SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXVI. - broj 25. Petak, 10. kolovoza 2018.
GRAD KRK

35.

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13 i 65/17), Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/17), članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09, 13/13 i 20/14) i suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, KLASA:350-02/ 18-14/9, URBROJ:351-05-1-18-02 od 19. srpnja 2018. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 6. kolovoza 2018. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku

I. UVODNE ODREDBE

Glava I.

Donose se Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/05), što ga je izradila tvrtka PLANIMETAR d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca, u koordinaciji s nositeljem izrade Jedinstvenim upravnim odjelom Grada Krka.

Glava II.

Elaborat Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (u nastavku Odluke: Izmjene i dopune Plana), sastavni su dio ove Odluke a sastoje se od tekstualnog i grafičkog dijela plana te priloga.

Grafički dijelovi Izmjene i dopune Plana i prilozi Izmjene i dopune Plana nisu predmet objave.

I - TEKSTUALNI DIO PLANA sadrži

-Odredbe za provedbu - Izmjene i dopune

II - GRAFIČKI DIO PLANA sadrži kartografske
prikaze:

0. Postojeće stanje

1.Detaljna namjena površina

2.Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Prometna infrastrukturna mreža

2.2./2.3./2.4./2.5. Vodopskrba/Odvodnja/Elektroopskrba/

Elektronička komunikacijska
infrastruktura

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4.Uvjeti gradnje

III -PRILOZI:

III-1 OBRAZLOŽENJE

III-2 SAŽETAK ZA JAVNOST

III-3 IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

Glava III.

Izmijenjeni dijelovi iz Glave II. ove Odluke postaju sastavni dio Plana, odnosno zamjenjuju odgovarajuće dijelove Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/05).

U Odluci o Detaljnom planu uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/05) Odredbe za provedbu počinju člankom 4., a završavaju člankom 54., te se Izmjene i dopune Plana odnose na Odredbe za provođenje od članka 4. do članka 54.

II.ODREDBE ZA PROVEDBU - IZMJENE I
DOPUNE

Članak 1.

U članku 5., stavku 1., iza brojčane oznake »4.« dodaje se tekst koji glasi:«, te ovim Odredbama za provedbu«.

U članku 5., iza stavka 1., dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

»Pod pojmom građenje u ovim Odredbama za provedbu se podrazumijeva izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklajanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.«

Članak 2.

Dosadašnji članak 6. mijenja se i glasi:

»Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji («Narodne novine« broj 153/13 i 20/17) ili posebnom zakonu s njom izjednačena.«

Članak 3.

U članku 7. se iza teksta »Veličina i oblik građevnih čestica« briše zarez i dodaje riječ »i«, te se briše dio teksta koji glasi: »i gustoća izgrađenosti«.

Članak 4.

U članku 8., u stavku 1., iza teksta »Veličina i površina građevnih čestica« se briše zarez i dodaje riječ »i«, te se briše dio teksta koji glasi: »i gustoća izgrađenosti«.

U članku 8., dosadašnji stavak 2., mijenja se i glasi:

»Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) za građevne čestice oznaka 1, 2, 3, 4 i 6 iznosi 0,25, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,75.«

U članku 8., iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi:

»Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) za građevnu česticu oznake 5 iznosi 0,3, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum koeficijent iskorištenosti iznosi 1,1 od čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.«

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

U članku 8., iza dosadašnjeg stavka 3. dodaje se novi stavak koji glasi:

»Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5 se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima određenim stavkom 3. ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od tlocrtnih gabarita propisanih kroz veličinu koeficijenta izgrađenosti stavkom 3. ovog članka, dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost dogradnje pod uvjetima propisanim stavkom 3. ovog članka.«

Članak 5.

Dosadašnji članak 9. mijenja se i glasi:

»Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.«

Članak 6.

U članku 10., dosadašnji stavak 1., mijenja se i glasi:

»Najveća dozvoljena visina građevine na građevnim česticama oznaka 1, 2, 3, 4 i 6 iznosi 8,5 m, a za građevnu česticu oznake 5 iznosi 10,5 m. Najveći dozvoljeni broj etaža građevine na građevnim česticama oznaka 1 do 6 iznosi potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže.«

U članku 10., iza stavka 1. dodaje se novi stavak koji glasi:

»Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5 se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima određenim prethodnim stavkom ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu i etažnost od propisane prethodnim stavkom ovog članka, dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana prethodnim stavkom ovog članka.«

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 7.

Dosadašnji članak 11. se briše.

Članak 8.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»Podrum - (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati više podrumskih etaža.

Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

Etaža - etažom se smatraju:

-bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

Podrum se smatra podzemnom etažom. Suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama. «

Članak 9.

U članku 13., dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.«

U članku 13., dosadašnji stavak 1., postaje stavak 2., te se iza riječi »tavana« briše dio teksta koji glasi:

»koji, u smislu ove Odluke, ne predstavlja izdvojenu etažu građevine. Najveća visina perimetralnog tavanskog nadozida je 0,3 m«

Članak 10.

U članku 14., u stavku 1., iza teksta »Smještaj poslovno- društvenih sadržaja uvjetuje se u prizemnim etažama građevina« se dodaje tekst koji glasi: «, osim u građevini na građevnoj čestici oznake 5 u kojoj je dopušten na svim etažama građevine«.

U članku 14., u stavku 1., iza teksta »Smještaj stambenih sadržaja moguć je jedino na 1. i 2. etažama građivina« se dodaje tekst koji glasi: «, osim u građevini na građevnoj čestici oznake 5 u kojoj je dopušten na svim etažama građevine«.

U članku 14., iza stavka 1. dodaje se novi stavak koji glasi:

»Na građevnim česticama oznaka 3, 4 i 5 dopuštena je gradnja višestambene građevine. Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od 4 samostalne uporabne cjeline. Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.«

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 11.

Dosadašnji članak 18. mijenja se i glasi:

»Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja isključivo osnovne građevine, sukladno kartografskom prikazu broj 4. Iznimno, na građevnoj čestici oznake 5 dopušteno je osnovnu građevinu smjestiti osim unutar gradivog dijela i na površini izvan gradivog dijela, ali uz poštivanje uvjeta iz stavaka 2., 3., 4. i 5. ovog članka.

Udaljenost osnovne građevine na građevnoj čestici oznake 5 od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m (od Vršanske ceste) odnosno 8,5 m (od Radićeve ulice).

Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5, koje se nalaze na udaljenostima od regulacijske linije manjim od onih iz prethodnog stavka ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodnog stavka ovog članka.

Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,0 m, ali ne može biti manja od polovice njezine visine.

Postojeće građevine na građevnoj čestici oznake 5, koje se nalaze na udaljenostima od granice građevne čestice manjim od onih iz prethodnog stavka ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodnog stavka ovog članka.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine. Iznimno, na građevnoj čestici oznake 5 dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine i unutar gradivog dijela građevne čestice.«

Članak 11.

Dosadašnji članak 19. mijenja se i glasi:

»Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

Obvezni građevni pravac određen je kartografskim prikazom broj 4.

Udaljenost obveznog građevnog pravca od regulacijskog pravca na građevnoj čestici oznake se određuje kako slijedi:

g.č.1- 6 m Ulica S. Radića; 9,00 m Vršanska ulica;

g.č.2- 7,5 i 14.4 m Ulica S. Radića; 6,7 m za gradivi dio
za bazen prema Vršanskoj ulici;

g.č.3- 6,5 m Ulica S. Radića;

g.č.4- radi specifičnosti pozicije g.č. g.p. se ne određuje.;

g.č.5- od ulice S. Radića se ne određuje (određena je najmanja dopuštena udaljenost osnovne građevine od Radićeve ulice koja iznosi 8,5 m); 6,0 m Vršanska ulica (građevni pravac koji je određen kao izlomljena linija je određen kartografskim prikazom br. 4. Građevni pravac je određen načelno, odnosno točna pozicija če se preciznije odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom ali uz obavezno poštivanje uvjeta da udaljenost građev nog pravca od regulacijskog pravca prema Vršanskoj cesti iznosi najmanje 6,0 m);

g.č.6- postojeća fronta korpusa građevine prema ulici S. Nikolića.

Građevina se s najmanje dvije trećine svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom pravcu.

Za građevne čestice oznake g.č. 1 i g.č. 6 uvjetuje se formiranje ugaone radijalne morfologije korpusa prema prikazu u grafičkom prikazu broj 4.«

Članak 12.

Dosadašnji članak 20. se briše.

Članak 13.

Dosadašnji članak 21. mijenja se i glasi:

»Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. »

Članak 14.

U članku 25., stavak 1., mijenja se i glasi:

»Dozvoljeni nagib kosog krova iznosi između 17o i 23o. «

U članku 25., stavak 2., mijenja se i glasi:

»Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba mediteran crijepa ili kupe kanalice te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine.«

Članak 15.

U članku 26., stavak 2., mijenja se i glasi:

»Sunčani kolektori se mogu koristiti kao obnovljivi izvori energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli).«

U članku 26., iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi:

»Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina.«

Članak 16.

U članku 30., stavak 2., mijenja se i glasi:

»Za građevne čestice oznake 2, 3 i 4 najmanje 30% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina.«

U članku 30., iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Za građevnu česticu oznake 5 najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i staze maksimalne širine 1,5 m.«

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 17.

U članku 31., iza stavka 4., dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»Podzidi su načelno prikazani na kartografskom prikazu br. 4, a točne pozicije i dimenzije će se odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.«

Članak 18.

U članku 32., iza stavka 5., dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»Ograda na građevnoj čestici D-5 je načelno prikazana na kartografskom prikazu br. 4, a točna pozicija će se odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.«

Članak 19.

U članku 33., stavak 2., mijenja se i glasi:

»Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Članak 20.

Iza članka 33. , naslov pod točkom 3. mijenja se i glasi:

»3.Način opremanja zemljišta prometnom, elektroničkom komunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom«.

Članak 21.

U članku 34., riječ »telekomunikacijske« se zamjenjuje tekstom koji glasi »elektroničke komunikacijske«.

Članak 22.

U članku 37. , stavku 1. briše se dio teksta koji glasi:

»Ulica Stjepana Radića gradski je segment državna cesta D102 (Šmrika D8 - Krčki most - Krk - Baška).«.

Članak 23.

Iza članka 37. , naslov pod točkom 3.2. mijenja se i glasi:

»3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske infrastrukture«.

Članak 24.

U članku 38., stavku 1., tekst »Telekomunikacijsku mrežu« se zamjenjuje tekstom koji glasi »Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu«.

U članku 38., stavku 2., tekst »Telekomunikacijska mreža« se zamjenjuje tekstom koji glasi »Elektronička komunikacijska infrastruktura«.

U članku 38., iza stavka 2., dodaju se novi stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase:

»Planom je predviđena rekonstrukcija/proširenje postojeće i izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme pri ćemu se mora voditi računa da se ne naruši integritet postojeće elektroničke komunikacijske mreže. Nova elektronička komunikacijska infrastruktura u vidu kabelske kanalizacije izvodi se podzemnim kablovima u sklopu prometnih i pješačkih površina.

Uz točan položaj i kapacitet postojeće, mora se utvrditi i način izvođenja (podzemno, nadzemno, mješovito, s jedne strane ili obje strane kolnika) buduće elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke komunikacijske infrastrukture planom se omogućava postava eventualno potrebnih građevina (manje zgrade, kabinet ormarići za smještaj telekomunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguracije mreže.

Radove na izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima:

-Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17)

-Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (»Narodne novine« broj 131/12 i 92/15)

-Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju («»Narodne novine« br. 114/10 i 29/13)

-Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine« broj 112/17)

-Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili građevine (»Narodne novine« broj 75/13)

-Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (»Narodne novine« broj 57/14).«

Članak 25.

U članku 41., stavku 1., briše se dio teksta koji glasi:

»(«Ponikve« d.o.o. Krk)«.

U članku 41., briše se dosadašnji stavak 3.

Članak 26.

U članku 44., stavku 1., dio teksta »trgovačkog društva s javnim ovlastima (DP Elektroprimorje Rijeka)« se zamjenjuje tekstom koji glasi »tijela«.

Članak 27.

U članku 45., dosadašnji stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»Planom je previđena jedna alternativna lokacija za izgradnju trafostanice (IS-TS-9) .

Postojeća trafostanica će ostati i dalje u funkciji, a dopušteno je njeno uklapanje u osnovnu građevinu (u zapadno krilo građevine) na građevnoj čestici oznake 5.

Planom se dopušta održavanje i rekonstrukcija postojeće trafostanice na način da se omogući izmjena transformatora radi povećanja snage transformatora ili zamjeni postojeća građevina trafostanice tipskom i sličnim objektom na građevnoj čestici D-5.«

Članak 28.

U članku 46., stavku 1. dio teksta »te nakon rekonstrukcije pripadajućeg dijela prometnice« se briše.

Članak 29.

U članku 49., stavku 1., se iza brojčane oznake »178/04« dodaje dio teksta koji glasi: »i 60/80).

U članku 49., stavak 2., mijenja se i glasi:

»Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05).«

Članak 30.

U članku 51., stavak 1., mijenja se i glasi:

»Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom («Narodne novine« broj 123/ 97, 112/01 i 23/07) i Pravilnika o vrstama otpada («Narodne novine« broj 27/96 i 50/05).«

Članak 31.

Iza članka 51. dodaju se novi članci 51.a i 51.b koji glase:

»Članak 51.a

Za područje obuhvata Plana osnovni stupanj seizmičnosti iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+.

Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije trafostanica i vodospreme kao potencijalne kritične infrastrukture koje bi mogle biti ugrožene potresnim djelovanjima.

Članak 51.b

Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost treba biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6,0 m.

Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara sukladno glavi VI. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (»Narodne novine« broj 29/13 i 87/15).

Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (»Narodne novine« broj 29/13 i 87/15). Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće poznatu metodu.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcija postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivato odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10) i propisi doneseni na temelju njega.

Prilikom projektiranja i građenja građevina dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Krka.

Na temelju članka 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10) potrebno je izraditi eleborat zaštite od požara za složenije građevine.«

Članak 32.

Dosadašnji članak 54. mijenja se i glasi:

»Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je primjenjivati urbanističko-tehničke uvjete i normative za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera u skladu s posebnim propisima.

Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj parkirališno-garažnih mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj parkirališno-garažnih mjesta, te izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima, kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.«

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Glava IV.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage kartografski prikazi Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/05) i to kartografski prikazi:

0. Postojeće stanje

1. Detaljna namjena površina

2.Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Uvjeti gradnje

Na temelju članka 113. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13 i 65/17) i članka 48. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/09, 13/13 i 3/18), ovlašćuje se Odbor za statutarno - pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Krka da utvrdi pročišćeni tekst odredbi za provođenje te grafičkog dijela Plana.

Glava V.

Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku su izrađene u 6 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Izvornici Izmjene i dopune Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Glava VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA: 350-03/17-01/02

URBROJ:2142/01-01-18-97

Krk, 6. kolovoza 2018.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Marinko Pavlić, v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr