se propisuju smjernice za zaštitu.

(2) Za pojedina izvorišta utvrđene su sljedeće zone zaštite na području Grada Vrbovskog:

1. Četiri zone (I., II., III. i IV.) zaštite za izvor Ribnjak.

2. Tri zone (I., II. i III.) zaštite za izvorište Draškovac i Topli potok.

3. Tri zone (I., III. i IV.) zaštite za potencijalna izvorišta Studeno vrelo i izvor Kamačnik.

(3) Prva zona sanitarne zaštite - zona s najvišom razinom zaštite (zona sanitarne zaštite samog izvorišta i vodoopskrbnih objekata). Ova zona obuhvaća i zaštitu ponora i ponornih zona s direktnim utjecajem na izvorište vode. To su ograđena područja i pod kontrolom korisnika izvorišta.

(4) Druga zona sanitarne zaštite obuhvaća neposredno zaleđe izvorišta pitke vode iz kojeg površinske i podzemne vode gravitiraju neposredno prema izvoru. To je zona strogog ograničenja. U ovoj zoni se dozvoljava jedino izgradnja s odvodnjom otpadnih voda izvan zone zaštite, a zahtjeva se i posebna briga o uređenju slobodnih površina. Ova zona obuhvaća i građevinska područja naselja s neodgovarajuće riješenom odvodnjom otpadnih voda. U ovoj zoni se ograničava izgradnja rizičnih objekata za podzemne vode.

(5) Treća zona sanitarne zaštite predstavlja zonu ograničenja i obuhvaća preostali dio slivnog područja, tj. područje prihranjivanja izvorišta. U njoj se ograničava izgradnja i postojanje proizvodnih objekata koji koriste i stvaraju opasne tvari u proizvodnim procesima. U ovoj zoni posebnu pažnju treba dati odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda i zbrinjavanju otpadnih tvari kao i mjera zaštite za poljoprivrednu proizvodnju.

(6) Četvrta zona sanitarne zaštite predstavlja zonu sanitarne kontrole, a obuhvaća preostale dijelove slivnih područja. Za četvrtu zonu zaštite provodi se još blaži stupanj ograničenja.

Članak 174.

Zaštita vodonosnika, kao najvažnijeg prirodnog resursa, zahtijeva primjenu sljedećih mjera:

- osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obvezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama,

- sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi u vodonosniku.

Članak 175.

(1) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima.

 (2) U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata.

(3) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(4) Postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija sa ciljem postizanja propisanih mjera zaštite.

Članak 176.

(1) Otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti metodom autopurifikacije, izgradnjom trodijelnih septičkih jama s kontroliranim upuštanjem u tlo.

(2) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

(3) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame gnojovke ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje.

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 177.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(2) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (Narodne novine broj 20/03) donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

(3) Pravilnik o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine broj 145/ 04) propisuje najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

4) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

(5) Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

- odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport,

- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitanata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitanata),

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

- povremeno ograničenje emisije zvuka.

(6) Zaštita od buke provodi se danonoćno.

8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 178.

(1) Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Gradu Vrbovsko ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

(2) Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Vrbovsko.

(3) Skloništa opće i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(4) Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 179.

Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara potrebno je primjeniti slijedeće mjere:

a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite:

- dopunske zaštite otpornosti 50 kPa,

- osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.

b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa:

- skloništa planirati ispod građevina, kao najniže etaže,

- osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa),

- osigurati rezervne izlaze iz skloništa,

- osigurati lokacije za javna skloništa.

c) Urediti rezervnu deponiju komunalnog otpada.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 180.

Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod planova nižeg reda u suradnji sa nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/ 86), te osobito uvažavati činjenicu da se Grad Vrbovsko nalazi u zoni VIIo seizmičnosti prema MCS skali (što se isčitava i iz kartografskog prikaza 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«).

8.5.3. Zaštita od rušenja

Članak 181.

(1) Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(4) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada Vrbovskog (a posebno za izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje), mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 182.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev za zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Grada Vrbovskog.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

(5) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Članak 183.

(1) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putovima, te je dužna po njima i postupati.

(2) Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.

(3) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(4) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

5) Pri gradnji građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina ili plinova moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95).

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

Članak 184.

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijet će se za:

- PPPPO - Park prirode dolina Kupe.

(2) Granica obuhvata plana na području Grada Vrbovsko prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« mj. 1:25000.

(3) Do donošenja ovog PPPPO-a za zaštićeno područje prirodne baštine za građevinska područja naselja primjenjuju se Odredbe ovog Plana.

Članak 185.

(1) Izrada Urbanističkih planova uređenja obvezatna je za:

- građevinska područja naselja:

- UPU 1 - Vrbovsko (N110, dio N 111, N 112, N 113, N 114, N 115) i izdvojenog građevinskog područja groblja (G17 i G18);

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- proizvodne i poslovne namjene:

- UPU 2 - zona (I1) u Vrbovskom;

- UPU 3 - zona (I2) u Vrbovskom;

- UPU 4 - zona (I3) i (K5) u Moravicama;

- UPU 5 - zona (I6) i (K3) u Klancu - Rimu;

- poslovne namjene:

- UPU 6 - zona (K1) u Vrbovskom;

- UPU 7 - zona (K4) u Blaževcima,

- športsko-rekreacijska namjena:

- UPU 8 - skijalište (R11) »Bijala kosa 1.« u Jablanu i Vujnovićima;

- UPU 9 - skijalište (R12) »Bijala kosa 2.« u Jablanu;

- UPU 10 - zona (R4) u Rimu-Zdihovu-Liplju;

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavaka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

Članak 186.

(1) Izrada detaljnih planova uređenja obvezatna je za:

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- proizvodne namjene:

- DPU 1 - zona (I5) u Tuku;

- DPU 2 - zona (I7) u Gomirju;

- poslovne namjene:

- DPU 3 - zona (K2) u Vrbovskom;

- ugostiteljsko turistička namjena:

- DPU 4 - hotel (T1) u Vrbovskom;

- DPU 5 - kamp (T21) i rekreacija (R31), u Severinu na Kupi;

- DPU 6 - kamp (T22) i rekreacija (R32), u Klancu;

- športsko-rekreacijska namjena:

- DPU 7 - strelište (R2) u Nadvučniku;

- DPU 8 - zona (R33) u Gomirju;

- DPU 9 - zona (R34) u Blaževcima;

- DPU 10 - Severin na Kupi - Damalj (R51);

- DPU 11 - zona (R52) u Musulinima;

- infrastrukturna namjena:

- DPU 12 - zona PUO Vrbovsko-Tuk (IS4);

- površina farma:

- DPU 13 - zona (F) u Vrbovskom (Jelovac);

- površina uzgajališta:

- DPU 14 - zona (H1) u Tićima;

- DPU 15 - zona (H2) u Vujnovićima (Kamačnik);

- groblje:

- DPU 16 - groblje (G3) u Gomirju;

- DPU 17 - groblje (G2) u Dokmanovićima.

(2) Granice obuhvata Detaljnih planova uređenja iz stavaka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

(3) Za područja obuhvaćena obaveznom izradom UPU-a, izrada Detaljnih planova određuje se tim Planom.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 187.

(1) Rubna i manje razvijena naselja su Štefanci, Zapeć, Rtić, Poljana, Komlenići, Dolenci, Dragovići, Tomići, Gornji Vukšići i Topolovica sa veoma malim brojem stanovnika ili Lesci, Međedi i Radočaj bez stanovnika, te je na ovim prostorima potrebno:

- revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja,

- provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i sl.) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i ulaganja u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život.

(2) Prostor u dolini Kupe ima mali broj naselja i stanovnika te mu je potrebno na svim nivoima osigurati uvjete za graničarsko gospodarstvo na temelju komparativnih prednosti područja i međudržavne pogranične suradnje.

Članak 188.

(1) Potrebno je ostvarivati poticajne mjere populacijske politike provođenjem »Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske«.

(2) Poticajnim mjerama potrebno je:

. poticati naseljavanje u Vrbovsko, koje je kao gradsko središte i središte šire okolice glavni razvojni pokretač ovoga područja,

. revitalizirati ostala značajnija (vitalna) naselja koja su ovim planom određena kao manja lokalna (poticajno razvojna) središta kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja.

Članak 189.

Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni;

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 190.

(1) U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Vrbovsko Gradsko vijeće donosi četverogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru.

(2) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:

- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije,

- zaštita prostora,

- upravljanje prostorom,

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,

- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo),

- potrebna razina uređenja zemljišta, izvori i rokovi financiranja izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 191.

(1) Postojeći objekti stambene izgradnje, poslovni ili stambeno-poslovni objekti te objekti druge namjene koji se nalaze na površinama predviđenim prostornim planom za drugu namjenu ili su odgovarajuće namjene, ali se nalaze na području za koje je po zakonu obavezno donošenje detaljnog plana uređenja, mogu se iznimno rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, uz uvjet da Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru nisu predviđeni za rušenje. Može se odobriti rekonstrukcija postojećih građevina i to za:

a) stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima;

2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 10 m2 brutto po stanu ili poslovnom prostoru;

4. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

b) građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine):

1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta;

2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture;

3. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

(2) Iznimno, izvan građevinskog područja može se odobravati adaptacija, sanacija i rekonstrukcija postojećih stambenih i gospodarskih građevina koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968., a Planom Vrbovskog smatraju se postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja, a prema uvjetima za izgradnju novih građevina.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 192.

Do izrade urbanističkih planova uređenja mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

1. Do donošenja Urbanističkog plana naselja Vrbovsko (UPU 1) dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja pomoćnih građevina uz postojeće građevine osnovne namjene prema uvjetima iz ovog Plana;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

2. Do donošenja Urbanističkih planova uređenja (UPU 2, UPU 3, UPU 4) za površine izvan naselja za izdvojene namjene - proizvodne namjene (I1 i I2) u Vrbovskom, (I4) u Moravicama, te Detaljnog plana uređenja (DPU 2) za (I7) u Gomirju, dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina proizvodne namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

3. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - poslovne namjene: (UPU 7) za (K4) u Blaževcima nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina osim unutar izgrađenog dijela.

4. Do donošenja Detaljnih planova uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - ugostiteljsko turističkih namjena: (DPU 4) za (T1) u Vrbovskom i (DPU 5) za (T21) u Severinu na Kupi, dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko turističke namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

5. Do donošenja Detaljnog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - farma: (DPU 13) za (F) u Vrbovsko (Jelovac) - Tuk, dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina farme prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

6. Do donošenja Detaljnih planova uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - uzgajališta: (DPU 14 i DPU 15) za (H1 i H2) u Tićima i Vujnovićima (Kamačnik), dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

7. Do donošenja Urbanističkih planova uređenja i Detaljnih planova uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - špotrtsko-rekreacijske namjene: (UPU 8 i UPU 9) za (R11 i R12) u Jablanu i Vujnovićima; (DPU 7) za (R2) u Nadvučniku i (DPU 8) u Gomirju dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina športsko-rekreacijske namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture;

- izgradnja pristupnih cesta, skijaške staze, vučnice i trafostanice na dijelu k.č. 642/2, 642/3, 3988, 3994, K.O. Vrbovsko i dijelu k.č. 1448, 1442/1 i 1451 K.O. Gomirsko Vrbovsko.

8. Do donošenja Detaljnog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - groblje (DPU 16 i DPU 17) za (G3) u Gomirju i (G2) u Dokmanovićima dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina postojećeg groblja;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture;

- interpolacija unutar izgrađenog dijela groblja.

Članak 193.

Stupanjem na snagu ovog Plana, DPU za dio gradskog središta »Ulica Dobra - Vrbovsko« (»Službene novine« broj 16/98) ostaje na snazi do izrade novih dokumenata prostornog uređenja propisanih ovim planom, u dijelu koji je u skladu s ovim Planom.

Članak 194.

(1) Ovaj Plan izrađen je u 4 (četiri) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Vrbovsko i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Vrbovsko.

(2) Po jedan izvornik Plana zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

1. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

2. Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji; Službi za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko - pravne poslove; Ispostava Vrbovsko

3. Županijskom zavodu za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije

4. Jedinstvenom upravnom odjelu - Odsjek za komunalni sustav Grada Vrbovsko.

(3) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

Članak 195.

Postupci pokrenuti po odredbama Odluke o građevinskom području Grada Vrbovskog (»Službene novine« broj 27/89) prije stupanja na snagu ove Odluke dovršiti će se prema toj Odluci.

Članak 196.

Danom stupanja na snagu ove Odluke na području Grada Vrbovskog prestaje važiti Odluka o građevinskom području općine Vrbovsko (»Službene novine« broj 27/89).

Članak 197.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-02/05-01-19

Ur. broj: 2193-01-01/05-1

Vrbovsko, 29. prosinca 2005.

GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG

Predsjednik

Gradskog vijeća

Slavko Medved, inž., v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr