60.
Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenje (»Narodne novine« broj
153/13), a sukladno članku 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11
i 50/ 12), članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), i Odluke o izradi
Urbanističkog plana uređenja Lopari (UPU 17) (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 15/11 i 1/15) Gradsko vijeće Grada Malog
Lošinja je na 28. sjednici
održanoj dana 03. studenog 2016. godine,
donijelo
ODLUKU
o donošenju
Urbanističkog plana uređenja Lopari (UPU 17)
A.TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja Lopari (UPU 17) (u nastavku: Plan),
kojeg je izradila tvrka Jurcon projekt d.o.o. iz Zagreba.
(2) Plan se donosi za područje unutar granice obuhvata, koja je utvrđena
člankom 286. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj (SN
PGŽ br. 13/08., 13/12., 26/13., 42/14, 25/15. - proč.tekst i 32/15 - ispr.) i
prikazana na svim kartografskim prikazima ovog Plana u
mjerilu 1:2000, u skladu s Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja Lopari
(UPU 17) (»Službene novine PGŽ« broj 15/11. i 1/15.).
(3) Planom se, na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja
Republike Hrvatske (Narodne novine broj 50/99.), Prostornog plana
Primorsko-goranske županije (SN PGŽ br. 32/13.) i Prostornog plana uređenja
Grada Mali Lošinj (SN PGŽ br. 13/08., 13/12., 5/14., 26/13., 42/ 14 i 25/15. -
proč.tekst i 32/15 - ispr.), utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita
prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.
(4) Plan sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja
prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete
gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu
prostora, mjere za unaprjeđenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim
prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za građevinsko
područje ugostiteljsko- turističke namjene T25 i/ili T35,
građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R19 i R214
te pripadajući akvatorij uređene morske plaže (R3) i privezišta (PR7), koji su
utvrđeni Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj (SN
PGŽ br. 13/08., 13/12., 26/13., 42/14, 25/15. - proč.tekst i 32/15 - ispr.).
Članak 2.
(1) Plan je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja Lopari (UPU 17)« koji se sastoji od tekstualnog dijela (odredbe za
provođenje), grafičkog dijela (kartografski prikazi) i obveznih priloga.
(2) Tekstualni dio Plana sadrži:
I.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
A.TEMELJNE ODREDBE
B.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina različitih
namjena
1.1. Korištenje i namjena površina
2. Uvjeti uređenja površina i smještaja građevina
gospodarske, sportsko-rekreacijske i ostale namjene
2.1.Uvjeti smještaja građevina na površinama za
gradnju turističkog naselja (T2)
2.2Uvjeti smještaja građevina na površinama za gradnju
kampa (T3)
2.3Uvjeti smještaja građevina na površinama
privezišta (PR)
2.4Uvjeti smještaja građevina pratećih ugostiteljsko- turističkih sadržaja na površinama sportsko-rekreacijske namjene -
sportsko-rekreacijski centar (R1)
2.5.Uvjeti smještaja građevina na površinama
sportsko- rekreacijske namjene - rekreacijska zona (R2)
2.6.Uvjeti smještaja građevina na površinama
sportsko- rekreacijske namjene - akvatorij uređene plaže (R3)
2.7.Uvjeti smještaja građevina na površinama
infrastrukturnih sustava (IS)
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4.Način i uvjeti gradnje
4.1. Opći uvjeti gradnje u prostornim cjelinama
4.2. Način i uvjeti gradnje u prostornim cjelinama
4.2.1. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelinama A
4.2.2. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini B
4.2.3. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini C
4.2.4. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini C1
4.2.5. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini D
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. Promet u mirovanju
5.1.3. Pješačke površine
5.2. Pomorski promet
5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.4.1. Elektroopskrba i javna rasvjeta
5.1.2. Opskrba pitkom vodom
5.4.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
5.4.4. Plinska mreža
5.4.5. Obnovljivi izvori energije
6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih
vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
7.2.Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.3. Krajobrazne vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Zaštita tla
9.2. Zaštita zraka
9.3. Zaštita od buke
9.4. Zaštita voda
9.4.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda
9.5. Zaštita mora
9.6.Urbanističke mjere zaštite od prirodnih i
drugih nesreća
9.6.1. Opće mjere
9.6.2. Elementarne nepogode
9.6.3. Tehničko-tehnološke opasnosti
9.6.4. Mjere posebne zaštite (ratne opasnosti)
10.Mjere provedbe plana
C.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(3)Grafički dio Plana sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000 i to:
1. Korištenje i namjena površina
2.A.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Promet
2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža -
Telekomunikacije i energetika
2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža -
Vodoopskrba i odvodnja
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4.Način i uvjeti gradnje
(4)Obvezni prilozi sadrže sve sastavne dijelove sukladno Zakonu.
B.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
U smislu ovih Odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju, ukoliko nisu
utvrđeni Zakonom, imaju sljedeće značenje:
1.Etaža je dio građevine u jednoj razini, određuje
se kao podrum, suteren, prizemlje, određeni kat i potkrovlje, definiran podnom,
stropnim i krovnom konstrukcijom, svijetle visine u skladu s posebnim propisima,
ovisno o namjeni i standardu prostora, a za nove građevine stambene namjene
najmanje 2,6 m, osim za podrum i potkrovlje,
2.Osnovna građevina je građevina čija je namjena
sukladna namjeni građevinskog područja u kojem se gradi i koja predstavlja zaokruženu
funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu i unutar čije čestice
se smještaju svi prostori potrebni njenom funkcioniranju,
3.Uređena plaža unutar ili izvan naselja je
nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane
uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i
djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno
(tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan
s morem, označen i zaštićen s morske strane,
4.Urbana oprema podrazumijeva osnovne elemente
uređenja okoliša i javnih površina: popločani pješački prilazi, javna rasvjeta,
klupe za sjedenje, koševi za smeće, informativni, oglasni, reklamni prostori i
sl.,
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA RAZLIČITIH NAMJENA
Članak 4.
(1) Prema Odluci o izradi Urbanističkog plana uređenja Lopari (UPU 17)
('Službene novine PGŽ' broj 15/11. i 1/ 15.) Plan obuhvaća ukupnu površinu od
približno 51,40 ha.
(2) Od ukupne površine obuhvata Plana, kopneni dio obuhvaća površinu od
približno 35,06 ha i morske površine od približno
16,34 ha.
1.1. Korištenje i namjena površina
Članak 5.
(1) Područje obuhvata Plana je prostor jedinstvenog urbanističkog koncepta,
a dijeli se na površine za izgradnju
ugostiteljsko-turističke namjene (turističko naselje i kamp),
sportsko-rekreacijske namjene, prometne i površine za ostale infrastrukturne
sustave.
(2) Plan utvrđuje organizaciju i namjenu prostora u tekstualnom dijelu i na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«.
Razgraničenje Planom predviđenih namjena površina označeno je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u
mjerilu 1:2000 na sljedeći način:
.Oznakom T2 označena je ugostiteljsko-turistička namjena - turističko
naselje
.Oznakom T3 označena je ugostiteljsko-turistička namjena - kamp
.Oznakom R1 označena je sportsko-rekreacijska namjena -
sportsko-rekreacijski centar
(sportsko-rekreacijska igrališta i uređena plaža)
.Oznakom R2 označena je sportsko-rekreacijska namjena - rekreacijska zona -
kopneni dio uređene morske plaže
.Oznakom R3 označena je sportsko-rekreacijska namjena - akvatorij uređene
morske plaže
.Oznakom PR označeno je privezište u zoni ugostiteljsko-turističke namjene
.Površine bijele boje namijenjene su prometnim koridorima, u kojima se uz
prometne površine mogu izvoditi i instalacije energetske, telekomunikacijske i
ostale komunalne infrastrukture,
(3) Aktima kojima se odobrava građenje utvrdit će
se pojedine građevne čestice u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
posebnim propisima, na način da svaka prostorna cjelina turističke zone,
prikazana na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:2000
predstavlja pojedinačni zahvat u prostoru, odnosno jednu građevnu česticu.
2.UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA
GRAĐEVINA GOSPODARSKE, SPORTSKO- REKREACIJSKE I OSTALE NAMJENE
2.1. Uvjeti smještaja građevina na površinama za
gradnju turističkog naselja (T2)
Članak 6.
(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2)
dopuštena je rekonstrukcija unutar gabarita postojećih smještajnih građevina
turističkog naselja (hotel, recepcija, vile, bungalovi i sl.) s kategorijom
smještaja 4 zvjezdice (*).
(2) Pored rekonstrukcija građevina osnovne namjene - turističkog naselja
(smještajni kapaciteti), mogu se uređivati parkovne površine, pristupi
građevinama, pješačke staze, dječja igrališta te
ostale hortikulturne površine.
(3) Planom je utvrđena prostorna cjelina A unutar
koje je moguća rekonstrukcija turističkog naselja s pripadajućim površinama, a
prikazana je na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.
(4) Za prostornu cjelinu turističkog naselja formira se jedna, jedinstvena
građevna čestica u koju su uključene i sve interne prometne površine.
2.2. Uvjeti smještaja građevina na površinama za
gradnju kampa (T3)
Članak 7.
(1) Kamp (T3) podrazumijeva smještajne kapacitete za pokretne jedinice i
prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl.,
odnosno ugostiteljski objekt u kojem smještajne jedinice nisu povezane s tlom na čvrsti način.
(2) U sklopu Kampa (T3) se pored smještajnih kapaciteta planira izgradnja
građevina pratećih sadržaja trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.
(3) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju kampa (T3)
dopušteno je:
-graditi i rekonstruirati građevine u sklopu ugostiteljskih objekata iz
skupine 'Kampovi' prema posebnom propisu o razvrstavanju i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi, na
površinama označenim oznakom (T3) na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i
namjena površina«,
-te uređivati parkove, pristupe građevinama i prema
obali, pješačke staze, dječja igrališta i ostale zelene površine.
(4) Planom je utvrđena prostorna cjelina B unutar koje je moguća gradnja i
rekonstrukcija kampa s pripadajućim površinama, a prikazana je na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.
2.3.Uvjeti smještaja građevina na površinama
privezišta (PR)
Članak 8.
(1) Na površinama privezišta (PR) može se graditi privezište u sklopu zone
ugostiteljsko-turističke namjene, koje obuhvaća kopneni i morski dio.
(2) Površinu privezišta čini utvrđeno područje koje obuhvaća površine kopna
i mora namijenjene djelatnostima priveza i odveza sportskih i rekreacijskih
brodica korisnika ugostiteljsko-turističke zone Lopari te
privezu turističkog linijskog broda/brodice, a nije dozvoljen privez plovila u
kojima gosti borave.
(3) Privezište je sastavni dio funkcionalne cjeline, zone
ugostiteljsko-turističke namjene, a ne zasebna cjelina (luka).
2.4. Uvjeti smještaja osnovnih građevina i pratećih
ugostiteljsko-turističkih sadržaja na površinama
sportsko-rekreacijske namjene - sportsko-rekreacijski centar (R1)
Članak 9.
(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene, označenim oznakom (R1) na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«,
za sportsko-rekreacijska igrališta i uređenu plažu, moguća je izgradnja uređene
plaže te uređenje otvorenih sportskih igrališta namijenjenih za mali nogomet,
rukomet, košarku, odbojku, tenis i druge sportove, skeit, rolanje i sl. U
okviru sportsko-rekreacijskog centra (R1) - sportsko-rekreacijska igrališta i
uređenu plažu može se organizirati više sadržaja ili pojedinačni sadržaj kao
što je ronilački centar, centar skijanja na void i sl., a za potrebe djece više
punktova s mini golfom i spravama za igru te zaseban teren uz more za jedrenje
na dasci.
(2) Gradnja pratećih ugostiteljsko-turističkih sadržaja dozvoljena je na površinama sportsko-rekreacijske namjene -
sportsko-rekreacijski centar, označenim oznakom (R1) iz stavka 1. ovog članka.
(3) U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može
se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje
po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture,
pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, uređenje javnih površina te
ostalih zahvata iz ovog članka.
2.5. Uvjeti smještaja građevina na površinama
sportsko- rekreacijske namjene - rekreacijska zona (R2)
Članak 10.
(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - rekreacijska zona (R2)
mogu se graditi i uređivati rekreacijska i sportska igrališta i drugi sadržaji,
omogućava se izgradnja ugostiteljskih, uslužnih i pratećih građevina, izgradnja
otvorenih bazena, aquaparka, otvorene pozornice, uređenje šetnica, trim staza,
dječjih igrališta, vidikovaca, postava parkovne i rekreacijske opreme, paviljona,
odmorišta i sl.
(2) U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene, rekreacijske zone - R2
nije dozvoljena izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih
igrališta.
(3) Površine sportsko-rekreacijske namjene - rekreacijska zona (R2)
namijenjene su uređenju plaža, kupališta s pratećim sanitarnim građevinama,
tuševima i urbanom opremom, sunčališta, pristupa u more, zelenih površina,
dječjih igrališta, manjih športskih igrališta, aquaparka, površina za vodene
sportove, za postavljanje naprava za rekreaciju i zabavu i za druge slične
sadržaje. Moguća je gradnja športsko-rekreacijskih sadržaja vezanih uz
kupalište (skakaonice, tobogani, igrališta za odbojku na
pijesku i sl.) te ugostiteljskih, uslužnih i pratećih građevina.
(4) U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može
se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje
po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture,
pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, uređenje javnih površina te
ostalih zahvata iz ovog članka.
2.6. Uvjeti smještaja građevina na površinama
sportsko- rekreacijske namjene - akvatorij uređene plaže (R3)
Članak 11.
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene - (R3) namijenjene su uređenju
plaža, kupališta s pratećom urbanom opremom, sunčališta, pristupa u more,
površina za vodene sportove, za postavljanje naprava za rekreaciju i zabavu i
za druge slične sadržaje. Moguća je gradnja športsko- rekreacijskih sadržaja
vezanih uz kupalište (skakaonice, tobogani i sl.).
(2) Na površinama iz prethodnog stavka ovog članka dozvoljeno je povećanje
postojećih kupališnih kapaciteta proširenjem kopnenog dijela kupališta i/ili
postavljanjem montažnih građevina na površinu
pripadajućeg akvatorija (tipa plutajućih sunčališta do 20 m2 i sl.).
(3) Planiranje sadržaja kupališta moguće je uz uvjet poštivanja mjera
zaštite mora, kakvoće mora i zaštitu obalnog područja, očuvanja ambijentalnih
vrijednosti plaža i okolnog prostora.
2.7. Uvjeti smještaja građevina na površinama
infrastrukturnih sustava (IS)
Članak 12.
(1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na
kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne
građevine.
(2) Unutar prometnih površina se planira ulična mreža koja uključuje kolne
površine, pješačke površine - pločnici, šetnice i zaštitno zelenilo.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak 13.
(1) Unutar obuhvata ovog Plana nisu planirane površine i građevine
društvenih djelatnosti.
(2) Iznimno, u sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene mogu se
smještavati prostori za društvene djelatnosti.
4.NAČIN I UVJETI GRADNJE
Članak 14.
(1) Ovim Planom, pored općih pravila vezanih na
namjenu pojedinih površina, propisani su način i uvjeti gradnje ovisno o
pojedinim prostornim cjelinama (A, B, C i D) prikazanim na kartografskom
prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.
(2) Smještajni kapacitet turističke zone »Lopari« iznosi 3.100 kreveta, od
čega je 500 kreveta planirano unutar vrste Turističko naselje, a 2.600 kreveta
unutar vrste Kampovi.
(3) Gustoća korištenja turističke zone prema planiranom kapacitetu
prikazanom u prethodnom stavku ovog članka iznosi najviše 160 kreveta/ha unutar
vrste Turističko naselje, odnosno najviše 100 kreveta/ha unutar vrste Kampovi.
(4) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim
sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreacijske, zabavne i
slične namjene ne mogu se etažirati.
(5) Planirani zajednički kapacitet uređene plaže (zone R2 i R3) iznosi 3.100
korisnika.
4.1. Opći uvjeti gradnje u prostornim cjelinama
Članak 15.
(1) Uvjeti i način gradnje dijele se na zonu vrste
Turističko naselje (T2), zonu vrste Kamp (T3) i zone športsko-rekreacijske
namjene te su za svaku prostornu cjelinu određeni način i uvjeti gradnje.
(2) Smještajne građevine i građevine pratećih sadržaja, potrebno je
smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u
mjerilo prirodnog okoliša.
(3) Poštivati zatečene prirodne vegetacije, prirodne dijelove obala i drugih
vrijednih prostora.
(4) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene, odnosno
športsko-rekreacijske namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući
broj parkirališnih mjesta utvrđene kroz Odredbe ovog Plana.
(5) Način priključenja građevne čestice na mrežu
javne infrastrukture moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.
4.2. Način i uvjeti gradnje u prostornim cjelinama
Članak 16.
(1) Provedbom ovog Plana aktima za provedbu Plana, za jednu ili više prostornih cjelina formirat će se odgovarajući broj
građevnih čestica. Unutar pojedine prostorne cjeline nije moguće formiranje
više građevnih čestica za pojedinačne građevine, osim za pojedine građevine
infrastrukture (trafostanice, privezište i sl.), javne prometnice i javne
pješačke površine prema kartografskom prikazu 2.A Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Promet te za pojas pomorskog
dobra.
4.2.1. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini A
Članak 17.
(1) Način i uvjeti gradnje građevina za vrstu Turističko naselje (T2) unutar
prostorne cjeline A, prikazane na kartografskom
prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«, određeni su ovim člankom Odredbi za
provođenje.
(2) Prostorna cjelina A namijenjena je rekonstrukciji smještajnih građevina
turističkog naselja (vile, bungalovi i sl.), a označena je na
kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«. Obuhvaća površine
ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje s oznakama T2, na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«.
(3) Ovim planom dozvoljena je isključivo rekonstrukcija unutar tlocrtnih i
visinskih gabarita postojećih građevina.
(4) Najmanju dozvoljenu površinu građevne čestice predstavlja čitava Planom
utvrđena površina zone namjene T2, odnosno prostorna cjelina B.
(5) Smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, mogu se
rekonstruirati na načelu sukladnosti arhitektonskog
izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, na način
da se oblikovanje mora uskladiti s izvornim materijalima i graditeljskom
tradicijom okolnog područja. Građevina se prilagođava okolnom izvornom
ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se
ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(6) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja
primjenom kvalitetnih i postojanih materijala, tako da pročelja pojedinih grupa
(sklopova zgrada) moraju biti obrađena žbukom na
jednaki način (grubo, glatko i sl.) te nije dopušteno oblaganje pročelja i
krovova montažnim elementima.
(7) Vanjska stolarija po pojedinim grupama (sklopovima zgrada) treba biti
jedinstvena, a kao zaštita od osunčanja u obzir dolaze
grilje i škure.
(8) Otvoreni konzolni balkoni nisu dozvoljeni, već je poluotvorene prostore
moguće oblikovati kao loggie ograđene punom zidnom ogradom.
(9) Vanjska stubišta potrebno je oblikovati kao tradicionalnu balaturu.
(10) Krovni vijenac je zatvoren, a dimnjaci se oblikuju s karakterističnim
lokalnim nastavcima.
(11) Krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili drugog oblika, nagib krova ne može biti veći od
23Ê, a krovni pokrov izvodi se kupom kanalicom ili mediteran crijepom. Na
krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje
i postaviti kolektori sunčeve energije.
(12) Prilikom uređenja građevne čestice potrebno je valorizirati i zaštititi
zatečeno zelenilo, a sve potporne zidove graditi u obliku suhozidne gromače.
(13) Građevna čestica mora imati pristup minimalne širine 5,0 m.
(14) Građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda) i elektroopskrbe.
(15) Parkirališna mjesta za potrebe građevine ugostiteljsko - turističke
namjene smještaju se unutar građevne čestice a prema normativima ovih Odredbi u
članku 27. Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati unutar
prostorne cjeline turističkog naselja.
(16) Prije rekonstrukcije postojećih građevina obvezno je izvršiti
geomehaničku provjeru tla u funkciji osiguranja njegove nosivosti i sprečavanja
erozije tla.
(17) Pojedine građevine moguće je rekonstruirati fazno.
(18) Na dijelu površine turističkog naselja, koje predstavlja internu
pristupnu prometnicu, omogućava se ovim Planom izgradnja podvožnjaka i/ili
nadvožnjaka širine do 10 m, u funkciji povezivanja prostorne cjeline kampa.
4.2.2. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini B
Način i uvjeti gradnje smještajnih kapaciteta unutar zone
ugostiteljsko-turističke namjene - kamp
Članak 18.
(1) Način i uvjeti gradnje građevina za vrstu Kamp (T3) unutar prostorne
cjeline B, prikazane na kartografskom prikazu broj 4.
»Način i uvjeti gradnje«, određeni su člancima 18. i
19. ovih Odredbi za provođenje.
(2) Prostorna cjelina B planirana je za formiranje uređenog prostora na otvorenom sa smještajnim kapacitetima za pokretne
jedinice, namijenjenog za pružanje usluga smještaja na otvorenom (kampiranje),
za postav različitih smještajnih jedinica namijenjenih za smještaj gostiju i
gradnju različitih građevina namijenjenih za druge potrebe gostiju.
(3) Kamp mora ispunjavati elemente za kategorizaciju kampa prema posebnom
propisu o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
kampovi.
(4) Smještajne jedinice za zone kampa (autokampa) - T3 ne mogu se planirati
u pojasu najmanje 25 m od obalne crte, a površina
pojedine parcele iznosi najmanje 100 m2;
(5) Na smještajnim jedinicama nalazi se pokretna oprema za kampiranje:
šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper), pokretna kućica
(mobile home), glamping kućica, glamping oprema i sl. Prateći sanitarni i drugi
sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte. U prostoru/pojasu koji započinje 6 m od obalne šetnice dopuštena je gradnja komunalne
infrastrukture, podzemnih energetskih vodova, opremanje i uređenje javnih
površina.
(6) Unutar prostorne cjeline B dozvoljava se rekonstrukcija postojećih kao i
izgradnja novih građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te
izgradnja priveza.
(7) Najveći dozvoljeni broj etaža pratećih građevina iznosi prizemlje i
jedan kat, uz najveću visinu od 6,0 m svijetle visine.
(8) Najveći dozvoljeni koeficijent izrađenosti zgradama u obuhvatu zahvata u
prostoru kampa iznosi 10%.
(9) Najmanje 40% obuhvata zahvata u prostoru potrebno je urediti kao parkovne
nasade i prirodno zelenilo.
Način i uvjeti gradnje pratećih građevina unutar zone
ugostiteljsko-turističke namjene - kamp
Članak 19.
(1) Način i uvjeti gradnje pratećih građevina gospodarske -
ugostiteljsko-turističke djelatnosti - kamp, obuhvaćaju uvjete za gradnju
pratećih građevina na površinama unutar prostorne
cjeline kampa (zgrade recepcije, centra kampa, sanitarnih čvorova, bazena za
animaciju i zabavu, ugostiteljstva, zgrade privezišta, privezišta i sportskog
centra i sl.)
(2) Zgrada recepcije služi za obavljanje poslova prijave i odjave gostiju
kampa u sklopu ureda upravitelja kampa.
(3) Centar kampa obuhvaća ugostiteljsko-trgovačke i zabavne sadržaje unutar
zatvorenih i otvorenih prostora: prodajni prostori, zabavni prostori na otvorenim terasama/trgovima i u sklopu klubova s
animacijskim programima, otvoreni bazeni i wellness s pratećim sadržajima.
Najmanje 5% ukupne (tlocrtne) površine centra kampa potrebno je
hortikulturno oblikovati.
(4) Sanitarni čvorovi pozicioniraju se na više
lokacija u kampu u odnosu na ravnomjerni raspored smještajnih jedinica. Broj
sanitanrih čvorova definira se prema minimalnim tehničkim uvjetima.
(5) Bazen za animaciju i zabavu služi gostima kampa za razonodu i
rekreaciju, a uključuje zatvoreni i otvoreni dio
sadržaja kao što su: snack bar, igraonica za djecu, prostori za masažu,
sanitarije, natkriveno sunčalište i natkrivene terase, bazeni za plivanje i
animaciju, dječji bazeni, vodeni tobogani, vodene skulpture za napuhavanje,
prostori za animaciju i video projekciju i drugi slični sadržaji.
(6) Ugostiteljski sadržaji služe gostima kampa za potrebe prehrane, a
uključuje zatvoreni i otvoreni dio sadržaja sa
pratećim sadržajima uključujući terase, vidikovac, sunčalište i drugi servisni
prostori.
(7) Zgrada privezišta služi za potrebe korisnika kampa. Građevina se smješta
neposredno uz zonu privezišta, a sadrži zatvorene i otvorene prostore kao što
su: recepcija za korisnike, snack bar, ured upravitelja privezišta, sanitarije,
praonica, wellness sa saunama, masažom i trim kabinetom (fitness), cafe terasa,
sunčalište, masaža na otvorenom i drugi servisni prostori i komunikacije.
(8) Privezište služi za potrebe prihvata plovila gostiju kampa, a najveći
dozvoljeni kapacitet iznosi 198 vezova. Način i uvjeti gradnje zgrade
privezišta određeni su sljedećim pokazateljima:
a.Najveća ukupna (tlocrtna) površina kopnenog
dijela privezišta je 2.500 m2
b.Privezište se sastoji od kopnenog i morskog
dijela (akvatorija), čije razgraničenje će se utvrditi odgovarajućom projektnom
dokumentacijom
c.Unutar morskog dijela (akvatorija) grade se
lukobrani i vezovi - pontoni sa standardnim privezištem
d.Na kopnenom dijelu predviđa se istezalište za
plovila u širini 5 metara s dizalicom do 3,0 t.
(9) Uređenje građevne čestice:
-Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40% površine.
-Prilikom projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno
zelenilo.
-Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje
prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.
-Pristup građevinama mora biti izveden u skladu s posebnim propisom o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
-Radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi
koji se grade kao kameni zid visine do 2,0 m. U slučaju potrebe svladavanja
veće visinske razlike, podzidi se izvode najveće visine 2,0 m s formiranjem
kaskada uz horizontalni pomak pojedine kaskade. Međuprostori ozelenjavaju
niskom i visokom vegetacijom.
-Ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na
način da se uklapaju u arhitektonski definiranu strukturu kampa te da su
usklađeni s oblikovanjem okolnog prostora.
(10) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:
-Građevna čestica mora imati pristup minimalne širine 5,0
m.
-Građevna čestica mora biti priključena na sustave
vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda) i elektroopskrbe.
-Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati unutar prostorne
cjeline kampa.
(11) Način i uvjeti gradnje pratećih građevina određeni su sljedećim
pokazateljima:
-Najveći dozvoljeni broj etaža pratećih građevina iznosi prizemlje i jedan
kat
-Građevine se mogu graditi na slobodnostojeći
način, od jednog ili više pojedinih volumena
(12) Arhitektonsko oblikovanje građevina provodi se temeljem sljedećih
smjernica:
-Građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju
oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika
prostora.
-Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja
primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
-Krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili
drugog oblika, na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno
osvjetljenje i postaviti kolektori sunčeve energije.
(13) Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru:
-Pojedine građevine moguće je graditi i rekonstruirati fazno.
4.2.3. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini C
Članak 20.
(1) Način i uvjeti gradnje građevina unutar prostorne cjeline C, prikazane na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«,
određeni su ovim člankom Odredbi za provođenje.
(2) Prostorna cjelina C obuhvaća površine športsko- rekreacijske namjene -
rekreacijska zona - kopneni dio uređene morske plaže (R2) i
športsko-rekreacijske namjene - akvatorij uređene morske plaže (R3), a
namijenjena je uređenju plaža, kupališta s pratećim sanitarnim građevinama,
tuševima i urbanom opremom, sunčališta, pristupa u more, zelenih površina,
dječjih igrališta, manjih športskih igrališta, površina za vodene sportove, za
postavljanje naprava za rekreaciju i zabavu i za druge slične sadržaje.
(3) Moguća je gradnja športsko-rekreacijskih sadržaja vezanih uz kupalište
(skakaonice, tobogani, igrališta za odbojku na pijesku
i sl.) te spremište opreme za plažu (ležaljke, suncobrani i sl.) i plovila za
najam (pedaline, čamci i sl.).
(4) Dozvoljena je izgradnja: pratećih manjih samostalnih građevina za
sanitarne čvorove, tuševe i kabine za presvlačenje, iznajmljivanje plažnih
rekvizita, caffe-restoran na plaži maksimalnog
pojedinačnog kapaciteta 40 osoba i slično, kao i postava montažnih građevina
istog tipa.
(5) Građevine se mogu graditi kao prizemne, najveće visine 3,5 m mjereno od najniže kote konačno zaravnatog terena do
vijenca, sa kosim ili ravnim krovom.
(6) Pored navedenih građevina ne mogu se graditi druge građevine
visokogradnje izuzev infrastrukturnih, sanitarnih prostora, nadstrešnica i sl.
(7) U sklopu uređene plaže obvezno je uređenje obalne šetnice najmanje
širine 3,0 m, kojom se osigurava pristup pojedinim
dijelovima uređene plaže interventnim vozilima, opremljena urbanom opremom
(klupe, koševi za otpad, javna rasvjeta i sl.), sunčalištima, pristupima u
more, s hortikulturno uređenim površinama i dječjim igralištima.
(8) Ne mogu se graditi smještajne građevine (vile, bugalovi i sl. ili dio građevina koji sa smještajnim građevinama tvori
fizičku cjelinu) niti uređivati parkirališta.
(9) Na površinama morskog dijela uređene plaže dozvoljeno je postavljanje
montažnih građevina (tipa plutajuća sunčališta pojedinačne površine do max. 20
m2) za proširenje postojećih plažnih kapaciteta te
postavljanje signalizacije u moru.
(10) Na površinama morskog dijela uređene plaže dozvoljeno je postavljanje
privremenih privezišta - pontona, za pristup uređenoj plaži sa
morske strane, te vez i iznajmljivanje plovila za sport na moru (jedrenje, jet
ski i sl.), obavezno odvojen od zone kupališta postavljanjem signalizacije.
(11) Zona morskog dijela uređene plaže - kupalište u moru obavezno treba
biti odvojena odgovarajućom signalizacijom od ostatka
akvatorija uređene plaže, odnosno od prostora namijenjenog za sport na moru.
(12) Planom je određen prilaz na uređenu plažu.
Plaža mora biti nadzirana, a sa morske strane označena
i zaštićena.
(13) Uređena plaža mora imati osiguran pristup s javne prometne površine sa priključkom na sustave komunalne infrastructure.
(14) Ovim Planom dozvoljeno je izvođenje zahvata na
području akvatorija u cilju preoblikovanja morske obale i povećanja ukupne
površine kopnenog dijela uređene plaže.
(15) Prilikom uređenja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno
zelenilo.
4.2.4. Način i uvjeti gradnje u prostornoj cjelini D
Članak 21.
(1) Način i uvjeti gradnje građevina unutar prostorne cjeline D, prikazane na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«,
određeni su ovim člankom Odredbi za provođenje.
(2) Prostorna cjelina D obuhvaća površine sportsko- rekreacijske namjene -
sportsko-rekreacijski centar (R1), za sportsko-rekreacijska igrališta i uređenu
plažu, a namijenjena je za izgradnju uređene plaže te uređenje otvorenih
sportskih igrališta namijenjenih za mali nogomet, rukomet, košarku, odbojku,
tenis i druge sportove, skeit, rolanje i sl., a za potrebe djece više punktova
s mini golfom i spravama za igru te zaseban teren uz more za jedrenje na dasci.
(3) U okviru sportsko-rekreacijskog centra - R1 - sportsko-rekreacijska
igrališta i uređenu plažu može se organizirati više sadržaja ili
pojedinačni sadržaj kao što je ronilački centar, centar skijanja na void i sl.
(4) Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra namijenjen je uređenoj plaži.
(5) Uređenje građevne čestice:
-potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40% površine,
-potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.
-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje
prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.
-pristup građevinama mora biti izveden u skladu s posebnim propisom o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
(6) Način i uvjeti gradnje građevina određeni su sljedećim pokazateljima:
-izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od
10%
-koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,2
-najveći dozvoljeni broj etaža pratećih građevina iznosi prizemlje i jedan
kat, uz najveću visinu od 6,0 m.
-građevine se mogu graditi na slobodnostojeći način
od jednog volumena
(7) Način priključenja građevne čestice na
prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
-prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući
pristup na javno-prometnu površinu
-odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom
s pročišćavanjem
(8) Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru
-Pojedine građevine moguće je graditi fazno.
(9) U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može
se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje
po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture,
pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, uređenje javnih površina te
ostalih zahvata iz ovog članka.
5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak 22.
(1) Ovim planom određuju se površine za smještaj, kao i način i uvjeti
gradnje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa
pripadajućim građevinama i površinama.
(2) Infrastrukturni sustavi iz stavka 1. ovog
članka grade se prema posebnim propisima i pravilima struke.
(3) Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar površina
koje su određene ovim Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom za gradnju,
vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim
okolnostima.
(4) Priključivanje svih građevina i smještajnih jedinica kampa unutar
obuhvata ovog plana na komunalnu infrastrukturu
obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. Smještajne jedinice
kampa priključuju se na komunalnu infrastrukturu preko
odgovarajućeg broja razvodnih ormara postavljenih za potrebe jedne ili više
smještajnih jedinica, na način da je za svaku smještajnu jedinicu osiguran
izravan priključak na struju, vodu i elektroničku komunikacijsku
infrastrukturu.
(5) Površine građevina i uređaja javne prometne i komunalne infrastrukture
prikazane su u kartografskim prikazima:
.2.A »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet«,
.2.B. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije
i energetika« i
.2.C »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i
odvodnja«,
sve u mjerilu 1:2000.
(6) Detaljni raspored prometne i komunalne infrastrukture unutar Plana, bit će dodatno utvrđen projektnom dokumentacijom za pojedine
funkcionalne cjeline. Za ukupni zahvat na pojedinoj
građevnoj čestici jedne funkcionalone cjeline izdaje se jedinstveno odobrenje
za gradnju;
(7) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (5) ovoga članka,
mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga Plana sukladno ovim
Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim
ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša;
(8) Planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se
utvrditi drugačije te izmijeniti temeljem projektne
dokumentacije sukladno uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a
u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg
rješenja.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 23.
(1) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i
građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem
projektne dokumentacije.
(2) Planom se sukladno posebnom propisu o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti predviđa osiguranje
nesmetanog pristupa građevinama i javnim površinama.
5.1.1. Cestovni promet
Članak 24.
(1) Interne prometne površine namijenjene su odvijanju integriranog kolnog
motornog, pješačkog internog prometa, parkiranju, te
izgradnji vodova interne komunalne infrastrukture. Površine u osnovnoj razini
koridora prometnice potrebno je dimenzionirati na
način i u širinama koje će omogućiti sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u
svim vremenskim razdobljima i uvjetima. Finalna obrada nije uvjetovana izuzev
uvjeta za kolne površine koje će osiguravati pristup
interventnim vozilima, a koje obvezno moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu
osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN kako bi bio omogućen
pristup i operativni rad vatrogasnih vozila (minimalne širine kolnika 3 m).
(2) Vodovi komunalne infrastrukture smještaju se unutar površine kolnih i
pješačkih površina.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije
postojećih prometnih površina potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne
vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se prometnica izvodi na nasipu ili
usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okvirima njene
površine (trase) prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (s kontinuiranim padom od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi
kolnika prema vanjskim rubovima), što će odrediti konfiguracija terena i način
površinske odvodnje prometnih površina.
Članak 25.
(1) Neposredno uz zapadnu granicu obuhvata Plana nalazi se trasa državne
ceste D 100 [Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj] u smjeru sjever -
jug te se s ove razvrstane javne ceste ostvaruje kolni pristup u područje
ugostiteljsko-turističke zone Lopari, a zaštitni pojas ceste (25 m od ruba
čestice ceste) ulazi u obuhvat Plana te je za gradnju unutar ovog pojasa potrebno
ishoditi posebne uvjete nadležne uprave za ceste.
(2) Prostornim planom šireg područja za područje naselja Osor utvrđena je
potreba poboljšanja tehničkih uvjeta za cestovni promet. Za dionicu D100
utvrđena je potreba rekonstrukcije, odnosno izgradnje nove dionice. Planom
šireg područja je za varijantu nove dionice D100 planiran novi
prometni koridor koji prolazi sjevernim rubom obuhvata ovog Plana.
(3) Ovim Planom do utvrđivanja trase novog prometnog koridora određuje se
zona ograničenja gradnje i uređenja prostora radi rezervacije planiranog
koridora državnog značaja u skladu s posebnim uvjetima nadležnih tijela.
(4) Prije rekonstrukcije, odnosno do izgradnje planirane dionice ceste
dozvoljava se isključivo izgradnja:
.mogu se planirati građevine temeljem ovog Plana uz uvjet prilagodbe
tehničkih rješenja, koja će se definirati u skladu s
posebnim uvjetima nadležnih tijela
.infrastrukturu je moguće polagati uz obvezu prelaganja ukoliko takav uvjet
zahtjevaju nadležne službe
.ostale sadržaje kampa (biciklističke staze, šetnice, pokretne naprave i
uređaji, uređenje zemljišta) moguće je realizirati temeljem ovog Plana
(4) Ograničenja gradnje i uređenja prostora iz stavka 3. ovog
članka odnose se na zahvate u prostoru koji se izvode prije realizacije
planiranog prometnog rješenja, odnosno do utvrđenja ili promjene planskih
rješenja prometne mreže koja se nalaze u istraživanju.
(5) Zone zaštite za sve površine i građevine označene su na
kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
(6) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja
prometne i komunalne infrastrukture obvezno je pridržavati se važeće zakonske
regulative kao i posebnih propisa kojima su određeni odnosi s drugim
infrastrukturnim građevinama, a način i uvjeti priključenja građevina na
prometnu površinu i/ili postrojenja i uređaje pojedine vrste komunalne
infrastrukture bit će određeni posebnim uvjetima građenja nadležnih prometnih i
komunalnih organizacija.
Članak 26.
Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica kolnih površina
unutar obuhvata Plana, su:
-računska brzina (10) km/h
-širina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi 2,75 m,
-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 5,5
m.
-najmanja dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili
jednosmjerne ceste/ulice iznosi 3 m uz uvjet da dužina kolnog pristupnog puta
nije veća od 50 m.
Članak 27.
Kolno-pješački putovi formiraju se unutar pojedinih prostornih cjelina, kako
bi omogućili pristup pojedinim građevinama unutar zone jedne namjene.
5.1.2. Promet u mirovanju
Članak 28.
(1) Parkirališne površine za potrebe svih namjena smještaju se unutar
građevne čestice osnovne namjene, a iznimno za potrebe
uređene morske plaže osigurava se odgovarajući broj parkirališnih mjesta u
sklopu površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3).
(2) Potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta prema
stavku 5. ovog članka, od istih se odgovarajući broj
mora osigurati za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, u
skladu s posebnim propisom.
(3) Parkirališta se mogu uređivati samo na terenu.
(4) Parkirališne površine moraju biti ozelenjene minimalno jednim stablom na pet parkirna mjesta.
(5) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzije 2,5*5,0 m
koji treba osigurati na građevnoj čestici utvrđuje se ovisno o vrsti i namjeni
prostora na način da je potrebno osigurati najmanje jedno parkirališno mjesto
na svaku smještajnu jedinicu (3 kreveta - na kamp mjestu i parceli za smještaj
pokretne opreme za kampiranje, mobile home, kućica u kampu, jedinica
turističkog naselja), a unutar sportskog centra jedno parkirališno mjesto na
500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju te za
rekreativno područje uređenih kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom
iznosi 50,0 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.
(6) Parkiranje vozila planirano je unutar ugostiteljsko- turističke zone na sljedećim lokacijama:
-na ulaznom i izlaznom parkiralištu
-na središnjem parkiralištu kampa s cca 230
parkirališnih mjesta
-na kamp parcelama i kamp mjestima unutar prostora
kampa
-na parkiralištu unutar postojećeg turističkog
naselja
-na parkiralištu sportskog centra
(7) Broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od
najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u
najbrojnijoj smjeni,
(8) Na parkiralištima koja se grade kao javno dostupna (dolazno parkiralište
i dio za potrebe korisnika uređene morske plaže) treba od ukupnog broja
parkirnih mjesta osigurati za automobile osoba sa invaliditetom i smanjene
pokretljivosti najmanje 5% parkirališnih mjesta, dimenzija 3,75*5,0
m, a najmanje 1 PM na parkiralištima s manje od 20 mjesta, te ista trebaju biti
posebno označena i smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u
građevinu.
5.1.3. Pješačke površine
Članak 29.
(1) Pješački promet odvija se po kolno-pješačkim površinama unutar pojedinih
prostornih cjelina te po pješačkim stazama (šetnicama)
i stubištima.
(2) Minimalna širina pješačkih puteva, staza i stubišta je 1,5 m.
(3) Na javnim pješačkim površinama moguće je postavljanje odgovarajuće
urbane opreme (putokazi i druge oznake, odmorišta s klupama, rasvjetni
elementi, koševi za otpatke, nadstrešnice i slično).
(4) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko
kolnika za pješake i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni
rubnjaci.
Članak 30.
(1) Planirana obalna šetnica od Osora do Nerezina
prolazi obuhvatom Plana.
(2) Ovu šetnicu treba izvesti unutar pomorskog dobra, u pravilu njegovim
kopnenim rubom.
(4) Obalna šetnica se oprema urbanom opremom i javnom rasvjetom te po potrebi ograđuje jednostavnom, kvalitetno oblikovanom
i funkcionalnom zaštitnom ogradom.
5.2. Pomorski promet
Članak 31.
(1) Planom se na području obuhvata Plana predviđa
privezište (u sklopu zone ugostiteljsko turističke namjene) koje obuhvaća
kopneni i morski dio.
(2) U akvatoriju privezišta grade se i uređuju lukobrani, plutajući gatovi,
zaštitna obala i obala za privez.
(5) Na kopnenom dijelu privezišta grade se i uređuju građevine i uređaji u
funkciji privezišta i ostali prateći sadržaji.
5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 32.
Mjesto priključenja pojedinih prostornih cjelina unutar obuhvata Plana na
javnu telekomunikacijsku mrežu prikazano je na kartografskom prikazu 2.B
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacija i
energetika« i 4. »Uvjeti i način gradnje« u mjerilu 1:2000.
Članak 33.
(1) Interne trase uređaja za prijenos sustava elektroničkih komunikacija iz
kartografskog prikaza detaljno će biti određene u
postupku izdavanja lokacijske dozvole. Za način pokrivanja Kampa EK mrežom,
predlaže se model »kampusa« prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za EKM
stambenih i poslovnih zgrada (kampus: korisnička nekretnina u vidu
kontinuiranog, javnim površinama nepresijecanog zemljišta s jednom ili više pripadajućih zgrada). Uz planiranu trasu
elektroničke komunikacijske infrastrukture dozvoljena je postava eventualno
potrebnih građevina (vanjski kabinet-ormarići za smještaj elektroničke
komunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguraciju mreže.
(2) Za područje obuhvata Plana treba omogućiti priključak na
pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu postavljanjem kabelske kanalizacije
unutar prometne mreže Kampa u skladu s potrebama. Pojasevi distributivne
kanalizacije mogu biti različitih širina (0,40-1,20
m), a zdenci izvedeni iz tipskih elemenata. Sve elektroničke komunikacijske
vodove treba izvesti kao podzemne kablove.
(3) Prilikom polaganja distributivne elektroničke komunikacijske
kanalizacije treba koristiti prvi podzemni sloj unutar planiranih prometnih
koridora uz obvezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situacijskom i
visinskom smislu.
(4) Unutar područja obuhvata Plana, u svrhu najpogodnije lokacije, a prema
normativima za njihovu gradnju, moguće je postavljanje javne telefonske
govornice.
(5) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni
kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih,
odnosno planiranih kolnih i pješačkih površina, tj. u
zoni pješačkih staza ili zelenih površina.
(6) Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih
minimalnih udaljenosti.
(7) Zgrade i smještajne jedinice unutar Kampa se povezuju sustavom za
vođenje kabela na sljedeći način:
.relevantne zgrade Kampa se povezuju minimalno u topologiji sabirnice
(magistrala) s ograncima i/ili topologiji stabla;
.u slučaju potrebe elementarne elektroničke komunikacijske višestrukosti
preporučuje se minimalno ključne zgrade povezati i u prstenastoj topologiji.
(8) Samonosivim kabelima i izravnim ukapanjem kabela zgrade se mogu
povezivati u opravdanim slučajevima (neodgovarajuća konfiguracija ili vrsta terena, ruralna područja, privremena rješenja i
sl.).
(9) Unutar obuhvata Plana nije moguć smještaj baznih radijskih stanica.
5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 34.
(1) Mjesto priključenja pojedinih prostornih cjelina unutar obuhvata Plana na javnu komunalnu infrastrukturu (vodoopskrbni cjevovodi,
cjevovodi odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbni kabeli) prikazani su u
kartografskom prikazu 2.B »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
telekomunikacije i energetika«, i 2.C »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja« u mjerilu 1:2000.
(2) Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije uređaja komunalne
infrastrukture iz stavka 1. ovog članka detaljno će
biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.
(3) Komunalna infrastrukturna mreža mora se polagati u koridoru planiranih
prometnih površina utvrđenih ovim Planom, koje će se
odrediti idejnim projektom za lokacijsku dozvolu.
(4) Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora prometnih
površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili
održavanja, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
(5) Prilikom izgradnje prometnica treba prethodno položiti sve planirane
vodove komunalne infrastrukture.
(6) Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti usklađeno s
posebnim uvjetima građenja nadležnih jav nih
komunalnih poduzeća, a koja će biti određena u postupku izdavanja lokacijske
dozvole.
5.4.1. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 35.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar obuhvata plana
predviđa se gradnja nove transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV, instaliranom
snagom 1000 kV čija je snaga utvrđena načelno, a definirati će se kroz
projektnu dokumentaciju, te rekonstrukcija postojećih trafostanica. Postojeće
trafostanice moguće je zamijeniti novim, na istoj
lokaciji ili na novoj lokaciji temeljem projektne dokumentacije.
(2) Planirana trafostanica mora biti izgrađena prema posebnim uvjetima
nadležnog javnopravnog tijela, odnosno operatera (distributera) električnom
energijom.
(3) Lokacije trafostanice i trase 10(20) kV kabela u grafičkom dijelu plana
ucrtane su samo načelno, a točne lokacije i trase odrediti će
se projektnom dokumentacijiom nakon utvrđivanja stvarnih potreba kupaca
električne energije.
(4) Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu
plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima.
Niskonaponska mreža izvoditi će se kao podzemna.
Članak 36,
Posebne uvjete građenja za postupak ishođenja lokacijske dozvole za
trafostanicu, u dijelu koji se odnosi na primjenu
tehničkih propisa iz područja elektroenergetike, a na osnovi zahtjeva, utvrđuje
elektroprivredno poduzeće nadležno za izgradnju, pogon i održavanje uređaja za
prijenos električne energije.
Članak 37.
(1) Na svim javnim površinama projektnom je dokumentacijom potrebno
predvidjeti koridore za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina
potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema
standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se
smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog
hodnika.
(2) Mreža javne rasvjete izvodi se podzemno, kabelski, paralelno sa niskonaponskom mrežom ali izdvojeno u zasebnoj trasi.
(3) Napajanje i upravljanje javnom rasvjetom vršit će
se iz glavnog ormarića javne rasvjete smještenog u vanjskom prostoru uz
pripadajuću trafostanicu.
(4) Rasvjeta treba biti sa svjetiljkama i
svjetlosnim izvorima moderne tehnologije čime se štedi energija te smanjuje
svjetlosno zagađenje okoliša. Kvalitetnom izvedbom vanjske rasvjete potrebno je
spriječiti nekontrolirano rasipanje svjetla u neželjenim smjerovima tj. u nebo i izvan podnih površina.
(5) Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom
prema standardima, a na temelju prometnih funkcija.
Posebnim projektom dati će se rješenje javne rasvjete
koje treba biti u skladu sa svjetlotehničkim proračunom te definiranjem svih
parametara kao: tip, visina i razmaci stupova, tip svjetiljke, vrsta
svjetlosnog izvora i drugo.
5.4.2. Opskrba pitkom vodom
Članak 38.
(1) Opskrbu pitkom vodom treba izvesti priključenjem na
postojeći vodoopskrbni cjevovod.
(2) Planom se planira gradnja, dogradnja i rekonstrukcija postojećih
vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje
vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja
obuhvata Plana. Planira se vodoopskrbna mreža sa
profilima cjevovoda u rasponu DN 50 - DN 150 mm.
(3) Hidrante spojiti na vod lokalne mreže uz
obveznu izvedbu zasuna. Hidrante izvesti od
lijevano-željeznih i sl. cijevi DN 80 kao nadzemne na svakih 80-120 m.
(4) Vodomjerna okna izvesti kao betonska, dovoljnog svijetlog otvora da
unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema objektima.
Članak 39.
(1) Vodovodne cijevi polagati u rov min. širine 80 cm. Cijevi polagati na pješčanu posteljicu debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sa
strane i 30 cm iznad tjemena cijevi. Cijevi se polažu na
propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja.
(2) Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija,
energetski i telekomunikacijski kabeli, i sl.) uskladiti s uvjetima vlasnika
instalacija.
5.4.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 40.
(1) Odvodnju unutar obuhvata Plana treba riješiti kao razdjelnu
kanalizaciju. Posebnim cjevovodima potrebno je prikupljati sanitarne otpadne
vode i oborinske vode.
(2) Cijeli kanalizacijski sustav izvesti kao vodonepropusan od cijevi odgovarajućih profila.
Sanitarne otpadne vode
Članak 41.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana
treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru lokacije uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda na način propisan od
nadležnog distributera i u skladu sa Zakonom o vodama i drugim propisima i
dokumentima iz područja vodnog gospodarstva.
(2) Otpadne vode iz kuhinja, restorana i sl. koje ne odgovaraju propisima o
sastavu i kvaliteti voda komunalnih otpadnih voda (zbog sadržaja masti, ulja i
sl.), prije upuštanja u javni sustav odvodnje moraju se na uređajima za
predtretman (mastolov) smještenim na odnosnoj parceli dovesti do razine koja je
propisana za ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje prema posebnom
propisu o graničnim vrijednostima, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
(4) Kanalizacijski sustav sanitarnih otpadnih voda mora se planirati za
maksimalni broj korisnika i moguću količinu otpadnih voda.
(5) Do izgradnje javnog sustava odvodnje, kao prijelazno rješenje za potrebe
korištenja postojećih objekata te gradnje novih unutar
obuhvata ovog Plana, koristit će se postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda sukladno posebnim uvjetima Hrvatskih voda.
(6) Lokacije i broj crpnih stanica u grafičkom dijelu plana ucrtane su samo
načelno, a točne lokacije i trase odrediti će se
projektnom dokumentacijiom nakon utvrđivanja stvarnih potreba kao i posebnih
uvjeta.
Oborinske vode
Članak 42.
(1) Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati na način da se primijeni princip integriranog rješenja
zajedno s hortikulturnim rješenjem.
(2) Oborinske vode s parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u
oborinsku kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki. Prihvat
oborinskih voda predviđa se putem infiltracijskih jaraka i drenažnog sustava, a
moguća je i izgradnja upojnih bunara prema potrebama.
(3) Na prostoru središnjih parkirališnih i manipulativnih površina potrebno
je izvesti separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće od 500 m2 (ekvivalent 20 parkirališnih mjesta).
Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina
direktno na okolni teren samo za parkirališta sa
maksimalnim kapacitetom do 20 PM za osobna vozila.
Članak 43.
(1) Preporučuje sa oborinske vode s krovova zgrada
prikupljati u posebne spremnike uz odgovarajuće pročišćavanje i koristiti za
tehnološke potrebe odnosno kao alternativni izvor pitke vode.
(2) Oborinske vode s krovova zgrada mogu se ispustiti u teren, a iste se ne
smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.
Uređenje vodotoka
Članak 44.
(1) Unutar obuhvata Plana smješten je donji dio toka povremenog bujičnog
potoka. Bujični vodotoci odvode se u more putem kanala koji će
se regulirati sukladno namjeni zone.
5.4.4. Plinska mreža
Članak 45.
Planom se predviđa korištenje ukapljenog naftnog plina kao dodatnog
energenta u skladu s pozitivnim propisima iz ovog područja.
5.4.5. Obnovljivi izvori energije
Članak 46.
.Plan omogućava korištenje obnovljivih izvora energije u obliku instaliranja
sunčevih sustava za zagrijavanje vode i samostojećih fotonaponskih sustava koji
koriste energiju sunca za proizvodnju električne energije za sve vrste
građevina.
.Sustave za korištenje energije sunca, moguće je postavljati na površinama parkirališta, na krovovima zgrada, kao i
neposredno na terenu.
.Dozvoljeni su i drugi sustavi koji koriste obnovljive izvore energije, u
skladu sa zakonima i posebnim propisima.
6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
Članak 47.
Unutar obuhvata Plana nisu predviđene javne zelene površine (parkovi), već
isključivo u sklopu športsko- rekreacijskih površina, zaštitne zelene površine
u sklopu površina ugostiteljsko-turističke namjene, u funkciji korisnika
turističkog naselja, kampa i ostalih korisnika.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I AMBIJENTALNIH
VRIJEDNOSTI
Članak 48.
(1) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu
1:2000.
(2) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih
ograničenja u korištenju te kulturno-povijesnih
cjelina određene su ovim Planom te posebnim zakonima i propisima.
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i područja ekološke mreže
(1) Unutar obuhvata Plana ne nalazi se niti jedna prirodna vrijednost
zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.
(2) Na području obuhvata Plana kod planiranja i izgradnje moraju se primjenjivati
smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže sukladno Uredbi o
proglašenju ekološke mreže i Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama očuvanja
stanišnih tipova i moraju se primjenjivati smjernice za zaštitu mora i obalnog
područja sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Pomorskom zakoniku i Zakonu o
vodama.
(3) Mjere zaštite (skup mjera zaštite) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao
povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova su sljedeće:
.pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti
(4) Zaštita prirodnih vrijednosti određena je Zakonom o zaštiti prirode.
Priroda se zakonski definira kao »sveukupna biološka i krajobrazna
raznolikost«. U Strategiji i akcijskom planu biološke i krajobrazne
raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/1999.) temeljni i strateški cilj zaštite
prirode i okoliša jest zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i
identitet pojedinog kraja.
(5) Treba njegovati elemente koji utječu na
prepoznatljivost i raznolikost krajobraza te treba sprječavati zahvate koji bi
ugrozili i obezvrijedili prirodne posebnosti krajobraza.
(6) Za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na
ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, potrebno je provesti
ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti
Članak 49.
(1) Unutar obuhvata predmetnog Plana ne postoje registrirana kulturna dobra.
(2) Ako se prilikom izvođenja zemljanih radova ili
bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla i
mora naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna
je prekinuti radove i o nalazu, bez odgađanja, obvijestiti nadležno tijelo.
(3) Po završetku radova potrebno je predmetni okoliš u najvećoj mogućoj
mjeri vratiti u izvorno stanje (vraćanje suhozida, sadnja autohtonog bilja i
sl.) kako bi se umanjio efekt nove izgradnje u prirodnom ambijentu.
(4) Arheloška istraživanja se mogu obavljati samo na
temelju odobrenja koje rješenjem daje nadležno tijelo. Rješenjem se određuje
područje na kojem se mogu izvoditi radovi, kao i
mjesto pohrane nalaza, uređenje i predstavljanje nalazišta i nalaza.
7.3. Krajobrazne vrijednosti
Članak 50
(1) Unutar obuhvata predmetnog Plana nema
registriranih trajno zaštićenih, preventivno zaštićenih niti evidentiranih elemenata
krajobrazne vrijednosti.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 51.
(1) Sustav za gospodarenje otpadom na nivou
Primorsko-goranske županije sačinjava centralna zona za gospodarenje otpadom,
reciklažna dvorišta i transfer stanice.
(2) Na području obuhvata Plana ne planira se gradnja reciklažnog dvorišta,
već se otpad transportira u najbliže reciklažno dvorište.
(3) Proizvođači otpada te svi sudionici u
postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi
zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.
(4) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad
Lošinj, odnosno ovlaštena pravna osoba za postupanje s otpadom.
(5) Za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i za
spaljivanje otpada odgovorna je Primorsko- goranska županija, odnosno ovlaštene
pravne osobe.
Članak 52.
(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je
otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može
iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim
propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi
otpada i kao krajnju mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade
otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski
isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.
(2) Proizvođač otpada dužan je na propisan način
obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima
ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora skupljati u odgovarajuće spremnike
(kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici
(kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako
opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Članak 53
(1) Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim
otpadom na području obuhvata:
-smanjenje količine otpada,
-reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada),
-zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim
fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).
(2) Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti će
organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti
komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim
procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.
(3) Planom se odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela
komunalnog otpada predviđa putem:
-tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s
poklopcem postavljenih za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih
vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno
staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),
-tipiziranih spremnika postavljenih za prikupljanje organskog i biološkog
otpada.
(4) Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog
stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati
kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom
zelenila, ogradom ili sl.
Članak 54.
(1) Za gospodarenje komunalnim otpadom odgovorna je tvrtka 'Komunalne usluge
Cres Lošinj d.o.o.
(2) Za odvoz komunalnog otpada ovlaštena su komunalna poduzeća, koja je
ovlastio Grad Mali Lošinj. Grad Mali Lošinj je dužan osigurati uklanjanje i
zbrinjavanje otpada koji je nepoznata osoba odložila izvan odlagalištu otpada,
a nalazi se na području obuhvata ovog Plana.
(3) Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasni
otpad i njime gospodariti u skladu s propisanom zakonskom regulativom.
Članak 55.
(1) Potrebno je omogućiti uredno odlaganje komunalnog otpada uz prometne
površine postavljanjem dovoljnog broja košara za smeće i kontejnera.
(2) Potrebno je omogućiti pristup vozilima za pražnjenje i prijevoz
kontejnera i koševa za smeće.
Članak 56.
Na području obuhvata zabranjuje se odlaganje tehnološkog i opasnog otpada.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak 57.
(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih
dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od
buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i
propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
(2) Za pojedine planirane zahvate unutar obuhvata Plana potrebno je provesti
postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš
prema Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti prirode i posebnim propisima.
Članak 58.
Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život
i rad ljudi te okoliš iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima
zaštite okoliša u naselju.
9.1. Zaštita tla
Članak 59.
(1) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na
terenu provjerenih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje
mikrolokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi dalje do smještaja
građevina na građevnoj čestici.
(2) Zaštitu od erozije tla treba posredno provoditi
zaštitom postojećih šumskih površina, javnih parkova (novih i postojećih) te
zaštitnih zelenih površina (zelene zone uz prometnice) s ograničenjem sječa
kako površina niti u jednom trenutku ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji
te kako bi se očuvale vrijednosti krajobraza.
(3) Posebnu pažnju posvećuje se šumama uz zone ugostiteljsko-turističke
namjene, radi mogućnosti boljeg korištenja u razvoju turizma, sporta i
rekreacije.
(4) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba formirati obavezne pasaže
uređenog zelenila, posebno na dijelovima uz
prometnice.
(5) Unutar obuhvata ovog Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo,
izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
9.2. Zaštita zraka
Članak 60.
(1) Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su da kakvoća zraka na predmetnom području ulazi u najvišu kategoriju, koja
temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.
(2) Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i
emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne
mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.
(3) Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:
-promicanje upotrebe plina i alternativnih izvora energije kod korisnika
drugog energenta i novog korisnika,
-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i
građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na
način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema
Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
-održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem
postojećeg zelenila.
-redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
9.3. Zaštita od buke
Članak 61
(1) Na području obuhvata Plana buka na godišnjoj
razini ne predstavlja problem, a tijekom turističke sezone treba je održati na
postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim
propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:
Tablica 1 dopuštenih razina buke u odnosu na
namjenu zone
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Tablica 2
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 62.
(1) Na području ovog Plana potrebno je pratiti pojave buke, prema
kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode.
(2) S ciljem da se na području zone
ugostiteljsko-turističke namjene Lopari sustavno onemogući ugrožavanje bukom
ovim Planom su predviđene slijedeće mjere:
-potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na
prostore gdje neposredno ugrožavaju boravak, te remete rad u mirnim
djelatnostima (smještajne jedinice, parkovi i sl.),
-pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor
buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. primjenom odgovarajućih građevnih materijala, izolacijom prostora
sa povećanom emisijom buke i sl.),
9.4. Zaštita voda
Članak 63.
(1) Zaštita voda na području obuhvata Plana
ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i
potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i
prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od
nadležnog distributera.
(3) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda,
prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do
tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se
upuštaju.
(4) Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih
površina moraju se pročistiti na separatorima ulja i
masti i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti
disperzno u teren preko upojnih bunara.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
Članak 64.
Zone zaštite izvorišta vode za piće nalaze se izvan obuhvata Plana, a određene su prema »Odluci o zonama sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće«.
9.4.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 65.
(1) Ograničenja na bujičnim vodotocima i njihovoj
neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na ograničenja gradnje i
korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava,
gradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja.
(2) Širina koridora vodotoka, odnosno bujice obuhvaća prirodno ili izgrađeno
korito vodotoka s obostranim poja som širine 10,00 m, mjerenog od gornjeg ruba
korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.
(3) Natkrivanje bujičnih vodotoka dozvoljeno je isključivo uz suglasnost
poduzeća Hrvatske vode.
(4) Iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih
površina (prometnice, parkovi, trgovi).
9.5. Zaštita mora
Članak 66.
(1) Zaštita mora obuhvaća:
a) mjere ograničenja izgradnje u zaštićenom obalnom
području mora
.uz cijelu morsku obalu, u širini između obalne linije i obalne šetnice ovim
se Planom osigurava prolaz uz obalu i zabranjuje svaku novu izgradnju, osim one
koja po prirodi svoje funkcije mora biti na samoj
obali ili one koje pripada krugu općeg interesa, kao što je obalna šetnica,
b) izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih
voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških
otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda s
podmorskim ispustom.
(2) Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:
.izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom
pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
.unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,
.nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim
plažama radi preventivne i eventualne zaštite.
9.6.Urbanističke mjere zaštite od prirodnih i
drugih nesreća
9.6.1. Opće mjere
Članak 67.
(1) Urbanističkim mjerama zaštite od prirodnih i
drugih nesreća u ovom Planu ostvaruju se prostorni preduvjeti za sprječavanje
pojava koje ugrožavaju ljude i materijalna dobra, kao i prostornih preduvjeta
kojima se izbjegava ili umanjuju neželjene posljedice prirodnih, tehničkih i
ratnih opasnosti.
(2) Područje obuhvata Plana je osjetljivo obalno područje te
u njemu nisu dopuštene djelatnosti koje ugrožavaju ljude, materijalna dobra i
okoliš.
(3) Posebne mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja posljedica elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti na najvitalnije sastavnice
okoliša provodit će se zaštitom tla, vode i zraka od zagađenja i drugim mjerama
sukladno posebnim propisima.
(4) Za potrebe obavješćivanja u slučaju opasnosti obvezuje se sukladno
važećim propisima ugradnja, upravljanje i održavanje sustava za uzbunjivanje
koji se lociraju na građevini recepcije na ulazu u
zonu turističkog naselja i kampa.
(5) Na kartografskom prikazu 3. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja, područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite' označene su glavne prometnice turističkog naselja i
kampa, koje su izvan zone urušavanja građevina i koje služe za evakuaciju u
slučaju opasnosti.
(6) Na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka označene su
površine turističkog naselja i kampa koje služe za privremeni izmještanje i
zbrinjavanje ljudi, kao i površine javnih parkirališta za privremeno
deponiranje materijala nastalog uslijed rušenja u slučaju nesreća.
(7) Na kartografskom prikazu br 3. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja, područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite' označena su područja i dijelovi primjene
urbanističkih mjera zaštite u slučaju opasnosti, kao što su:
-prometnice za evakuaciju u izvanrednim uvjetima,
-lokacije pogodne za evakuiranje ljudi morskim putem
-površine bujičnih vodotoka,
-lokacije opasnih tvari i mogućih izvora tehničko-tehnoloških nesreća
(trafostanica, skladište plinskih boca i
vodosprema),
-lokacije pogodne za evakuiranje ljudi izvan zone urušavanja,
-lokacije pogodne za privremeno odlaganje materijala od
urušavanja,
-lokacija sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi.
(8) Odredbama za provođenje ovog Plana predviđen je način gradnje,
izgrađenost građevne čestice i smještaj građevina na
građevnim česticama na način da zadovoljavaju sigurnosne uvjete u slučaju
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
(9) Tijekom projektiranja građevina i izvođenja radova kojima se osiguravaju
mjere zaštite od prirodnih i drugih opasnosti potrebno
je ishoditi suglasnost nadležnih državnih tijela.
9.6.2. Elementarne nepogode
Zaštita od potresa
Članak 68.
(1) Sve građevine na području obuhvata Plana
projektiraju se i grade sukladno važećim zakonskim i tehničkim propisima za
stupanj seizmičnosti koji na području Grada Malog Lošinja iznosi IÊ =
7Ê (7Ê MCS). Mjere zaštite od potresa
provode se primjenom posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina
u predmetnoj potresnoj zoni.
(2) Sve građevine na području obuhvata Plana
projektiraju se i grade tako da je njihova međusobna udaljenost najmanje h1/2 +
h2/2 + 5m, pri čemu su h1 i h2 visine do vijenca susjednih građevina, odnosno
uz izgradnju protupožarnog zida, kada se grade na ugrađeni ili poluugrađeni
način.
(3) Prilikom rekonstrukcija postojećih građevina, koje nisu projektirane u
skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, obvezna je
provjera njihove otpornosti na rušilačko djelovanje
potresa i kada je to potrebito ojačavanje konstruktivnih elemenata na
djelovanje potresa.
(4) Prije izgradnje građevina osnovne namjene na
području turističkog naselja i kampa obvezno je izvršiti geomehaničku provjeru
tla u funkciji osiguranja njegove nosivosti i sprečavanja erozije tla.
(5) Lokacije za privremeno deponiranje materijala u slučaju rušenja
građevina uslijed potresa ili drugih nepogoda i
opasnosti određuju se na neizgrađenim površinama u ovom Planu određenim na
kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite«.
Zaštita stabilnosti tla
Članak 69.
(1) Sve građevine na području obuhvata Plana
projektiraju se i grade temeljem provjere nosivosti tla tako da se osigura
njegova stabilnost i spriječi njegova erozija.
(2) Tijekom zemljanih radova kojima se zasijeca u teren moraju se osigurati
mjere kojima se sprječava odronjavanje tla i stijena.
(3) Stijene ili njihovi dijelovi, kojima prijeti
odronjavanje na površine unutar obuhvata Plana, moraju se ukloniti ili sigurno
stabilizirati.
(4) Sprječavanje erozije tla podupirat će se
izvođenjem hidrotehničkih radova kojima se prikupljaju i odvode oborinske vode,
kao i sadnjom raslinja kojim se na prihvatljiv način zakorjenjuje tlo podložno
eroziji.
Zaštita od voda i mora
Članak 70.
(1) Zaštita od štetnog djelovanja voda na području obuhvata
Plana osigurava se planskim mjerama te postupkom projektiranja i gradnje kojima
se sprječava ili umanjuje nastajanje šteta od oborinskih voda, poplava te
visokog i olujnog mora.
(2) Oborinske vode sa svih izgrađenih površina
unutar obuhvata Plana prikupljaju se u oborinsku kanalizaciju, a oborinske vode
s krovova građevina prikupljaju se uz pročišćavanje i spremaju u posebne
spremnika te se koriste kao tehnološka voda odnosno kao alternativni izvor
pitke vode.
(3) Konfiguracija tla i rješenja u ovom Planu omogućavaju da se građevine za
smještaj ljudi i dobara grade na površinama čiji je
položaj iznad dosega visokog mora.
(4) Obalni pojas unutar obuhvata Plana, koji može biti ugrožen utjecajem
olujnog mora, isključuje se od građenja, osim
građevina kojima se sprječava odron kopnenog dijela obale te građevina kojima
se uređuje kupališna obala.
(5) Kako bi se morska obala zaštitila od utjecaja
valova, moguće je izgraditi pera, podzide i/ili obalne zidove te lukobrane,
otočiće, školjere i sl.
Zaštita od vjetra
Članak 71.
(1) Sve građevine, uređaji i instalacije u vanjskom prostoru unutar obuhvata
Plana projektiraju se i izvode tako da se osigura njihova zaštita od vjetra jake snage i spriječe štete.
(2) Površine tla otvorene prema jakom vjetru ozelenjavaju se zaštitnim
pojasom visoke vegetacije otporne na utjecaj vjetra.
9.6.3. Tehničko-tehnološke opasnosti
Zaštita od požara i eksplozija
Članak 72.
(1) Zaštita od požara i eksplozija na području
obuhvata Plana temelji se na usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i
tehnoloških eksplozija na području Grada Mali Lošinj, a u ovom Planu razrađene
su mjere, uzimajući u obzir posebnosti njegovog prostora i planskih rješenja.
(2) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos, držanje i korištenje
opasnih tvari koje mogu izazvati požar ili eksploziju.
(3) Iznimno se dopušta korištenje ukapljenog plina pod uvjetima određenim
posebnim propisanim za unos, držanje i korištenje tog energenta i to za:
-energetske i druge potrebe građevina u turističkom naselju i kampu, a do
njihovog priključenja na javnu plinsku mrežu;
-držanje i prodaju plinskih boca za korisnike turističkog naselja i kampa;
-držanje i korištenje manjih plinskih boca korisnika turističkog naselja i
kampa.
(4) Lokacije koje su potencijalni izvor opasnosti od
požara ili eksplozija i za koje su obvezne posebne mjere zaštite na području
obuhvata Plana su:
-površine za smještaj spremnika ukapljenog plina za građevine u turističkom
naselju i kampu,
-površine za držanje i prodaju plinskih boca;
-plinske boce korisnika kampa;
-ložišta unutar kampa;
-trafostanice (TS 10(20)/04);
-vodosprema.
(5) Za projektiranje i građenje građevina za boravak i rad ljudi te gospodarske i građevine infrastrukture na području
obuhvata Plana obvezna je primijeniti propise za zaštitu od požara.
(6) Na području obuhvata Plana nije dozvoljeno paljenje vatre na otvorenom prostoru, a na području kampa samo u posebno
zaštićenim ognjištima opremljenim uređajima za gašenje požara.
(7) Ukupno područje obuhvata Plana mora biti dostupno prilazu vatrogasnih i
drugih interventnih vozila, a uokolo građevina za smještaj turista moraju biti
osigurani nezapriječeni požarni putovi.
(8) Prigodom projektiranja, izvođenja i održavanja vodovodne mreže,
hidranata i drugih vodnih uređaja utvrđenih ovim Planom moraju se osigurati
dovoljne količine i pritisak vode za potrebe gašenja požara te
osigurati dostupni alternativni izvori odnosno rezerve takve vode.
(9) Na području obuhvata Plana nove površine namijenjene visokom zelenilom
uređuju se sadnjom autohtonih požarno neopasnih vrsta, a postojeća lako
zapaljiva stabla i grmlje održavaju se tako da se smanji njihovo požarno
opterećenje i postupno se zamjenjuju požarno manje opasnim vrstama.
Članak 73.
Propisuju se slijedeće mjere zaštite od požara:
(1) Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera
zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sustavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za
stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER
ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine
u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
(2) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke
prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Mali
Lošinj.
(2) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski stambeni objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 m. Međusobni
razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena
krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačanje mjere
zaštite od požara.
(3) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili
rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s posebnim propisom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
(4) Prilikom izrade planova gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže
obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže prema posebnom propisu o
hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(5) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe posebnog zakona o
zapaljivim tekućinama plinovima i propisa donesenih na
temelju njega.
(6) Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih
propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
(7) Temeljem posebnog zakonskog propisa o zaštiti od
požara, potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine
(građevine skupine 2).
(8) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe posebnog zakonskog propisa
o zapaljivim tekućinama i plinovima i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega.
(9) Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i
pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara
i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera Procjene ugroženosti od požara
Grada Malog Lošinja.
Sigurnost javnih prometnica
Članak 74.
(1) Sve ceste unutar obuhvata Plana moraju se projektirati, izgraditi i
održavati tako da se osigura sigurnost svih sudionika i materijalnih dobara u
prometu, primjenom važećih propisa i pravila struke.
(2) Trase javnih cesta s njihovim uzdužnim i poprečnim presjeci trebaju
osigurati njihovu prohodnost u svim uvjetima.
(3) Sve ceste koje će se izgraditi sa slijepim
završetkom, moraju se projektirati sa okretištem na završetku za vatrogasna i
druga interventna vozila:
-slijepe ceste dužine do 100 m moraju imati na svom
završetku izvedeno ugibalište;
-slijepe ceste dužine veće od 100 m moraju imati na
svom završetku izvedeno okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog
vozila.
(4) Sustav javnih prometnica i tehnička rješenja svih građevina unutar
obuhvata Plana moraju omogućiti njihovu maksimalnu otpornost na
rušenje i omogućiti neometanu evakuaciju ljudi i dobara u slučajevima njihove
ugroženosti.
9.6.4. Mjere posebne zaštite (ratne opasnosti)
Članak 75.
(1) Na području obuhvata ovog Plana, a na temelju
zakonske regulativa za područje Grada Malog Lošinja, nije obveza gradnje
skloništa osnovne zaštite.
(2) Temeljem Plana djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Mali Lošinj
sklanjanje ljudi u slučaju opasnosti na području
obuhvata Plana osigurat će se prilagođavanjem površina i prostorija drugih
namjena, a što nema utjecaj na prostorno planiranje.
(3) Turističko naselje i kamp, koji su osnovni sadržaj na
području obuhvata ovog Plana, podesni za privremeno izmještanje i sklanjanje
osoba iz širih ugroženih područja izvodit će se tako da se u slučaju potrebe
mogu jednostavno prenamijeniti za potrebe sklanjanja ljudi.
Članak 76.
(1) Sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i većim nesrećama utvrđeni su sljedećim zakonima i pravilnicima:
Zakon o zaštiti i spašavanju, Pravilnik o metodologiji za izradu procjena
ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, Pravilnik o postupanju uzbunjivanja
stanovništva (NN 47/06).
(2) Za sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obvezna je izrada
plana evakuacije. Za smještaj sirene za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi u
slučaju opasnosti određuje se lokacija na recepciji
turističkog naselja i kampa.
(3) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro
osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili
akumulatora (baterije).
(4) Najveća dozvoljena duljina puta za evakuaciju je 45 m, a označavanje
smjera kretanja prema izlazima provodi se postavljanjem slikovitih oznaka i
natpisa na uočljivim mjestima, u visini očiju.
(5) U građevinama za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti obvezno
se instalira i protupanična rasvjeta koja se uključuje automatski nakon
nestanka struje ili isključenja sklopke.
(6) Svi segmenti puta za evakuaciju (izlazi, hodnici, stubišta i dizala)
moraju zadovoljavati zakonske odredbe koji propisuju način njihove gradnje i
izvedbe.
10.MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 77.
Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz
obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).
C.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 78.
Odluka će se temeljem članka 101. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne
novine broj 76/ 07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) objaviti u Službenim
novinama Primorsko-goranske županije.
Članak 79.
Elaborat Plana izrađen je u šest (6) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog
vijeća Grada Mali Lošinj i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Mali
Lošinj.
Članak 80.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.
KLASA: 350-01/11-01/06
URBROJ: 2213/01-01-16-14
Mali Lošinj, 03. studenog 2016.
GRAD MALI LOŠINJ GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.
