SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXVI. - broj 30. Petak, 21. rujna 2018.
OPĆINA PUNAT

50.

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne Novine«, broj 153/13 i 65/17), članka 31. Statuta Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/18), Odluke o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, br. 37/15 i 6/18) i Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, KLASA: 350-02/18-11/16, URBROJ: 531-05-1-1-2-18-5 od 13. rujna 2018. godine, Općinsko Vijeće Općine Punat na 14. sjednici održanoj dana 18. rujna 2018. godine donosi

ODLUKU
o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja Općine Punat

Članak 1.

Članak 4. Prostornog plana uređenja Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 08/ 09, 30/10, 33/10-pročišćeni tekst i 14/15) mijenja se i glasi:

»(1)Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu »III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Punat« koji se sastoji od:

A.TEKSTUALNI DIO

1 A. TEKSTUALNI DIO

I.OPĆE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA
POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1.ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I
KORIŠTENJE POVRŠINA

1.1.1. Građevinska područja naselja

1.1.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

1.1.3. Poljoprivredne i šumske površine

1.1.4. Vodne površine / morske površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1.GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
ŽUPANIJU

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Uvjeti gradnje za neposrednu provedba plana

2.2.2. Posredna provedba plana

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene
namjene

2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih
područja

5.UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. SUSTAV VEZA

5.3. SUSTAV ENERGETIKE

5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

5.4.1. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

5.4.2. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava

9.MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI

9.2.OBAVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA UŽEG PODRUČJA

9.2.1. Urbanistički plan uređenja

9.3.PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.3.REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
NAMJENI

B.GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u
mjerilu 1:25 000

1a. Korištenje i namjena površina - Površine za razvoj i uređenje

1b. Korištenje i namjena površina - Promet

1c. Korištenje i namjena površina - Pošta i
telekomunikacije

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI u mjerilu 1:25 000

2a. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav

2b. Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠT. PROSTORA u mjerilu 1:25 000

3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja

3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju

3c. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja i primjene planskih mjera uređenja i zaštite

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA u mjerilu 1:5 000

4.1. Građevinsko područje naselja Punat

4.2. Građevinsko područje naselja Stara Baška«

Članak 2.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovog Plana, imaju slijedeće značenje:

1. Građevinsko područje je područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja.

2. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu

3. Izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno.

4. Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj.
Neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.

5. Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako Zakonom o prostornom uređenju nije propisano drukčije.

6. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.
(Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže), a označava se oznakom kig. U izgrađenost građevne čestice ne ulaze:

-ukopane etaže

-septičke taložnice, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren i konstruktivno odvojeni od građevine

-vanjske komunikacije i terase koje nisu konstruktivni dio podzemne etaže, ako su u razini terena na kojem se nalaze odnosno maksimalno 0,6m izdignute od zaravnatog terena

-parkirališta

-otvorena igrališta bez tribina, školska igrališta, dječja igrališta i sl.

-otvoreni bazeni za individualne potrebe i potrebe društvene namjene izdignuti od zaravnatog terena do 1,0 m.

7. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice, a označava se oznakom kis.

8. Regulacijski pravac određuje granicu između građevne čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

9. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

10. Osnovna građevina je svaka građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene.

11. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine.

12. Stan ili stambena jedinica je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

13. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stana,

14. Višestambenom građevinom se smatra građevina na zasebnoj građevnoj čestici sa četiri i više stambene jedinice.

15. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

16. Dijelovi (etaže) građevine:

-Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (ukopana etaža, podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Minimalna svijetla visina etaža građevina iznosi 2,40m, ako drugom regulativom nije drugačije određeno.

-Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno, najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj koti uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i /ili suterena (ispod poda kata ili krova).

-Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

-Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine ili je ukopan više od 50% svoga volumena, čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, a realizira se u jednoj ili više podzemnih etaža.

-Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

-Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

17. Visina građevine mjeri se od konačnog poravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba vijenca

18. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno poravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

19. Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

20. Interpolacija je građenje unutar izgrađenog dijela građevinskog područja.

21. Okućnica je otvoren prostor oko građevine unutar građevne čestice.

22. Poljoprivredna građevina je građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti, a može biti:

-tip 1 - poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja: staklenici, plastenici, pčelinjaci, sjenici, građevine za skupljanje ljekovitog bilja, građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, alata i sl.;

-tip 2 - poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: obori za smještaj ovaca, peradarnici (do 200 komada peradi), uzgoj ostalih malih životinja (do 100 komada), skladištenje i prerada ribe

23. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz.

24. Luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

25. Luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Luka otvorena za javni promet može biti državnog, županijskog ili lokalnog značaja.

26. Lučko područje luke jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije

27. Luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka).

28. Brodogradilišna luka je luka koja služi za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili remonta plovnih objekata.

29. Lučka podgradnja (infrastruktura) jesu, operativne obale i druge lučke zemljišne površine, drugi objekti infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci, i sl.).

30. Lučka nadgradnja (suprastruktura) jesu građevine izgrađene na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl.)

31. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

32. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

33. Prostor ograničenja ZOP-a obuhvaća, pojas kopna u širini od 1000m od obalne crte i pojas mora u širini od 300m od obalne crte.

34. Obalna crta je crta plimnog vala na obali.

Članak 3.

Članak 6. mijenja se i glasi:

(1) Cjelokupno područje Općine Punat, obzirom na organizaciju, namjenu i korištenje prostora, podijeljeno je na:

-građevinska područja naselja

-građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

-poljoprivredne površine,

-šumske površine,

-ostale poljoprivredne i šumske površine

-morske i vodne površine

(2) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1.Građevinska područja za:

-površine naselja

-površine izvan naselja za izdvojene namjene

2.Područja i građevine izvan građevinskog područja:

-građevine na građevinskim zemljištima i

-građevine na prirodnim površinama

(3) Razgraničenje prema organizaciji, namjeni i korištenju površina prikazano je na kartografskom prikazu 1a.'

Članak 4.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su područja specifičnih funkcija koje se veličinom i strukturom i načinom korištenja razlikuju od funkcije naselja, te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama.

(2) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene, obzirom na korištenje razgraničene su za:

œ Gospodarsku namjenu:

-poslovna namjena (komunalno servisna - K3, pretežito trgovačka -K2)

-ugostiteljsko turistička namjenu: (hoteli -T1, turistička naselja -T2, kampovi -T3)

-luke nautičkog turizma - LN

œsportsko-rekreacijska namjenu: (rekreacija-R6, kupališta-R7)

œ Groblja«

Članak 5.

U članku 10., stavak 4. riječi: 'člankom 66.' zamjenjuju se riječi: 'članku 77j.'

Članak 6.

U članku 12., stavak 1. riječi: 'člankom 66.' zamjenjuju se riječi: 'članku 77j.'

Članak 7.

U članku 13. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Vodne površine bujičnih vodotoka na području obuhvata su registrirani vodotoci - bujice; Grgarde, Laz i Zala draga, neimenovane bujice I - VIII i jaruge Punta. Navedeni vodotoci prikazani su na kartografskim prikazima 1, 2.b. i 3.b.«

Članak 8.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»(1) U prostoru ograničenja ZOP-a građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskih područja samo na uređenoj građevnoj čestici.

(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća pristup na građevnu česticu, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.«

Članak 9.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku:

1.Građevine pošte, javne telekomunikacije, sustav radara, radio i TV sustav veza:

-Radio i TV sustav veza:

Radijski koridor Učka - Krk (Zidine) - Rab - postojeća

2.Luka nautičkog turizma

-Punat

3.Ceste s pripadajućim građevinama

-Državna cesta

- Omišalj-Dobrinj-Vrbnik-Stara Baška

4.elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema

(2) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju su:

1.Građevine za uzgoj riba i školjkaša:

-Stara Baška

2.Pomorske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima za prihvat, čuvanje i ukrcaj brodova:

Luka otvorena za javni promet-Punat

Luka posebne namjene-brodogradilišna luka-Punat

3.cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-županijska cesta Ž5125 - D102-Punat-Stara Baška

-županijska cesta - od zone T3a do spoja na županijsku cestu Ž5125

-županijska cesta - od luke otvorene za javni promet Stara Baška do spoja na županijsku cestu Ž5125

4.Građevine pošte, javne telekomunikacije, radio i TV sustav veza:

-poštanski ured Punat

5.Građevine sustava vodoopskrbe(građevine i instalacije vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i transporta vode kapaciteta od 50 do 250 l/s) - Podsustav Rijeka

6.građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Sustav Punat

7.prijenosni dalekovod 110 kV TS Krk - TS Dunat - TS Rab

8.regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama 2. reda«

Članak 10.

U članku 19. iza riječi: '1b' dodaje se riječ: '3b'.

Članak 11.

U članku 20. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovi naselja, odnosno površine predviđene za razvoj, proširenje, uređenje zemljišta i izgradnju. Neizgrađeni dio građevinskog područja sastoji se iz:

a)uređenog područja koje je opremljeno osnovnom infrastrukturom i

b)neuređenog područja na kojemu nije izgrađena osnovna infrastruktura.«

Članak 12.

Članak 22. briše se.

Članak 13.

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi osnovne vrste građevina:

-stambene, stambeno-poslovne i poslovno-stambene građevine

-građevine gospodarske namjene

-društvene građevine

-komunalne građevine

-infrastrukturne građevine

-ostale građevine«

Članak 14.

Članak 23 b. mijenja se i glasi:

»Stambene građevine dijele se prema načinu stanovanja na obiteljsku kuću i više-stambenu građevinu, a prema obliku stanovanja na slobodno-stojeće, dvojne i građevine u nizu. Sve stambene građevine po namjeni mogu biti stambene ili stambeno-poslovne.

Ovim planom određuju se uvjeti za uređenje prostora za:

œ obiteljsku građevinu

-slobodnostojeću

-dvojnu i

-u nizu.

œ višestambenu građevinu«

Članak 15.

U članku 23c., stavku 1. točki 4. dodaje se nova alineja koja glasi:

'U sklopu uređenja građevne čestice moguće je planirati bazen ukupne površine do 100 m2 ukopan u tlo. Bazen treba smjestiti unutar gradivog dijela građevne čestice te je isti isključen iz obračuna koeficijenta izgrađenosti (kig). Iznimno je planom užeg područja moguće dopustiti i gradnju bazena izvan gradivog dijela građevne čestice.'

U točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

U točki 8., alineji 3., riječ: 'potpunom' zamjenjuje se riječi: 'suvislom oblikovnom'.

Članak 16.

U članku 23d., stavku 1. točki 4. dodaje se nova alineja koja glasi:

'U sklopu uređenja građevne čestice moguće je planirati bazen ukupne površine do 100 m2 ukopan u tlo. Bazen treba smjestiti unutar gradivog dijela građevne čestice te je isti isključen iz obračuna koeficijenta izgrađenosti (kig). Iznimno je planom užeg područja moguće dopustiti i gradnju bazena izvan gradivog dijela građevne čestice.'

U točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

U točki 8., alineji 3., riječ: 'potpunom' zamjenjuje se riječi: 'suvislom oblikovnom'.

Članak 17.

U članku 23e., točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

Članak 18.

U članku 23f., točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

Članak 19.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»Rekonstrukcija stambenih građevina koje odudaraju od odredbi ovog Plana, kao izuzetak će se odrediti prostornim planom užeg područja.«

Članak 20.

U članku 29., točka 2., u 7. alineji, rečenica: 'Planom užeg područja određuje se površina (grafički) na kojoj je dopuštena gradnja višestambenih građevina koje imaju do devet (9) stanova.' briše se.

Članak 21.

U članku 32., točki 2., alineji 1., riječ: 'ugostiteljski' zamjenjuje se riječju: 'ugostiteljsko-turistički'.

U točki 8. alineja 2. briše se.

Članak 22.

Članci 33., 33a. i 33b. brišu se.

Članak 23.

U članku 34., stavak 1. mijenja se i glasi:

»Građevine za sport i rekreaciju smještaju se unutar građevinskih područja naselja.«

Članak 24.

Naslov iznad članka 39. briše se.

Članak 25.

Ispred članka 40. dodaje se novi naslov koji glasi: '2.2.1.6. Ostale građevine'.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

'Sukladno odgovarajućem podzakonskom aktu, kiosci do 15 m2, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u prometu i reklamni panoi oglasne površine do 12 m2, grade se i postavljaju na javnoj površini sukladno posebnoj odluci nadležnog tijela JLS.'

Članak 26.

U članku 41., stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javnoj površini na uređenom građevinskom zemljištu II. kategorije - Optimalno uređeno građevinsko zemljište.«

Članak 27.

Članak 42a. mijenja se i glasi:

»Za naselje Punat kulturno-povijesna cjelina određena je zaštitom, dok se za naselje Stara Baška kulturno-povijesnom cjelinom smatra sav izgrađeni dio građevinskog područja naselja.

Kulturno-povijesna cjelina određena je u grafičkom prilogu 3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Područja posebnih uvjeta korištenja. Za svaki zahvat na građevinama koje se nalaze unutar kulturno-povijesne cjeline naselja Punat, zaštićene kao nepokretno kulturno dobro, potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Unutar povijesne jezgre ovim Planom određena je gradnja:

-stambenih,

-stambeno-poslovnih,

-poslovnih i

-društvenih građevina.

Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.«

Članak 28.

U članku 42c., točka 5., alineja 6. mijenja se i glasi:

'Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23Ê. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice, dok u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini naselja Punat krov mora biti dvostrešan uz preporuku da bude izveden kupom kanalicom, o čemu će se u konačnici očitovati nadležni konzervatorski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.'

U točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

Članak 29.

U članku 42d., 5. točka, 6. alineja mijenja se i glasi:

'Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23Ê. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice, dok u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini naselja Punat krov mora biti dvostrešan uz preporuku da bude izveden kupom kanalicom, o čemu će se u konačnici očitovati nadležni konzervatorski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.'

U točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

Članak 30.

U članku 42e., 5. točka, 6. alineja mijenja se i glasi:

'Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23Ê. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice, dok u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini naselja Punat krov mora biti dvostrešan uz preporuku da bude izveden kupom kanalicom, o čemu će se u konačnici očitovati nadležni konzervatorski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.'

U točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

Članak 31.

U članku 42f., točka 5., alineja 6. mijenja se i glasi:

'Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23Ê. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice, dok u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini naselja Punat krov mora biti dvostrešan uz preporuku da bude izveden kupom kanalicom, o čemu će se u konačnici očitovati nadležni konzervatorski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.'

U točki 6., alineji 1., riječi: 'mora se' zamjenjuju se riječima: 'poželjno je'.

Članak 32.

U članku 42i. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

'Sukladno odgovarajućem podzakonskom aktu, kiosci do 15 m2, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u prometu i reklamni panoi oglasne površine do 12 m2, grade se i postavljaju na javnoj površini sukladno posebnoj odluci nadležnog tijela JLS.'

Članak 33.

U članku 43. stavak 2. mijenja se i glasi:

'(2) Prostor za rekreaciju/igru djece potrebno je planirati površinom okvirne vrijednosti 300 m2/ha neizgrađene površine.'

Članak 34.

Članak 44. se mijenja i glasi:

'Na stambene i stambeno-poslovne građevine primjenjuju se članci 23b do 29 i 42c. do 42f.'

Članak 35.

Članak 45. briše se.

Članak 36.

Naslov ispred članka 46. mijenja se i glasi:' Poslovno- stambene i poslovne građevine'.

Članak 37.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»Na građevine gospodarske namjene (poslovno-stambene i poslovne građevine) primjenjuju se članci 29a, 30. i 31.«

Članak 38.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»(1) Na ugostiteljsko-turističke građevine primjenjuje se članak 32.

(2) Iznimno, na području Buke, južno od postojeće prometnice koja vodi prema površini rekreacijske namjene R6a, planira se gradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine hoteli, a prema posebnom propisu razvrstanih u hotel posebnog standarda, podvrstu »Hotel small & friendly«.

(3) Tipološki, gradnja novih građevina treba biti naslonjena na već postojeću obiteljsku izgradnju što znači da nije moguće planirati strukture u mjerilu i tipologiji koje bi narušile osobitu ambijentalnu vrijednost prostora koji je prepoznat kao izniman razvojni potencijal, i kao takav treba biti ne samo sačuvan već i ugrađen u nova rješenja.

(4) Neizgrađeni prostor površine oko 2 ha odgovarajućim je stručnim rješenjem usmjeren ka logičnom i održivom razvojnom konceptu ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine hoteli, a prema posebnom propisu razvrstanih u hotel posebnog standarda, podvrstu »Hotel small & friendly« (kapaciteta 4-20 smještajnih jedinica) u čiji će neposredni okoliš biti smješten odgovarajući udjel javnih sadržaja, prije svega u dijelu prometnica i parkiranja, te javnih zelenih i sportsko-rekreacijskih površina.

(5) Smjernice za gradnju i smještaj građevina:

1.Oblik i veličina građevne čestice

-Minimalna površina građevne čestice bit će utvrđena tek detaljnom razradom putem plana užeg područja no mora biti dimenzionirana tako da zadovolji osnovnu funkciju te da može uključiti sve potrebne prateće i servisne sadržaje osnovne namjene.

2.Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevine

-Osnovna namjena građevine je ugostiteljski objekt primjerene vrste i kategorije.

-U sklopu građevne čestice mogu se graditi sportski tereni, otvorena igrališta, vanjski nenatkriveni bazeni i terase. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, osim bazena površine veće od 100m2.

-Unutar ugostiteljsko turističke građevine dopušta se izgradnja jedne stambene jedinice do maksimalno 100 m2 za smještaj vlasnika građevine.

-Najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže, a visina će se utvrditi planom užeg područja.

3.Smještaj građevina na građevnoj čestici

-Sa svih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena najmanje 5m, od granice građevinske čestice, a najmanje 10 m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

4.Uređenje građevne čestice

-Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 40% površine građevne čestice mora biti površina zelenila. Potrebno je težiti hortikulturnom rješenju koje će biti objedinjujućih karakteristika na razini cjeline, u privatnom i javnom dijelu površina.

-Dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu. Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom čija najveća dozvoljena širina iznosi 5m.

-Uređenje terena oko građevine, uređenje potpornih zidova, terase, stubišta i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša.

5.Uvjeti oblikovanja građevina

-Građevina mora biti suvremenog i kontekstualno prihvatljivog arhitektonskog izraza

-Osobitu pozornost obratiti zaštiti vanjskih i unutarnjih vizura gdje je prostornu dispoziciju unutar cijelog naselja potrebno postaviti tako da što veći broj smještajnih jedinica ima osiguran pogled na more

-Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te svi korišteni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.

6.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

7.Način i uvjeti priključenja na javno - prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

-Način priključenja građevne čestice, građevine turističko-ugostiteljske namjene na javne prometne površine, udaljenosti od iste te broj parkirnih mjesta određuje se koristeći elemente iz poglavlja 5. ovih Odredbi.

-Smještaj vozila (parkirno mjesto) potrebno je riješiti unutar građevne čestice koristeći članak 92a i 92b. ovih Odredbi.

8.Mjere zaštite okoliša

-Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.«

Članak 39.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»Ostali uvjeti gradnje i rekonstrukcije ugostiteljsko-turističkih građevina unutar naselja utvrđeni su zakonskim mogućnostima unutar prostora ograničenja za odgovarajuće vrste i programe građevine.«

Članak 40.

Članak 51. briše se.

Članak 41.

U članku 56. stavak 3. mijenja se i glasi:

'(3) Na području Općine Punat planirane su površine za slijedeće namjene:

a.gospodarska namjena:

-poslovna namjena (pretežito trgovačka-K2, komunalno servisna - K3)

-ugostiteljsko turistička namjena: hoteli -T1, turistička naselja -T2, kampovi -T3

-luke nautičkog turizma - LN

-sportsko-rekreacijska namjena ( rekreacija-R6, kupališta-R7)

b.groblja'

Članak 42.

Članak 58. mijenja se i glasi:

»(1) Građevinska područja poslovne namjene predviđena ovim Planom su:

K3 - komunalno-servisna djelatnost - područje postojećeg brodogradilišta

K2 - pretežito trgovačka djelatnost

(2) Izgradnja u građevinskim područjima iz prethodnog stavka moguća je izradom urbanističkog plana uređenja.

(3) Smjernice za izgradnju unutar građevinskog područja poslovne namjene K3 definirane su kroz članak 72 i 73. ovih Odredbi.

(4) Smjernice za izgradnju unutar građevinskog područja poslovne namjene K2 definirane su kroz članak 73a. ovih Odredbi.«

Članak 43.

U članku 59., stavku 1., mijenja se alineja 2. koja glasi:

-Građevinsko područje kampa Mala Krasa- Konobe - T3a, pretežito izgrađena, kapacitet do 2300 kreveta (P ukupno 20,00 ha).

-kamp-autokamp - T3a - sa sadržajima u funkciji turizma, rekreacija, parkovi, zelenilo, kupališta i sl.

Članak 44.

U članku 60., stavku 2., mijenja se 2. alineja koja glasi:

»- sportsko-rekreacijsko područje i kupalište uz turističku zonu Mala Krasa-Konobe (T3a) - R6b,«

Članak 45.

U članku 61., stavak 3., mijenja se 2. alineja koja glasi:

»-izradom urbanističkog plana uređenja za proširenje veće od 20%, sukladno zakonskoj regulativi.«

Članak 46.

U članku 61a. 2. stavak, mijenja se prva 'a' alineja koja glasi:

»a) UPU1 - T1 - Kanajt i UPU8 - T2b/T3b i R6d«

Članak 47.

U članku 71. stavak 5. se mijenja i glasi:

'(5) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za područje hotela s pratećim sadržajima Kanajt - T1 iznosi 0,30, odnosno 0,20 za područja turističkih naselja Škrila - T2b.'

Stavak 6. mijenja se i glasi:

'(6) Nadzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis+) ne može biti veći od 0,8 za područje hotela Kanajt - T1, odnosno 0,6 za područja turističkih naselja Škrila - T2b. Podzemni koeficijent iskoristivosti (kis-) je za područje hotela s pratećim sadržajem Kanajt - T1 0,6, odnosno 0,4 za područja turističkih naselja Škrila - T2b. Maksimalni ukupni koeficijent iskoristivosti (kis) je 0,8'.

Članak 48.

Iza članka 73. dodaje se novi članak 73a. koji glasi:

»Članak 73.

2.3.1.5.2. Smjernice za izradu UPU 11 - K2

(1) Površina UPU 11 identična je površini zone poslovne namjene, pretežito trgovačke, planske oznake (K2)

(2) Unutar zone poslovne namjene treba planirati trgovačke i uslužne sadržaje vezane za lokalne potrebe: trgovine građevinskog materijala i opreme ugostiteljskih objekata, vrtni centar, te slične sadržaje u funkciji pomorstva i poljoprivrede.

(3) Sadržaje poslovanja planirati linearno uz buduću prometnicu, primjerene parcelacije i uvjeta oblikovanja uklopljenih u prirodni graditeljski kontekst.

(4) Kapaciteti i detaljne smjernice izgradnje svake građevine, te posebni programi uređenja utvrdit će se u sklopu izrade urbanističkog plana uređenja.

(5) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti ozelenjen i uređen minimalnom urbanom opremom a uz glavnu prometnicu planirati zonu zaštitnog tampon zelenila minimalno 10 m.

(6) Priključenje građevina na javne infrastrukturne mreže moguće je sukladno Odredbama ovog Plana.

(7) Odvodnja i uklanjanje otpadnog materijala sa radnih površina poslovne zone utvrđeni su drugim poglavljima ovih Odredbi.«

Članak 49.

Članak 77a. mijenja se i glasi:

»(1) Izvan građevinskog područja mogu se smještati sljedeće izdvojene namjene na:

1.Građevinskom zemljištu:

-infrastrukturna namjena:

-građevine prometne infrastrukture

-infrastrukturne građevine vodoopskrbe i odvodnje

-regulacijske i zaštitne vodne građevine infrastrukturnog sustava uređenja vodotoka i voda

-građevine energetske infrastrukture

-komunalna namjena - uređene plaže

-građevina službe spašavanja na moru

2.Prirodnim područjima: - građevine u funkciji poljoprivrede

-građevine u funkciji djelatnosti na vodnim površinama

-sportsko-rekreacijske površine na prirodnim površinama

-regulacijske i zaštitne vodne građevine infrastrukturnog sustava uređenja vodotoka i voda

(2) Izvan građevinskog područja grade se pojedinačne građevine i zahvati neposrednom provedbom ovog Plana.

(3) Građevine koje se grade izvan građevinskog područja, ne ugrožavaju prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline, a grade se sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(4) Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevnom česticom.

Članak 50.

Članak 77b. briše se.

Članak 51.

Članak 77c. mijenja se i glasi:

»2.3.2.1. Građenje na građevinskim zemljištima

Građevine službe spašavanja na moru

(1) Građevina službe spašavanja na moru (GZ-SLS) je planirana na površinama postojećeg svjetionika na rtu Negrit, a označena je u kartografskom prikazu 1a.

(2) Građevina službe spašavanja na moru koristi postojeće građevine za koje je dopuštena rekonstrukcija u postojećim gabaritima.

(3) Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000m2, a najveća 5000m2.

(4) Građevina mora imati minimalno pješački pristup širine 1,5m i obavezni morski prilaz sa osiguranim privezištem prema važećoj zakonskoj regulativi.

(5) Građevina iz stavaka (1) se mora priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (trodijelna taložnica sa upojnim bunarom) i energetski sustav (plinski spremnik, agregat i dr.).«

Članak 52.

Članak 77d. briše se.

Članak 53.

Članak 77e. mijenja se i glasi:

'(1) Izvan građevinskog područja mogu se neposrednom provedbom ovog Plana graditi infrastrukturne građevine: u funkciji prometnog sustava - cestovnog i pomorskog, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, te sustava energetike i regulacijske i zaštitne vodne građevine infrastrukturnog sustava uređenja vodotoka i voda.

(2) Na površinama izvan građevinskih područja, za potrebe smještaja vozila uz kupališni prostor uvale Oprna i prihvata vozila za naselje Stara Baška, predviđa se izgradnja parkirališnih površina na dijelu iznad postojeće županijske prometnice. Parkirališne površine moraju zadovoljiti slijedeće kapacitete:

. za uvalu Oprna 150-200 PM

. za naselje Stara Baška minimalno 100 PM

(3) Najmanja dopuštena površina građevne čestice parkirališne površine u uvali Oprna iznosi 3000m2, a najveća 8000m2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice parkirališne površine za naselje Stara Baška iznosi 2000 m2, a najveća 6000 m2.

(4) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.'

Članak 54.

Članci 77f. i 77g. brišu se.

Članak 55.

U članku 77h. stavak 3. mijenja se i glasi:

'(3) Uređenje uređene plaže moguća je neposrednom provedbom ovog Plana kako je definirano kroz članak 77. ovih Odredbi. Najmanja dopuštena površina građevne čestice plaže iznosi 500 m2, a najveća 10000 m2.'

Stavak 5. mijenja se i glasi:

' (5) Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja i nije dozvoljeno preoblikovanje i druge intervencije u obalnom prostoru koje bi narušile prirodan izgled.

Obvezno je očuvanje prirodnih šljunčanih plaža kod Stare Baške bez mogućnosti izvođenja bilo kakvih zahvata na njihovom uređenju u svrhu očuvanja stanišnog tipa - facijes supralitoralnih pijesaka i šljunaka s naplavljenim ostacima morskih cvjetnica.'

Stavak 6. mijenja se i glasi:

'(6) Izvan građevinskog područja dozvoljava se formiranje uređene plaže (GZ-UP) u uvali Oprna pod slijedećim uvjetima:

-osigurati pristup plaži s kopna i mora,

-najmanja dopuštena površina građevne čestice plaže iznosi 2000 m2, a najveća 10000 m2,

-osigurati sanitarne čvorove (min. 4),

-dopuštena je izgradnja kompletne infrastrukture,

-ukoliko se do plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se riješiti i sustav odvodnje otpadnih voda,

-moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže,

-dozvoljava se smještaj pratećih sadržaja uslužno - ugostiteljskog tipa (punkt): trgovine (prodaja novina, duhana i suvenira), ugostiteljski sadržaji (caffe-bar) i pomoćni sadržaji (prostorije službe spašavanja, prostor za iznajmljivanje sprava i plovila, sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje i sl.),

-sadržaji iz prethodne alineje su isključivo prizemni, ukupne površine do 100 m2, smješteni na jednom mjestu na minimalnoj udaljenosti od 70m od obalne linije, obavezno priključeni na potrebnu infrastrukturu i moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu,

-ne dopušta se čvrsta gradnja pratećih sadržaja plaže.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Područje plaže Oprna (GZ-UP) grafički je prikazano na kartografskim prikazima 1a. i 4.1.'

Članak 56.

Iza članka 77h. dodaju se novi članci 77i., 77j. i 77k. koji glase:

»Članak 77i.

(1) Na ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama (P3 i PŠ) izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma, spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici/staklenici, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima i dr. neposrednom provedbom ovog Plana uz uvjet da su:

-od građevne čestice državne ili županijske ceste udaljene najmanje 70m

-od građevne čestice lokalne ili nerazvrstane ceste udaljene najmanje 30m

-od građevinskog područja, građevnog zemljišta i ostalih građevina izvan građevnog područja izuzev linijske infrastrukture najmanje 500m

-od voda (vodotoka) udaljene najmanje 100 m

(2) Gospodarske građevine na prirodnim područjima grade se prema sljedećim osnovnim kriterijima:

-građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),

-građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

-građevine se koriste i grade na način da nisu izvor požara ili eksplozije, te da ne ugrožavaju okoliš,

-građevina mora imati ovisno o namjeni i načinu korištenja vlastitu vodoopskrbu (cisternom, kopanim bunarom do 10m dubine), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.).

(3) Građevine za potrebe uzgoja bilja na zemljištu minimalne površine 10.000 m2 - izvan prostora ograničenja

Građevine ove namjene mogu se graditi temeljem slijedećih kriterija:

-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, alata, strojeva i poljoprivredne opreme

-Građevina se može graditi na poljoprivrednom zemljištu minimalne ukupne površine od 10 000 m2. U zemljište poljoprivredne površine pribrajaju se sve katastarske čestice izvan građevnog područja koje čine funkcionalnu poljoprivrednu cjelinu. Čestice se mogu međusobno dodirivati i/ili biti povezane cestom, kolno-pješačkim ili drugim putom, u krugu do 2000 m od gospodarskih građevina iz ovog stavka.

-Građevina se smješta na cjelovitom dijelu poljoprivrednog zemljišta koje iznosi minimalno 10 000 m2.

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 50 m2 bruto površine.

-Visina građevine maksimalno 3 m,

-Broj etaža: jedna nadzemna etaža

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-najmanja udaljenost od granice poljoprivrednog zemljišta iznosi 6,0 m,

-Građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10m dubine), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat ili dr.). U slučaju da postoji mogućnost građevina se može priključiti na postojeći sustav komunalne infrastrukturne mreže.

-Oblikovanje gospodarskih građevina mora biti u skladu sa lokalnom tradicijskom gradnjom.

(4) Građevine za potrebe uzgoja bilja na zemljištu minimalne površine 20.000 m2- izvan prostora ograničenja

Građevine ove namjene, vinarski i voćarski pogoni, uljare i ostale građevine za potrebe uzgoja bilja, mogu se graditi temeljem slijedećih kriterija:

-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, alata, strojeva i poljoprivredne opreme

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost

-Građevina se može graditi na građevnim česticama od 2 ha i više.

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 100 m2 bruto površine.

-Visina građevine maksimalno 4 m,

-Broj etaža: jedna nadzemna etaže

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,

-Građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10m dubine), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat ili dr.). U slučaju da postoji mogućnost građevina se može priključiti na postojeći sustav komunalne infrastrukturne mreže.

(5) Građevine za potrebe uzgoja bilja na zemljištu minimalne površine 30.000 m2- izvan prostora ograničenja

Građevine sa smještajnim kapacitetima (agroturizam): vinarski i voćarski pogoni, uljare i ostale građevine za potrebe uzgoja bilja, koje u svom sklopu imaju i dio namijenjen stanovanju, odnosno pružanju ugostiteljskih usluga i smještaja, mogu se graditi temeljem slijedećih kriterija:

-namjena gospodarska sa pružanjem ugostiteljskih i/ili smještajnih djelatnosti i stanovanjem

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost

-Građevina se može graditi na građevnim česticama od 3 ha i više

-površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 49% ukupne bruto razvijene površine svih građevina

-maksimalna veličina nadzemnog dijela građevine može iznositi do 400 m2 bruto površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte (spremišta, sušare, destilacija).

-Visina građevine maksimalno 7 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 20 m,

-najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 12,0 m,

-Broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže

-Površina podruma do 1.000 m2 .

-građevina se priključuje na infrastrukturu pristupnim putem minimalne širine 3,0m

-Građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10m dubine), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat ili dr.). U slučaju da postoji mogućnost građevina se može priključiti na postojeći sustav komunalne infrastrukturne mreže.

(6)Građevine za potrebe uzgoja bilja na zemljištu minimalne površine 30.000 m2-unutar prostora ograničenja

Građevine sa smještajnim kapacitetima (agroturizam): vinarski i voćarski pogoni, uljare i ostale građevine za potrebe uzgoja bilja, koje u svom sklopu imaju i dio namijenjen stanovanju, odnosno pružanju ugostiteljskih usluga i smještaja, mogu se graditi temeljem slijedećih kriterija:

-namjena gospodarska sa pružanjem ugostiteljskih i/ili smještajnih djelatnosti i stanovanjem

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost

-površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 49% ukupne bruto razvijene površine svih građevina

-Građevina se može graditi na poljoprivrednom zemljištu minimalne ukupne površine od 30 000 m2. U zemljište poljoprivredne površine pribrajaju se sve katastarske čestice izvan građevnog područja koje čine funkcionalnu poljoprivrednu cjelinu. Čestice se mogu međusobno dodirivati i/ili biti povezane cestom, kolno-pješačkim ili drugim putom, u krugu do 2000 m od gospodarskih građevina iz ovog stavka.

-Građevina se smješta na cjelovitom dijelu poljoprivrednog zemljišta koje iznosi minimalno 33% pripadajućeg zemljišta poljoprivredne površine, ali ne manje od 10 000 m2.

-maksimalna veličina nadzemnog dijela građevine može iznositi do 400 m2 bruto površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte (spremišta, sušare, destilacija).

-Visina građevine maksimalno 5 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 20 m,

-najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 12,0 m,

-Broj etaža: podrum i jedna nadzemna etaža

-Površina podruma do 1.000 m2

-građevina se priključuje na infrastrukturu pristupnim putem minimalne širine 3,0m

-Građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10m dubine), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat ili dr.). U slučaju da postoji mogućnost građevina se može priključiti na postojeći sustav komunalne infrastrukturne mreže.

-udaljenost od obalne crte mora minimalno 100 m

(7)Plastenici i staklenici-izvan prostora ograničenja

-Gradnja plastenika i staklenika kao laganih montažno- demontažnih objekata dopuštena je na svim kategorijama poljoprivrednog zemljišta za obavljanje poljoprivredne ratarske djelatnosti.

-Staklenici i plastenici se mogu podizati na zemljištu većem od 10.000 m2

-Staklenici i plastenici su lagane montažno-demontažne konstrukcije obložene staklenim ili plastičnim providnim stijenama ili sličnim materijalom, maksimalne visine do 4,50 m.

-Uz staklenike i plastenike dopuštena je gradnja pratećeg - pomoćnog objekta za spremanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i slično, površine do 30 m2 tlocrtne bruto površine s maksimalno jednom etažom, bez smještajnih kapaciteta.

Građevine na vodnim površinama - uzgajalište na moru

Članak 77j.

(1) Planom je određen lokalitet uzgajališta riba i školjki na moru - Stara Baška na kartografskom prikazu 1a Korištenje i namjena površina - Površine za razvoj i uređenje

(2) Maksimalna površina područja uzgajališta iznosi 2 ha, unutar koje je moguće smještanje i premještanje uzgajališne površine.

(3) Maksimalna proizvodnja je 10 tona riba i 6 tona školjkaša godišnje

(4) Oko uzgajališne površine mora se uspostaviti zona širine 200m u koju mogu ulaziti samo uzgajivači.

(5) Unutar pojasa mora od 300m od kopna, ne može se planirati uzgoj plave ribe.

Sportsko-rekreacijske površine na prirodnim površinama - Pješačke staze

Članak 77k.

(1) Pješačke staze uređuju se na površinama čija je osnovna namjena šuma (Š2), ostalo obradivo tlo (P3), vode, more i ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ). Izvan građevinskih područja na dijelu Općine prema granici sa Općinom Baška formirana je mreža poučnih »pastirskih« staza u turističko-rekreacijske svrhe koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja.

(2) Poučne staze mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe-zemljani put, kameni put, obrada u kamenu (suhozidi- potporni zidovi, podzidi itd.).

(3) Pješačkim stazama potrebno je osigurati kontinuitet obalnog puta i slobodan pristup moru.

(4) Sve pješačke staze (biciklističke staze, trim staze, šetnice i sl.) moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(5) Na pješačke staze nije dopušten pristup motornim vozilima i motociklima.

(6) Maksimalna širina pješačkih staza iznosi 1,7m, izuzev širine obalne šetnice koja može iznositi 2,5m.

(7) Obalna šetnica je pješačka staza planirana duž cijele obale Općine Punat od Dunata do uvale Zala Draga. Obalna šetnica, zbog konfiguracije terena, može se realizirati u dva dijela: od Dunata do rta Negrit i od uvala Pečen do uvale Zala Draga.

(8) Sanitarni čvorovi, informativnih punktova, odmorišta/ skloništa, površine za izletnike sa mjestom za roštilj i manji uslužni objekti mogu se izvoditi kao pojedinačne građevine. Maksimalna tlocrtna projekcija građevine je 25m2, a maksimalna etažnost je jedna nadzemna etaža maksimalne visine 3,0m od najniže kote zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca. Građevine moraju biti udaljene od građevinskog područja, građevnog zemljišta i ostalih građevina izvan građevnog područja, izuzev građevina linijske infrastrukture minimalno 2000m.

(9) Lokacije građevina iz prethodnog stavka trebaju biti na mjestima s najvećom frekvencijom posjetitelja (ishodišne i završne točke pastirskih staza), a utvrdit će se općinskom Odlukom i provodit će se neposredno u skladu sa Odredbama ovog Plana.

(10) Građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijski stvorene vrijednosti područja, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u prostor. Prilikom projektiranja građevine potrebno je voditi računa o uklapanju u prirodnu cjelinu materijalom (kamen, drvo) i oblikom.»

Članak 57.

U članku 85. stavku 1. riječi: »8614/1, 8614/2, 8613/3, 8652/2-dio i 8613/1-dio« zamjenjuju se riječima: »8685/1 dio«.

Članak 58.

U članku 90. stavak 1.mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Planom definirane su slijedeće prometnice:

državna cesta:

-Omišalj-Dobrinj-Vrbnik-Stara Baška

-županijska cesta Ž5125 - D102-Punat-Stara Baška

-županijska cesta - od zone T3a do spoja na županijsku cestu Ž5125

-županijska cesta - od luke otvorene za javni promet Stara Baška do spoja na županijsku cestu Ž5125

-rekonstrukcija i izmještanje trase postojeće županijske ceste u građevinskom području naselja Punat

-Lokalne ceste:

-od spoja na državnu cestu Omišalj- Dobrinj-Vrbnik- Stara Baška kroz građevinsko područje Stara Baška do spoja na državnu cestu Omišalj-Dobrinj-Vrbnik- Stara Baška (planirano je izmještanje ceste iz starog dijela naselja Stara Baška i korištenje trase postojeće nerazvrstane »bijele« ceste, te proširenje kolnika ceste prema tehničkim elementima definiranim kroz članak 92.,

.od spoja na ostalu županijsku cestu kroz građevinsko područje naselja Punat do sportsko - rekreacijske zone R6a,

. kamp Konobe-spoj na županijsku cestu«

Članak 59.

Članak 94. mijenja se i glasi:

'(1) Iznimno od Odredbi definiranoj kroz članke 92. i 93., u područjima obuhvata »kulturno-povijesne cjeline naselja Punat« profili prometnica i udaljenosti građevine od građevne čestice javnih cestovnih površina definirani su postojećim regulacijskim pravcem.'

Članak 60.

U članku 95b/1 mijenja se 1. stavak i glasi:

' U naselju N1- Punat, dopušteno je rekonstruirati luku otvorene za javni promet prema sljedećim uvjetima'

Članak 61.

U članku 95d. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Izgradnja nove distributivne telekomunikacijske instalacije i to prvenstveno na dionicama:

.UPS Punat - neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Punat - N1

.UPS Punat - građevinsko područje ugostiteljsko - turističke namjene T3a Konobe

.UPS Stara Baška - građevinsko područje ugostiteljsko - turističke namjene T2b/T3b Škrila

.UPS Stara Baška - neizgrađeni dio građevinskog područje naselja Stara Baška - N2«

Članak 62.

Članak 96.a mijenja se i glasi:

'(1) Dijelom Općine prolazi trasa prijenosne elektroenergetske građevine županijskog značaja: prijenosni dalekovod 110 kV TS Krk-TS Dunat-TS Rab.'

Članak 63.

U članku 96b. stavak 9. mijenja se i glasi:

»(9) Uvjet za izgradnju trafostanica:

.građevina mora imati direktan pristup na neku od javnih kolnih prometnica. Izuzetno se može predvidjeti neposredni pristup temeljem prostornog plana užeg područja. Pristup može biti i posredan.

.udaljenost građevine od granice kolne prometnice iznosi najmanje 3,0 m u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, dok se u izgrađenim dijelovima građevinskih područja dozvoljava i manja udaljenost uz suglasnost nadležnih ustanova u ovisnosti o kategoriji prometnice

.udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi najmanje 1m.

.iznimno su moguće i manje udaljenosti prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima (uz suglasnost nadležnih službi).«

Članak 64.

U članku 97. stavak 1. mijenja se i glasi:

'(1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje i infrastrukturni sustav uređenja vodotoka i voda grafički je prikazan na kartografskom prikazu 2b.'

Članak 65.

U članku 97b. stavak 3. mijenja se i glasi:

'(3) U smjeru Stare Baške, a u svrhu razvoja i turističke zone Konobe (T3a) planira se rekonstrukcija cjevovoda do crpne postaje Konobe, te izgradnja cjevovoda (tlačni, gravi tacijski) i manje vodospreme (cca 200m3. Za potrebe planiranih zahvata potrebno je izgraditi:

-vodosprema/prekidna komora Kuka (200m3)

-vodosprema Stara Baška I (800 m3)

-vodosprema (cca 600 m3 ) vezana na vlastito izvorište (bunar) i izgradnja potrebnih građevina: crpne postaje, uređaj za desalinizaciju vode i sl.

-gravitacijski i tlačni cjevovodi'

Članak 66.

U članku 97c. stavak 7. mijenja se i glasi:

'(7) Sanitarne otpadne vode građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T3a Konobe spaja se na lokalni kanalizacijski sustav i preko potrebnog uređaja za pročišćavanje, pročišćena sanitarna otpadna voda se podmorskim ispustom upušta u more'.

Članak 67.

Članak 97d. mijenja se i glasi:

»(1) Sustav uređenja bujica i zaštite od poplava bujičnim vodama dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda Primorsko goranske županije, sektor E - područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«. Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke - bujice; Grgarde, Laz i Zala draga, neimenovane bujice I - VIII, kao i jaruge linijski označene u kartografskom prikazu 3b.

(2) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(3) Koridor je predviđen za protok povremenih bujičnih voda, odnosno dogradnju sustava uređenja bujica i zaštite od poplava, njegovu mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju, popravke i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

(4) Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama

(5) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(6) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje (javno vodno dobro i vodno dobro).

(7) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karte 3b ovog Plana.«

Članak 68.

U članku 99. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Na području Općine Punat ovim Planom se štite:

-kultivirani (antropogeni) krajobraz:

-poljoprivredne površine, pretežito vinogradarske, na terasama i unutar gromača na obroncima Trstenova i Treskavog čela, u široj okolici naselja Stara Baška i građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b/T3b

-područje komunada - pašnjačkih poljoprivrednih površina iznad naselja Punat

-maslinici uz postojeću prometnicu Dunat - Stara Baška

-malobrojne šumske površine

-vidikovci:

-planirana sportsko-rekreativna površina R6c

-vrh »Velog Kaslira«

-površine poviše uvale Oprna

-područja predložena za zaštitu na kopnu (županijskog značaja):

-Posebni rezervat - Otočić Galun

-Spomenik prirode - sve veće lokve

-Značajni krajobraz - kamenita područja JI dijela otoka Krka

-područja predložena za zaštitu na moru (županijskog značaja):

-Spomenik prirode - prirodna šljunčana žala

-Značajni krajobraz - Podmorje jugozapadne obale Krka, rt Negrit - rt. sv. Nikola«

Članak 69.

Članak 101. mijenja se i glasi:

»(1) Planom je predviđena zaštita u kategoriji značajnog krajobraza za dio područja Baščanske Drage unutar Općine Punat.

(2) Dozvoljava se izgradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora.

(3) Područje značajnog krajobraza, iz kojeg se izuzimaju izgrađena građevinska područja kao i planirana proširenja građevinskih područja, grafički su prikazana na kartografskom prikazu 3a.

(4)Uredbom o ekološkoj mreži i zadnjim izmjenama i dopunama iste uredbe Ekološkom mrežom proglašavaju se:

-područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti (Područja očuvanja značajna za ptice - POP)

-područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS)

(5) Općina Punat kao dio područja Kvarnerskih otoka (identifikacijski broj područja: HR 1000033), označena je kao Područje očuvanja značajno za ptice (POP)

Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže propisana je obveza primjene osnovnih mjera očuvanja za ciljne vrste ptica na području ekološke mreže HR1000033.

Osnovne mjere očuvanja ptica na području ekološke mreže HR1000033:

œočuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete

œočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

œsportske i rekreacijske aktivnosti, kao i građevinske radove oko poznatih gnijezda provoditi na određenoj udaljenosti i u određenom vremenskom razdoblju (ovisno o vrsti ptica, a sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže)

œelektroenergetsku infrastrukturu graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima, dok je na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije potrebno provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica

œradove uklanjanja drveća i šiblja provoditi samo ukoliko je protočnost vodotoka narušena na način da predstavlja opasnost za zdravlje i imovinu ljudi, a u protivnom ostavljati vegetaciju u prirodnom stanju

(6)Područje Općine Punat kao dio područja Otoka Krka (identifikacijski broj područja: HR2001357 Otok Krk, HR3000452 Krk - od rta Negrit do uvale Zaglav, HR3000453 Krk - od uvale Zaglav do Crikvenog rta) označeno je kao Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove -(POVS).

(7) Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti definirane su kroz članke 107. -115.«

Članak 70.

U članku 102., u 1. stavku, prvoj alineji riječ: 'Ruralna' zamjenjuje se riječju: 'Kulturno-povijesna'.

Članak 71.

Naslov iznad članka 105. mijenja se i glasi: »Etnološke i pojedinačne građevine i kompleksi te kulturno-povijesna graditeljska cjelina«.

Članak 72.

Članak 105. mijenja se i glasi:

»(1) Uređenje kulturno-povijesne graditeljske cjeline i etnoloških građevina usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranju tradicionalnog života, rada i stvaranja domicilnog stanovnika.

(2) Smjernice za izradu planova užeg područja:

Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja naselja N1 potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

Tipološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju koja je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tokove unutar kulturno-povijesne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos građevinskog dijela sa agrarnim okolišem - okućnicama.

Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar kulturno- povijesne cjeline mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

Unutar kulturno-povijesne graditeljske cjeline dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i društvenih građevina.

Graditi se mogu samo poslovne građevine »tihih i čistih« djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski prostori.«

Članak 73.

Članak 106. mijenja se i glasi:

»(1) Rekonstrukcija i interpolacija unutar povijesne jezgre, odnosno kulturno-povijesne cjeline naselja Punat i Stara Baška (za naselje Stara Baška kulturno-povijesna cjelina smatra se sav izgrađeni dio građevinskog područja naselja, dok je za naselje Punat kulturno-povijesna cjelina definirana kartografskim prikazom 4.1.), moguća je neposrednom provedbom ovog Plana i primjenjuju se slijedeći uvjeti gradnje:

1.unutar kulturno-povijesne graditeljske cjeline naselja Punat dozvoljava se rekonstrukcija i interpolacija stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, društvenih i sportsko- rekreacijskih građevina

2.rekonstrukcija postojećih građevina koja se nalazi na manjim udaljenostima od utvrđenih mogu se vršiti na način da se takvim udaljenostima ne smanjuje postojeća udaljenost od granice parcele

3.interpolirati se mogu samo poslovne građevine »tihih i čistih« djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, turizam, trgovina (maloprodaja) i uredski prostori

4.za rekonstrukciju već postojećih građevina određuju se sljedeći osnovni uvjeti:

.koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5

.iznimno od prethodnog stavka, dozvoljava se rekonstrukcija i građevinama koje u svom postojećem gabaritu imaju koeficijent izgrađenosti (kig) 0,75

.koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 1,5

.iznimno od prethodnog stavka, za građevine koje već imaju 100% izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,25

.visina građevina određena je regulacijom postojeće gradnje, ali ne viša od 9,0m

.maksimalni broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže od čega je četvrta potkrovna etaža

5.Za interpolaciju građevina iz stavka (1) određuje se primjena uvjeta:

. minimalna građevna čestica određuje se prema vrsti i tipologiji građevine a definirana je u dijelu Odredbi 2.2.1.

.maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,35

.maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 1,05

.visina građevine određena je regulacijom postojeće gradnje ali ne višu od 8,0m maksimalna visina sljemena je 10,5m

.maksimalni broj etaža su tri nadzemne etaže

.udaljenost građevine od javne prometne površine i susjedne građevne čestice uvjetovana je postojećom regulacijom.«

Članak 74.

Članak 107. mijenja se i glasi:

»(1) Gospodarenje otpadom na području općine Punat nastaviti će se prema projektu Eko otok Krk i zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada na lokaciji Treskavac u Općini Vrbnik, do izgradnje buduće nove centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije.

(2)Planom su utvrđene lokacije za reciklažno dvorište i reciklažno dvorište za građevni otpad u građevinskom području N1 Punat.

(3)Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugo), a planira se na k.č. 4347/18 k.o. Punat.

(4) Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju građevnog otpada, a planira se na k.č. 4348/11 k.o. Punat.

(5) Uvjeti za smještaj i gradnju građevina za gospodarenje otpadom - reciklažnog dvorišta i reciklažnog dvorišta za građevni otpad iz stavka 4. i 5. ovog članka, određuju se planom užeg područja.«

Članak 75.

U članku 109., stavku 2. briše se tekst: 'NN.(178/04)'.

Članak 76.

U članku 110. stavak 1. mijenja se i glasi:

'(1) Područje obuhvata Plana nalazi se većim dijelom izvan zona sanitarne zaštite, a manjim dijelom u IV. zoni sanitarne zaštite, sukladno važećoj Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3b.'

Stavak 2. mijenja se i glasi:

'(2) Svi zahvati na području Plana, ukoliko se nalaze unutar zone sanitarne zaštite mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite, a mjere zaštite provode se sukladno navedenoj Odluci.'

Članak 77.

Iza članka 111. dodaje se novi naslov i članak 111a. koji glase:

»8.2a.ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA
VODA-OBRANA OD POPLAVA BUJIČNIM
VODAMA

Članak 111a.

(1) Sustav uređenja bujica i zaštite od poplava bujičnim vodama dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda Primorsko goranske županije, sektor E - područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«. Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke - bujice; Grgarde, Laz i Zala draga, neimenovane bujice I - VIII, kao i jaruge linijski označene u kartografskom prikazu 3b.

(2) Procijenjena poplavna područja uslijed nedovoljnog kapaciteta korita vodotoka srednje vjerojatnosti pojave (cca 100-godišnji povratni period) za dijelove toka bujica Grgarde, Laz i Zala draga, neimenovane bujice I, II i III potrebno je grafički prikazati u urbanističkim planovima uređenja.

(3) Zaštita od štetnog djelovanja voda za pojedine bujice provest će se kroz osiguranje koridora za nesmetan protok bujičnih voda, koji su prikazani u kartografskom prikazu 3b.

(4) Mjere zaštite od bujičnih poplava sukladno Zakonu o vodama su zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja zemljišta, izgradnja regulacijskog i zaštitnog sustava i druge odgovarajuće mjere.

(5) Zaštitni radovi od djelovanja bujica su pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, trasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita bujice i dr.»

Članak 78.

U članku 114., 2.stavku, briše se 3. alineja.

Članak 79.

U članku 115., 2. stavku, broj: '65' zamjenjuje se brojem: '77j.'

Članak 80.

Članak 116. se mijenja i glasi:

»(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Punat, a provodi se prema usvojenom Planu zaštite od požara na području Općine Punat. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno- poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara sukladno glavi V. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara i zadnjim izmjenama i dopunama istog Pravilnika.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara i zadnje izmjene i dopune istog Pravilnika. Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Punat radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

.TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

.TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

.DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i zadnjim izmjenama i dopunama istog Pravilnika.

(6) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na njihovom kraju, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe i zadnjim izmjenama i dopunama istog Pravilnika.

(7) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5.5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja

zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

(9) U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:

.organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne službe

.osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište

.zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

(10) Temeljem članka 15. 28. st.2 Zakona o zaštiti od požara za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

(11) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno čl. 11. Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona.«

Članak 81.

Članak 117. mijenja se i glasi:

»(1) Prema seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. godine za period od 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Općine Punat iznosi Io = 7o.

Dosadašnji podaci za područje Općine Punat daju sljedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

.Io = 70 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);

.Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987.
za period 50 g.);

.Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987.
za period 100 g.);

.Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987.
za period 200 g.);

.Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987.
za period 500 g.).

(2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima.

(3) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

(4) Najugroženiji od nastanka oštećenja je stari dio naselja Punat te dio pojedinačnih građevina i kompleksa:

.Crkvica Sv.Donata, Crkva Sv.Trojstva, Crkva Sv.Petra, Crkva Sv.Nikole, u naselju Punat

.Kapela Sv.Jeronima u naselju Stara Baška.

Kod potresa jačine VIIœ MCS došlo bi do oštećenja tih srednjovjekovnih građevina - male pukotine u zidovima, odvajanje konstrukcijskih drvenih dijelova koji su u lošijem stanju, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.

(5) Svi planovi užeg područja moraju sadržavati kartografski prikaz površina za privremeno odlaganje materijala od urušavanja, te zone pogodne za prikupljanje evakuiranih ljudi.

(6) U slučaju potresa mjesta prikupljanja i prihvata su:

œ OŠ »Fran Krsto Frankopan« Punat,

œ Lovački dom »Jastreb«,

œ Autokamp Pila,

-Autokamp Konobe.«

Članak 82.

U članku 118. u 5.stavku riječ: 'detaljnim' zamjenjuje se riječju: 'urbanističkim'.

Članak 83.

U članku 119. mijenja se 1. stavak i glasi:

'(1) Mjere sklanjanja ljudi definirane su u Planu zaštite i spašavanja Općine Punat. Temeljem zakonske regulative, na području Općine Punat nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.'

Članak 84.

Iza članka 119. dodaju se novi članci 119a.-119f. koji glase:

»8.6.5. Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (najugroženija krupna infrastruktura)

Članak 119a.

(1) Objekt kritične infrastrukture - 35 kV dalekovod TS 35/10 kV Dunat - kritična je infrastruktura u slučaju potresa (7Ê MCSÊ) i/ili olujnog nevremena čije oštećenje u slučaju prirodnog ugroza može voditi ka onemogućenju distribucije električne energije

(2) Sva nadzemna mreža 10 i 20 kV kritična je infrastruktura u slučaju olujnog nevremena što vodi do prekida distribucije električne energije (6-8 h).

(3) 35 i 20 kV dalekovod i TS 35/10 kV Dunat, TS 10(20)/ 0,4 kV Stara Baška i Stara Baška 2 kritična je infrastruktura u slučaju uzroka tehničko-tehnološke prirode. U slučaju havarije na trafostanicama dolazi do prekida dobave električnom energijom.

(4) Transportni i distributivni cjevovodi i javne cisterne ugroženi su potresom (7Ê MCS) te moguće posljedice vode ka prekidu opskrbe vodom.

(5) Telekomunikacijska mreža te poštanski uredi kritična su infrastruktura u slučaju potresa i/ili olujnog nevremena te kao posljedica može proizaći pucanje i urušavanje građevinskih dijelova telekomunikacijskih centara, poštanskog ureda, GSM baznih stanica pokretne mreže i prekida kabela i telefonskih veza.

(6) U slučaju jačeg potresa (7Ê MCSÊ) i/ili olujnog nevremena, zbog loših građevinskih karakteristika, moguće je parcijalno ili cjelovito urušavanje povijesne graditeljske cjeline Punat i Stare Baške; s najznačajnijim turističkim građevinama: Crkva Sv. Donata, Crkva Sv. Trojstvo, Crkva Sv. Petar, Crkva Sv.Nikole u naselju Punat i Kapela Sv. Jeronima u naselju Stara Baška

(7) U slučaju jačeg potresa (7Ê MCSÊ), zbog loših građevinskih karakteristika, moguće je urušavanje prometnice Punat - Stara Baška.

(8) U slučaju olujnog nevremena moguće je pomicanje sidrišta u uvali Stara Baška i nemogućnosti sigurnog usidrenja.

(9) U slučaju poplava ugroženi su dijelovi Stare Baške od bujica uslijed velikih oborina.

(10) Državna cesta D-102 i Županijska cesta - Ž5125 - za vrijeme prijevoza opasnih tvari potencijalni su izvor ugroza pri čemu je moguće istjecanje opasne tvari u okolnu krašku strukturu terena te kao posljedica onečišćenje podzemnih voda te time i ugroza sustava vodoopskrbe.

(11) U slučaju suše dolazi do otežane opskrbe vodom, epidemioloških i sanitarnih opasnosti - kritična infrastruktura: akumulacija Ponikve - vodospreme; Punat 1 i Punat.

(12) Unutarnji plovni put prema Luci Rijeka-uvala Stara Baška, Puntarska draga i sve uvale i plaže ugrožene su od raznih nesreća na moru te posljedično dolazi do prekida pomorskog prometa prema Luci Rijeka i onečišćenja plitkih uvala te plaža.

8.6.6. Mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima i prometu

Članak 119b.

(1) Brodogradilište Punat i Marina Punat skladište opasne tvari i razvrstani su u III kategoriju pravnih osoba s povećanom opasnosti za nastajanje i širenje požara.

(2) Najveća potencijalna ugroza je Hotel Park koji skladište lož ulje - ekstra lako i butan; radijus ugroženosti iznosi 100 m. Autokamp »Pila« i »Konobe« potencijalni su izvori požara i eksplozija radi spremnika UNP-a; zona opasnosti iznosi 1 m vodoravno oko ventila i priključaka te 1 m sferno iznad i kupasto ispod do kružnice na tlu polumjera 3 m.

(3) Državna cesta D-102 i županijska cesta - Ž5125 - za vrijeme prijevoza opasnih tvari potencijalni su izvor ugroza pri čemu je moguće istijecanje opasne tvari u okolnu krašku strukturu terena te kao posljedica onečišćenje podzemnih voda te time i ugroza sustava vodoopskrbe.

(4) U cilju utvrđivanja opasnosti za akvatorij općine Punat operateri Sustav obveznog javljanja brodova u Jadranskom moru (ADRIREP-a) i Automatski identifikacijski sustav (AIS-a), po potrebi, dostavljaju podatke o:

-plovnim objektima koji prevoze ulje i/ ili smjese ulja i

-pomorskim objektima koji predstavljaju opasnost u pogledu onečišćenja mora iz bilo kojeg drugog razloga.

U gradskoj luci potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja.

8.6.7. Zaštita od ekstremnih vremenskih uvjeta, klizišta i mjesta velikih erozija tla

Članak 119c.

(1) Klizišta se nalaze kod naselja Stara Baška. Nastaju uslijed površinskih tokova-bujica (Grgade, Laz i Zala draga) i jaruga.

(2) Pojava erozije manjih žala od Puntarske drage do Stare Baške.

(3) Zabilježeni su odroni sa padina uslijed nevremena na neuređenim plažama između Punta i Stare Baške.

8.6.8. Rizici od poplava mora

Članak 119d.

(1)Maksimalne visine razine mora u odnosu na HVRS71 procijenjene su metodom ekspertne procijene prema elaboratu »Poplave mora na priobalnim područjima (Split, ožujak 2013)«. Na predmetnom području maksimalne visine razine mora po povratnim periodima iznose:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

 (2)Apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je 1986. g. za vrijeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax =10,8 m. Za situacije s burom maksimalna registrirana visina vala u sjevernom Jadranu iznosi Hmax = 7,2m. Procijenjena 100-godišnja povratna vrijednost najvišeg vala u Jadranu iznosi 13,5 m. Navedene vrijednosti odnose se na otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljaju bitno manji valovi ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra.

(3)Mjerodavne visine poplava mora na priobalnom području plana iznose: velike vjerojatnosti - 1,85 mn.m., srednje vjerojatnosti - 2,6 mn.m. i male vjerojatnosti - 4,3 mn.m.

(4)Kod gradnje građevina u obalnom području na kojem su moguće pojave mjerodavnih visina poplava mora navedenih u st(3) ovog članka potrebna je analiza rizika od poplava mora te po potrebi mjere zaštite od poplava mora.

8.6.9. Mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite

Članak 119e.

(1) Na prostoru Općine Punat instalirane su sirene za uzbunjivanje na zgradi Općine Punat; Novi put 2, Punat sukladno Uredbi o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje. Navedena sirena uvezana je u jedinstveni centralni uređaj za upravljanje sirenama kojima upravlja Centar 112, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Rijeka.

(2) Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, sportske dvorane, trgovački centar, turistički objekti, proizvodna postrojenja) potrebno je definirati sustav uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva i zadnjim izmjenama i dopunama istog Pravilnika.

8.6.10. Mjere zaštite od epidemija i epizotija

Članak 119f.

(1) Osnovne mjere zaštite od epidemija i epizotija su osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda i kontrolirano postupanje s otpadom.

Članak 85.

Članak 119a. briše se.

Članak 86.

U članku 120., u 1. stavku, riječi: 'detaljni plan uređenja' brišu se.

Članak 87.

Članak se 121. mijenja se i glasi:

»(1) Urbanistički planovi uređenja koji su na snazi:

-UPU1 - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 - Kanajt

-odluka o donošenju SN PGŽ 34/10

-UPU2 - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene LN - Marina Punat i poslovne namjene K3 - Brodogradilište Punat

-odluka o donošenju SN PGŽ 15/11

-UPU3 - građevinsko područje naselja N1 - centralno naselje Punat

-odluka o donošenju SN PGŽ 34/10, 13/16

-UPU4 - građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R6a

-odluka o donošenju SN PGŽ 26/11

-UPU5 - građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R6c

-odluka o donošenju SN PGŽ 22/11

-UPU6 - građevinskog područjae ugostiteljsko-turističke namjene T3a s pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b

-odluka o donošenju SN PGŽ 22/11

-UPU8 - građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b/T3b sa pripadajućim građevinskim područjem sportsko-rekreacijske namjene R6d

-odluka o donošenju SN PGŽ 22/11

-UPU9 - građevinsko područje naselja N2-Stara Baška s pripadajućim građevinskim područjem sportsko-rekreacijske namjene R7a

-odluka o donošenju SN PGŽ 21/16

-UPU10 - građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R6e

-odluka o donošenju SN PGŽ 15/11

(2) Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkog plana uređenja za sljedeća područja:

-UPU11 - građevinsko područje poslovne namjene K2

-UPU G1 - proširenje postojećeg groblja u Puntu (preko 20% postojeće površine)

-UPU G2 - proširenje postojećeg groblja u Staroj Baški (preko 20% postojeće površine)

(3) Granica urbanističkih planova uređenja - UPU2, UPU3, UPU9 mora obuhvatiti površinu mora pripadajućih luka

(4) Za urbanističke planove uređenja - UPU4, UPU6, UPU8, UPU9 granica plana obuhvaća pripadajuću morsku površinu u širini od 300 m.«

Članak 88.

Članci 122. i 123. brišu se.

Članak 89.

Članak 128. briše se.

Članak 90.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

KLASA:021-05/18-01/6

URBROJ:2142-02-01-18-18

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT

Predsjednik
Goran Gržančić, dr. med., v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr