Godina XXVI. - broj 6.

Petak, 9. ožujka 2018.

OPĆINA BAŠKA

11.

Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), članka 39. Statuta Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 12/13, 31/15, 27/17, 04/18) i članka 37. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 12/13, 31/15, 27/17, 04/ 18), Odbor za statutarno-pravna pitanja Općinskog vijeća Općine Baška, na sjednici održanoj 8. ožujka 2018. godine,donosi

ZAKLJUČAK

(1) Utvrđuje se pročišćeni tekst Odredbi za provedbu Urbanističkog plana uređenja UPU-2 Baška-Zarok (N1- 2), u nastavku teksta: pročišćeni tekst Odredbi za provedbu UPU-2.

(2) Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu UPU-2 obuhvaća:

-Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU-2 Baška-Zarok (N1-2), »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 24/12 od 26. lipnja 2012. godine

-Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU-2 Baška-Zarok (N1-2), »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 10/ 16 od 29. travnja 2016. godine

-Odluku o usklađenju Urbanističkog plana uređenja UPU-2 Baška-Zarok (N1-2) sa III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Baška, »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 02/ 18 od 31. siječnja 2018. godine

u kojima su naznačeni vrijeme stupanja na snagu, sastavni dijelovi i popis priloga, broj i način čuvanja izvornika, kao i adrese mjesta na kojem se može obaviti uvid u Plan.

(3) Odredbe za provedbu UPU-2 koncipirane su kao sastavni dio Odluke o donošenju te započinju člankom 5.

II.

(1) Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu UPU-2 bit će objavljen u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

(2) Po objavi u »Službenim novinama« pročišćeni tekst Odredbi za provedbu UPU-2 dostavlja se:

-Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske,

-Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko - goranske županije,

-Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko - goranske županije - Ispostava Krk.

KLASA: 021-05/18-02/5

URBROJ: 2142-03-01/1-18-4

Baška, 8. ožujka 2018. godine

Predsjednica
Odbora za statutarno-pravna pitanja
Općinskog vijeća Općine Baška
Tanja Grlj, v.r.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UPU-2
BAŠKA-ZAROK (N1-2)

ODREDBE ZA PROVEDBU
(PROČIŠĆENI TEKST)

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

(1) Površina obuhvata Plana iznosi 8,75 ha.

(2) Prostor obuhvata sukladno I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Baška obuhvaća:

.izdvojeni dio građevinskog područja naselja Baška - N1-2 - Zarok.

1.1. Površine javne namjene

Članak 6.

(1) Ovim Planom određene su i razgraničene zone i površine javnih namjena s grafičkim oznakama:

.vodne površine - otvoreni vodotoci i bujice - V_o

.vodne površine - zatvoreni vodotoci i bujice - V_z

.infrastrukturni sustavi - trafostanica - IS1

.infrastrukturni sustavi - pročistač otpadnih voda - IS2

.prometne površine - glavne i ostale ulice, kolno pješačke i pješačke površine

.prometne površine - parkiralište - P.

(2) Razgraničenje javnih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

1.2. Površine drugih namjena

Članak 7.

(1) Ovim Planom određene su i razgraničene zone i površine drugih namjena s grafičkim oznakama:

.mješovita namjena - pretežito stambena - M1

.mješovita namjena - pretežito poslovna - M2

.gospodarska namjena - poslovna - K

.zaštitne zelene površine - Z.

(2) Razgraničenje površina drugih namjena određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

1.3. Razgraničenje površina javnih i drugih namjena

Članak 8.

Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazima zbog neusklađenosti stare izmjere k.o. Batomalj i nove izmjere k.o. Baška-nova ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se prilikom izdavanja akata o građenju a sukladno razgraničenjima utvrđenim odgovarajućom posebnom geodetskom podlogom.

1.4.Uvjeti smještaja građevina unutar Planom određenih zona gradnje

Članak 9.

(1) Ovim Planom prostor izdvojenog dijela građevinskog područja naselja Baška podijeljen je u dvije zone gradnje s grafičkim oznakama koje tvore funkcionalnu cjelinu Zaroka:

.Zona 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja

.Zona 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije.

(2) Zone gradnje određene ovim Planom su područja od dvije ili više građevnih čestica istih ili sličnih značajki.

(3) Razgraničenje između zona određeno je na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:2000.

Članak 10.

(1) Unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja Baška - Zarok, sukladno utvrđenoj namjeni i korištenju prostora, planira se smještaj:

.stambenih građevina - građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene stanovanju,

.poslovnih građevina - građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene poslovnim djelatnostima (uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim i sl.) a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija,

.ugostiteljsko-turističkih građevina - građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom ugostiteljsko-turističke namjene, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija,

.infrastrukturnih građevina - vodovi i građevine u funkciji prometa i komunalne infrastrukture,

.montažnih građevina (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.).

(2) Ovim Planom nije dozvoljena gradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina (bez izvora zagađenja i sa izvorima zagađenja) niti na zasebnim građevnim česticama niti na građevnoj čestici osnovne namjene. Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati samo u cilju promjene namjene.

Zona 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja

Članak 11.

U zoni 1 moguć je smještaj stambenih građevina, infrastrukturnih građevina te montažnih građevina.

Zona 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije

Članak 12.

(1) U zoni 2 - zoni zaštićenog obalnog područja u pojasu do 100 m od obalne crte moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina pod uvjetom da se ne povećavaju vanjski gabariti.

(2) U zoni 2 ne može se planirati niti se može graditi nova građevina osim infrastrukturnih građevina te uređenje javnih površina i parkirališta.

1.5. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 13.

Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem čestice ili spajanjem više čestica, tako da omogući smještaj građevina i propisane udaljenosti građevina do ruba građevne čestice.

Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 14.

Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti propisani ovom Odlukom odnose se i na nadzemni i na podzemni dio građevine.

Oblikovanje građevina

Članak 15.

(1) Elementi oblikovanja građevina trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture.

(2) Izgradnja unutar postojećih naseljenih struktura je uvjetovana upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnog načina izgradnje, dok izgradnja samostojećih objekata može biti kao naprijed navedena te polumontažna ili montažna.

(3) Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu s građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa morfologijom postojeće izgradnje i tipologijom postojeće izgradnje.

(4) Nagib krovnih ploha smije biti najviše 25o. Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba kupa kanalica, mediteran crijepa ili drugog suvremenog pokrova, u skladu s oblikovanjem građevine.

(5) Smjer dominantnog sljemena krova se definira:

.usporedno u odnosu na okolne građevine,

.usporedno sa prometnicom,

.usporedno sa slojnicama terena.

(6) Moguća su i oblikovna rješenja koja na temelju kritičkog pristupa postojećim graditeljskim vrijednostima, bez izravnog preslikavanja tradicionalnih oblika i estetike, stvaraju suvremeni arhitektonski izričaj (korištenje modernih materijala, ravnog krova i sl.).

(7) Umjesto potkrovlja može se graditi uvučena etaža oblikovana ravnim krovom, uvučena najmanje s ulične strane, a čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih dijelova građevine.

(8) Na krovove i pročelja osnovnih i pomoćnih građevina Planom se omogućava postava sunčanih kolektora i reklamnih panoa kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine, a temeljem Odluke Općinskog vijeća i uz suglasnost nadležnih javnih službi i konzervatora.

Uređenje građevne čestice

Članak 16.

(1) Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti.

(2) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(3) Prilikom ozelenjavanja koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u ovom podneblju.

(4) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promjeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5 m.

(5) Nagib terena koji zahtjeva više podzida rješavati terasasto.

(6) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. Mjesto za odlaganje otpada može biti predviđeno i u sklopu zgrade.

(7) Ograde se izgrađuju od kamena i zelenila do maksimalno 1,6 m visine, ako pojedinačnim uvjetima gradnje nije drugačije određeno.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 17.

Građevine gospodarskih djelatnosti određene ovim Planom su:

.poslovne građevine, a mogu se rekonstruirati na:

-na površinama gospodarske namjene - poslovne (K),

-na zasebnim česticama u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2),

.ugostiteljsko-turističke građevine, a mogu se rekonstruirati na:

-na zasebnim česticama u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) te

.montažne građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.) koje se postavljaju na javne površine ili na površine u vlasništvu Općine Baška.

2.1. Uvjeti smještaja poslovnih građevina

Članak 18.

Ovim Planom je određena sljedeća površina gospodarske namjene - poslovne:

.površina gospodarske namjene - poslovne (K) - plažna građevina označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

Članak 19.

(1) Na građevnoj čestici gospodarske namjene - poslovne (K) mogu se rekonstruirati jedna ili više poslovnih građevina sa pratećim sadržajima koje zajedno čine funkcionalni sklop.

(2) Ukoliko se na jednoj građevnoj čestici smješta više poslovnih građevina minimalna udaljenost između građevina je (h1+h2)/2, ali ne manje od 6 m.

(3) Na površini gospodarske namjene - poslovne (K) mogu se osim rekonstrukcije poslovnih građevina graditi i uređivati privatni pristupni putovi, parkirališta, pješački putovi i površine, javne zelene površine i građevine komunalne infrastrukture.

Članak 20.

(1) Poslovna građevina određena ovim Planom je građevina koja je u cijelosti ili većim dijelom namijenjena poslovnim djelatnostima (uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim i sl.), a koja zadovoljava odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija.

(2) Unutar poslovne građevine mogu se osim poslovnih djelatnosti planirati djelatnosti koje upotpunjuju funkcioniranje poslovnih djelatnosti, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (javne i društvene, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i sl.).

(3) Unutar poslovnih građevina dopušta se izgradnja jednog stana za potrebe smještaja vlasnika.

2.1.1.Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - poslovne (K) - plažne građevine

Članak 21.

(1) Dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja postojeće plažne građevine uz sljedeće uvjete:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja dopuštena veličina građevne čestice nije određena;

-najveća dopuštena veličina građevne čestice je jednaka veličini zone.

2.Namjena građevine

-poslovna pretežito uslužna, pri čemu su obavezni sadržaji - sanitarije, tuševi, osmatračnica čuvarske službe te dopunski sadržaji - ugostiteljski ili trgovački sadržaji sa sunčalištima i terasama za kupače.

3.Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

-najmanja i najveća tlocrtna površina građevine nije određena;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) je 0,5;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,75;

-najveći broj etaža je jedna nadzemna (P) uz mogućnost korištenja krovne terase;

-najmanja visina građevine je 3,0 m, a najveća visina je 4,5 m;

-minimalne udaljenosti građevine su: najmanje pola visine građevine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od granice susjednih građevnih čestica, 5,0 m od prometnice te 4,0 m od pristupnog puta;

-rekonstrukcija je moguća na postojećim udaljenostima ako su one manje od navedenih, pri čemu se ne smiju otvarati otvori prema susjednoj građevini te je nužno provesti zakonom propisane mjere zaštite od požara.

-na građevnoj čestici poslovne građevine moguća je rekonstrukcija pomoćnih građevina prema uvjetima iz podtočke »2.1.3. Pomoćne građevine uz poslovne građevine«.

4.Oblikovanje građevine

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka« ove Odluke pri čemu je na postojećoj plažnoj građevini moguće natkrivanje ravne terase prema moru, ali ne i njeno zatvaranje;

-na plažnoj građevini moguće je izdizanje platforme za nadzor 1,5 m više od najviše dozvoljene kote građevine maksimalne površine 4 m²;

-svi javni dijelovi građevine moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

-način priključenja zone na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu prikazan je na kartografskim prikazima br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, a uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određeni su u točki »5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama« ove Odluke.

6.Uređenje građevne čestice

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka« ove Odluke pri čemu je moguće uređenje i postava prizemnih pergola, tendi, nadstrešnica, nadzornih tornjeva, ukrasnih instalacija, skulptura, fontana i tuševa;

-građevine se ne smiju ograđivati ogradom;

--svi javni dijelovi građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti;

-najmanje 20% površine građevne čestice mora se urediti kao zelena površina na prirodnom tlu;

--površine pod zelenilom građevne čestice postojeće građevine su bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih;

-potreban broj parkirnih mjesta moguće je osigurati na drugoj čestici u neposrednoj blizini i/ili na javnom parkiralištu i to u skladu sa normativima propisanim ovom Odlukom.

7.Mjere zaštite okoliša

-prilikom rekonstrukcije, dogradnje i korištenja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i na susjednim česticama na koje građevina ima utjecaja.

(2) Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

2.1.2.Uvjeti smještaja poslovnih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

Članak 22.

(1) Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih poslovnih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u poslovne građevine na zasebnoj građevnoj čestici u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja moguća je uz sljedeće uvjete:

1.Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja dopuštena veličina građevne čestice je
600 m²;

-najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1.500 m²;

-rekonstrukcija, nadogradnja i dogradnja postojećih poslovnih građevina moguća je i na postojećim česticama (manjima od dopuštenih).

2.Namjena građevine

-poslovna namjena sa pratećim sadržajima koji upotpunjuju funkcioniranje osnovne djelatnosti, a sve prema uvjetima iz podtočke »2.1. Uvjeti smještaja poslovnih građevina«.

3.Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

-najmanja tlocrtna površina građevine je 60 m²;

-najveća tlocrtna površina građevine nije određena;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) je 0,3;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,9;

-najveći broj etaža je 1 podzemna i 3 nadzemne (Po/ S+P+1+Pk);

-najveća visina građevine je 9,0 m, a najveća ukupna visina građevine je 11,0 m;

-minimalne udaljenosti građevine su: najmanje pola visine građevine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od granice susjednih građevnih čestica, 5,0 m od prometnice te 4,0 m od pristupnog puta;

-rekonstrukcija postojećih poslovnih građevina je moguća na postojećim udaljenostima ako su one manje od navedenih, pri čemu se ne smiju otvarati otvori prema susjednoj građevini te je nužno provesti zakonom propisane mjere zaštite od požara;

-na građevnoj čestici poslovne građevine moguća je rekonstrukcija pomoćnih građevina prema uvjetima iz podtočke »2.1.3. Pomoćne građevine uz poslovne građevine«.

4.Oblikovanje građevine

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka«.

5.Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

6.Uređenje građevne čestice

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka«;

-najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao zelena površina na prirodnom tlu;

-površine pod zelenilom građevne čestice postojeće poslovne građevine su bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih;

-potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici sukladno normativima propisanim ovom Odlukom.

7.Mjere zaštite okoliša

-prilikom rekonstrukcije i korištenja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i na susjednim česticama na koje građevina ima utjecaja.

(2) Postojeće poslovne građevine u zoni iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(3) Postojeće poslovne građevine u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig, koeficijent iskoristivosti, k_is i drugi) ne smiju povećati.Gradnja novih poslovnih građevina u Zoni 2 nije dozvoljena.

(4) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u poslovne građevine sukladno uvjetima za gradnju određenim ovim člankom.

2.1.3. Pomoćne građevine uz poslovne građevine

Članak 23.

(1) Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina u poslovne građevine moguće je rekonstruirati postojeće građevine u pomoćne građevine. Gradnja novih pomoćnih građevina uz poslovne građevine na građevnim česticama u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije nije dozvoljena.

(2) Na građevnoj čestici poslovne građevine mogu se osim poslovnih građevina rekonstruirati i pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene prema sljedećim uvjetima:

-najveća dopuštena površina pomoćne građevine je 50 m²;

-najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna (Po/ S+P);

-najveća dopuštena visina je 3,5 m.

(3) Pomoćne građevine na građevnoj čestici osnovne namjene su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl. sadržaji koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

(4) Pomoćne građevine mogu se graditi i do granice susjedne građevne čestice pri čemu od susjedne građevine moraju biti odijeljene vatrobranim zidom te nagib krova ne smije biti prema susjednoj građevnoj čestici. Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici moraju od nje biti udaljene najmanje 3,0 m.

(5) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca prometnice je 5,0 m. Iznimno, pomoćna građevina - garaža se može graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca prometnice, a i na samom regulacijskom pravcu uz suglasnost nadležne uprave za ceste odnosno Općine.

(6) Materijalima i oblikovanjem pomoćne i manje gospodarske građevine moraju biti usklađene s oblikovanjem zgrade uz koju se grade.

(7) Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

2.2. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina

Članak 24.

(1) Ovim Planom nisu određene zone gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke.

(2) Ugostiteljsko-turističke građevine mogu se smještati u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2), tako da se na građevnoj čestici mogu rekonstruirati jedna ili više ugostiteljsko- turističkih građevina.

(3) Ukoliko se na jednoj građevnoj čestici smješta više ugostiteljsko-turističkih građevina minimalna udaljenost između građevina je (h1+h2)/2, ali ne manje od 6 m.

Članak 25.

(1) Ugostiteljsko-turistička građevina određena ovim Planom je građevina koja je u cijelosti ili većim dijelom ugostiteljsko-turističke namjene, a koja zadovoljava odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija.

(2) Unutar ugostiteljsko-turističke građevine mogu se osim ugostiteljstva i turizma planirati djelatnosti koje upotpunjuju funkcioniranje osnovne djelatnosti, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (trgovačke, uslužne, sportsko-rekreacijske i sl.).

(3) Unutar ugostiteljsko-turističke građevine dopušta se izgradnja jednog stana za potrebe smještaja vlasnika.

2.2.1.Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

Članak 26.

(1) Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u ugostiteljsko-turističke građevine na zasebnoj građevnoj čestici u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja moguća je uz sljedeće uvjete:

1.Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1.000 m²;

-najveća dopuštena veličina građevne čestice nije određena;

-rekonstrukcija, nadogradnja i dogradnja postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina moguća je i na postojećim česticama (manjima od dopuštenih).

2.Namjena građevine

-ugostiteljsko-turistička sa pratećim sadržajima koji upotpunjuju funkcioniranje osnovne djelatnosti i, a sve prema uvjetima iz podtočke »2.2. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina«;

-najveći dopušteni kapacitet građevine za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) je 80 kreveta.

3.Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

-najmanja tlocrtna površina građevine nije određena;

-najveća tlocrtna površina građevine je 500 m²;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) je 0,3;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,8;

-najveći broj etaža je 1 podzemna i 3 nadzemne (Po/ S+P+1+Pk);

-najveća visina građevine je 8,0 m;

-minimalne udaljenosti građevine su: najmanje pola visine građevine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od granice susjednih građevnih čestica, 5,0 m od prometnice te 4,0 m od pristupnog puta;

-rekonstrukcija postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina je moguća na postojećim udaljenostima ako su one manje od navedenih, pri čemu se ne smiju otvarati otvori prema susjednoj građevini te je nužno provesti zakonom propisane mjere zaštite od požara;

-na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke građevine moguća je rekonstrukcija pomoćnih građevina prema uvjetima iz podtočke »2.2.2. Pomoćne građevine uz ugostiteljsko-turističke građevine«.

4.Oblikovanje građevine

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka«.

5.Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

6.Uređenje građevne čestice

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka«;

-najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao zelena površina na prirodnom tlu;

-površine pod zelenilom građevne čestice postojeće ugostiteljsko-turističke građevine su bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih;

-potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici sukladno normativima propisanim ovom Odlukom.

7.Mjere zaštite okoliša

(2) Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(3) Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig, koeficijent iskoristivosti, k_is i drugi) ne smiju povećati. Gradnja novih ugostiteljsko-turističkih građevina u Zoni 2 nije dozvoljena.

(4) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u ugostiteljsko-turističke građevine sukladno uvjetima za gradnju određenim ovim člankom.

2.2.2.Pomoćne građevine uz ugostiteljsko-turističke građevine

Članak 27.

(1) Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine moguće je rekonstruirati postojeće građevine u pomoćne građevine. Gradnja novih pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističke građevine na građevnim česticama u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije nije dozvoljena.

(2) Na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke građevine mogu se osim ugostiteljsko-turističkih građevina rekonstruirati i pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene prema sljedećim uvjetima:

.najveća dopuštena površina pomoćne građevine je
50 m²;

.najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna
(Po/ S+P);

.najveća dopuštena visina je 3,5 m.

(6) Materijalima i oblikovanjem pomoćne i manje gospodarske građevine moraju biti usklađene s oblikovanjem zgrade uz koju se grade.

(7) Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

2.3.Montažne građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.)

Članak 28.

(1) Kiosci su tipski elementi koji nisu čvrsto vezani za tlo, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(2) Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.

(3) Za kioske i nadstrešnice općina Baška može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

(4) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i slično.

(5) Općinsko vijeće odlukom o korištenju javnih površina određuje veličinu i oblikovanje montažnih građevina, smještaj montažnih građevina, način priključenja montažnih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.

(6) Kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi postavljaju se temeljem Odluke Općinskog vijeća (iz prethodnog stavka ovog Plana) i uz suglasnost nadležnih javnih službi i konzervatora.

(7) Montažne građevine moraju imati priključke na komunalnu infrastrukturu ovisno o namjeni.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 29.

Unutar obuhvata Plana nije određen smještaj građevina društvenih djelatnosti.

Članak 30.

Unutar obuhvata Plana nije određen smještaj građevina sportsko-rekreacijske namjene ni uređenje površina sporta i rekreacije.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 31.

Stambene građevine određene ovim Planom mogu se graditi:

.u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1),

.u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2).

Članak 32.

(1) Stambene građevine određene ovim Planom su građevine koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene stanovanju. Unutar stambene građevine mogu se osim stanovanja planirati djelatnosti kompatibilne stanovanju koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (ugostiteljsko-turistički, uslužni, trgovački, poslovni, javni i društveni i sl.).

(2) Stambene građevine stambene namjene određene ovim Planom su one koje su u cijelosti namijenjene stanovanju.

(3) Stambene građevine stambeno-poslovne namjene određene ovim Planom su one koje su u većim dijelom namijenjene stanovanju i unutar kojih se osim stanovanja planiraju djelatnosti kompatibilne stanovanju, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (ugostiteljsko-turistički, uslužni, trgovački, poslovni, javni i društveni i sl.).

Članak 33.

(1) Kod stambenih građevina je stambena namjena, osim u građevinskoj (bruto) površini (51-100%), ograničena sa brojem stanova, a djelatnost kompatibilna stanovanju isključivo sa građevinskom (bruto) površinom (od 0- 49%).

(2) Iznimno, ako je djelatnost kompatibilna stanovanju unutar stambenih građevina turistička ona je osim u najvećoj građevinskoj (bruto) površini ograničena sa najvećim brojem kreveta, koji iznosi 16 kreveta.

Članak 34.

(1) Stambene građevine po broju stanova dijele se na:

.obiteljske kuće sa najviše dva stana i maksimalne građevinske (bruto) površine do 400 m²;

.višeobiteljske građevine sa više od 2 stana, ali ne više od 4 stana;

.višestambene građevine sa više od 4 stana, ali ne više od 6 stanova.

(2) Gradnja višestambenih građevina unutar obuhvata Plana nije dozvoljena.

Članak 35.

(1) Stambene građevine po načinu gradnje mogu biti:

.obiteljske kuće - samostojeće, dvojne (poluugrađene) ili skupne (ugrađene) građevine;

.višeobiteljske građevine,

pri čemu je:

.obiteljska kuća - samostojeća stambena građevina određena ovim Planom sa najviše dva stana i maksimalne građevinske bruto površine do 400 m², koja na vlastitoj građevnoj čestici ima slobodan neizgrađen prostor sa sve četiri strane;

.obiteljska kuća - dvojna stambena građevina određena ovim Planom sa najviše dva stana i maksimalne građevinske bruto površine do 400 m², kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, dok na preostale tri strane ima neizgrađeni prostor;

.obiteljska kuća - skupna stambena građevina određena ovim Planom sa najviše dva stana i maksimalne građevinske bruto površine do 400 m², koja se sa obje bočne strane nalazi na međi građevne čestice dok je prostor ispred i iza takve građevine neizgrađeni prostor;

.višeobiteljska građevina - stambena građevina određena ovim Planom sa više od 2 stana, ali ne više od 4 stana;

(2) Gradnja novih dvojnih i skupnih obiteljskih kuća, te novih višeobiteljskih građevina unutar obuhvata Plana nije dozvoljena.

(3) Kod rekonstrukcije postojećih dvojnih i skupnih građevina bočni zidovi koji su izgrađeni na međama moraju biti izvedeni kao vatrootporni, bez ikakvih otvora, bez vijenca krova i istaka, a sljeme krova mora biti približno okomito na susjednu među na kojoj se gradi.

Uvjeti i način gradnje građevina u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

Članak 36.

Ovim planom određene su zone mješovite namjene - pretežito stambene (M1) označene na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

Članak 37.

(1) Na građevnoj čestici mješovite namjene - pretežito stambene (M1) može se graditi jedna stambena građevina i jedna ili više pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u funkciji građevine osnovne namjene.

(2) U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) mogu se osim stambenih građevina graditi i privatni pristupni putovi, parkirališta, pješački putovi i površine, javne zelene površine i građevine komunalne infrastrukture.

Članak 38.

Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) dani su prema zonama gradnje i to u podtočki »4.3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u zonama gradnje određenim ovim Planom« ove Odluke.

4.2.Uvjeti i način gradnje građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

Članak 39.

Ovim Planom određene su zone mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) označene na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

Članak 40.

(1) Na građevnoj čestici mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) može se rekonstruirati jedna stambena građevina i iznimno rekonstruirati jedna ili više postojećih pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u funkciji građevine osnovne namjene.

(2) U zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) mogu se osim rekonstrukcije stambenih građevina graditi i privatni pristupni putovi, parkirališta, pješački putovi i površine, javne zelene površine i građevine komunalne infrastrukture.

(3) U zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) mogu se na zasebnim građevnim česticama rekonstruirati i poslovne građevine prema uvjetima propisanim u podtočki »2.1.2. Uvjeti smještaja poslovnih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)« ove Odluke.

(4) U zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) mogu se na zasebnim građevnim česticama rekonstruirati i ugostiteljsko-turističke građevine prema uvjetima propisanim u podtočki »2.2.1. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)« ove Odluke.

Članak 41.

Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) dani su prema zonama gradnje i to u podtočki »4.3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u zonama gradnje određenim ovim Planom« ove Odluke.

4.3.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u zonama gradnje određenim ovim Planom

Zona 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja

Članak 42.

Ovim Planom određena je zona gradnje Zona 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja te označena na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:2000.

Članak 43.

(1) Gradnja i rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja obiteljskih kuća - samostojećih i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u obiteljske kuće - samostojeće u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja moguća je uz sljedeće uvjete:

1.Oblik i veličina građevne čestice:

-najmanja dozvoljena veličina građevne čestice 500 m²,

-najmanja dozvoljena širina građevne čestice mjereno na regulacijskom pravcu je 16,0 m,

-rekonstrukcija, nadogradnja i dogradnja postojećih obiteljskih kuća - samostojećih moguća je i na postojećim česticama (manjima od dopuštenih).

2.Namjena građevine

-stambena, stambeno-poslovna.

3.Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

-najmanja tlocrtna površina građevine je 60 m²;

-najveća tlocrtna površina građevine je 150 m²;

-najveći dopušteni koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti su: k_ig=0,25 i k_is=0,75;

-najveći broj etaža: 1 podzemna i 2 nadzemne (Po ili S + Pr + 1K ili P_potk);

-najveća visina građevine: do završnog ruba vijenca (visina do »linde«) je 6,1 m; ukupna visina građevine (visina sljemena) je 7,6 m;

-minimalne udaljenosti građevine su: od susjednih građevnih čestica 4,0 m, od prometnice 5,0 m te 3,0 m od pristupnog puta;

-rekonstrukcija postojećih obiteljskih kuća - samostojećih je moguća na postojećim udaljenostima ako su one manje od navedenih, pri čemu se ne smiju otvarati otvori prema susjednoj građevini te je nužno provesti zakonom propisane mjere zaštite od požara;

-na građevnoj čestici obiteljske kuće - samostojeće moguća je izgradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina prema uvjetima iz podtočke »4.4. Pomoćne i manje gospodarske građevine uz stambene građevine«.

4.Oblikovanje građevine

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka« ove Odluke.

5.Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

6.Uređenje građevne čestice

-prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka« ove Odluke;

-najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao zelena površina na prirodnom tlu;

-površine pod zelenilom građevne čestice postojeće obiteljske kuća - samostojeće su bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih;

-potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici sukladno normativima propisanim ovom Odlukom.

(2) Postojeće obiteljske kuće - samostojeće mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(3) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u obiteljske kuće - samostojeće sukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim člankom.

Članak 44.

(1) Gradnja novih obiteljskih kuća - dvojnih i skupnih u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja nije dozvoljena.

(2) Postojeće obiteljske kuće - dvojne i skupne u zoni iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig, koeficijent iskoristivosti, k_is i drugi) ne smiju povećati.

(2) Na građevnoj čestici postojeće obiteljske kuće - dvojne i skupne moguća je izgradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina prema uvjetima iz podtočke »4.4. Pomoćne i manje gospodarske građevine uz stambene građevine« ove Odluke.

(4) Iznimno, postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u obiteljske kuće - dvojne i skupne pod uvjetom da se vanjski gabariti ne smiju povećati.

Članak 45.

(1) Gradnja novih višeobiteljskih građevina u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja nije dozvoljena.

(2) Postojeće višeobiteljske građevine (samostojeće i dvojne) u zoni iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig, koeficijent iskoristivosti, k_is i drugi) ne smiju povećati.

(2) Na građevnoj čestici postojeće višeobiteljske građevine (samostojeće i dvojne) moguća je izgradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina prema uvjetima iz podtočke »4.4. Pomoćne i manje gospodarske građevine uz stambene građevine« ove Odluke.

(4) Iznimno, postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u višeobiteljske građevine pod uvjetom da se vanjski gabariti ne smiju povećati.

Članak 46.

(1) Oblikovanje građevina i uređenje građevne čestice u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka« ove Odluke.

(2) Površine pod zelenilom građevne čestice postojeće građevine mogu se zadržati i ako su one manje od 40% površine građevne čestice.

Članak 47.

(1) Način priključenja građevne čestice na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja prikazan je na kartografskim prikazima br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, a uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određeni su u točki »5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama« ove Odluke.

(2) Potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici sukladno normativima propisanim ovom Odlukom.

Zona 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije

Članak 48.

Ovim Planom određena je zona gradnje Zona 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije te označena na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:2000.

Članak 49.

(1) Gradnja novih obiteljskih kuća u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i pretežito poslovne (M2) u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije u zoni iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena.

(2) Postojeće obiteljske kuće (samostojeće, dvojne i skupne)u zonama iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig, koeficijent iskoristivosti, k_is i drugi) ne smiju povećati.

(3) Iznimno, postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u obiteljske kuće pod uvjetom da se vanjski gabariti ne smiju povećati.

Članak 50.

(1) Gradnja novih višeobiteljskih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i pretežito poslovne (M2) u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije nije dozvoljena.

(2) Postojeće višeobiteljske građevine - samostojeće i dvojne u zonama iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig, koeficijent iskoristivosti, k_is i drugi) ne smiju povećati.

(3) Iznimno, postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u višeobiteljske građevine pod uvjetom da se vanjski gabariti ne smiju povećati.

Članak 51.

(1) Oblikovanje građevina i uređenje građevne čestice u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i pretežito poslovne (M2) u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije prema uvjetima iz podtočke »1.4. Opći uvjeti smještaja građevina unutar Zaroka« ove Odluke.

(2) Površine pod zelenilom građevne čestice postojeće građevine mogu se zadržati i ako su one manje od 40% površine građevne čestice.

Članak 52.

(1) Način priključenja građevne čestice na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i pretežito poslovne (M2) u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije prikazan je na kartografskim prikazima br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, a uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određeni su u točki »5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama« ove Odluke.

(2) Potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici sukladno normativima propisanim ovom Odlukom.

Članak 53.

Brisan.

4.4.Pomoćne i manje gospodarske građevine uz stambene građevine

Članak 54.

(1) Na građevnoj čestici u Zoni 1 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja mogu se osim stambene građevine graditi i pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene.

(2) Na građevnoj čestici u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije mogu se osim rekonstrukcije stambenih građevina rekonstruirati i postojeće pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig, koeficijent iskoristivosti, k_is i drugi) ne smiju povećati. Gradnja novih pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u funkciji osnovne namjene na građevnim česticama stambenih građevina u Zoni 2 - izgrađeni dio izdvojenog dijela naselja unutar pojasa do 100 m od obalne linije nije dozvoljena.

(3) Gradnja i rekonstrukcija pomoćnih i manjih gospodarskih građevina je moguća prema sljedećim uvjetima:

-najveća dopuštena površina pomoćne građevine i manje gospodarske građevine je 50 m²;

-najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna (Po/ S+P);

-najveća dopuštena visina je 3,5 m.

(4) Pomoćne građevine na građevnoj čestici osnovne namjene su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, ostave sitnog alata, sušare, ljetne kuhinje, vrtne sjenice, cisterne za vodu, sanitarne jame i sl. koje funkcionalno služe stambenoj zgradi. Ovoj grupi pripadaju i kućni bazeni ili druge vanjske rekreacijske površine (dječje igralište, boćalište, teniski teren i sl.).

(5) Manje gospodarske građevine na građevnoj čestici osnovne namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

(6) Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi i do granice susjedne građevne čestice pri čemu od susjedne građevine moraju biti odijeljene vatrobranim zidom te nagib krova ne smije biti prema susjednoj građevnoj čestici. Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici moraju od nje biti udaljene najmanje 3,0 m.

(7) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje gospodarske građevine od regulacijskog pravca prometnice je 5,0 m. Iznimno, pomoćna građevina - garaža se može graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca prometnice, a i na samom regulacijskom pravcu uz suglasnost nadležne uprave za ceste odnosno Općine.

(8) Za sve uslužne, trgovačke, ugostiteljske i sl. djelatnosti koje se mogu naći u manjim gospodarskim građevinama, na građevnoj čestici je dodatno potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno normativima propisanim ovim Planom.

(9) Materijalima i oblikovanjem pomoćne i manje gospodarske građevine moraju biti usklađene s oblikovanjem zgrade uz koju se grade.

(10) Potpuno ukopane cisterne za vodu i sanitarne jame mogu se graditi i na međi te se njihova površina ne uračunava u izgrađenu površinu građevinske čestice. Nepropusna sanitarna jama mora biti pristupačna specijalnom vozilu za njeno pražnjenje.

(11) Otvorene bazenske školjke površine veće od 12 m² uračunavaju se u k_ig, ali ne u k_is. Otvorene bazenske školjke površine do 12 m² i druge vanjske rekreacijske površine ne uračunavaju se u k_ig niti u k_is, ali ne obračunavaju se niti kao uređeno zelenilo, osim ako su zatravljena ili zemljana.

(12) Postojeće pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 55.

Ovim Planom određuju se uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 56.

Ovim Planom određena je prometna mreža odnosno površine za smještaj građevina cestovnog prometa:

.glavna ulica - G

.ostala ulica - O

.kolno-pješačke površine - K

.pješačke površine

.parkiralište - P

označene na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA u mjerilu 1:2000.

Ulice i kolno-pješačke površine

Članak 57.

(1) Ovim Planom određena je ulična mreža koju čine

-glavna ulica planske oznake G1,

-ostala ulica planske oznake O1,

-kolno-pješačke površine planskih oznaka K1-K12.

(2) Presjeci ulica vidljivi su na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA u mjerilu 1:2000.

Članak 58.

(1) Glavna ulica (planske oznake G1) određena ovim Planom je jedini cestovni pristup kojim je izdvojeno građevinsko područje naselja Baška - Zarok povezano sa prometnom mrežom Općine Baška. Ovim Planom određen je cestovni pristup u Zarok novoplaniranim dijelom glavne ulice (planske oznake G1) kao nastavkom Ulice Skopalj (naselje Baška) i to sa južne strane uz zaštitni koridor vodotoka Suha Ričina. Dosadašnji cestovni pristup u Zarok ovim Planom određen je kao pješačka površina - nastavak šetnice Emila Geistlicha.

(2) Glavna ulica naselja (planske oznake G1) ima kolnik širine 6,0 m (2 x 3,0 m) i jednostrani nogostup širine 1,5 m. U dijelu od sjevernog ulaza u Zarok do planske pješačke površine ima i dvosmjernu biciklističku stazu širine min. 1,5 m (2 x 0,75 m).

(3) Ostala ulica planske oznake O1 ima kolnik širine 6,0 m (2 x 3,0 m) i jednostrani nogostup širine 1,5 m.

(4) Sve preostale prometnice unutar obuhvata Plana su kolno-pješačke površine planskih oznaka K1- K12 i širine su minimalno 5,5 m (2 x 2,75 m).

(5) U situativnom i visinskom smislu sve ceste se moraju u što je moguće većoj mjeri polagati u zasjeku i prilagođavati konfiguraciji terena.

(6) Iznimno, Planom se omogućava rekonstrukcija u postojećem profilu nerazvrstanih cesta čije je održavanje u nadležnosti Općine Baška.

(7) Ulice moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.

(8) Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti, treba na mjestima prijelaza kolnika izvesti rampe upuštanjem rubnjaka. Rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom trebaju biti izvedeni u istoj razini odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

(9) Visina rubnjaka na svim mjestima gdje nogostupe odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12 cm te na vatrogasnim pristupima 8 cm.

(10) Građevna čestica ulice odnosno kolno-pješačke površine može biti i šira od koridora zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, podzida, nasipa, pješačkih staza i sl.

(11) Građevna čestica ulice može biti i uža od planiranog koridora ulice, ukoliko je prometno-tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje koridora ulice u punom profilu.

Članak 59.

(1) Svaka građevna čestica obvezno mora imati riješen pristup s prometne površine.

(2) Osim Planom predviđene prometne mreže omogućuje se i uređenje »privatnih pristupnih putova« koji nisu označeni u kartografskim prikazima Plana.

(3) »Privatni pristupni putovi« su kolno-pješački pristupi do jedne građevne čestice najmanje širine 3,0 m i maksimalne dužine 30,0 m.

(4) Sva infrastruktura u »privatnom pristupnom putu« je dio komunalne opreme građevinske čestice, a ne javna komunalna infrastrukturna mreža, osim ako nekim drugim aktom nije drugačije uređeno.

(5) Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine koja nema ili ne može imati kolni pristup, pristupom se smatra i pješačka površina (put, staza ili stepenice) u pravilu ne uža od 1,5 m.

5.1.1. Parkirališta

Članak 60.

(1) Planom su određene površine parkirališta označene na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA u mjerilu 1:2000.

(2) Planom su predviđene parkirališne površine i unutar površina ulične mreže.

(3) Uz svako novo parkiralište preporuča se urediti drvored u zasebnom pojasu ili naizmjenično sa parkirnim mjestima i to nakon 3 uzdužna ili 4-5 okomitih parkirna mjesta jedno stablo. Ako zbog prostornih mogućnosti ili potrebnih kapaciteta uređenje drvoreda nije izvedivo, dozvoljeno je parkirališta natkrivati nadstrešnicama.

(4) Nadstrešnice na parkiralištima moraju se izvoditi kao montažne građevine, uz upotrebu isključivo drva ili čelika za nosive elemente te laganih materijala ili biljaka penjačica za pokrov takvih nadstrešnica.

(5) Iznimno, ako ne postoji mogućnost direktnog kolno- pješačkog pristupa s prometne površine, dozvoljeno je formirati kolno-pješački pristup i komunalni priključak za građevnu česticu preko parkirališta.

Članak 61.

(1) Minimalne dimenzije parkirnog mjesta za osobna vozila su 2,5 x 5,0 m.

(2) Minimalne dimenzije parkirnog mjesta vozila za osobe s invaliditetom su 3,7 x 5,0 m. Iznimno, u slučaju preklapanja uporabnog prostora dvaju parkirališta za osobe s invaliditetom tada je njihova ukupna širina minimalno 5,9 m.

(3) Minimalne dimenzije parkirnog mjesta za autobuse su 3,5 x 18,0 m.

(4) Na parkiralištima za parkiranje vozila osoba s invaliditetom treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 62.

(1) Na građevnoj čestici građevine osnovne namjene potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta.

(2) Iznimno, prilikom rekonstrukcije plažne građevine na površini planske oznake K potreban broj parkirnih mjesta moguće je osigurati na drugoj čestici u neposrednoj blizini i/ili na javnom parkiralištu i to u skladu sa normativima propisanim ovim Člankom.

(3) Potreban broj parkirnih ili garažnih mjesta (broj PGM) određuje se prema broju stanova, prema broju posjetitelja i zaposlenih ili na 1.000 m² GBP-a, ovisno o namjeni zgrade, i to:

.obiteljska kuća: 2 PGM / stan;

.višeobiteljske građevine: 1,5 PGM / stan;

.stambene građevine stambeno-poslovne namjene, poslovne i ugostiteljsko-turističke građevine:

-uredski: 1 PGM / 30-40 m² korisne površine (25-30 PM / 1.000 m² korisne površine),

-banke: 1 PGM / 30-40 m² korisne površine (25-30 PM / 1.000 m² korisne površine),

-trgovački sadržaji: 1 PGM / 30 m² korisne površine (25-30 PM / 1.000 m² korisne površine),

-smještajni turistički sadržaji: najmanje 1 PM / smještajna jedinica,

-ugostiteljski sadržaji: 1 PM / 4 do 8 sjedala.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 63.

(1) Ovim Planom predviđena je izgradnja i rekonstrukcija pješačkih površina. Pješačke površine na području obuhvata Plana označene su na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA u mjerilu 1:2000.

(2) Ovim Planom nije predviđeno uređenje trgova.

(3) Pješačke površine se mogu uređivati u sklopu površina svih planskih namjena na području obuhvata Plana.

(4) Iznimno, pješačka površina se može koristiti i za kolni promet, ali uz posebni režim korištenja (npr. samo za interventna i dostavna vozila, uz vremensko ograničenje i sl.) i to na temelju odgovarajuće odluke Općine Baška.

(5) Pješačke površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljno široke, u pravilu ne uže od 1,5 m. Pješačke površine trebaju biti osvijetljene javnom rasvjetom.

(6) Uz pješačke površine moguće je postavljanje urbane opreme te posuda za sakupljanje korisnog otpada.

(7) Sve pješačke površine treba izvesti tako da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera. Visinske razlike treba u pravilu savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine br. 151/05, 61/07).

(8) Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

(9) Pješački putovi se uređuju šljunkom, popločenjem, prirodnim ili umjetnim kamenom, betonskim opločnicima i sl.

(10) Građevinska čestica pješačke površine može biti šira od planirane površine zbog prometno- tehničkih uvjeta kao što su: prilaz raskrižju, podzidi, nasipi i sl.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 64.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija uređaja i postrojenja sustava elektroničkog komunikacijskog prometa, a koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE u mjerilu 1:2000.

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

Članak 65.

(1) Planom se, u dijelu koji se odnosi na podsustav elektroničkih komunikacija u nepokretnoj mreži, osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju postojeće mreže te gradnju distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) i polaganje kabela radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem komunikacijskih priključaka.

(2) Planom se osiguravaju uvjeti da se, na brz i jednostavan način, sve postojeće i planske građevine priključe na elektroničku komunikacijsku mrežu.

(3) Planom se određuje da za sve nove poslovne, ugostiteljsko-turističke i stambene građevine treba do najbliže točke konekcije izvesti kabelsku kanalizaciju.

(4) Pojasevi za kabele i distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju mogu biti različitih širina (0,40 - 1,00 m).

(5) Kabeli, u skladu s najnovijom tehnologijom, trebaju biti svjetlovodni čime će biti omogućeno pružanje više elektroničkih komunikacijskih usluga istovremeno i velikom brzinom.

(6) Zdenci trebaju biti izvedeni iz tipskih elemenata.

(7) Zračne elektroničke komunikacijske vodove prilikom rekonstrukcije cestovnih prometnica treba izmjestiti i zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće elektroničke komunikacijske kabele dopuniti na kompletnu DEKK mrežu.

(8) Prilikom polaganja kabela i/ili distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije treba koristiti prvi podzemni sloj (dubina polaganja 0,80 - 1,00 m) ispod pješačkih površina unutar postojećih i planiranih prometnih koridora.

(9) Distributivna elektronička komunikacijska kanalizacija u zonama veće gustoće stanovanja treba biti izvedena iz PVC cijevi profila 1 110 mm (kom. 1-2) i PEHD cijevi profila 1 50 mm (kom. 1-4), a u zonama manje gustoće iz PEHD cijevi profila 1 50 mm (kom. 1-4). Na mjestima priključaka odnosno ogranaka treba izvesti zdence od tipskih armirano-betonskih elemenata iz kojih su do kabelskih distribucijskih ormarića položene PVC cijevi profila 1 40 mm (kom. 2).

(10) U funkciji smještaja pasivne komunikacijske opreme, Planom se omogućuje postavljanje svjetlovodnih razdjelnih ormarića (stupnih ili s postoljem).

(11) Pri polaganju uređaja obvezno je, u odnosu na druge vrste vodova komunalne infrastrukture, pridržavati se minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu.

(12) Planom se određuje da unutar građevina kućne komunikacijske instalacije treba projektirati u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).

Članak 66.

(1) Planom je predviđeno postavljanje javnih telefonskih govornica na najpogodnijim lokacijama, a prema normativima za njihovu gradnju.

(2) Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije odnosno koncentracije ljudi.

(3) Javne govornice je predviđeno postavljati na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost.

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

Članak 67.

Unutar obuhvata Plana u podsustavu pokretnih elektroničkih komunikacija nije predviđeno postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 68.

(1) Planom je predviđena izgradnja, rekonstrukcija i zamjena uređaja i postrojenja komunalne infrastrukturne mreže, i to vodoopskrbnih cjevovoda, cjevovoda odvodnje oborinskih i otpadnih voda, otvorenih korita i zatvorenih kanala vodotoka, elektroopskrbnih kabela i kabela javne rasvjete.

(2) Trase prijenosnih uređaja kao i lokacije postrojenja komunalne infrastrukture u kartografskim prikazima orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja akata za građenje.

(3) Izgradnja i polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar koridora prometnih površina.

(4) Planiranu izgradnju, rekonstrukciju ili zamjenu komunalne infrastrukturne mreže u pravilu treba izvoditi istovremeno s izgradnjom i rekonstrukcijom prometnih površina. Dopušta se etapnost realizacije što će se regulirati posebnim aktima i lokacijskom dozvolom.

(5) Komunalnu infrastrukturnu mrežu može se polagati i izvan koridora prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

(6) Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja nadležnih javnih komunalnih poduzeća u postupku izdavanja akata za građenje.

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

5.3.1.1. Vodoopskrba

Članak 69.

(1) Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.4.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA u mjerilu 1:2000.

(2) Potrebne količine vode za piće za područje obuhvata Plana osiguravaju iz postojeće vodospreme VS Baška (zapremina V=1200 m³, kota preljeva H=63,15 m n.m.). Voda za piće doprema se magistralnim cjevovodom profila DN 300 mm.

(3) Trase vodoopskrbnih cjevovoda u kartografskom prikazu orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja akata za građenje.

(4) U postupku projektiranja, izgradnje i uređenja planskih koridora prometnih površina unutar područja obuhvata, vodoopskrbne cjevovode treba polagati sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

(5) Nove cjevovode u funkciji opskrbe vodom za piće treba polagati unutar koridora prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj (dubina polaganja 1,20 - 1,50 m) prvenstveno ispod površina nogostupa ili razdjelnih pojasa zelenila, a kada to uslijed određenih okolnosti (zauzetost podzemnih slojeva, nedostatne širine raspoloživih pojasa i sl.) nije moguće, cjevovode treba polagati ispod površina kolnika.

(6) Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

(7) Vodoopskrbnu mrežu u pravilu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja stabilne i stalne opskrbe vodom za piće.

(8) Kućne priključke potrebno je izvesti do glavnog vodomjernog okna s kombiniranim impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodomjerno okno mora biti postavljeno izvan građevine, ali unutar njezine čestice.

(9) Na kućnom priključku unutar javne površine treba izvesti zasun s ugradbenom armaturom.

Članak 70.

(1) Prilikom projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće, obvezno je osigurati potrebne količine protupožarne vode za gašenje požara (10 l/s).

(2) U svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite, novi cjevovodi ne mogu imati profil manji 1 100 mm. Ako je polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviđeno s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od 1 100 mm, ali najmanje do 1 50 mm.

(3) U sklopu mreže vodoopskrbnih cjevovoda, obvezno je izvesti vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine br. 8/06).

(4) Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i obvezno postavljati izvan površina namijenjenih kolnom prometu. Gdje to uslijed opravdanih razloga nije moguće, hidrante je moguće postavljati kao podzemne ispod kolnih površina.

(5) Najveći dozvoljeni međurazmak između pojedinih hidranata je 80 m.

5.3.1.2. Odvodnja

Članak 71.

(1) Sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda predviđeno je izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom br. 2.4.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA u mjerilu 1:2000.

(2) U skladu s člankom 67. Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09, 130/11) postupanje s otpadnim vodama obvezno je uskladiti s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Baška (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 10/02).

(3) Na području obuhvata Plana sustav javne odvodnje koncipiran je kao razdjelni i to na osnovi»Studije odvodnje otoka Krka« (TEH-PROJEKT, 1979.).

(4) Idejnim projektima odvodnje biti će određeni profili i nivelete cjevovoda javne odvodnje, kote usporne vode te način priključenja na postojeće cjevovode.

(5) Preporučljivo je da odvodne cijevi budu okruglog presjeka i izrađene od poliestera armiranog staklenim vlaknima. Spajati ih treba naglavcima s integriranom brtvom od elastomera čime će biti osigurana vodonepropusnost, trajnost te brza montaža i ugradnja.

(6) Granične vrijednosti pokazatelja i dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari odnosno kakvoća otpadne vode koju se upušta u javni sustav odvodnje, mora biti u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine br. 94/08).

Odvodnja otpadnih voda

Članak 72.

(1) Podsustav odvodnje otpadne vode predviđen je za prihvaćanje svih kategorija otpadnih voda i njihovo prebacivanje prema centralnom uređaju za pročišćavanje Općine Baška.

(2) Sve planske cjevovode u funkciji javne odvodnje otpadnih voda predviđeno je polagati u koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

(3) Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

(4) Od transportnih cjevovoda osnovne mreže, u cijelosti je izgrađen obalni kolektor, a od cjevovoda sekundarne mreže, dio sabirnih i priključnih kanala.

(5) Planom nije predviđena izgradnja cjevovoda osnovne mreže, a od sekundarnih predviđena je dogradnja gravitacijskih cjevovoda unutar postojećih građevnih područja.

(6) Planom nije predviđena izgradnja precrpnih stanica u funkciji odvodnje otpadnih voda budući je problem precrpljivanja efluenta riješen preko dvije postojeće precrpne stanice (CS 4 Zarok i CS 3 Zablaće) koje se nalaze sjeverno izvan obuhvata Plana.

(7) Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u osi kolnika.

(8) Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Članak 73.

(1) Za sve građevine obvezno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje.

(2) Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području obuhvata odvodnja otpadnih voda za građevine rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i bio diskova, te važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (Službene novine Primorsko-goranske županije br.17/07). Iznimno se do uspostave planiranog sustava odvodnje otpadnih voda mogu primjenjivati privremena rješenja priključka i to:

.za manju građevinu kapaciteta do 10 ES - septičkih taložnica (trokomorne vodonepropusne građevine s preljevom i upojnim bunarom) i sabirnih jama (jednokomorna vodonepropusna građevina bez preljeva i ispusta)

.za građevine većeg kapaciteta obvezna izgradnja zasebnog tipskog uređaja uz ugradnju bio diskova.

(3) U funkciji eliminiranja neugodnih mirisa, tipski uređaji trebaju biti izvedeni bez taložnica.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Članak 74.

(1) Planom je definirano postrojenje u funkciji pročišćavanja otpadnih voda - pročistač otpadnih voda Baška s pripadajućim kolektorima i ispustom označeno grafičkom oznakom IS2 na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

(2) Na uređaju za pročišćavanje izgrađen je dio uređaja za mehanički tretman otpadnih voda (I. stupanj: uklanjanje krutih tvari, pijeska i masti) s podmorskim ispustom. Pročišćena voda se putem podmorskog ispusta dužine 1.440 m gravitacijski ispušta u more na dubini od -45 m n.m. zapadno izvan obuhvata Plana.

(3) Postojeći kapacitet uređaja za pročišćavanje je Q_E=11.000 ES, a planski Q_D=20.600 ES. Uređaj je hidraulički dimenzioniran za konačno opterećenje od Qmax = 120 l/s.

(4) Planom je predviđena dogradnja uređaja za pročišćavanje tako da se uz postojeći dio za mehanički tretman otpadne vode dogradi i dio za biološki tretman (II. stupanj: bioareacijski tretman otpadnih voda, sekundarno taloženje, skladištenje mulja).

(5) Izgradnja postrojenja za precrpljivanje nije predviđena budući postojeća dva (CS 4 Zarok i CS 3 Zablaće) u kontaktnom prostoru sa sjeverne strane zadovoljavaju sve potrebe cijelog prostora unutar područja obuhvata.

(6) Dogradnja uređaja za pročišćavanje moguća je uz sljedeće uvjete:

.najmanja dopuštena veličina građevne čestice jednaka je postojećoj, a najveća dopuštena veličina građevne čestice je jednaka veličini zone;

.najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) je 0,8;

.najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,8;

.najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna (Po/ S+P);

.najveća visina građevine je 7,0 m;

.uređaj treba biti izveden iz armiranog vodonepropusnog betona;

.neizgrađeni dio čestice treba zatravniti;

.ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 1,6 m.

(7) Građevna čestica mora imati kolni pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja i mora biti priključena na vodove komunalne infrastrukture.

(8) Prilikom dogradnje i korištenja uređaja nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i na susjednim česticama na koje građevina ima utjecaja.

Odvodnja oborinskih voda

Članak 75.

(1) Podsustav odvodnje oborinske vode predviđen je za prihvaćanje oborinskih (površinskih) voda sa svih prometnih površina, njihov odgovarajući tretman u separatorima ulja i lakih tekućina odnosno masti te upuštanje u recipijente - bujične vodotoke i more.

(2) Sve planske cjevovode u funkciji javne odvodnje oborinskih voda predviđeno je polagati u koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

(3) Podsustav oborinske odvodnje potrebno je formirati kao gravitacijski i iz više manjih cjelovitih mreža u skladu s konfiguracijom.

(4) Na završetku svake pojedine mreže, a u funkciji stabiliziranja i bistrenja prikupljene oborinske (površinske) vode s prometnih površina, treba izgraditi retencijske bazene. U sklopu retencijskih bazena obvezno je izvesti separatore ulja i lakih tekućina odnosno masti. Tek nakon postupka pročišćavanja do odgovarajuće razine, moguće je upuštanje oborinske vode u recipijent Jadransko more.

(5) Poprečnim nagibima površina u osnovnoj razini koridora prometnih površina obvezno je zapriječiti bilo kakovu mogućnost razlijevanja oborinske vode u neposredni kontaktni prostor.

(6) Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljati će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski.

(7) Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s betonskom oblogom oko cijevi klase betona C16/20. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije dozvoljeno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi.

(8) Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

(9) Parkirališne površine treba izvesti s optimalnim nagibom radi što brže odvodnje oborinskih voda, a konstrukcija ovih površina mora biti takva da bude spriječeno razlijevanje oborinskih voda u okolni teren, kao i njihovo procjeđivanje kroz te površine u podzemlje.

(10) Odvođenje oborinskih voda s parkirnih i manipulativnih površina raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja moguće je s parkirnih i manipulativnih prostora površine do 200 m², a iznad navedenih vrijednosti prije upuštanja u recipijent potrebno je pročišćavanje na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja prije upuštanja u javni sustav oborinske kanalizacije.

(11) Krovne oborinske vode s građevnih čestica stambene namjene iz kontaktnog prostora treba procjeđivati u prirodno tlo na površini građevne čestice (disperzirano, mrežom drenažnih cijevi ili koncentrirano upojnim bunarima).

5.3.1.3. Sustav uređenja vodotoka

Članak 76.

(1) Otvorena korita i zatvoreni kanali vodotoka unutar obuhvata Plana označeni su na kartografskom prikazu br. 2.4.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - SUSTAV UREĐENJA VODOTOKA I ZAŠTITA OD POPLAVE u mjerilu 1:2000.

(2) Sustav uređenja vodotoka - bujica i zaštite od poplava, dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda, sektor E - područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«.

(3) Planom se određuje da je mjere zaštite područja obuhvata od bujičnih i vanjskih voda obvezno provoditi na osnovi projekta Zaštita od vanjskih voda naselja Zarok (Hrvatska vodoprivreda Rijeka, 1992.). Budući je Planom trasa planiranog obuhvatno-sabirnog kanala izmijenjena, određuje se obveza novelacije navedenog projekta.

(4) Unutar obuhvata Plana registrirani su:

.dio zaštitnog koridora Suhe Ričine Bašćanske (Vele Rike) - stalnog vodotoka,

.Balardićevo - bujični vodotok

.Zarok (Crnjavina) - bujični vodotok.

(5) U funkciji osiguranja što sigurnijeg protoka voda tekućica bez štetnih posljedica za građevna područja unutar područja obuhvata odnosno šireg kontaktnog prostora, Planom se određuju sljedeće mjere zaštite od poplava:

.na vodotoku Suha Ričina Bašćanska (Vela Rika) planira se rekonstrukcija donjeg dijela toka kako bi se omogućio nesmetan protok velikih voda 100-godišnjeg povratnog perioda prema projektu Suha Ričina Baščanska, dionica I. 0+000,00 do 1+842,26 (Vodogradnja Rijeka d.o.o., br. pr.: 01-73/1-2-05, listopad 2005.),

.na vodotoku Zarok (Crnjavina) urediti otvoreno korito,

.izgraditi obuhvatno-sabirni kanal koji će zahvatiti vanjske vode istočnih obronaka i vode bujičnog toka Balardićevo,

.hidrotehničkim zahvatima na vodotocima osigurati antierozijsku zaštitu.

Članak 77.

(1) Širina zaštitnih koridora vodotoka uključuje:

.prirodno korito s obostranim pojasom širine 10,0 m mjereno od gornjeg ruba korita,

.regulirano korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine (građevine uređenja toka).

(2) Korištenje koridora vodotoka za druge namjene kao i svi zahvati koji nisu u funkciji osiguranja boljeg protoka unutar korita, obvezno se moraju provoditi na osnovi i u skladu sa Zakonom o vodama (Narodne novine br. 153/ 09, 130/11) i uz obveznu suglasnost Hrvatskih voda.

(3) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

(4) Planom nije dozvoljeno uvođenje uređaja linijske infrastrukture (odvodnja, vodoopskrba, elektroenergetski i/ili elektronički komunikacijski kabeli) uzdužno unutar korita vodotoka.

(5) Unutar prometnih površina prilikom paralelnog polaganja uređaja s reguliranim koritom vodotoka, obvezno je osigurati statičku i hidrauličku stabilnost reguliranog korita te nesmetani pristup radi održavanja.

(6) Prijelaze vodova komunalne infrastrukture preko vodotoka po mogućnosti treba izvesti iznad korita u sklopu konstrukcije prijelaznih građevina (most, propust). Optimalno je da infrastrukturni prijelazi budu što okomitiji na uzdužnu os korita.

(7) Kada su vodovi položeni ispod korita vodotoka, razmak u odnosu na regulirano ili projektirano dno korita ne može biti manji od 0,50 m.

(8) Radi preciznije utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava, planira se utvrđivanje inundacijskog pojasa, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

(9) Unutar inundacijskog pojasa zabranjeno je obavljanje radnji i/ili zahvata od mogućeg nepovoljnog utjecaja na vodni režim i/ili na povećanje stupnja ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

(10) Do utvrđivanja inundacijskog pojasa potrebno je poštivati zaštitne koridore vodotoka određene na kartografskom prikazu br. 2.4.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - SUSTAV UREĐENJA VODOTOKA I ZAŠTITA OD POPLAVE u mjerilu 1:2000.

5.3.2. Elektroenergetika

Članak 78.

(1) Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija elektroenergetskih postrojenja i uređaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA- ENERGETSKI SUSTAV u mjerilu 1:2000.

(2) Trase elektroprijenosnih uređaja i lokacije elektroenergetskih postrojenja orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja akata za građenje.

(3) U skladu s elektroenergetskom strategijom Republike, kao naponska razina za srednji napon na cijelom prostoru Plana koristi se napon od 20 kV.

(4) Posebne uvjete građenja, u dijelu koji se odnosi na primjenu tehničkih propisa iz područja elektroenergetike, a na osnovi zahtjeva, utvrđuje elektroprivredno poduzeće nadležno za izgradnju, pogon i održavanje uređaja za prijenos električne energije.

Srednjenaponska elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 79.

(1) Planom je predviđeno polaganje nove srednjenaponske i niskonaponske mreže kabela te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete u koridorima prometnih površina.

(2) Na svim kritičnim potezima predviđena je zamjena postojećih uređaja za prijenos vodičima većeg presjeka.

(3) Planirane elektroenergetske kabele i/ili zračne vodove neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan kolnih površina.

(4) Srednjenaponsku elektroenergetsku mrežu kabela kojom će biti osigurane veze između transformatorskih postrojenja, predviđeno je polagati u prvom podzemnom sloju. Pri tome obvezno je pridržavati se propisa i smjernica kojima su određeni odnosi s drugim građevinama i vrstama komunalne infrastrukture.

(5) Sve kabele treba postavljati 0,80 m ispod osnovne razine koridora, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi.

(6) Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

(7) Planom je omogućeno da se rasvjetna tijela postavljaju ovješavanjem na stupove nosače.

(8) Tehničke karakteristike rasvjetnih tijela moraju biti u funkciji optimalnog rasvjetljavanja prometnih površina, a da istovremeno što manje kontaminiraju i zagađuju kontaktni prostor izvan prometnih koridora.

(9) Stupove javne rasvjete obvezno je postavljati izvan prometnih površina gdje god je to moguće. Iznimno, kada nema drugih mogućnosti, moguće ih je postavljati u površine nogostupa. Kod pješačkih odnosno poddimenzioniranih kolno-pješačkih površina, stupove je moguće postavljati na ograde.

Trafostanice

Članak 80.

(1) Planom je definirano postojeće transformatorsko postrojenje naponske razine 20/0,4:

.TS Zarok

označeno grafičkom oznakom IS1 na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

(2) Postojeća trafostanica se može po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti novom trafostanicom drugog tipa ili većeg kapaciteta.

(3) Planom je predviđena izgradnja dva nova transformatorska postrojenja naponske razine 20/0,4 kV. Jedno je planirano u sklopu kompleksa postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i u funkciji je planirane dogradnje uređaja za biološki tretman. Drugo postrojenje je u sjevernom dijelu područja obuhvata odnosno u blizini postojeće trafostanice.

(4) Konačna lokacija novih transformatorskih postrojenja odredit će se lokacijskom dozvolom prema uvjetima iz ove Odluke.

(5) Transformatorska postrojenja je moguće graditi kao slobodnostojeća i/ili u sklopu drugih građevina (ugrađena).

(6) Izgradnja novih slobodnostojećih transformatorskih postrojenja moguća je uz sljedeće uvjete:

.veličina građevne čestice biti će biti određena lokacijskom dozvolom;

.najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) je 0,8;

.najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,8;

.najveći broj etaža je jedna nadzemna (P);

.najveća visina građevine je 5,0 m;

.minimalne udaljenosti građevine od međe su 1,0 m od ruba susjednih građevnih čestica i 2,0 m od ruba prometnice;

.neizgrađeni dio čestice treba zatravniti;

.građevna čestica mora imati kolni pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

(7) Korištenjem različitih tehnoloških i tehničkih rješenja elemenata transformatorskih postrojenja, obvezno je pouzdano spriječiti svako nepovoljno djelovanje postrojenja na živote i materijalne interese stanovništva, zaposlenih i/ili prolaznika. To jednako podrazumijeva redoviti rad, slučajeve elementarnih i drugih nepogoda kao i moguće kvarove odnosno oštećenja.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 81.

(1) U sljedećem srednjoročnom razdoblju nije predviđena izgradnja plinoopskrbnog sustava naselja Baška.

(2) Planom je moguća gradnja sustava plinifikacije naselja.

(3) Razvod plinovoda unutar naselja rješavati će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana.

Članak 82.

(1) U dugoročnom planskom razdoblju odnosno po stvaranju preduvjeta za plinifikaciju prostora (izgradnja uzduž jadranskog magistralnog plinovoda s ograncima prema otocima) bit će moguće izgraditi mrežu plinskih regulacijskih postrojenja i opskrbnih uređaja za prijenos.

(2) Unutar obuhvata moguće je koristiti ukapljeni naftni plin (UNP), a u skladu s Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine br. 117/07). Plin se skladišti u bocama ili spremnicima koji u skladu sa zapreminom mogu biti stabilni (V›6,4 m³) i mali (V6,4 m³).

(3) Za opskrbu većeg broja potrošača (umreženi energent) UNP se skladišti u jednom ili više spremnika zapremine V3000 m³. Spremnici mogu biti podzemni ili nadzemni.

(4) Postrojenja UNP-a čine tehnološku cjelinu koja se sastoji od sustava spremnika, instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i/ili uporabu UNP, sustava za upravljanje i kontrolu odvijanja tehnološkog procesa, sustava dojave i gašenja požara te druge opreme). Radni tlak unutar sustava treba biti 1,25 bara pri temperaturi 40^oC.

6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 83.

(1) Ovim Planom određene su zaštitne zelene površine:

.zaštitna zelena površina uz vodotok Suhu Ričinu (Z₁) i

.zaštitne zelene površine - suhi travnjaci (Z₂).

(2) Razgraničenje ovih površina dano je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

Članak 84.

Na zaštitnim zelenim površinama određenima ovim Planom mogu se uređivati pješački putovi i površine, javne zelene površine i graditi građevine komunalne infrastrukture.

Članak 85.

(1) Zaštitne zelene površine određene ovim Planom su neizgrađene površine koje imaju zaštitnu funkciju.

(2) Zaštitna zelena površina uz vodotok Suhu Ričinu (Z₁) je površina u zaštitnom koridoru vodotoka Suhe Ričine koja se koristi za održavanje i pristup vodotoku, a ovim Planom se predviđa sadnja biljnih vrsta pogodnih za stabilizaciju strmijih dijelova obale.

(3) Zaštitne zelene površine - suhi travnjaci (Z₂) su površine na padini ispred površine infrastrukturnog sustava - pročistača otpadnih voda. Na zaštitnim zelenim površinama - suhim travnjacima ovim Planom predviđa se sezonsko održavanje te po potrebi identifikacija lokacija sa endemskim biljem te ograđivanjem i označavanjem osigurati njihovu prezentaciju.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 86.

(1) Područje obuhvata Plana nalazi se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br. 109/07) unutar:

.međunarodno važnog područja za ptice HR1000033 Kvarnerski otoci i

.područja važnog za divlje svojte i stanišne tipove HR2000899 Bašćanska Draga (manjim sjeverozapapadnim dijelom)

sve prikazano na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA - ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE u mjerilu 1:2000.

(2) Prilikom izrade ovog Plana poštivane su smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže.

Članak 87.

Mjere zaštite za ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području, a prikazana na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA - ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE u mjerilu 1:2000 su sljedeća:

.za suhe travnjake:

-gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva,

-očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

-očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka) te na taj način osigurati mozaičnost staništa,

.za vodotoke:

-prilikom planiranja vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o vodama kao krajobraznom elementu,

-onemogućiti i spriječiti onečišćavanje vodenih površina.

Članak 88.

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u skloništima po tavanima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.

Članak 89.

Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05, 139/08, 57/11) te poduzimati mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

7.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 90.

Unutar obuhvata Plana nalazi se arheološki pojedinačni lokalitet - crkva Sv. Kuzme i Damjana (upisan u Registar RH kao preventivno zaštićeno kulturno dobro pod br. P- 1938) označen na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA - ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE u mjerilu 1:2000.

Članak 91.

Mjere zaštite za arheološki lokalitet:

.za arheološki lokalitet potrebno je provesti revizijsko rekognosciranje i utvrditi zonu lokaliteta,

.ostatke samostana po mogućnosti konzervirati i prezentirati,

.intervencije na arheološkim lokalitetima i u njihovoj blizini uvjetovane su prethodnim istraživanjima,

.istraživanje i iskapanje nalaza dopušteno je samo na temelju odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovršenih istraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom muzeju,

.kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su utvrđeni kao arheološka baština, obavezan je arheološki nadzor iskopa, a izvođač radova dužan je u slučaju arheološkog nalaza prekinuti radove i o nalazu izvijestiti nadležni konzervatorski odjel,

.o svakom eventualnom arheološkom nalazu na arheološkom lokalitetu i u njegovoj blizini potrebno je izvijestiti nadležni konzervatorski odjel,

.uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta određuje nadležni konzervatorski odjel.

7.3. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

Članak 92.

Ovim Planom štite se ambijentalne vrijednosti predjela Zaroka i obalnog pojasa sa prirodnim žalom u cjelini kroz uvjete i načine gradnje određene ovom Odlukom.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 93.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu (Narodne novine br. 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona, uz poštivanje sljedećih temeljnih principa postupanja s komunalnim otpadom:

.smanjenje količina otpada;

.reciklaža - odvojeno sakupljanje i prerada otpada;

.zbrinjavanje ostataka otpada - tretiranje preostalog otpada odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima.

Članak 94.

(1) Komunalni i neopasni otpad s područja obuhvata Plana odlagat će se na postojeće odlagalište »Treskavac« na području Općine Vrbnik, do realizacije Centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije Marišćina na području Općine Klana.

(2) Komunalni otpad iz domaćinstava na s području obuhvata Plana prikuplja se sustavom odvojenog prikupljanja otpada »Eko otok Krk«, a odvozi ga ovlaštena pravna osoba na odlagalište.

(3) Na posebnom sabirnom mjestu u naselju Baška organiziran je besplatni prihvat glomaznog i opasnog otpada od građana.

(4) Sakupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada osigurava proizvođač odnosno prodavatelj i to sukladno Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine br. 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 38/10, 10/ 11 i 81/11).

(5) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.

Članak 95.

Planom se predviđa sakupljanje otpada putem:

.spremnika za prikupljanje organskog i biološkog otpada u domaćinstvima;

.spremnika za prikupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici korisnika;

.posuda i spremnika za prikupljanje komunalnog otpada na javnim površinama;

.zelenih otoka u svrhu odvojenog prikupljanja otpada na javnim površinama.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita tla

Članak 96.

(1) Ovim Planom štite se neizgrađene površine građevinskog područja naselja kroz uvjete i načine gradnje određene ovom Odlukom.

(2) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnijih geotehničkih karakteristika. Zaštita tla vrši se uređenjem vodotoka kako bi se osigurao neškodljiv protok površinskih voda u svrhu zaštite od poplava, a time održavalo vodnu eroziju u prihvatljivim granicama.

(3) Građevinske i druge zahvate na području obuhvata potrebno je izvoditi na način da se uključuje antierozijska zaštita i to kroz ozelenjavanje javnih i zelenih površina, ograničavanje sječe stabala, gradnju podzida i sl.

9.2. Zaštita zraka

Članak 97.

(1) Za prostor obuhvata Plana određena je obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11) i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

(2) Na prostoru obuhvata Plana potrebno je poduzeti sljedeće mjere zaštite zraka:

.treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

.promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

.utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi,

.stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi i objekti iz kojih se ispušta u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisija, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine br. 21/07, 150/ 08),

.visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima),

.uređenjem javnih i zelenih površina osigurati povoljnije uvjete za regeneraciju zraka. Na području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.

(3) Uređenjem građevne čestice odnosno organizacijom tehnološkog procesa mora se spriječiti raznošenje prašine odnosno širenje neugodnih mirisa.

9.3. Zaštita od buke

Članak 98.

(1) Najveća dopuštena razina buke za pojedine namjene unutar obuhvata Plana utvrđuje se svrstavanjem prostora u slijedeće zone prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04):

.zona namijenjena samo stanovanju i boravku:

-najveća dopuštena razina vanjske buke danju: 55 dBA,

-najveća dopuštena razina vanjske buke noću: 40 dBA,

.zona mješovite namjene:

-najveća dopuštena razina vanjske buke danju: 55 dBA,

-najveća dopuštena razina vanjske buke noću: 45 dBA

pri čemu se sve navedene vrijednosti odnose na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno.

(2) Unutar obuhvata Plana u svrhu zaštite od buke ne predviđa se smještaj mehaničarskih, bravarskih, limarskih, kamenoklesarskih i sl. radionice.

9.4. Zaštita voda

Članak 99.

(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta određenih Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 17/07).

(2) Planom se propisuje obveza provođenja mjera zaštite voda unutar cijelog obuhvata.

(3) Mjerama zaštite obvezno je zapriječiti bilo kakovo upuštanje i/ili istjecanje otpadne vode iz uređaja za prijenos i postrojenja podsustava odvodnje otpadne vode.

(4) Tehnološke vode iz kontaktnog prostora obvezno je pročistiti na razinu pročišćenosti kada je dozvoljeno njihovo upuštanje u sustav javne odvodnje.

(5) Sve površinske odnosno oborinske vode podsustava za odvodnju oborinske vode trebaju na optimalnim mjestima imati izgrađene retencijske bazene. U sklopu bazena treba izvesti separatore masti i ulja gdje će se vršiti stabiliziranje i bistrenje oborinske vode prije upuštanja u recipijente, bujične vodotoke i more.

(6) Budući more predstavlja osjetljivi eko-sustav i ujedno najznačajniji obnovljivi prirodni resurs, potrebno je voditi sustavnu brigu u planiranju korištenja i gospodarenja, a zaštitu treba provoditi od onečišćenja i s kopna i s mora.

(7) U smislu zaštite voda Planom je kao najučinkovitija mjera predviđena izgradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Javni sustav odvodnje predstavlja ujedno osnovni sanitarno-zdravstveni standard.

(8) Planom je određeno da sve otpadne vode podsustava odvodnje otpadnih voda obvezno moraju biti transportirane u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda unutar obuhvata Plana.

9) Budući su postojeće sabirne jame kao i neriješena javna odvodnja otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata potencijalni neposredni zagađivači mora, potrebno je provesti ubrzane postupke i poduzeti zahvate u funkciji zaštite mora od onečišćavanja i zagađivanja.

9.5. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 100.

(1) Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

.sklanjanje ljudi,

.zaštitu od rušenja,

.zaštitu od poplava,

.zaštitu od požara i

.zaštitu od potresa.

(2) Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA ZAŠTITE - ZAŠTITA I SPAŠAVANJE u mjerilu 1:2000.

Članak 101.

Unutar obuhvata Plana ni u njegovoj okolici nisu određene lokacije mogućih izvora tehničko-tehnološke nesreće.

Članak 102.

U Zaroku od prirodnih i drugih nesreća najviše je ugrožena sljedeća krupna infrastruktura:

.prometnice,

.trafostanice,

.vodoopskrbni objekti,

.kulturno dobro.

Članak 103.

(1) Ovim Planom određeni su:

.glavni putovi evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima (cestovni i pomorski),

.najpovoljnije zone i građevine za izmještanje stanovništva (zelene površine, parkirališta, plaža),

.načelne lokacije sirena za sustav javnog uzbunjivanja ljudi (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda); obvezna je realizacija sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (Narodne novine br. 47/06),

a sve prikazano na kartografskom prikazu br. 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA ZAŠTITE - ZAŠTITA I SPAŠAVANJE u mjerilu 1:2000.

(2) Površine za odlaganje materijala od urušavanja i pogodne zone za ukop većeg broja ljudi i životinja predviđene su izvan obuhvata Plana.

9.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 104.

(1) Sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine br. 2/91) na području izdvojenog građevinskog područja naselja Baška nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite.

(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

9.5.2. Zaštita od rušenja

Članak 105.

(1) U ovom Planu su primijenjeni propisi zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na način da se građevine moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne građevine mora omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

(2) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje naselja Baška određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+).

9.5.3. Zaštita od poplava

Članak 106.

(1) Mjere zaštite područja obuhvata u smislu zaštite od poplava od bujičnih i vanjskih voda obvezno treba provoditi u skladu s cjelovitim sustavom uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda, sektor E - područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«.

(2) Planom se određuje da je mjere zaštite područja obuhvata od bujičnih i vanjskih voda obvezno provoditi na osnovi projekta Zaštita od vanjskih voda naselja Zarok (Hrvatska vodoprivreda Rijeka, 1992.). U skladu s izmijenjenom trasom planiranog obuhvatno-sabirnog kanala, potrebno je provesti novelaciju projekta.

(3) Unutar obuhvata Plana registrirani su:

.dio zaštitnog koridora Suhe Ričine Bašćanske (Vele Rike) - stalnog vodotoka,

.Balardićevo - bujični vodotok,

.Zarok (Crnjavina) - bujični vodotok

prikazani na kartografskom prikazu br. 2.4.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - SUSTAV UREĐENJA VODOTOKA I ZAŠTITA OD POPLAVE u mjerilu 1:2000.

(4) Ovim Planom se određuje obvezno provođenje mjera zaštite od poplava na svim vodotocima odnosno bujičnim tokovima unutar obuhvata Plana prema uvjetima iz podtočke »5.3.1.3. Sustav uređenja vodotoka« ove Odluke.

9.5.4. Zaštita od požara

Članak 107.

(1) Zaštita od požara na području naselja Baška provodi se prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Baška. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom kartografskom prikazu u sklopu Procjene.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, poslovnih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

(3) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

(4) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina treba voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(5) Kod poluugrađenih i ugrađenih građevina, u svrhu sprečavanja širenja požara, građevine moraju biti međusobno odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

(6) Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(7) Prilikom projektiranja ugostiteljskih objekata potrebno je poštivati i odredbe Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine br. 100/ 99).

(8) Temeljem čl. 28. Zakona o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za zahtjevne građevine (građevine skupine 2).

(9) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine br. 56/10, 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.

(10) Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine br. 35/94, 55/ 94, 142/03).

(11) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine br. 8/06).

9.5.5. Zaštita od potresa

Članak 108.

(1) Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIo seizmičnosti (po MCS). Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novoseizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(2) Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

10.MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 109.

Plan se provodi neposredno.

Članak 109.a.

(1) Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig i koeficijent iskoristivosti, k_is) ne smiju se povećati iznad vrijednosti propisanih ovom Odlukom.

(2) Iznimno, ako je izgrađenost građevne čestice (k_ig) na kojoj je izgrađena postojeća građevina veća od dozvoljeneovom Odlukom, ista se prilikom gradnje zamjenske građevine na toj čestici može zadržati ali se ne smije povećati.

(3) U prostoru obuhvata Plana u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati građenje novih građevina.

(4) Iznimno, u zoni iz stavka 3. ovog članka moguća je gradnja građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova te uređenje javnih površina i parkirališta.

(5) Rekonstrukcija postojećih građevina u zoni iz stavka 3. ovog članka moguća je samo pod uvjetom da se ne povećavaju vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig i koeficijent iskoristivosti, k_is).

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=1048&mjesto=10007&odluka=11

Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.

Programska podrška