53.

Članak 18.

(1) Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m. Na parkiralištima građevnih čestica uz kriterije iz prethodnog članka mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(2) Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti mora biti min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na čestici, odnosno minimalno jedno mjesto za parkirališne površine manje od 20 parkirališnih mjesta.

(3) Parkirališna mjesta moraju biti vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na mjesta najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

(4) Kolni i pješački pristupi građevinama moraju se izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(5) Na mjestu javnih parkirališnih površina uz sabirnu ulicu (SU) planirano je minimalno 6 PM.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 19.

(1) Sustav pomorskog prometa u obuhvatu Plana definira površina akvatorija luke tj. morski dio lučkog područja luke otvorene za javni promet (Lo2) iz kartografskih prikaza Plana.

(2) Akvatorij luke (Lo2) je površina mora namijenjena za smještaj potrebne infrastrukture luke otvorene za javni promet, odvijanje pomorskog prometa i plovidbu. Uređenje akvatorija luke (organizacija luke, položaj i vrsta pomorskih objekata i uređaja) detaljno će se utvrditi projektom luke (iz članka 51).

(3) Uvjeti uređenja akvatorija luke (Lo2) određeni su u točki 2.2. Lučko područje - morski dio (Lo2).

5.1.3. elektronička komunikacijska infrastruktura

Članak 20.

(1) Rješenje sustava elektroničkih komunikacija u obuhvatu Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2b. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elektroničke komunikacije.

(2) Planom se predviđa izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme unutar površina planiranih i postojećih ulica. Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga.

(3) Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže kroz povećanje kapaciteta, mogućnost izgradnje mreže za kabelsku televiziju, video nadzor i sl. i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

(4) Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.

(5) Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera O 50 i 75 mm, ili PVC cijevima promjera O 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.

(6) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.

(7) Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću potrebno je položiti 2 PEHD cijevi o 40 mm. za manji odnosno 3 za veći objekt.

5.2. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 21.

(1) Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar površina postojećih i planiranih ulica u sklopu kolnika i nogostupa poštujući minimalne dopuštene udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.

(2) Aktom kojim se odobrava gradnja odredit će se detaljan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže unutar prometnih površina kao i infrastrukturnih građevina (TS, crpna stanica za sanitarne vode ispust oborinskih voda i sl.). Izgradnja treba biti usklađena s dodatnim posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine vodove infrastrukturne mreže.

5.2.1. vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Članak 22.

(1) Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu
2c. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

(2) Zona će se opskrbiti vodom iz planirane vodoopskrbe Grabrova. Gradnja nove vodospreme je neophodna kako bi se osigurala nesmetana opskrba vodom u zoni luke.

(3) Cijela zona će se spojiti na vodoopskrbnu mrežu priključenjem na postojeći cjevovod (DN 63 mm) koji prolazi dijelom državnom cestom D8, a dijelom kroz zonu obuhvata unutar koridora sabirne ulice. Postojeći cjevovod će se morati rekonstruirati kako bi se osiguralo povećanje profila (minimalno DN 100 mm).

(4) Priključne vodove vodoopskrbne mreže unutar zone potrebno je izvesti iz cijevi minimalnog profila DN 100 mm.

(5) Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenje cijevi.

(6) Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu izvedbu zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj 08/06).

Odvodnja

Članak 23.

(1) Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2c. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Vodnogospodarski sustav.

(2) Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav. Cjevovodima se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

(3) Sanitarne otpadne vode odvode se kolektorom položenim dijelom u koridoru državne ceste D8 i u smjeru crpne stanice Crveni križ, te dalje prema gradskom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

(4) Na dijelu kanalizacijske mreže (sabirna ulica) gdje ne postoji mogućnost gravitacijske odvodnje potrebno je ugraditi crpnu stanicu i tlačnim cjevovodom se spojiti na postojeći sustav. Minimalni profil cjevovda za kolektor sanitarnih otpadnih voda iznosi DN 300 mm, a za tlačni cjevovod DN 150 mm.

(5) Planom je definirana lokacija crpne stanice i tlačno - gravitacijskog cjevovoda (u sklopu površine sabirne ulice). Crpna stanica se izvodi podzemno uz obaveznu izvedbu retencijskog volumena u sklopu okna i ugradnju dvije crpke (radna i rezervna). U sklopu crpnu stanicu je obavezna izvedba sigurnosnog preljeva i ispusta u otvoreno more koji se može staviti u funkciju jedino u izvanrednim situacijama (nestanak el. energije i sl.).

Članak 24.

(1) Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno - kontrolnih okana.

(2) Sve pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno o Odluci o odvodnji otpadnih voda.

(3) Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i Uredbi o standardu kakvoće voda.

Članak 25.

(1) Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu ispustiti u priobalno more preko separatora mineralnih ulja i ugljikovodika. Minimalni profil cjevovoda za oborinsku odvodnju iznosi DN 400 mm.

(2) Za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustava za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih (lokalnih) prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

(3) Oborinske vode sa krovova građevina mogu se prikupljati unutar svake građevne čestice u spremnike, pa se mogu iskoristiti za zalijevanje zelenih i drugih površina na građevnoj čestici.

Članak 26.

(1) Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina).

(2) Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima, te drugim važećim propisima iz područja vodnog gospodarstva.

(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

5.2.2. ENERGETSKI SUSTAV

Elektroopskrba

Članak 27.

(1) Rješenje sustava elektroopskrbe u obuhvatu Plana prikazano je na kartografskom prikazu
2b. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav i komunikacije.

(2) Nova trafostanica 20/0,4 kV (TS-PLAN 1) će se graditi na lokaciji načelno ucrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanica 20/0,4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina ili kao ugrađena u građevini.

(3) Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao samostojeća u vlasništvu distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

(4) Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV treba osigurati lokaciju za novu (dodatnu) trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugrađenu u građevini) unutar predmetne građevinske čestice.

(5) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja trasa moraju biti obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

(6) Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima na betonskim ili željeznim stupovima.

(7) Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješit će se zasebnim projektima, kojima će se definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Opskrba plinom

Članak 28.

(1) Planom se dopušta izgradnja distributivne plinske mreže nakon provedbe plinofikacije cijele zone. Distributivna plinska mreža će se spojiti na najbližu mjerno regulacijsku stanicu (Novi Vinodolski 2).

(2) Do izgradnje plinovoda planom se dopušta korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) za grijanje i hlađenje građevina i pripremu tople vode.

(3) Eventualne buduće plinovode treba smještati unutar površine planiranih ulica, pri čemu se cjevovodi moraju izvoditi kao srednje tlačni minimalnog tlaka 1 bar, a maksimalno 4 bara.

(4) Plinovod se planira cjevovodima profila d=110 mm, d=90 m, d=63 mm prema detaljnom proračunu. Najmanji dozvoljeni razmak između plinske cijevi i ostalih uređaja i instalacija komunalne infrastrukture iznosi 1,0 m, od drvoreda i građevina iznosi 2,50 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak kod križanja s ostalim instalacijama iznosi 0,50 m.

(5) Plinske cijevi se polažu na pješčanu posteljicu, a debljina nadsloja iznad cijevi iznosi najmanje 0,90 m. Ukoliko se cjevovod mora polagati na manjim dubinama od 0,90 m, plinske se cijevi zaštićuju sa dodatnom čeličnom cijevi u koju se uvlači planirani cjevovod kako bi se izbjeglo pucanje cijevi uslijed prometnog opterećenja.

Obnovljivi izvori energije

Članak 29.

(1) Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli).

(2) Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina uz uvjet da ne ugrožavaju statičku stabilnost građevine.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 30.

(1) Zelena površina - zaštitna (Z), određena na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, je površina izvornog krajobraza koja ima zaštitnu i oblikovnu funkciju.

(2) Zaštitna zelena površina može se hortikulturno uređivati sadnjom visokog, niskog i parternog zelenila. Obvezno je uređenje autohtonim biljnim vrstama i vodeći računa o sigurnosti prometa.

(3) U sklopu zaštitne zelene površine mogu se uređivati pješačke površine (kao staze, stepenice, rampe, prijelazi, prolazi i slično).

(4) Način uređenja zaštitne zelene površine uključuje postav emenata urbane i parkovne opreme, postav privremenih objekata - zaklona, informativnih i reklamnih punktova, signalizacije i slično.

(4) U sklopu zaštitne zelene površine omogućava se smještaj komunalnih infrastrukturnih građevina i uređaja.

(5) U sklopu zaštitne zelene površine omogućava se izvođenje/rekonstrukcija tehničkih elemenata jadranske turističke ceste - D8 (mogu se izvoditi pokosi nasipa, rubne trake, rigoli, i drugi elementi prometnih infrastrukturnih građevina državne ceste D8) obzirom da se radi o zaštitnom pojasu iste.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 31.

(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenog područja sukladno zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i nema područja ekološke mreže sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 134/13).

(2) Sukladno članku 21. Zakona o zaštiti prirode utvrđeni su slijedeći uvjeti zaštite prirode u uvali Muroskva:

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna,

- osigurati pročišćavanje otpadnih voda koje se ulijevaju u more,

- očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti korištenjem materijala i boja prikagođenim prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- prilikom ozelenjavanja koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje.

Članak 32.

Obuhvat Plana je unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), određenog Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kao područje od posebnog interesa za Državu. Plan je izrađen u skladu sa odredbama tog posebnog propisa.

7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 33.

(1) Zaštita kulturnih dobara prikazana je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

(2) Podmorje obuhvaćeno ovim Planom nalazi se unutar registrirane hidroarheološke zone 'Šest hidroarheoloških zona na području od Riječke luke do luke Jablanac – br.3 zona priobalnih voda od uvale Selce do Klenovice' upisane u Registar kulturnih dobara RH pod oznakom RRI-0177.

(3) Za zahvate koji uključuju podmorski dio obuhvata plana moraju se zatražiti posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra, odnosno ishoditi drugi zakonom propisani akti. Građevinskim radovima prethodi hidroarheološki pregled ili hidroarheološki nadzor tijekom radova kojeg obavlja za to licencirana pravna ili fizička osoba sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

(4) Nasipavanje podmorja i obale u cilju formiranja šljunčanih ili pjeskovitih plaža nesvojstvenih mikrolokaciji nije prihvatljivo.

(5) Obalni dio obuhvata plana potrebno je u dijelu sačuvane prirodne stjenovite obale maksimalno očuvati, odnosno buduće intervencije u prostoru maksimalno prilagoditi konfiguraciji terena.

(6) Ukoliko se pri izvođenju zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, izvršio pregled, dokumentiranje te ocjena vrijednosti nalaza.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 34.

(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 11/06, 60/08, 87/09) i propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) U obuhvatu Plana s otpadom će se postupati u skladu sa uspostavljenim sustavom gospodarenja
otpadom temeljem Plana gospodarenja otpadom za Grad Novi Vinodolski. Uvjete će odrediti nadležno komunalno poduzeće.

(3) Potrebno je organizirati sistem prikupljanja i odvoženja otpada, to jest potrebno je osigurati prostore za organizirano prikupljanje otpada i adekvatno ih opremiti (u obuhvatu Plana to podrazumijeva i prihvat otpada sa plovila).

(4) Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

(5) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.

(6) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

(7) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

(8) Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na Okoliš

Članak 35.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, kroz prvenstveno primjenu i provedbu posebno ustanovljavanih mjera za planiranje, građenje i korištenja građevina s ciljem zaštite kakvoće zraka, voda i tla, zaštite od prekomjerne buke i zaštite od prirodnih i drugih nesreća.

9.1. Zaštita zraka

Članak 36.

(1) Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11).

(2) Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN133/05), niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07).

9.2. Zaštita voda

Članak 37.

Zaštita voda provodi se sukladno odredbama Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13). Svi zahvati i korištenje moraju biti usklađeni s važećim Zakonom i posebnim propisima. Za sve zahvate posebne vodoprivredne uvjete propisat će Hrvatske vode.

Zaštita podzemnih voda

Članak 38.

(1) Zaštita podzemnih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje i obveznim priključenjem potrošača vode na sustav odvodnje.

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja.

(3) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13).

Zaštita mora

Članak 39.

(1) Planirani zahvati u moru ne smiju poremetiti uvjete izmjene mora. Građevine lučke podgradnje izvesti na način da se omogući prirodna cirkulacija mora u uvali Muroskva.

(2) Lukobrani moraju biti propusni, odnosno s otvorima velikih dimenzija kako bi se omogućila potrebna izmjena mase mora.

(3) Prilikom izgradnje građevina u moru nasipavanje obavljati inertnim kamenim materijalom bez sadržaja zemlje, kako ne bi došlo do zamućenja mora i utjecaja na ekosustav podmorja.

(4) Kod izgradnje podzemnih dijelova objekata u kopnenom dijelu luke koristiti materijale koji otapanjem ne ispuštaju opasne tvari u more.

(5) Smještaj vozila i mehanizacije koja koriste tekuće gorivo mora biti na pripremljenoj vodonepropusnoj podlozi. Redovito kontrolirati ispravnost kako bi se spriječilo neželjeno curenje goriva i maziva u more.

(6) Osigurati prihvat otpada, zauljenih voda i istrošenog ulja sa plovila.

(7) Odrediti način servisiranja plovila na moru i kopnu.

(8) U slučaju onečišćenja mora tekućim gorivima, uljima i sl. hitno spriječiti daljnje izlijevanje i širenje onečišćivača i pozvati ovlaštenu pravnu osobu za sanaciju.

(9) Redovito sakupljati kruti plivajući otpad u luci.

9.3. Zaštita tla

Članak 40.

(1) Dio prostora u obuhvatu Plana (kao označeno na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora), nalazi se u području IVb geotehničke kategorije terena, utvrđenom u PPUG Novi Vinodolski prema fizičko-mehaničkim značajkama tla planiranog za izgradnju.

(2) U cilju zaštite izgradnje u PPUG Novi Vinodolski su propisane mjere:

- Detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja naselja i novih građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja, na temelju topografske podloge mjerila 1:5000, za potrebe izrade planova užih područja propisanih u PPUG.

9.4. Zaštita od buke

Članak 41.

(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.

(2) Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, treba osigurati što manju emisiju zvuka.

(3) Prilikom instalacija uređaja kao bitan parametar uzeti obzir njihove akustične karakteristike a prema Zakonu o zaštiti od buke (NN, br. 30/09).

(4) Održavati razinu buke u dopuštenim granicama.

9.5. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Zaštita od potresa

Članak 42.

(1) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije građevina uskladiti sa zakonskim i posebnim propisima za VII seizmičku zonu (kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost ili protupotresno inženjerstvo sukladno posebnim propisima).

(2) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

(3) Prilikom gradnje građevina potrebno je posebno voditi računa o međusobnoj udaljenosti građevina i udaljenosti od ruba prometnice, kako bi se štete od mogućeg rušenja svele na najmanju moguću mjeru i osigurao nesmetan pristup žurnim službama. Sve prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Članak 43.

Privremene lokacije za odlaganje materijala nakon eventualnih urušavanja, definirane su unutar područja obuhvata Plana, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Zaštita od poplave

Članak 44.

(1) U obuhvatu Plana eventualna ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave je uslijed velike plime i velikih količina kiše u kratkom vremenu. U svrhu efikasne zaštite od poplava potrebno je projektirati građevine na način da se omogući neprekidan tok vode prema moru, a također nužno je riješiti sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda u potrebitoj protočnosti.

(2) Prilikom nasipavanja kopnenog dijela luke otvorene za javni promet potrebno je voditi računa o tipu konstrukcije nasipanog dijela operativne obale (propusti i sl.) obzirom da postoji mogučnost pojave zabrdskih voda iz zaleđa odnosno pojava vruja na lokaciji.

Zaštita od požara

Članak 45.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10).

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Otpornost na požar konstrukcije i elemenata građevina koje se planiraju graditi unutar obuhvata Plana, te sprečavanje širenja požara na susjedne građevine definirani su Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN br. 29/13).

(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopsrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu.

(5) Skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova moraju se graditi sukladno posebnim propisima, na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja.

(6) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža posebnu pažnju je potrebno obratiti na izvedbu vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara, a sve prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

(7) Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primjeniti Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84).

(8) Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primjeniti austrijske smjernice TRVB N106 za zaštitu od požara u srednji i velikim garažama koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara.

(9) Ostale potrebne mjere zaštite od požara i eksplozija (crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada Novog Vinodolskog.

(10) Sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Primorsko-goranske županije na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu za propisane zahvate u prostoru.

Zaštita od ostalih prirodnih uzroka

Članak 46.

(1) S aspekta mogućeg utjecaja olujnog nevremena (pijavica, olujni vjetar, neverini i sl.) potrebno je izbor građevnog materijala prilagoditi jačini vjetra.

(2) U sklopu hortikulturnog uređenja birati autohtono zelenilo dubljeg korijena i otporno na vjetar.

Zaštita u slučaju iznenadnih događaja - ekološke nesreće

Članak 47.

(1) Na prostorima gdje se mogu pojaviti zapaljivi plinovi ili pare zapaljivih tekućina provoditi zabranu držanja i uporabe alata, uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti, zabraniti pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari, odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu, pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti, uporabu električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu, te upotrebljavati uređaje i opremu koji su propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta.

(2) Održavati pristupe lokaciji prohodnima sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(3) Održavati i ispitivati funkcionalnost sustava za zaštitu od požara u skladu s propisima o zaštiti od požara.

Posebne mjere zaštite - sklanjanje i zbrinjavanje stanovništva

Članak 48.

(1) Mjere sklanjanja stanovništva provode se sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 170/04, 79/07, 38/09, 127/10), Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 41/86) i Pravilniku o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91).

(2) Planom nije utvrđena obveza izgradnje skloništa.

(3) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika zone i prilagođavanjem pogodnih prostora za funkciju sklanjanja ljudi, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.

(4) Putovi evakuacije ljudi za slučaj elementarnih nepogoda definirani su kartografskim prikazom br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

(5) Privremene lokacije za prikupljanje evakuiranih osoba definirane su u obuhvatu Plana, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

(6) Zbrinjavanje ljudi s područja obuhvata Plana organizirat će se izvan područja obuhvata Plana, u građevinama javne namjene, ukoliko su pogodne za boravak osoba nakon elementarnih nepogoda.

(7) Planom se određuje obaveza izgradnje potrebne komunikacijske infrastrukture te instaliranje sirene za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana, kao i njezino uvezivanje u jedinstveni sustav putem Županijskog centra 112.

(8) Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 170/04, 79/07, 38/09, 127/10) te Pravilnika o uzbunjivanju stanovništva (NN 47/06), obavezuju se vlasnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, da uspostave i održavaju odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.), te osiguraju prijem priopćenja Županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

B. Dio građevinskog područja naselja Grabrova (NA12)

10. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

10.1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE KORIŠTENJA POVRŠINA ZA JAVNE I DRUGE NAMJENE

Članak 48a.

(1) Razgraničenje prema namjeni unutar dijela građevinskog područja naselja Grabrova (NA12) prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. 'Korištenje i namjena površina' u mjerilu 1:1.000, a određena je slijedeća osnovna namjena:

Sportsko-rekreacijska namjena - uređena morska plaža (R25)

- kopneni dio - kupalište (R25K)

- morski dio - rekreacija u moru (R25M).

(2) Zona sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R25K) razgraničena je unutar dijela građevinskog područja naselja, a rekreacija u moru (R25M) unutar akvatorija uređene morske plaže unutar građevinskog područja naselja.

10.2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

Članak 48b.

Površina sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R25) zauzima ukupno 2072 m2, a čini ju prostor kopna i mora koji se koristi za razvoj rekreacijskih sadržaja i djelatnosti kupališta, kojim upravlja jedinica lokalne samouprave odnosno ovlaštenik koncesije, a granica uređene morske plaže je granica pomorskog dobra.

10.3. UVJETI UREĐENJA POVRŠINA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

Članak 48c.

(1) Unutar uređene morske plaže dopuštena je izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine i sanitarni uređaji, te postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl.).

(2) Na jugoistočnom dijelu dopuštena je gradnja kamenog pera od krupnog kamena – školjere dužine do 20 m, najveće širine krune pera oko 2.5 m. Na sjeverozapadnom dijelu između kamenog pera i korijena postojećeg lukobrana dopušteno je ispred većeg dijela obale postavljanje školjere ukupne razvijene dužine do 30 m. Sa zapadne strane kamenog pera dopuštena je gradnja betonskog sunčališta najveće tlocrtne površine do 70 m2.

(3) Dopušteno je postavljanje plutajućih pontonskih platoa, rekreativnih naprava (skakaonica, tobogana i sl.), konstrukcijskih montažno-demontažnih elemenata na obali u funkciji povećanja površina sunčališta.

(4) Uređena plaža nadzirana je i svima pristupačna pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju.

10.4. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 48d.

(1) Na površini sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R25) ne predviđa se gradnja kolnih prometnih površina. Kolni pristup za potrebe sadržaja unutar građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R25) ostvaruje se preko kopnenog dijela lučkog područja - Lo1.

(2) Pješačke površine unutar građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R25) moraju imati primjerenu završnu obradu površine, moraju biti osvijetljene rasvjetom te na njihovoj površini treba adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.

(3) Pješačke površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, a sve u skladu s važećim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

10.5. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Članak 48e.

Unutar granica sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R25) se ne predviđa gradnja sastavnih elemenata elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

10.6. VODOOPSKRBA I ODVODNJA

Članak 48f.

(1) Na površini sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R25) omogućuje se gradnja vodoopskrbne mreža i sustava odvodnje otpadnih voda za potrebe planiranja i gradnje sadržaja čija mogućnost gradnje je utvrđena odredbama ovog Plana.

(2) Građevnu česticu uređene morske plaže (R25) je moguće priključiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu u skladu s posebnim uvjetima i općim tehničkim uvjetima nadležnog isporučitelja vodnih usluga.

(3) Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenje cijevi.

(4) Sanitarne otpadne vode iz građevina se preko priključno-kontrolnog okna ispuštaju se u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno o Odluci o odvodnji otpadnih voda.

(5) Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u skladu s važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i Uredbi o standardu kakvoće voda.

(6) Oborinske vode sa krovova građevina mogu se ispustiti u okolni teren ili prikupljati unutar građevne čestice u spremnike, pa se mogu iskoristiti za ponovno korištenje.

(7) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

(8) Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima, te drugim važećim propisima iz područja vodnog gospodarstva.

10.7. ENERGETSKI SUSTAV

Članak 48g.

(1) Na površini sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R25) omogućuje se gradnja niskonaponske mreže za potrebe planiranja i gradnje sadržaja čija mogućnost gradnje je utvrđena odredbama ovog Plana.

(2) Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima na betonskim ili željeznim stupovima, a prema posebnim uvjetima nadležnog elektroopskrbnog distributera.

10.8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 48h.

Mjere postupanja s otpadom provode se sukladno odredbama poglavlja 8. Postupanje s otpadom ovoga Plana.

10.9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 48i.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđene su i provode se sukladno odredbama poglavlja 9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš ovog Plana.

10.10. ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Članak 48j.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđene su i provode se sukladno odredbama poglavlja 9.5. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća ovog Plana.

11. Mjere provedbe plana

Članak 49.

(1) Izgradnja građevina i uređenje prostora na području obuhvata Plana vršit će temeljem ovog Plana i sukladno važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, na način kako je predviđeno Zakonom.

(2) Osim elemenata koji su navedeni ovim Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, moraju se primijeniti i svi važeći posebni propisi u pojedinim segmentima relevantnim za izradu projektne dokumentacije i izvođenje zahvata.

Članak 50.

(1) Razgraničenje površina na kartografskim prikazima Plana u skladu je s točnošću koja proizlazi iz mjerila 1:1000. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza u mjerilu 1:1000 na podloge u većim mjerilima dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge.

Članak 51.

(1) Planom se propisuje izrada jedinstvenog idejnog projekta Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Muroskva (Lo), kojim će se planirati cjelovito rješenje za kopneni (Lo1) i morski dio (Lo2) lučkog područja, u skladu s uvjetima Plana i posebnih propisa.

(2) Projektom luke mogu se planirati određena odstupanja od utvrđenog na kartografskim prikazima Plana, u skladu sa člankom 50 i radi prilagodbe tehničkim rješenjima i stanju na terenu, a prema uvjetima nadležne lučke uprave i u skladu s posebnim propisima. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu Planom.

Članak 52.

(1) Prije izrade projektne dokumentacije treba utvrditi visinu i dubinu na geodetsko-hidrografskim podlogama i izvršiti potrebna geomehanička istraživanja terena i morskog dna, kako bi se odredilo najpovoljnije rješenje.

(2) Prije projektiranja objekata na moru načiniti analizu parametara dubokovodnog vala u svakoj točki koja je interesantna za izradu izvedbene dokumentacije (studija valovanja). Na temelju rezultata analize, treba pronaći takvo izvedbeno i položajno rješenje gatova i pokosa obale koje će omogućiti maksimalnu apsorpciju energije valova.

(3) Izraditi poseban projekt iskopa, nasipavanja i ostalih aktivnosti vezanih uz izgradnju luke.

(4) Izraditi detaljni pravilnik o radu i planu održavanja luke.

Članak 53.

Razgraničenje površina na kartografskim prikazima Plana u skladu je s točnošću koja proizlazi iz mjerila 1:1000. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza u mjerilu 1:1000 na podloge u većim mjerilima dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Muroskva (UPU 31, IS2) (Službene novine Primorsko-goranske županije 13/14)

Članak 53.

(1) Plan je izrađen je u četiri (4) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novog Vinodolskog i potpisanih od predsjednika Gradsko vijeća Novog Vinodolskog.

(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela za urbanizam i razvoj Grada Novog Vinodolskog, u dokumentaciji prostora Javne ustanove 'Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije' i Uredu za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, te u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje.

Članak 54.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko - goranske županije.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Muroskva (UPU 31, IS2) (Službene novine Primorsko-goranske županije 10/22)

Članak 26.

(1) Plan je izrađen u pet (5) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisanih od predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

(2) Elaborat izvornika čuva se u pismohrani:

• Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski,
• Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

(3) Elaborat izvornika dostavlja se:

• Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje,
• Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica,
• Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.

(4) Uvid u Plan osiguran je u Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

Članak 27.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-03/22-01/16

URBROJ: 2170-11-01-22-2

Novi Vinodolski, 12. listopada 2022. godine

Predsjednik Komisije za statut i poslovnik

Zoran Djak, dipl. oec.