SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XI. - broj 12. Petak, 9. svibnja 2003.
GRAD DELNICE
Grad Delnice

30.

Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/ 02), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« broj 6/02), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01), te članka 19. Statuta Grada Delnica (»Službene novine« broj 22/01), Gradsko vijeće Grada Delnica, na sjednici održanoj 7. svibnja 2003. godine donosi

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela
centra Delnica

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1.

Donosi se Detaljni plan uređenja dijela centra Delnica (u nastavku teksta: Plan)

2.

Plan iz članka 1. je dokument prostornog uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. Polazišta

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. Plan prostornog uređenja

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastruktura

2.3.1. Prometna mreža

2.3.2. Telekomunikacijska mreža

2.3.3. Elektroopskrba mreža

2.3.4. Vodoopskrba

2.3.5. Odvodnja otpadnih voda

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i uličine mreže

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:500

2.Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža 1:500

4.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA 1:500

4. UVJETI GRADNJE 1:500

4.a UVJETI GRADNJE - PARCELACIJA 1:1000

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

3.

Namjena područja obuhvata Plana određuje se za potrebe poslovnih, stambenih, javnih i ugostiteljsko-turističkih sadržaja, uređenje javnih prometnih površina, te izgradnju komunalne infrastrukture i telekomunikacija.

4.

Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu br. 1 »Detaljna namjena površina«.

5.

U obuhvatu plana definiraju se sljedeće namjene:

POVRŠINE ZA GRADNJU

Mješovita namjena

M2 pretežito poslovna namjena

Poslovna namjena

K1 pretežito uslužna namjena

Turistička namjena

T1 pansion - restoran

JAVNE POVRŠINE

centralna pješačko-kolna komunikacija

kolno-pješački pristupi

pješački pristup

OSTALE POVRŠINE

parkiralište

POVRŠINE ZA GRADNJU

Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2) obuhvaća postojeće (br. 2, 3 i 4) i planirane (br. 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11) građevne čestice. Planirane građevine moraju imati poslovnu namjenu najmanje u 500d ukupne brutto izgrađene površine. Za sve građevine, postojeće i planirane, u prizemlju je obvezna poslovna namjena primjerena centralnim zonama, kao što su trgovina, uslužni obrt, ugostiteljstvo, javne službe, agencije, predstavništva, uredi i sl.

Na etaži se organizira stambeni prostor. Na etaži može biti, dijelom ili u cjelosti i poslovni prostor - uredi i sl.

Poslovna namjena - pretežito uslužna (K1) obuhvaća postojeću građevinu - građevnu česticu (br. 1) poslovne namjene. Sadržaji stanovanja nisu dopušteni.

Turistička namjena (T1) obuhvaća građevnu česticu (br. 12) planiranog pansiona s restoranom.

Javne površine uključuju kolno-pješačke pristupe (g.č. br. 14 i 18), pješački pristup (g.č. br. 19), i centralnu pješačko kolnu komunikaciju (g.č. br. 15, 16 i 17).

Namijenjene su uređenju površina za pješački i kolni promet, pristupe do pojedinih građevina i sadržaja, parkiranje, servisni i interventni promet.

Ostale površine obuhvaćaju izdvojeno parkiralište (g.č. br. 13). Parkiralište se definira u funkciji ugostiteljsko-turističkog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

6.

Odredbama ovog Plana daju se uvjeti za gradnju, rekonstrukciju i korištenje građevina. Postojećim građevinama unutar područja obuhvata Plana smatraju se građevine s pravnim statusom.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

7.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su u kartografskom prikazu br. 4 »Uvjeti gradnje« i 4.a »Uvjeti gradnje - parcelacija«. Površine građevnih čestica određene su u članku 10.

2.2. Veličina i površina građevina

8.

Za planirane građevine najveće dopuštene izgrađenosti i koeficijenti izgrađenosti (odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice) kig, te najveće dopuštene iskorištenosti i koeficijenti iskorištenosti (odnos bruto izgrađene površine građevine i površine građevne čestice) kis, određeni su u članku 10.

U dopuštenu izgrađenost se ne uračunavaju istaci balkona i krovišta, te prilazne stepenice i terase visine do 0,6 m iznad nivoa uređenog terena, a u dopuštenu iskorištenost površina podruma.

Postojeće građevine zadržavaju postojeću izgrađenost i postojeću iskorištenost.

9.

Broj etaža građevine i najveća dopuštena visina građevina mjereno od nivoa konačno uređenog terena na strani uz javnu prometnu površinu do podrožnice krova, određeni su u članku 10.

Postojeće građevine zadržavaju postojeći broj etaža i visinu.

Podrum (S) se može graditi ispod dijela ili cjelokupne površine unutar koje se može razviti tlocrt građevine. Podrum može biti najviše 0,6 m iznad nivoa konačno uređenog terena na strani uz javnu prometnu površinu.

Podrum (suteren) građevine na građevnoj čestici br. 12 može biti najviše 1,2 m iznad nivoa konačno uređenog terena na strani uz javnu prometnu površinu.

Mansarde građevina na građevnim česticama br. 5 i 12 mogu imati visinu nadozida iznad stropne konstrukcije kata najviše do 1,5 m.

10.


broj površina planirani tlocrtna planirani brutto planirani dopuštena

građ. građ. čest. Kigizgrađ. Kisizgrađ. pov. broj visina

čestice m2(m2) (m2) etaža (m)


5 974 0,49 480 0,92 900 S+P+1+M 9,0

S+P 5,0


6 241 0,40 96 0,80 192 S+P+1 8,0


7 294 0,33 96 0,66 192 S+P+1 8,0


8 445 0,40 180 0,81 360 S+P+1 8,0


9 255 0,31 80 0,63 160 S+P+1 8,0


10 246 0,62 152 1,24 304 S+P+1 8,0


11 95 0,71 67 1,41 134 S+P+1 8,0


12 648 0,46 296 1,00 650 S+P+1+M 9,5

S+P 5,0


2.3. Namjena građevina

11.

Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Detaljna namjena površina« i br. 4 »Uvjeti gradnje«.

Uz osnovne namjene, u sklopu građevine mogu se organizirati pomoćni - prateći sadržaji.

Planirane građevine mogu imati sljedeće kapacitete sadržaja:


broj građ. čestice kapaciteti

5 prizemlje - 6 do 10 poslovnih prostora

kat - uredski prostori

mansarda - 2 stana


6 prizemlje - 1 poslovni prostor

kat - 1 stan ili poslovni prostor


7 prizemlje - 1 poslovni prostor

kat - 1 stan ili poslovni prostor


8 prizemlje - 2 do 3 poslovna prostora

kat - 2 stana ili poslovni prostor


9 prizemlje - 1 poslovni prostor

kat - 1 stan ili poslovni prostor


10 prizemlje - 2 do 3 poslovna prostora

kat 2 stana ili poslovni prostor



11 prizemlje - 1 poslovni prostor

kat 1 stan ili poslovni prostor


12 pansion - 15 soba (30 kreveta)

restoran s terasom (60 mjesta), caffe

garaža


2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

12.

Cjelokupni tlocrt građevine mora biti smješten unutar granice gradivog dijela čestice - osnovne ili pomoćne namjene, određene u kartografskom prikazu br. 4 »Uvjeti gradnje«. Izvan te površine mogu se izvoditi istaci balkona i krovišta do najviše 1,2 m udaljenosti.

13.

Građevni pravac i regulacijski pravac, kao i udaljenosti od ostalih granica građevnih čestica, određeni su u kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti gradnje«.

2.5. Oblikovanje građevina

14.

Arhitektonsko oblikovanje građevina u obuhvatu plana, horizontalni i vertikalni gabariti objekata, oblikovanje pročelja i krovišta, usklađuje se s okolnim građevinama, nase

ljem kao cjelinom i funkcionalnim i tipološkim karakteristikama pojedine namjene.

Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih kvaliteta.

15.

Krovovi su kosi, dvostrešni ili višestrešni, tamnog pokrova, nagiba do 40o. Kod građevina s mansardom dozvoljena je izvedba krovnih kućica s vertikalnim prozorom.

16.

Pročelja građevina se izvode sa završnom obradom u kvalitetnom materijalu: žbuka u pastelnim tonovima, kamen, fasadne opeka i drvo. Dozvoljena je kombinacija dva navedena materijala na istom pročelju.

U razini prizemlja je dozvoljena izvedba većih ostakljenih stijena.

2.6. Uređenje građevnih čestica

17.

Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se uređenju pješačkih pristupa, prometnih i manipulativnih i prostora, terasa i uređenih zelenih površina.

18.

Dijelovi građevnih čestica planirane mješovite namjene s poslovnim prostorima u prizemlju, orijentirani na javne površine (pješačke i pješačko-kolne) uređuju se kao pješačke površine s režimom slobodnog pristupa do poslovnih sadržaja.

19.

Planirane građevne čestice mješovite - pretežito poslovne namjene nemaju ograđene građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Ostale granice građevnih čestica mogu se ograđivati. Ograde se načelno izvode kao žive ograde, visine do 1,5 m.

20.

Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica u kontaktu s gradskim parkom oblikuju se kao uređene zelene površine.

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

21.

U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne, prometne i telekomunikacijske infrastrukture, dozvoljavaju se manje korekcije ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja građevnih čestica.

22.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na komunalnu infrastrukturu i javnu prometnu površinu definirani su idejnim rješenjima koja su sastavni dio Plana i u kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti gradnje«.

Postojeće građevine zadržavaju postojeće priključke na komunalnu infrastrukturu i javnu prometnu površinu, izuzev zgrade Croatia osiguranja kojoj se definira novi kolni priključak.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

23.

Planirane javne površine u obuhvatu plana (kolno-pješački pristupi, pješački pristup i centralna pješačko-kolna komunikacija), namijenjene su pješačkom prometu i pristupima do pojedinih sadržaja, kolnom pristupu do pojedinih građevina, opskrbi i parkiranju.

Uređenje tih površina potrebno je izvesti prema kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina« i 4. »Uvjeti gradnje«, uz usklađivanje s topografijom terena i odnosom prema rubnim građevnim česticama.

24.

Prometne površine (pješačke i kolne) izvode se u jednoj razini, bez arhitektonskih barijera, usklađene obrade površina (popločenje betonskim elementima i kamenom, beton, asfalt u boji i sl.), uzdužnih i poprečnih nagiba koji omogućavaju planiranu odvodnju oborinskih voda.

Pješačke površine uređuju se i manjim zelenim površinama, pojedinačnim stablima i drvoredima, te elementima urbane opreme (klupe, koševi za otpatke, reklamni panoi i sl.).

25.

Kolni priključak osigurava se s dva kolno-pješačka pristupa vezana na Supilovu ulicu. Slobodni profil pristupa je širine najmanje 5,5 m.

26.

Parkirališta se izvode na površinama građevnih čestica kolno-pješačkih pristupa i centralne pješačko-kolne komunikacije i na izdvojenoj građevnoj čestici. Ukupno je u obuhvatu plana osigurano 58 novih parkirnih i garažnih mjesta.

27.

Planirane javne površine mogu imati režim ograničenog kolnog prometa s kontroliranim pristupom vozilima i označenim parkirnim mjestima.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

28.

U kartografskom prikazu br. 2. »Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža« prikazana je postojeća TK mreža i planirana TK kanalizacija područja koja predstavlja infrastrukturnu podlogu buduće TK mreže.

Temeljem članka 6. Zakona o telekomunikacijama (NN RH 76/99), prigodom gradnje planiranih građevina, investitori te gradnje moraju izgraditi kabelsku kanalizaciju za telekomunikacijske vodove, kao i za vodove za kabelsku televiziju, potrebne samo za te građevine, a što se prikazuje u projektu instalacija - projekt slabe struje (potrebna suglasnost HT-a) koji je sastavni dio glavnog projekta.

29.

Unutar zone DPU-a, u okviru javnih prometnih površina izgraditi TK kanalizaciju kapaciteta 2 kom PEHD ili FC cijevi d=50 mm, sa standardiziranim montažnim zdencima oznake i unutarnjih dimenzija D1 (90/60/70 cm) i D2 (90/ 100/70 cm), a istu je potrebno vezati na priključne točke 1, 2 i 3.

Točna trasa TK kanalizacije, tj. rasplet TK kanalizacije unutar prostora DPU-a za povezivanje građevina 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, (obveza investitora), odredit će se prilikom izrade projektne dokumentacije samih građevina, koju je potrebno dostaviti HT-u na suglasnost.

Privodna TK kanalizacija za novoplanirane građevine gradi se sa 1 kom PEHD ili FC cijev promjera 50 mm.

Kabelski izvodni TK ormarići (priključne kutije) smještaju se na mjestu koncentracije kućne TK instalacije i vanjske kabelske TK mreže, odgovarajućeg kapaciteta - broja parica, u pravilu na ulazu objekata (građevina) na pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja. Točna pozicija pojedinog priključka građevine odredit će se u postupku izrade glavnih projekata građevina.

Dimenzije rova su u prosjeku 0,3x0,6 (0,8) m, osim na prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.

Planirana trasa TK kanalizacije pretpostavlja izgrađenost ostalih objekata prometne i komunalne infrastrukture. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela TK kanalizacije planirani objekti ne budu izgrađeni, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno rješenje ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana.

Troškove eventualne zaštite - premještanja postojećih podzemnih odnosno zračnih kabela ili TK izvoda, prema članku 68. Zakona o telekomunikacijama snose investitori, kao i troškove popravka TK kabela u slučaju oštećenja istih.

Pri projektiranju i izvođenju TK kanalizacije obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Za ishođenje građevne dozvole potrebno je izraditi glavne projekte TK kanalizacije i raspleta TK kabela tipa TK 59-50 do planiranih sadržaja u građevinama tj. korisnika sa točnim pozicijama TK ormarića i dostaviti iste na suglasnost HT-u.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

30.

Vodoopskrba korisnika-planiranih sadržaja unutar obuhvata. Plana predviđena je iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, ogranka cjevovoda 1 140 i 1 110 u zoni.

Priključci planiranih građevina s vodomjerom za obračunavanje utroška vode izvode se na javnoj površini ili površini s javnim pristupom. Točna lokacija priključka odredit će se prilikom izrade projektne dokumentacije samih građevina.

Postojeće građevine zadržavaju postojeće priključke na vodovodnu mrežu.

31.

Za protupožarnu zaštitu predviđeni su nadzemni požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku.

32.

Komunalne otpadne vode (fekalne i sl. otpadne vode od zaposlenika, stanovnika, posjetilaca i ostalih korisnika sadržaja u obuhvatu Plana), zbrinjavat će se priključkom na postojeći odvodni cjevovod 1 200 u zoni i preko kolektora 1 300 u Supilovoj ulici na uređaj za pročišćavanje. Točna lokacija priključka odredit će se prilikom izrade projektne dokumentacije samih građevina.

Osigurati minimalni vertikalni razmak od 30 centimetara i minimalni horizontalni razmak od 100 centimetara između vodovodnih i kanalizacijskih cjevovoda.

33.

Čiste oborinske vode s krovnih i sličnih površina se prikupljaju i upuštaju u podzemlje upojnim građevinama u sklopu pojedine građevne čestice.

34.

Oborinske vode koje se kontrolirano prikupljaju rigolima ili kraćim kanalskim sistemima sa slivnicima s prometnih površina (kolnih i pješačkih) i parkirališta, kao i s površina unutar građevnih čestica koje s javnim površinama čine jedinstvenu cjelinu (kolne i pješačke površine s javnim pristupom), upuštat će se planiranim glavnim cjevovodom u kolektor oborinske kanalizacije u Supilovoj ulici.

35.

Profil glavnog cjevovoda iznosi 1 300 mm i izračunat je na bazi površine, mjerodavnog intenziteta oborina i koeficijenta otjecanja, a profili sekundarnih cjevovoda iznose 1 250 mm.

Kanalska mreža se predviđa od PVC cijevi i betonskih revizionih okana s ljevano željeznim poklopcima.

36.

Za parkiralište na građevnoj čestici br. 13 se zbog konfiguracije terena planira izdvojeni sustav odvodnje oborinskih voda s upojnim bunarom.

37.

Napajanje električnom energijom budućih potrošača, unutar granica obuhvata plana, osigurat će se podzemnim niskonaponskim kabelima iz postojećih trafostanica 20/0,4 kV, lokacije kojih su izvan granica plana. Buduća niskonaponska mreža izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.

38.

Prije izrade projekta električnih instalacija novih građevina, predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije, kroz koje će se, ovisno o trženom vršnom opterećenju građevine, odrediti smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog napona.

39.

Javna rasvjeta prometnih i pješačkih površina bit će izvedena prema za to izvedenim zasebnim projektima, kojima će se definirati njeno napajanje i upravljanje, te odabrati tip stupova i armatura, te raspored stupova u prostoru.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

40.

Zelene površine određene su u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina« kao dijelovi površina građevnih čestica javne namjene. Manje zelene površine mogu se uređivati i u drugim dijelovima javnih pješačkih površina, uz uvjet da ne remete osnovne pješačke tokove i interventni promet.

Moguća je nova sadnja autohtonim vrstama - drvoredi, grupe ili pojedinačna stabla uz pješačke komunikacije, u rasteru parkirališta i sl.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH CJELINA

41.

Uvjetima uređenja javnih površina, gabarita i oblikovanja građevina naglašava se urbani karakter područja i vrijednosti centralnog područja.

Uređenjem zelenih površina u dijelovima građevnih čestica u kontaktu s gradskim parkom, pretežito travnjacima

i niskim raslinjem, naglašava se rub parka i njegove vrijednosti.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

42.

Uvjeti i način gradnje definirani su u tekstualnom dijelu Plana, kartografskim prikazima br. 4a. »Uvjeti gradnje - parcelacija«, 4. »Uvjeti gradnje« i 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« i ostalim odredbama.

43.

Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.

Rekonstrukcije obuhvaćaju građevne čestice br. 10 i 11. Moguća je i nova gradnja, uz prethodno rušenje postojećih građevina.

Nova gradnja obuhvaća planirane građevne čestice br. 5, 6, 7, 8, 9 i 12.

44.

Svaka manja cjelina - građevina ili sklop povezanih - dvojnih građevina može predstavljati etapu realizacije, uz uvjet uređenja kolnog i/ili pješačkog pristupa i priključenja na komunalnu infrastrukturu.

45.

Građevine na građevnim česticama 6 i 7, 8 i 9, te 10 i 11 predstavljaju građevinske i oblikovne cjeline (dvojne građevine), te ih je potrebno izvoditi istovremeno s usklađenom tehničkom dokumentacijom. Te građevine mogu se realizirati i kao jedinstvena cjelina - građevna čestica, uz uvjet zadržavanja definiranih uvjeta gradnje i programskih elemenata.

46.

Građevne čestice planirane centralne pješačko-kolne komunikacije mogu se u prvoj etapi, do realizacije cjelovitog koncepta, urediti kao pristup i parkiralište.

7. MJERE ZAŠTITE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

47.

Mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti su ugrađene u odredbe oblikovanja i uređenja građevina i površina u obuhvatu plana s ciljem uklapanja u cjelinu područja centra urbanog karaktera i odnosa prema gradskom parku.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

48.

Provedba plana, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, tekstualnom i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

Nadležno tijelo Gradske uprave pratit će provođenje plana te je nadležno za njegovo tumačenje. Gradsko vijeće će po potrebi plan mijenjati i dopunjavati.

49.

Izradu projektne dokumentacije planiranih zahvata u prostoru nužno je realizirati uz suglasnost i u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

50.

Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

51.

U cijelom prostoru obuhvata plana ne dopušta se mogućnost organizacije djelatnosti koje mogu biti izvor zagađenja zraka, tla ili voda i buke veće od propisanih vrijednosti.

52.

U suglasju s Pravilnikom o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 37/ 90), najviše dopuštene razine buke za dan iznose 55 dBA, a za noć 45 dBA.

53.

Zaštita tla i voda provodi se izvedbom mreže za odvodnju komunalnih i oborinskih otpadnih voda prema uvjetima u točki 3.4. »Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukture« ovih Odredbi.

54.

Zaštita od požara provodi se:

- izvedbom planirane vodoopskrbne mreže i postavom protupožarnih hidranata,

- izvedbom planiranih prometnih površina (kolnih i pješačkih) koje su ujedno požarni pristupi građevinama.

Korisnik svake građevne čestice obvezan je osigurati zaštitu od požara prema važećim propisima.

55.

Za sve sadržaje u obuhvatu plana mora biti organizirano odlaganje i odvoženje komunalnog otpada.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

56.

Za postojeće građevine čija je namjena protivna namjeni iz Plana (pomoćne građevine) dozvoljavaju se zahvati održavanja unutar postojećih gabarita građevine.

Klasa: 350-02/02-01/06

Ur. broj: 2112-01-03-04

Delnice, 7. svibnja 2003.

GRADSKO VIJEĆE GRADA DELNICA

Predsjednik
Milivoj Tomac, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr