61.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20), članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine”, broj 92/10 i 114/22), članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama („Narodne novine”, broj 22/19), članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja („Službene novine” Primorsko-goranske županije, broj 26/09, 32/09, 10/13, 24/17-pročišćeni tekst, 09/18 i 09/21) Gradsko vijeće Malog Lošinja na svojoj sjednici održanoj dana 3. studenog 2023. godine, donosi sljedeću

O D L U K U

o agrotehničkim mjerama, mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite
od požara na području Grada Malog Lošinja

I. UVOD

Članak 1.

Ovom Odlukom o agrotehničkim mjerama, mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara (u daljnjem tekstu: Odluka) na području Grada Malog Lošinja (u nastavku teksta: Grad) propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, te mjere zaštite od požara radi održavanja i zaštite poljoprivrednih zemljišta na području Grada.

Članak 2.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru upisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta unutar granice građevinskog područja, površine veće od 500 m2 i katastarske čestice poljoprivrednog zemljište izvan granice građevinskog područja planirano dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.

II . AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

U cilju održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sprečavanje nastajanja štete na istom, propisuju se sljedeće agrotehničke mjere:

1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka,

2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

3. suzbijanje organizama štetnih za bilje,

4. gospodarenje biljnim ostatcima,

5. održavanje organske tvari i humusa u tlu,

6. održavanje povoljne strukture tla,

7. zaštita od erozije,

8. održavanje plodnosti tla.

Radi provođenja agrotehničkih mjera, sprječava se bespravna gradnja i postavljanje montažnih i čvrstih objekata na poljoprivrednom zemljištu.

1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 4.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

1. redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta,

2. održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,

3. održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama

4. održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

U cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta, vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta, dužni su primijeniti odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla, te njege usjeva i nasada.

Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.

3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje

Članak 6.

Vlasnici/posjednici/korisnici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.

Nakon provedbe postupka iz stavka 1. ovog članka, vlasnici odnosno posjednici, dužni su odlagati ambalažu sukladno zakonskim i podzakonskim aktima vezanim za gospodarenje otpadom.

4. Gospodarenje biljnim ostatcima

Članak 7.

U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Članak 8.

Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju:

1. primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla,

2. primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,

3. obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,

4. obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

5. Održavanje organske tvari i humusa u tlu

Članak 9.

Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.

Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice – okopavine – leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.

Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu.

Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.

Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.

6. Održavanje povoljne strukture tla

Članak 10.

Korištenje mehanizacije namijenjene isključivo obradi tla u svrhu poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednom zemljištu mora biti primjereno stanju i svojstvima zemljišta.

7. Zaštita od erozije

Članak 11.

U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije određuju se sljedeće mjere:

- zabrana sječe dugogodišnjih nasada, podignutih radi zaštite od erozije vodom i vjetrom, osim sječe iz agrotehničkih razloga,

- zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,

- zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, osim u slučaju prenamjene poljoprivrednog zemljišta,

- obvezno zatravljivanje strmog zemljišta,

- zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura, odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura,

- obvezno provoditi pravilnu izmjenu usjeva na nagnutim terenima (>15%)

- obvezno pri uzgoju trajnih nasada na nagnutim terenima (>15%), međuredni prostori moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta radi ostvarivanja svrhe iz stavka 1. ovog članka, dužni su održavati pregradne suhozide na mjestima gdje postoji neposredna opasnost od pomicanja i urušavanja tla.

8. Održavanje plodnosti tla

Članak 12.

Plodnost tla mora se održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj mikro i makrohranjiva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJA POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 13.

Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisuju se:

- održavanje živica i međa,

- održavanje poljskih putova,

- uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje,

- sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica

- sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.

Održavanje živica i međa

Članak 14.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redoviti održavati i orezivati, na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela. Živice uz poljske putove, odnosno međe, mogu se zasaditi najmanje 1 m od ruba puta, odnosno međe.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.

Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa.

Za ograđivanje parcela na međama, zabranjuje se korištenje bodljikave žice.

Održavanje poljskih putova

Članak 15.

U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti se o poljskim putovima koje koriste.

Pod održavanjem poljskih putova podrazumijeva se naročito:

- redovito održavanje i uređivanje poljskih putova, kako ne bi ometali provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila,

- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom,

- čišćenje i održavanje odvodnih kanala, propusta i sistema odvodnje i otjecanja oborinskih voda,

- sprečavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,

- sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta,

- sprečavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim i drugim neprikladnim materijalom i sl.),

- sprečavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.

Za održavanje putova u privatnom vlasništvu (putovi služnosti) odgovorni su njihovi vlasnici, odnosno posjednici.

Članak 16.

Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:

- preoravanje poljskih putova,

- sužavanje poljskih putova, kao i njihovo širenje i devastacija probijanjem te prenamjena u cestovne površine.

- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,

- nanošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,

- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

˝

Uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje

Članak 17.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili izgrađeni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala, u slučajevima kada su ti kanali građeni kao zasebni objekti, obvezni su iste čišćenjem održavati u stanju funkcionalne sposobnosti, kako bi se omogućilo prirodno otjecanje oborinskih voda.

Sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 18.

Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih čestica na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe.

Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 19.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta, u područjima gdje se često javljaju jaki vjetrovi koji mogu prouzročiti eroziju tla, obavezni su zasaditi i održavati vjetrozaštitni pojas.

IV. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 20.

Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama vlasnici odnosno posjednici zemljišta dužni su:

- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove,

- uklanjati bolesne suhe biljke kao i biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera najkasnije do 1. lipnja tekuće godine,

- uklanjati suhe biljne ostatke nakon žetve, berbe i sl. u roku od 15 dana,

- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom,

- poduzeti i ostale preventivne mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprečavanja nastanka i širenja požara.

Spaljivanje biljnih otpadaka i korova može se obavljati isključivo uz poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite od požara, kao i:

- obvezno ishođenje dozvole nadležne Javne vatrogasne postrojbe

- obvezno spaljivanje obaviti na dijelu poljoprivrednog zemljišta koji je najmanje 100 metara udaljeno od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama.

- tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala,

- spaljivanju moraju biti nazočne punoljetne osobe koje su zapalile vatru i to od zapaljenja vatre do njenog potpunog sagorijevanja i uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara,

- nakon sagorijevanja korova i biljnog otpada osobe su dužne pregledati mjesto loženja te ostatke sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom,

- poduzeti i ostale preventivne mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprječavanja nastanka i širenja požara.

Zabranjuje se spaljivanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom zemljištu od 1. lipnja do 31. listopada, za vrijeme jakog vjetra i noćnim satima (od 19,00 do 05,00 sati) i na trasama elektroenergetskih vodova.

V. MJERE ZA SPRJEČAVANJE BESPRAVNE GRADNJE I POSTAVLJANJA OBJEKATA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 21.

Protivno odredbama zakona, podzakonskih propisa i Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja zabranjeno je na poljoprivrednom zemljištu:

- betonirati poljoprivredno zemljište, nasipavati poljoprivredno zemljište građevinskim otpadom i/ili drugim materijalom bez suglasnosti nadležnog tijela Grada,

- suprotno odredbama Prostornog plana Grada postavljati kamp kućice, prikolice, kontejnere i druge pokretne objekte i naprave koji mogu služiti za stanovanje ili iznajmljivanje u svrhu boravka osoba, graditi, postavljati te ukopavati objekte koji su namijenjeni stanovanju ili iznajmljivanju u svrhu boravka osoba, metalnih brodskih kontejnera, kiosk kućica, svih vrsta plovila kao i drugih sličnih izvedenica istih, kao i sve ostale objekte koji nisu namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji.

- na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici na kotačima (mobile home), autodomu (kamperu) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru, kao i na ostale načine koji se mogu okarakterizirati kao kampiranje.

- gradnja i nasipavanje puteva i cesta protivno odredbama važećeg prostornog plana i bez suglasnosti nadležnog tijela Grada.

Članak 22.

Predmeti, naprave i objekti koji se izgrade, ukopaju ili postave na poljoprivredno zemljište u vlasništvu Grada i/ili u vlasništvu drugih osoba na način koji je u suprotnosti sa Prostornim planom Grada i koji su suprotni odredbama ove Odluke, smatraju se protupravno postavljenim predmetima, napravama i objektima te se moraju odmah ukloniti.

Članak 23.

Vlasniku, odnosno korisniku protupravno postavljenog predmeta, naprave i objekta službenik Grada koji je nadležan vršiti nadzor nad provedbom ove Odluke naredit će rješenjem njegovo uklanjanje i vraćanje zemljišta u prvobitno stanje.

Ako vlasnik, odnosno korisnik protupravno postavljenog predmeta, naprave i objekta ne postupi po rješenju službene osobe iz prethodnog stavka, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na odgovornost i trošak vlasnika, odnosno korisnika.

VI. MJERE ZA SPRJEČAVANJE PROTUPRAVNOG ODLAGANJA OTPADA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU I POLJOPRIVREDNIM RUDINAMA

Članak 24.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se nepropisno odlaganje svih vrsta otpada.

Članak 25.

Na poljoprivrednom zemljištu zabranjuje se kopanje iskopa te njegovo ispunjenje sa odbačenim građevinskim kao i drugim otpadom.

Članak 26.

Zabranjuje se nelegalno odlaganje svih vrsta otpada u jame, špilje i lokve, te ostala udubljenja u zemlji te njihovo ispunjavanje otpadom ili zatrpavanje zemljom.

VII. NADZOR

Članak 27.

Nadzor nad provedbom agrotehničkih mjera propisanih ovom Odlukom provode službenici Grada kojima je to opisu radnog mjesta (dalje u tekstu: službena osoba).

Pri obavljanju službene dužnosti službene osobe iz prethodnog stavka nose službenu odoru i imaju službenu iskaznicu.

Članak 28.

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke službena osoba je ovlaštena:

- zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

- uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

- zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru,

- prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)

- obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

Članak 29.

Javnopravna tijela te pravne i fizičke osobe obvezne su službenoj osobi, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im on odredi, omogućiti provedbu nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru njegovih ovlaštenja.

Nadležno tijelo ovlašteno je zatražiti pomoć policije ako se prilikom izvršenja rješenja službene osobe pruži otpor ili se otpor osnovano očekuje.

U cilju provođenja ove Odluke i zaštite imovine Grada službena osoba može poduzimati odgovarajuće mjere u zajedništvu s nadležnim državnim i drugim tijelima, odnosno, zaštitarskim tvrtkama.

Članak 30.

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke službena osoba ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje agrotehničkih mjera i to:

- uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, naprava, objekata, uređaja, reklama i drugo;

- zabraniti obavljanje radova;

- narediti vraćanje poljoprivrednog zemljišta u prvobitno stanje;

- narediti i druge mjere i radnje u svrhu održavanja poljoprivrednog zemljišta.

Mjere propisane ovom Odlukom službena osoba naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila odredbe ove Odluke, odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu. Ako se ta osoba ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe.

Ako službena osoba utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

Članak 31.

Protiv upravnih akata koje donosi službena osoba može se u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka rješenja izjaviti žalba o kojoj odlučuje nadležno upravno tijelo Primorsko-goranske županije.

Žalba izjavljena protiv rješenja službene osobe ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 32.

Za prekršaje propisane ovom Odlukom službena osoba može od počinitelja prekršaja naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma novčane kazne, ako je prekršaj utvrdio obavljanjem nadzora u okviru svoje nadležnosti, neposrednim opažanjem, uporabom tehničkih uređaja, te pregledom vjerodostojne dokumentacije.

Smatrat će se da je novčana kazna iz stavka 1. ovog članka naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako počinitelj prekršaja nije u trenutku kada je zatečen na mjestu počinjenja prekršaja u mogućnosti platiti novčanu kaznu, a istu plati u roku od tri dana, te dostavi dokaz o izvršenoj uplati.

Smatrat će se da je novčana kazna iz stavka 1. ovog članka naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako počinitelj prekršaja nije utvrđen u trenutku počinjenja prekršaja ili nije zatečen na mjestu počinjenja prekršaja, a novčanu kaznu plati u roku od tri dana od primitka obavijesti o prekršaju te dokaz o izvršenoj uplati dostavi nadležnom tijelu Grada.

Usmeno izrečenu novčanu kaznu prema uvjetima stavka 1. ovoga članka službena osoba naplatiti će od počinitelja prekršaja, uz izdavanje potvrde o tome, a bez izdavanja obveznog prekršajnog naloga.

Ako počinitelj prekršaja, sukladno stavku 1., 2. i 3 ovoga članka, plati izrečenu novčanu kaznu, neće se voditi prekršajni postupak, izrečena novčana kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.

Članak 33.

Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja izdat će mu obavezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od 8 (osam) dana od dana pravomoćnosti obaveznog prekršajnog naloga.

Obaveznim prekršajnim nalogom osim novčane kazne može se izreći i paušalna svota troška izdavanja obaveznog prekršajnog naloga u iznosu do 26,54 eura (200,00 kn).

Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako počinitelj prekršaja, u roku iz stavka 1. ovog članka plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

Članak 34.

Novčane kazne naplaćene za prekršaje propisane ove Odlukom prihod su proračuna Grada.

Članak 35.

Službena osoba dužna je voditi evidenciju o počiniteljima prekršaja, izrečenim novčanim kaznama, te o naplaćenim novčanim kaznama na mjestu počinjenja prekršaja.

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 36.

Novčanom kaznom ne manjom od 66,36 eura (500,00 kn) ni većom od 1320,00 eura (9.945,54 kn), kazniti će se za prekršaj pravna osoba ako postupa protivno odredbama ove Odluke.

Novčanom kaznom ne manjom od 39,82 eura (300,00 kn) ni većom od 660,00 eura (4.972,77 kn), kazniti će se za prekršaje fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te odgovorna osoba u pravnoj osobi, ako postupa protivno odredbama ove Odluke

Novčanom kaznom ne manjom od 13,27 eura (100,00 kn) ni većom od 260,00 eura (1.958,97 kn), kazniti će se za prekršaj fizička osoba ako postupa suprotno odredbama ove Odluke.

Službena osoba može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, bez prekršajnog naloga, uz izdavanje potvrde, sukladno zakonu i ovoj Odluci, na način da se novčana kazna plati u financijskoj instituciji.

Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana uručenja, odnosno dostave, prekršajnog naloga.

IX . IZVJEŠĆA

Članak 37.

Grad Mali Lošinj podnosi Ministarstvu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz ove Odluke do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 38.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama na poljoprivrednom zemljištu i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Malog Lošinja („Službene novine“ Primorsko-goranske županije, broj 52/09 i 30/10).

Članak 39.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko – goranske županije.

 

 

 

 

 

 

KLASA: 320-01/23-01/29

URBROJ: 2170-10-01-23-14

Mali Lošinj, 3. studenog 2023.

GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik

Dubravko Devčić, dr.vet.med., v.r.