SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXVI. - broj 45. Četvrtak, 27. prosinca 2018.
GRAD KRK

69.

Na temelju članka 49. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09, 13/13, 20/14 i 3/18), članka 48. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/09, 13/13 i 3/18), a u svezi s člankom 113. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13, 65/17), Odbor za statutarno-pravna pitanja utvrdio je Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i pročišćeni grafički dio Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku.

Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i pročišćeni grafički dio Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku obuhvaća:

1.Odluku o Detaljnom planu uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/05),

2.Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/18).

Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i pročišćeni grafički dio Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku sadržan je u »Elaboratu pročišćenog teksta odredbi za provedbu i pročišćenog grafičkog dijela Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku« kojeg je izradila tvrtka Planimetar d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca.

I. Sadržaj pročišćenih odredbi za provedbu:

1.Uvjeti određivanja namjene površina

2.Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje
građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom,
elektroničkom komunikacijskom i komunalnom
infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje ulične
mreže

3.1.1. Gradske ulice

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
elektroničke komunikacijske infrastrukture

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar
prometnih i drugih javnih površina

3.3.1. Opskrba pitkom vodom

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

4. Uvjeti i način gradnje

5. Mjere provedbe plana

6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

7. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni

III. POSEBNE ODREDBE

II.Pročišćeni grafički dio sadrži kartografske prikaze
u mjerilu 1:1000:

0. Postojeće stanje

1. Detaljna namjena površina

2.Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Prometna infrastrukturna mreža

2.2./2.3./2.4./2.5. Vodopskrba/Odvodnja/Elektroopskrba/

Elektronička komunikacijska
infrastruktura

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Uvjeti gradnje

Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela Plana istovjetani su grafičkom dijelu Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/18).

Pročišćeni tekst odredbi za provedbu Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« i na web stranici Grada Krka.

Pročišćeni grafički dio Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 nije predmet objave.

KLASA: 350-03/17-01/02

URBROJ: 2142/01-01/03-18-106

Krk, 20. prosinca 2018.

PREDSJEDNICA
Odbora za statutarno-pravna pitanja
Arijana Staničić, dipl. iur.

—————–

Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve
ulice u gradu Krku

(»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 23/05, 25/18)

II. ODREDBE ZA PROVEDBU (pročišćeni tekst)

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje sa kako slijedi:

1)Javna i društvena namjena - (D)
Centralni sadržaji s mješovitom namjenom
(poslovna, društvena, stanovanje)

2)Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža

-Ulica (U) u perimetralnom obuhvatu plana radi rekonstrukcije uličnog profila (izgradnje nogostupa)

-Trafostanica (TS)

3)Infrastrukturni sustav (IS-V) vodosprema mjesnog vodoopskrbnog sustava

4)Zaštitna zelena površina (Z)

2.Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4., te ovim Odredbama za provedbu.

Pod pojmom građenje u ovim Odredbama za provedbu se podrazumijeva izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklajanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

Članak 6.

Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji (»Narodne novine« broj 153/13 i 20/17) ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 7.

Veličina i oblik građevnih čestica i izgrađenost građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 8.

Veličina i površina građevnih čestica i izgrađenost građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4.

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) za građevne čestice oznaka 1, 2, 3, 4 i 6 iznosi 0,25, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,75.

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) za građevnu česticu oznake 5 iznosi 0,3, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum koeficijent iskorištenosti iznosi 1,1 od čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) i najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevnu česticu oznake 9 (alternativna lokacija trafo stanice u zaštitnom zelenom pojasu) iznosi 1.

Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5 se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima određenim stavkom 3. ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od tlocrtnih gabarita propisanih kroz veličinu koeficijenta izgrađenosti stavkom 3. ovog članka, dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost dogradnje pod uvjetima propisanim stavkom 3. ovog članka.

Članak 9.

Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Članak 10.

Najveća dozvoljena visina građevine na građevnim česticama oznaka 1, 2, 3, 4 i 6 iznosi 8,5 m, a za građevnu česticu oznake 5 iznosi 10,5 m. Najveći dozvoljeni broj etaža građevine na građevnim česticama oznaka 1 do 6 iznosi potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže.

Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5 se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima određenim prethodnim stavkom ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu i etažnost od propisane prethodnim stavkom ovog članka, dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana prethodnim stavkom ovog članka.

Najveća dozvoljena visina građevine TS na građevnoj čestici oznake 9 iznosi 4 m. Najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi P (Prizemlje).

Članak 11.

Briše se.

Članak 12.

Podrum - (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati više podrumskih etaža.

Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

Etaža - etažom se smatraju:

-bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

Podrum se smatra podzemnom etažom. Suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama.

Članak 13.

Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja tavana.

2.3. Namjena građevina

Članak 14.

Na području namjene Javna i društvena namjena - (D), dozvoljava se gradnja »Centralnih sadržaja s mješovitom namjenom, građevina za društvenu i poslovnu djelatnost, te stanovanjem uz gradnju i uređenje parkirališnih i zelenih površina« i to:

Na građevinskoj čestici oznake 1 - dozvoljena je
poslovna-društvena namjena;

Na građevinskoj čestici oznake 2 - dozvoljena je
ugostiteljsko-stambena namjena;

Na građevinskoj čestici oznake 3 - dozvoljena je
poslovna-društvena-stambena namjena;

Na građevinskoj čestici oznake 4 - dozvoljena je
poslovna-društvena-stambena namjena;

Na građevinskoj čestici oznake 5 - dozvoljena je
poslovna-društvena-stambena namjena;

Na građevinskoj čestici oznake 6 - dozvoljena je
poslovna namjena.

Smještaj poslovno-društvenih sadržaja uvjetuje se u prizemnim etažama građevina, osim u građevini na građevnoj čestici oznake 5 u kojoj je dopušten na svim etažama građevine.

Smještaj stambenih sadržaja moguć je jedino na 1. i 2. etažama građivina, osim u građevini na građevnoj čestici oznake 5 u kojoj je dopušten na svim etažama građevine. Uvjetuje se najveći broj stambenih jedinica po građevinama i to:

Za građevinsku česticu oznake 2 - dozvoljena je
izgradnja stambenog prostora za vlasnika;

Za građevinsku česticu oznake 3 - dozvoljena je
izgradnja sedam (7) stambenih jedinica;

Za građevinsku česticu oznake 4 - dozvoljena je
izgradnja šest (6) stambenih jedinica;

Za građevinsku česticu oznake 5 - dozvoljena je
izgradnja sedamnaest (17) stambenih jedinica;

Na građevnim česticama oznaka 3, 4 i 5 dopuštena je gradnja višestambene građevine. Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od 4 samostalne uporabne cjeline. Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje i gradnja nadzemnih i podzemnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 15.

Na području namjene Infrastrukturni sustav (IS-V) nalazi se vodosprema mjesnog vodoopskrbnog sustava. Dozvoljava se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih uređaja i građevina u okviru moguće namjene.

Članak 16.

Na području namjene »Zaštitna zelena površina«, dozvoljeno je hortikulturno uređenje površina te postava urbane opreme, elemenata za pergolu i sjenica čija najveća dozvoljena visina iznosi 3,5 m.

Članak 17.

Na području namjene »Zaštitna zelena površina«, dozvoljeno je izgranja trafostanice.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 18.

Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja isključivo osnovne građevine, sukladno kartografskom prikazu broj 4. Iznimno, na građevnoj čestici oznake 5 dopušteno je osnovnu građevinu smjestiti osim unutar gradivog dijela i na površini izvan gradivog dijela, ali uz poštivanje uvjeta iz stavaka 2., 3., 4. i 5. ovog članka.

Udaljenost osnovne građevine na građevnoj čestici oznake 5 od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m (od Vršanske ceste) odnosno 8,5 m (od Radićeve ulice).

Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5, koje se nalaze na udaljenostima od regulacijske linije manjim od onih iz prethodnog stavka ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodnog stavka ovog članka.

Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,0 m, ali ne može biti manja od polovice njezine visine.

Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5, koje se nalaze na udaljenostima od granice građevne čestice manjim od onih iz prethodnog stavka ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodnog stavka ovog članka.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine. Iznimno, na građevnoj čestici oznake 5 dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine i unutar gradivog dijela građevne čestice.

Članak 19.

Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

Obvezni građevni pravac određen je kartografskim prikazom broj 4.

Udaljenost obveznog građevnog pravca od regulacijskog pravca na građevnoj čestici oznake se određuje kako slijedi:

g.č.1 - 6 m Ulica S. Radića; 9,00 m Vršanska ulica;

g.č.2 - 7,5 i 14.4 m Ulica S. Radića; 6,7 m za gradivi dio
za bazen prema Vršanskoj ulici;

g.č.3 - 6,5 m Ulica S. Radića;

g.č.4 - radi specifičnosti pozicije g.č. g.p. se ne određuje.;

g.č.5 - od ulice S. Radića se ne određuje (određena je najmanja dopuštena udaljenost osnovne građevine od Radićeve ulice koja iznosi 8,5 m); 6,0 m Vršanska ulica (građevni pravac koji je određen kao izlomljena linija je određen kartografskim prikazom br. 4. Građevni pravac je određen načelno, odnosno točna pozicija če se preciznije odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom ali uz obavezno poštivanje uvjeta da udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca prema Vršanskoj cesti iznosi najmanje 6,0 m);

g.č.6 - postojeća fronta korpusa građevine prema ulici S. Nikolića.

Građevina se s najmanje dvije trećine svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom pravcu.

Za građevne čestice oznake g.č. 1 i g.č. 6 uvjetuje se formiranje ugaone radijalne morfologije korpusa prema prikazu u grafičkom prikazu broj 4.

Članak 20.

Briše se.

Članak 21.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 22.

Oblikovanje građevine potrebno je izvesti primjenom suvremene tehnologije a prilikom gradnje potrebno je koristiti kvalitetne i postojane materijale.

Članak 23.

Za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema i materijala.

Članak 24.

Vrsta krova nije određena.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podrumsku ili suterensku etažu mora biti ravan i uređen kao pješačka, kolna ili zelena površina.

Članak 25.

Dozvoljeni nagib kosog krova iznosi između 17o i 23o.

Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba mediteran crijepa ili kupe kanalice te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine.

Za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala.

Članak 26.

Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanog kolektora, antene i reklamnih predmeta kojima se ističe djelatnost tvrtke te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine.

Sunčani kolektori se mogu koristiti kao obnovljivi izvori energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli).

Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građe

vina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina.

Članak 27.

Na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja.

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 28.

Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim prikazom broj 3.

Članak 29.

Dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku ili ozelenjenu površinu.

Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske ili suterenske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet.

Članak 30.

Za građevne čestice oznake 1 i 6 najmanje 25% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina.

Za građevne čestice oznake 2, 3 i 4 najmanje 30% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina.

Za građevnu česticu oznake 5 najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i staze maksimalne širine 1,5 m.

Površine za parkiranje potrebno je ozeleniti sadnjom najmanje jednog stabla između svaka četiri parkirališna mjesta.

Članak 31.

Najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,50 m.

Ako visina podzida prelazi 1,50 m, potrebno je izvesti terasaste zidove ili građevinski oblikovane strukture.

Terase nastale gradnjom potpornih zidova potrebno je ozeleniti.

Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine.

Podzidi su načelno prikazani na kartografskom prikazu br. 4, a točne pozicije i dimenzije će se odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.

Članak 32.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica.

Ograde od monolitnog materijala (kamen, beton, ožbukani građevinski blokovi) mogu biti najveće visine od 1,1 m.

Osnovni materijali za gradnju ograda i zidova su: kamen, strukturirani i žbukani beton, žbukani zidovi od prefabriciranih građevinskih blokova i metalni profili.

Ograde mogu biti od oblikovanog nasada.

Visina kompaktne strukture ograda može biti najviše 1,1 m.

Ograda na građevnoj čestici D-5 je načelno prikazana na kartografskom prikazu br. 4, a točna pozicija će se odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.

Članak 33.

Smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice.

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

3.Način opremanja zemljišta prometnom, elektroničkom komunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

Članak 34.

Na području obuhvata Plana ne planira se izgradnja nove prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže. Područje obuhvata je omeđeno gradskim prometnicama u čijim koridorima je izgrađena navedena mjesna infrastruktura. Za redefinirane građevinske čestice, odnosno buduće građevine planirani su priključci na navedenu mjesnu infrastrukturu, odnosno rekonstrukcija postojećih.

3.1.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje ulične mreže

Članak 35.

Uvjeti rekonstrukcije ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1.

Članak 36.

Građevne čestice moraju imati priključak na javnu prometnu površinu.

3.1.1. Gradske ulice

Članak 37.

Na području obuhvata Plana gradske ulice su Ulica Stjepana Radića, Ulica Slavka Nikolića te Vršanska ulica. Navedene gradske ulice omeđuju obuhvat Plana, a njegova granica postavljena je u središnjoj osi kolnika kako bi se omogućila rekonstrukcija profila s planiranom izgradnjom nogostupa. Širina nogostupa iznosi 1,5 m.

3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske infrastrukture

Članak 38.

Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.4.

Elektronička komunikacijska infrastruktura izvedena je u sustavu koridora okolnih gradskih ulica - ulica koje omeđuju areal obuhvata Plana.

Planom je predviđena rekonstrukcija/proširenje postojeće i izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme pri ćemu se mora voditi računa da se ne naruši integritet postojeće elektroničke komunikacijske mreže. Nova elektronička komunikacijska infrastruktura u vidu kabelske kanalizacije izvodi se podzemnim kablovima u sklopu prometnih i pješačkih površina.

Uz točan položaj i kapacitet postojeće, mora se utvrditi i način izvođenja (podzemno, nadzemno, mješovito, s jedne strane ili obje strane kolnika) buduće elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke komunikacijske infrastrukture planom se omogućava postava eventualno potrebnih građevina (manje zgrade, kabinet ormarići za smještaj telekomunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguracije mreže.

Radove na izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima:

-Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17)

-Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (»Narodne novine« broj 131/12 i 92/15)

-Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine« broj 114/10 i 29/13)

-Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine« broj 112/17)

-Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili građevine (»Narodne novine« broj 75/13)

-Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (»Narodne novine« broj 57/14).

3.3.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 39.

Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima broj 2.1, 2.2., 2.3. i 2.4.

Mreža komunalne infrastrukture izvedena je u sustavu koridora okolnih gradskih ulica - ulica koje omeđuju areal obuhvata Plana.

Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno.

Članak 40.

Mjesto priključenja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture te na javnu prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.

3.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 41.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.2. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Građevine unutar obuhvata Plana snabdjevati će se pitkom vodom priključkom na javni vodovod.

Članak 42.

Za izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne, ukoliko je nadzemnog tipa, primijenjuju se postavljeni uvjeti za izgradnju na građevnim česticama.

Projektiranje i izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne mora se vršiti sukladno svim standardima i zakonskim propisima za tu vrstu građevina.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 43.

Odvodnju otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.3. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva (»Ponikve« d.o.o. Krk).

Odvodnju otpadnih voda potrebno je riješiti upuštanjem u javnu kanalizaciju.

Oborinske vode s krovnih površina, ukoliko se ne kanaliziraju u vodoopskrbni rezervoar (cisternu) moraju se upuštati u tlo putem upojnih bunara.

Zabranjeno je upuštati oborinske vode s krovnih površina te oborinske vode s prometnih površina u javnu kanalizaciju otpadnih voda.

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 44.

Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.4. i posebnim uvjetima nadležnog tijela.

Članak 45.

Planom je previđena jedna alternativna lokacija za izgradnju trafostanice (IS-TS-9) .

Postojeća trafostanica će ostati i dalje u funkciji, a dopušteno je njeno uklapanje u osnovnu građevinu (u zapadno krilo građevine) na građevnoj čestici oznake 5.

Planom se dopušta održavanje i rekonstrukcija postojeće trafostanice na način da se omogući izmjena transformatora radi povećanja snage transformatora ili zamjeni postojeća građevina trafostanice tipskom i sličnim objektom na građevnoj čestici D-5.

4. Uvjeti i način gradnje

Članak 46.

Gradnji građevine može se pristupiti nakon uklanjanja građevina planom predviđenih za uklanjanje na toj čestici.

5. Mjere provedbe plana

Članak 47.

Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 48.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04).

Članak 49.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04 i 60/08) uz obavezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijedi za područje II. kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05).

Članak 50.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Koncepciji odvodnje otpadnih voda na području Grada Krka.

Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda rješava se priključkom na mjesni kanalizacijski sustav.

Odvodnja oborinskih voda s kolnih i pješačkih te krovnih površina unutar građevne čestice rješavti upuštanjem u tlo putem upojnih bunara.

Članak 51.

Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97, 112/01 i 23/07) i Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/96 i 50/05).

Na području obuhvata Plana, a unutar građevinske čestice, za zbrinjavanje komunalnog otpada mora se osigurati mjesto za spremnik otpada, a sve prema uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Vlasnici stambenog dijela građevine su dužni nabaviti kontejner od 1100 l DIN 30 700. Kontejner je potrebno zaštiti ogradom minimalne visine 70 cm. Mjesto za spremnik otpada mora biti lako dostupno vozilu za odvoz otpada. Mikrolokaciju mjesta za smještaj vozila potrebno je prikazati u glavnom projektu.

Članak 51.a

Za područje obuhvata Plana osnovni stupanj seizmičnosti iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+.

Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije trafostanica i vodospreme kao potencijalne kritične infrastrukture koje bi mogle biti ugrožene potresnim djelovanjima.

Članak 51.b

Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost treba biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6,0 m.

Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara sukladno glavi VI. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (»Narodne novine« broj. 29/13 i 87/15).

Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (»Narodne novine« broj 29/13 i 87/15). Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće poznatu metodu.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcija postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivato odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10) i propisi doneseni na temelju njega.

Prilikom projektiranja i građenja građevina dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih

i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Krka.

Na temelju članka 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10) potrebno je izraditi eleborat zaštite od požara za složenije građevine.

7.Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 52.

Građevina koja je ovim Planom predviđena za uklanjanje određena je kartografskim prikazom broj 4.

Članak 53.

Građevina koja je Planom određena za uklanjanje do privođenja zemljišta osnovnoj namjeni može se rekonstruirati unutar postojećih gabarita isključivo radi nužnog održavanja građevine.

III. POSEBNE ODREDBE

Članak 54.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je primjenjivati urbanističko-tehničke uvjete i normative za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera u skladu s posebnim propisima.

Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj parkirališno-garažnih mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj parkirališno-garažnih mjesta, te izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima, kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr