SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXVII. - broj 11. Utorak, 30. travnja 2019.
OPĆINA BAŠKA

16.

Na temelju članka 49. stavak 4., članka 51. stavak 5. i članka 62. stavak 5. Zakona o zaštiti životinja (»Narodne novine« br. 102/17) i članka 29. Statuta Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije br. 12/ 13, 31/15, 27/17, 04/18), Općinsko vijeće Općine Baška, na sjednici održanoj 24. travnja 2019. godine, donijelo je

ODLUKU
o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama

I. OPĆE ODREDBE

Predmet odluke

Članak 1.

Ovom se Odlukom uređuju minimalni uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca, koje im njihovi posjednici moraju osigurati, način kontrole njihovog razmnožavanja, te način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama na području Općine Baška (u daljnjem tekstu: Općina).

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1. izgubljena životinja je životinja, koja je odlutala od vlasnika i on je traži,

2. kućni ljubimci su životinje, koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje,

3. napuštena životinja je životinja, koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile, kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode. te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao,

4. opasne životinje su životinje, koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku,

5. posjednik životinje odnosno kućnog ljubimca (u daljnjem tekstu: posjednik) je svaka pravna ili fizička osoba koja je, kao vlasnik, korisnik ili skrbnik, stalno ili privremeno, odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje,

6. prijevoz je premještanje životinja prijevoznim sredstvom u nekomercijalne svrhe, uključujući postupke pri polasku i dolasku na krajnje odredište,

7. radne životinje su psi, koji služe kao tjelesni čuvari i čuvari imovine, psi vodiči slijepih i oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi, koji služe za obavljanje drugih poslova, kopitari i druge životinje kojima se čovjek služi za obavljanje drugih poslova osim proizvodnje,

8. sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) je objekt u kome se smještaju i zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje, gdje im se osigurava potrebna skrb i pomoć,

9. slobodnoživuće mačke su mačke okoćene u divljini, koje nemaju ni vlasnika, ni posjednika,

II. UVJETI I NAČIN DRŽANJA KUĆNIH LJUBIMACA

Opći uvjeti držanja kućnih ljubimaca

Članak 3.

(1) Posjednik je dužan:

1. osigurati kućnim ljubimcima držanje u skladu s njihovim potrebama, a minimalno predviđenim Zakonom o zaštiti životinja i ovom Odlukom,

2. psima osigurati odgovarajuću nastambu prostor koji odgovara njihovoj veličini i zaštitu od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta za obitavanje (Prilog 1),

3. psima osigurati pseću kućicu ili odgovarajuću nastambu u skladu s Prilogom 1.,

4. označiti mikročipom pse i cijepiti protiv bjesnoće sukladno Zakonu o veterinarstvu,

5. onemogućiti bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora,

6. na vidljivom mjestu staviti oznaku koja upozorava na psa, te imati ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima,

7. pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć, te osigurati zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnih i ozlijeđenih životinja,

8. osigurati kućnim ljubimcima redovitu i pravilnu ishranu, te trajno omogućiti pristup svježoj pitkoj vodi,

9. redovito održavati čistim prostor u kojem borave kućni ljubimci,

10. omogućiti komunalnom redaru nadzor nad provođenjem ove odluke, odnosno:

·         dati mu zatražene osobne isprave, podatke i dokumentaciju, te ostale informacije o predmetu nadzora,

·         omogućiti mu ulazak i pregled prostora i prostorija,

·         omogućiti očitavanje mikročipa psa, odnosno samostalno očitati čip na psu za kojega komunalni redar ocjeni da bi mogao biti opasan.

(2) Posjednik ne smije:

1. zanemarivati kućne ljubimce s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu,

2. ograničavati kretanje kućnim ljubimcima na način koji mu uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah.

(3) Zabranjeno je:

1. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje,

2. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu,

3. držati pse trajno vezane, ili ih trajno držati u prostorima ili dijelu dvorišta bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora,

4. vezati pse, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo i kada se pas može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u radijusu 5 metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju biti od takvog materijala da psu ne nanose bol ili ozljede, ne mogu se omotati i samim time skratiti na manje od 5 metara,

5. trajno i samostalno držanje kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima, koji čuvaju neki objekt ili imovinu, a posjednik im je dužan osigurati svakodnevni nadzor,

6. osim opisanih u članku 26. ove Odluke, držati kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.), koji je sastavni dio ove odluke,

7. držanje i postupanje s kućnim ljubimcima, te kretanje istih, na način koji ugrožava zdravlje ljudi, životinja i djece.

(4) Posjednik pasa mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama u odnosu na držanje i kretanje pasa osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Pri odgoju pasa posjednik ne smije koristiti metode koje kod pasa mogu uzrokovati bol, ozljede, patnje ili strah.

(5) Koordinacijska radna skupina iz članka 70. Zakona o zaštiti životinja, koju imenuje Primorsko-goranska županija, može predlagati propisivanje uvjeta za držanje različitih životinjskih vrsta.

(6) Komunalni redar Općine ovlašten je kontrolirati obvezu označavanja pasa mikročipom, odnosno provjeravati jesu li svi psi označeni mikročipom.

Uvjeti držanja kućnih ljubimaca u stambenim zgradama i obiteljskim kućama

Članak 4.

(1) Držanje kućnih ljubimaca u zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih ljubimaca zajedničkim dijelovima zgrada i dvorištima zgrada, te obvezu čišćenja tih prostorija i prostora koje onečiste kućni ljubimci, sporazumno utvrđuju suvlasnici zgrade sukladno propisima o vlasništvu.

(2) Posjednik kućnih ljubimaca dužan je držati ih na način da ne ometaju mir sustanara i susjeda ili na drugi način krše dogovoreni kućni red stambene zgrade i stanara okolnih nekretnina.

(3) Posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okućnice, dužan ga je svakodnevno izvoditi radi obavljanja nužde i zadovoljenja dnevnih fizičkih aktivnosti.

(4) Posjednik je dužan u roku od 10 dana od udomljenja ili kupnje psa ili mačke isto prijaviti nadležnoj Veterinarskoj stanici.

Uvjeti izvođenja kućnih ljubimaca na javne površine

Članak 5.

(1) Pse se smije izvoditi na javne površine samo ako su označeni mikročipom, na povodcu i pod nadzorom posjednika.

(2) Pse se ne smije puštati na uređene zelene površine.

(3) Psi se mogu kretati bez povodca, uz nadzor posjednika, isključivo na plažama označenim za kupanje pasa, te na javnim površinama izvan naselja.

Članak 6.

Kretanje kućnih ljubimaca dopušteno je u prostorima i prostorijama javne namjene uz dopuštenje vlasnika, odnosno korisnika prostora, osim ako ovom odlukom nije drugačije određeno.

Članak 7.

(1) Kućnim ljubimcima je zabranjeno kretanje na dječjim igralištima, cvjetnjacima, travnjacima, uređenim parkovnim površinama, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića, te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi.

(2) Zabranjeno je dovođenje i držanje, te kupanje pasa u moru na svim uređenim plažama, osim na onima koje su označene kao plaže za kupanje pasa.

(3) Dovođenje, držanje i kupanje pasa u moru dozvoljeno je na neuređenim plažama izvan naseljenog područja.

Članak 8.

Posjednik kućnog ljubimca dužan je pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu nositi pribor za čišćenje i očistiti javnu površinu, koju njegov kućni ljubimac onečisti.

Članak 9.

Ograničenje kretanja kućnih ljubimaca iz ove odluke ne primjenjuje se na pse, osposobljene za pomoć osobama s invaliditetom.

Postupanje s opasnim psima

Članak 10.

Posjednik opasnog psa dužan je provesti mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.

Članak 11.

(1) Posjednik opasnog psa mora osigurati njegovo označavanje mikročipom bez obzira na njegovu starost, u skladu s posebnim propisima.

(2) Posjednik opasnog psa mora osigurati njegovu kastraciju u roku od 14 dana nakon proglašavanja psa opasnim, o čemu vlasnik životinje kao dokaz nadležnom veterinarskom inspektoru dostavlja presliku računa za obavljenu uslugu.

(3) Posjednik mora opasnog psa držati u prostoru (zatvoreni kavez) ili objektu primjerene veličine, iz kojeg ne može pobjeći, a ulazna vrata u prostor ili objekt u kojem se nalazi takav pas moraju biti zaključana. Na ulazu u prostor ili objekt u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS«.

(4) Opasan pas mora postići zadovoljavajuću ocjenu na testu provjere stupnja socijalizacije iz članka 7. stavak 1. Pravilnika o opasnim psima, nakon školovanja iz članka 7. stavak 2. Pravilnika o opasnim psima, kojima u roku od 30 dana nakon provedenog postupka iz članka 4. stavak 1. istoga Pravilnika, pristupa zajedno s posjednikom.

Članak 12.

(1) Pri sumnji da se radi o opasnom psu, komunalni redar je ovlašten zatražiti na uvid od posjednika potvrdu kojom se potvrđuje da su nad psom provedene sve mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.

(2) Ukoliko posjednik ne pokaže potrebnu dokumentaciju, komunalni redar sastavlja službeni zapisnik, te obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju za daljnje postupanje.

Način kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca

Članak 13.

Osim uzgoja prijavljenog nadležnom ministarstvu i uz posjedovanje rješenja nadležnog tijela, zabranjen je uzgoj kućnih ljubimaca.

Slobodnoživuće mačke

Članak 14.

(1) Na javnim površinama dozvoljeno je postavljanje hranilišta za mačke (u daljnjem tekstu: hranilišta).

(2) Hranilišta se postavljaju nakon provedenog javnog poziva udrugama za zaštitu životinja za podnošenje zahtjeva za postavljanje hranilišta, koji raspisuje Općinski načelnik (u daljnjem tekstu: načelnik).

(3) Postavljanje hranilišta odobrava načelnik na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjela, uz prethodno mišljenje mjesnog odbora naselja u kome se planira postaviti hranilište.

(4) U slučaju da mjesni odbor naselja da negativno mišljenje za traženu lokaciju hranilišta, obvezan je predložiti najbližu moguću alternativnu lokaciju, a u protivnom negativno mišljenje se neće uvažiti.

(5) Način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta propisat će se pravilnikom što ga donosi načelnik.

(6) U slučaju sumnje u izbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, zaštitu građana provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenima propisima o veterinarskoj djelatnosti.

(7) Ako udruga za zaštitu životinja, kojoj je odobreno postavljanje hranilišta, ne održava higijenu i čistoću javne površine na kojoj se nalazi hranilište, odnosno ako se ne skrbi o mačkama, komunalno redarstvo će, temeljem obavljenog nadzora i sačinjenog zapisnika o istom, ukloniti hranilište na trošak te udruge.

(8) Nije dozvoljeno hranjenje životinja i ostavljanje hrane za životinje, na javnim površinama izvan označenih hranilišta.

III. NAČIN POSTUPANJA S IZGUBLJENIM I NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA

Postupanje s izgubljenim životinjama

Članak 15.

(1) Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak komunalnom redarstvu ili skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa, veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse, koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca.

(2) Ako u roku od 14 dana od dana objave podataka posjednik nije dostavio zahtjev za vraćanje životinje, sklonište postaje vlasnik životinje, te je može udomiti.

(3) Posjednik izgubljene životinje dužan je nadoknaditi sve troškove, kao i svaku štetu koju počini životinja, od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.

Postupanje s napuštenim životinjama

Članak 16.

(1) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora odmah vratiti životinju posjedniku, ili, najkasnije, u roku od tri dana od nalaska životinje, obavijestiti komunalnom redarstvo ili sklonište za napuštene životinje.

(2) Kontakt informacije skloništa s kojim Općina ima potpisan ugovor, objavljuje se na službenim internetskim stranicama Općine.

(3) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora pružiti životinji odgovarajuću skrb do vraćanja posjedniku ili do smještanja u sklonište za napuštene životinje.

(4) Životinja se ne smješta u sklonište, ako se po nalasku životinje može utvrditi njezin posjednik, kome se životinja odmah vraća.

(5) Troškove skloništa za primljenu napuštenu životinju nepoznatog posjednika, nađenu na području Općine, financira Općina.

(6) Ako se utvrdi posjednik napuštene životinje, dužan je nadoknaditi sve troškove, uključujući i one iz stavka 5. ovoga članka, kao i svaku štetu koju počini životinja, od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.

IV. NAČIN POSTUPANJA S DIVLJIM ŽIVOTINJAMA

Zaštita divljih životinja pronađenih izvan prirodnog staništa

Članak 17.

(1) Divlja životinja pronađena izvan prirodnog staništa vraća se u prirodno stanište odmah po pronalasku, ako je to moguće, a, ako to nije moguće, smješta se u sklonište koje osigurava njezino vraćanje u prirodno stanište kada to bude moguće.

(2) Ako nije moguće vraćanje divlje životinje u prirodno stanište, životinja se prvo nudi najbližem lovoovlašteniku u skladu s posebnim propisima o lovstvu, a ako je lovoovlaštenik ne može prihvatiti, nudi se zoološkom vrtu, koji je opremljen za njezino primanje.

(3) Ako se divlja životinja ne može smjestiti u sklonište, a ni lovoovlaštenik, ni zoološki vrt, nisu životinju u mogućnosti primiti, životinja se može usmrtiti.

V. ZAŠTITA ŽIVOTINJA

Poticanje zaštite životinja

Članak 18.

Općina će prema obvezi utvrđenoj Zakonom o zaštiti životinja poticati razvoj svijesti svojih sugrađana, posebice mladih, o brizi i zaštiti životinja.

Obveza pružanja pomoći životinji

Članak 19.

(1) Svatko tko ozlijedi, ili primijeti ozlijeđenu ili bolesnu životinju, mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.

(2) Ako nije moguće utvrditi posjednika životinje, pružanje potrebne pomoći ozlijeđenim i bolesnim životinjama organizira i financira Općina.

(3) Ako se utvrdi posjednik ozlijeđene ili bolesne životinje, troškove snosi posjednik, koji je obvezan nadoknaditi Općini i troškove iz stavka 2. ovoga članka.

Korištenje životinja u komercijalne svrhe

Članak 20.

Zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacija i prošnju, te izlagati ih na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje u zabavne ili druge svrhe, bez suglasnosti nadležnog tijela Općine.

Članak 21.

Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima, koji ne zadovoljavaju zakonom propisane uvjete za prodaju kućnih ljubimaca.

Opasne i potencijalno opasne životinjske vrste

Članak 22.

(1) Kućne ljubimce, koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta, a koji pripadaju zaštićenim vrstama, te koji su do dana stupanja na snagu ove odluke evidentirani u tijelu nadležnom za zaštitu prirode, posjednik može nastaviti držati do njihovog uginuća.

(2) Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta, a koji ne pripadaju zaštićenim vrstama i koje se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke prijavi, radi evidentiranja upravnom tijelu nadležnom za zaštitu životinja, posjednik može nastaviti držati do njihovog uginuća.

VI. NADZOR

Ovlasti komunalnog redara

Članak 23.

(1) Nadzor nad ovom odlukom provodi komunalni redar. U svom postupanju, komunalni redar je ovlašten zatražiti pomoć policijskih službenika, ako se prilikom provođenja nadzora ili izvršenja rješenja opravdano očekuje pružanje otpora.

(2) Komunalni redar postupa po službenoj dužnosti kada uoči postupanje protivno Odluci, te prema prijavi fizičkih ili pravnih osoba.

(3) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, komunalni redar ima pravo i obvezu:

1. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru,

2. ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci,

3. uzimati izjave stranaka i drugih osoba,

4. zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju,

5. prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući način,

6. očitati mikročip,

7. podnositi kaznenu, odnosno prekršajnu prijavu nadležnim tijelima,

8. donijeti rješenje kojim nalaže promjenu uvjeta u skladu s ovom Odlukom pod prijetnjom pokretanja prekršajnog postupka ili naplate kazne,

9. naplatiti novčanu kaznu propisanu ovom Odlukom,

10. upozoravati i opominjati fizičke i pravne osobe,

11. narediti fizičkim i pravnim osobama otklanjanja prekršaja,

12. obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora.

(4) O postupanju koje je protivno odredbama ove Odluke u svakom pojedinačnom slučaju komunalni redar dužan je sastaviti zapisnik, te donijeti rješenje.

(5) U slučajevima iz nadležnosti komunalnog redara predviđenim ovom Odlukom komunalni redar može, kada je potrebno hitno postupanje, donijeti usmeno rješenje, o čemu je dužan sastaviti zapisnik, te kasnije dostaviti pisano rješenje.

(6) Komunalni redar dužan je podnijeti prijavu veterinarskoj inspekciji kada:

1. u provedbi nadzora utvrdi da se kućni ljubimac nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezina života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom,

2. posjednik nije označio mikročipom psa u roku predviđenom Zakonom o veterinarstvu, nije redovito cijepio psa protiv bjesnoće, odnosno nije dao na uvid dokumentaciju kojom može potvrditi suprotno (putovnicu kućnog ljubimca),

3. posjednik kućnom ljubimcu daje hranu koja mu uzrokuje ili može uzrokovati bolest, bol, patnju, ozljede, strah ili smrt, te kada utvrdi da bi zbog lošeg gojnog stanja kućnog ljubimca bila nužna intervencija veterinarske inspekcije,

4. posjednik drži više od 9 životinja starijih od 6 mjeseci u svrhu udomljavanja, a koje mu sklonište nije dalo na skrb, niti sa skloništem ima ugovor o zbrinjavanju tih životinja, odnosno ako ima više od 20 životinja starijih od 6 mjeseci u svrhu udomljavanja, a nema rješenje veterinarske inspekcije kojim je odobreno držanje životinja i potvrđeno da su zadovoljeni svi uvjeti propisani važećim propisima,

5. posjednik nije ispunio uvjete propisane Pravilnikom o opasnim psima, a drži opasnog psa,

6. posjednik nije pravodobno zatražio veterinarsku pomoć i osigurao zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnog ili ozlijeđenog kućnog ljubimca,

7. uzgajivač ne pokaže na uvid potvrdu o zadovoljenim uvjetima od strane nadležnog ministarstva,

8. posjednik nije u roku od 3 dana prijavio nestanak kućnog ljubimca,

9. utvrdi osobne podatke posjednika koji je napustio kućnog ljubimca ili njegovu mladunčad,

10. posjednik životinju koristi za predstavljanje, te u zabavne ili druge svrhe,

(7) Komunalni redar dužan je obavijestiti policiju i/ili državno odvjetništvo kada uoči situaciju koja upućuje na mučenje ili ubijanje životinja.

(8) U svim slučajevima u kojima komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno Zakonu o zaštiti životinja, Kaznenom zakonu ili drugim propisima, a nije nadležan, prijavu sa sastavljenim zapisnikom o zatečenom stanju prosljeđuje nadležnom tijelu, te stranci dostavlja obavijest o poduzetim mjerama.

Žalba protiv rješenja komunalnog redara

Članak 24.

(1) Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba na rješenje komunalnog redara ne odgađa izvršenje rješenja.

(2) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog redara odlučuje upravno tijelo jedinice područne samouprave nadležno za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva.

Članak 25.

(1) Sredstva naplaćena u skladu sa općinskom odlukom za predviđene prekršaje prihod su jedinica lokalne samouprave i koriste se za potrebe zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja.

(2) Komunalni redar ima ovlast i dužnost provoditi ovu Odluku u skladu sa svojom nadležnosti i kazniti svako ponašanje protivno ovoj Odluci. U tu svrhu, komunalni redar može osim kazne izreći i usmeno upozorenje.

VII. KAZNENE ODREDBE:

Članak 26.

(1) Za postupanje protivno odredbama ove Odluke kaznit će se iznosom od 2.000,00 kuna:

1. posjednik životinje, ako postupi suprotno odredbama članka 3. stavci 1. i 2.,

2. posjednik životinje ili druga fizička osoba, za prekršaje iz članka 3. stavak 3.,

3. posjednik životinje, ako kućnog ljubimaca drži na način da se ometa mir sustanara ili na drugi način krši dogovoreni kućni red stambene zgrade i stanara okolnih nekretnina (članak 4. stavak 2.),

4. posjednik životinje, ako psa, kojega drži u stanu ili kući bez okućnice, ne izvodi svakodnevno van, radi obavljanja nužde i zadovoljenja ostalih dnevnih fizičkih aktivnosti. (članak 4. stavak 3.),

5. posjednik životinje, ako se pas zateče na javnoj površini suprotno odredbama članka 7. ove odluke,

6. posjednik životinje, ako uvodi psa u prostore i prostorije javne namjene bez dopuštenja vlasnika odnosno korisnika prostora (članak 8.),

7. posjednik životinje, ako se pas zateče na površinama iz članka 9. stavak 1.,

8. posjednik životinje, ako psa dovede i drži, te kupa psa na plažama suprotno odredbi članka 9. stavak 2.,

9. posjednik životinje, ako pri izvođenju psa na javnu površinu ne nosi pribor za čišćenje i ne očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti (članak 10.),

10. posjednik životinje, ako na ulazu u prostor u kome se nalazi opasan pas nije vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS« (članak 13. stavak 3.),

11. fizička osoba, koja hrani životinje i/ili ostavlja hranu za životinje na javnim površinama (članak 18. stavak 8.),

12. pravna osoba, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, te fizička osoba, koja koristi životinje u komercijalne svrhe, protivno odredbama članka 24.,

13. pravna osoba, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, te fizička osoba, ako prodaje kućne ljubimce na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima protivno odredbama članka 25.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/19-01/3

Ur. broj: 2142-03-01/1-19-8

Baška, 24. travnja 2019.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BAŠKA

Predsjednica

Tanja Grlj, v. r.

 

PRILOG 1.

*prilog se nalazi na dnu dokumenta*

PRILOG 2.

POPIS OPASNIH I POTECIJALNO OPASNIH
ŽIVOTINJSKIH VRSTA

1. SISAVCI (Mammalia)

1. 1. OPOSUMI (Didelphiomorphia)

- sjevernoamerički oposum (Didelphis virginiana)

1. 2. ZVJEROLIKI TOBOLČARI (Dasyuromorphia)

- porodica: tobolčarske mačake (Dasyuridae)

1. 3. DVOSJEKUTIĆNJACI (Diprotodontia)

- veliki crveni klokan (Macropus rufus)

- istočni sivi klokan (Macropus giganteus)

- zapadni sivi klokan (Macropus fuliginosus)

- Macropus robustus

1. 4. KREZUBICE (Xenarthra)

- porodica: ljenivci (Bradypodidae)

- porodica: mravojedi (Myrmecophagidae)

1. 5. MAJMUNI (Primates)

- potporodica: majmuni urlikavci (Alouattinae)

- potporodica: majmuni hvataši i vunasti majmuni (Atelinae)

- rod: kapucini (Cebidae)

- porodica: psoglavi majmuni (Cercopithecidae)

- porodica: giboni (Hylobatidae)

- porodica: čovjekoliki majmuni (Hominidae ili Pongidae)

1. 6. ZVIJERI (Carnivora)

- porodica: psi (Canidae) - izuzev domaćeg psa

- porodica: mačke (Felidae) - ne uključuje domaću mačku

- gepard (Acinonyx jubatus)

- pustinjski ris (Caracal caracal)

- serval (Leptailurus serval)

- rod: risevi (Lynx)

- zlatna mačka (Profelis aurata)

- puma (Puma concolor)

- oblačasti leopard (Neofelis nebulosa)

- rod: Panthera

- snježni leopard (Uncia uncia)

- porodica: hijene (Hyaenidae)

- porodica: kune (Mustelidae)

- medojed (Mellivora capensis)

- potporodica: smrdljivci (Mephitinae)

- žderonja ili divovska kuna (Gulo gulo)

- porodica: rakuni (Procyonidae)

- porodica: medvjedi (Ursidae)

1. 7. SLONOVI (Proboscidea)

- sve vrste

1. 8. NEPARNOPRSTAŠI (Perissodactyla)

- sve vrste osim domaćih konja, domaćih magaraca i njihovih križanaca

1.9. PARNOPRSTAŠI (Artiodactyla)

- porodica: svinje (Suidae) - osim patuljastih pasmina svinje

- porodica: pekariji (Tayassuidae)

- porodica: vodenkonji (Hippopotamidae)

- porodica: deve (Camelidae)

- porodica: žirafe (Giraffidae)

- porodica: jeleni (Cervidae)

- porodica: šupljorošci (Bovidae) - izuzev domaćih ovaca, domaćih koza i domaćih goveda)

2. PTICE (Aves)

2. 1. STRUTHIONIFORMES

- noj (Struthio camelus)

- emu (Dromaius novaehollandiae)

- rod: nandui (Rhea)

- rod: kazuari (Casuarius)

2. 2. RODARICE (Ciconiiformes)

- divovska čaplja (Ardea goliath)

- rod: Ephippiorhynchus

- rod: marabui (Leptoptilos)

2. 3. ŽDRALOVKE (Gruiformes)

- sve vrste

2. 4. SOKOLOVKE ili GRABLJIVICE (Falconiformes)

- porodica: Cathartidae

- porodica: kostoberine (Pandionidae)

- porodica: orlovi i jastrebovi (Accipitridae) - izuzev treniranih ptica koje se koriste za sokolarenje

2. 5. SOVE (Strigiformes)

- rod: ušare (Bubo)

- rod: Ketupa

- snježna sova (Nyctea scandiaca)

- rod: Scotopelia

- rod: Strix

- rod: Ninox

2. 6. SMRDOVRANE (Coraciiformes)

- rod: pozemni kljunorošci (Bucorvus)

3. GMAZOVI (Reptilia)

3. 1. TUATARE ili PILASTI PREMOSNICI (Rhynchocephalia)

- sve vrste

3. 2. KROKODILI (Crocodylia)

- sve vrste

3. 3. KORNJAČE (Chelonia ili Jureudines)

- papagajska kornjača (Macrochelys ili Macroclemmys temmincki)

- nasrtljiva kornjača (Chelydra serpentina)

3. 4. LJUSKAVCI (Squamata)

- zmije (Serpentes ili Ophidia)

- porodica: boe i pitoni (Boidae) - sve vrste koje mogu narasti dulje od 1,5 m

- porodica: guževi (Colubridae) - samo otrovne vrste

- porodica: otrovni guževi ili guje (Elapidae)

- porodica: ljutice (Viperidae)

- porodica: morske zmije (Hydrophiidae)

- porodica: jamičarke (Crotalidae)

- gušteri (Sauria ili Lacertilia)

- porodica: otrovni bradavičari (Helodermatidae)

- porodica: varani (Varanidae) - samo vrste koje mogu narasti duže od 100 cm

4. VODOZEMCI (Amphibia)

4. 1. REPAŠI (Urodela ili Caudata)

- porodica: divovski daždevnjaci (Cryptobranchidae)

4. 2. ŽABE I GUBAVICE (Anura)

- porodica: otrovne žabe (Dendrobatidae)

- afrička bikovska žaba (Pyxicephalus adspersus)

- porodica: gubavice (Bufonidae), divovska gubavica (Bufo marinus)

5. BESKRALJEŠNJACI

5.1. MEKUŠCI (Mollusca)

- plavoprstenasta hobotnica (Hapalochlaena maculosa)

5.2. KUKCI (Insecta)

- sve vrste mrava i termita

5.3. STONOGE (Chilopoda)

- porodica: Scolopendridae

5.4. PAUČNJACI (Arachnida)

- sve otrovne vrste

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr