4. Gospodarenje biljnim ostatcima
Članak
8.
U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u
jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih
površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u
smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za
širenje organizama štetnih za bilje.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog
zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti
uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u
skladu s biljnom kulturom.
Članak
9.
Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim
ostatcima obuhvaćaju:
- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim
ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje
konvencionalna i reducirana obrada tla,
- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim
ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,
- obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka
ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih
agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,
- obvezu odstranjivanja biljnih ostataka
nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s
poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na
ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje
površine, alternativno gorivo i sl.
Žetveni ostatci, u pravilu, ne smiju se
spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja
ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od
požara sukladno posebnim propisima, kada je obvezna provedba mjera zaštite od
požara sukladno posebnim propisima.
5. Održavanje razine organske tvari i humusa
u tlu
Članak
10.
Organska tvar u tlu održava se provođenjem
minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za
zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.
Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u
vremenu i prostoru: strne žitarice - okopavine - leguminoze ili industrijsko
bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.
Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav
da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna
razina hraniva u tlu.
Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese
sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.
Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se
sastavnim dijelom plodoreda.
Članak
11.
Kod planiranja održavanja razine organske
tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne,
reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim
gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.
6. Održavanje strukture tla
Članak
12.
Korištenje mehanizacije mora biti primjereno
stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.
U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom,
poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne
mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe
usjeva.
7. Zaštita od erozije
Članak
13.
Na nagnutim terenima (15%) obveza je
provoditi pravilnu izmjenu usjeva.
Međuredni prostori na nagnutim terenima (15%)
pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito
na nagib terena.
Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva
jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa.
Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša
tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije
vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi.
8. Održavanje plodnosti tla
Članak
14.
Plodnost tla se mora održavati primjenom
agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se
povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne
fizikalne i mikrobiološke značajke tla.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE
POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak
15.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog
zemljišta dužni su primjenjivati mjere za uređivanje i održavanje
poljoprivrednih rudina:
1. održavanje živica i međa
2. održavanje poljskih putova
3. uređivanje i održavanje kanala oborinske
odvodnje
4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih
čestica
5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
6. mjere zaštite od požara.
1. Održavanje živica i međa
Članak
16.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog
zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i podrezivati na
način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i
putove i zasjenjivanje parcela te iste formirati na način da ne ometaju promet,
vidljivost i preglednost poljskih putova.
Živice uz poljske putove, odnosno međe mogu
se zasaditi najmanje 0,5 m od ruba puta, odnosno međe i ne mogu biti šire od
0,5 m te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju
obrezivati, tako da njihova visina ne prelazi 1 m.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog
zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od
korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih
zahvata.
Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa.
Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje
se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža.
2. Održavanje poljskih putova
Članak
17.
Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se
svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom
zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog
zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje
koriste.
Pod održavanjem poljskih putova smatra se
naročito:
- redovito održavanje i uređivanje poljskih
putova tako da budu vidljivo označeni i očišćeni od korova i višegodišnjeg
raslinja, te stalno prohodni radi provođenja agrotehničkih mjera i neometanog
prolaza vatrogasnih vozila,
- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih
rupa odgovarajućim materijalom,
- čišćenje i održavanje odvodnih kanala i
propusta,
- sprječavanje širenja živica i drugog
raslinja uz putove,
- sječa pojedinih stabala ili grana koje
otežavaju korištenje puta,
- održavanje suhozida, saniranje oštećenih
dijelova suhozida i prolaza,
- sprječavanje oštećivanja putova njihovim
nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati,
nasipavanje otpadnim materijalom i sl.),
- sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta
u njihovom zaštitnom pojasu.
Poljski put utvrđen kao nerazvrstana cesta
održava se sukladno propisima o cestama i komunalnom gospodarstvu.
Članak
18.
Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do
uništavanja poljskih putova, a naročito:
- preoravanje poljskih putova,
- sužavanje poljskih putova,
- nanošenje zemlje ili raslinja na poljske
putove prilikom obrađivanja zemljišta,
- uništavanje zelenog pojasa uz poljske
putove,
- skretanje oborinskih i drugih voda na
poljske putove.
3. Uređivanje i održavanje kanala oborinske
odvodnje
Članak
19.
Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog
zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda,
odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala dužni su ih čistiti tako da se
spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući
prirodni tok oborinskih voda.
Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz
stavka 1. ovoga članka, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i
valjane dozvole nadležnih tijela, koju je ishodio vlasnik, odnosno posjednik
poljoprivrednog zemljišta.
4. Sprečavanje zasjenjivanja susjednih
čestica
Članak
20.
Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih
parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja
visokog raslinja neposredno uz međe, a u protivnom oštećeni vlasnici susjednih
poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno
Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog
zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati
susjedne parcele, te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu
proizvodnju na tim parcelama.
Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi
sade se na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjene susjedno
zemljište.
5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
Članak
21.
Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih
rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta
ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik
odnosno posjednik, dužan je određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.
Stablašice, koje čine vjetrobranski pojas,
vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su redovito
održavati i obnavljati.
6. Mjere zaštite od požara
Članak
22.
Mjere zaštite od požara koje se provode kod
spaljivanja korova, trave, raslinja i drugog otpadnog materijala biljnog
podrijetla na poljoprivrednom zemljištu su:
1. prije početka spaljivanja, površine na
kojima se obavlja spaljivanje izolirati od ostalih površina na način da se izoru
brazde kako bi se onemogućilo širenje požara ili navedeno izvršiti na neki
drugi način;
2. spaljivanje se ne smije obavljati za
vrijeme jakog vjetra i noću;
3. za vrijeme spaljivanja izvršitelj
spaljivanja dužan je osigurati stalno prisustvo punoljetnih osoba sposobnih za
gašenje požara;
4. spaljivanje se ne smije obavljati na
udaljenosti manjoj od 100 metara od površina na kojima se nalaze stogovi slame
i sijena, objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi
materijal, odnosno od stambenih objekata i prometnica;
5. spaljivanje se ne smije obavljati na
udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šumskih površina odnosno od krošnji
stabala i nasada na susjednim parcelama;
6. izvršitelji spaljivanja ne smije napustiti
mjesto spaljivanja dok se sa sigurnošću ne utvrdi da je vatra u potpunosti
ugašena.
7. potrebno je poduzeti i ostale preventivne
mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprečavanja nastanka i širenja
požara.
O spaljivanju korova, trava, raslinja i
drugog otpadnog materijala biljnog podrijetla na poljoprivrednom zemljištu,
izvršitelji spaljivanja dužni su, prije početka spaljivanja, obavijestiti
najbližu vatrogasnu postrojbu na čijem području vrše spaljivanje
Zabranjuje se uklanjanje i spaljivanje korova
i biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu u razdoblju od 01.lipnja do 30.
rujna tekuće godine, a izvan toga razdoblja ukoliko je na području
Primorsko-goranske županije proglašena velika i vrlo velika opasnost od požara
na otvorenom prostoru.
V. NADZOR
Članak
23.
Nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke
obavlja poljoprivredni redar Općine.
Poljoprivredni redar u provedbi nadzora, može
vlasnicima, odnosno posjednicima zemljišta rješenjem odrediti poduzimanje
određenih mjera sukladno ovog Odluci.
Protiv rješenja poljoprivrednog redara iz
stavka 2. ovog članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu Primorsko-
goranske županije nadležnom za poslove poljoprivrede u roku od 15 dana od dana
primitka rješenja.
Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovog
članka ne odgađa njegovo izvršenje.
Ako vlasnik odnosno posjednik poljoprivrednog
zemljišta ne poduzme rješenjem naređene mjere, izvršenje rješe
nja provest će se putem treće
osobe na odgovornost i teret vlasnika odnosno posjednika poljoprivrednog
zemljišta.
Poslove nadzora uređene ovim člankom može,
osim poljoprivrednog, obavljati i komunalni redar Općine po ovlaštenju
Općinskog načelnika.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak
24.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn
kaznit će se pravna osoba, novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kn kaznit će se
fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a
novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kn kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj
osobi i fizička osoba - građanin, ako, kao vlasnici odnosno posjednici
poljoprivrednog zemljišta, počine prekršaj neizvršenjem mjera, odnosno kršenjem
zabrana, propisanih člancima od 4. do 22. ove Odluke.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
25.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti
o Odluka o agrotehničkim mjerama na poljoprivrednom zemljištu te mjerama za
uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službene novine
Primorsko-goranske županije broj 27/08).
Članak
26.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-05/19-01/5
Ur. broj: 2142-06-19-01-6
Omišalj, 31. srpnja 2019.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ
Predsjednik
Anto
Trogrlić, v. r.
