SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIV. - broj 27. Subota, 22. listopada 2016.
OPĆINA MATULJI

58.

Na temelju odredbi članka 109. Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine« broj 153/13) i članka 32. Statuta Općine Matulji («Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 38/09, 8/13, 17/14, 4/15 i 39/15- pročišćeni tekst), Općinsko vijeće Općine Matulji, na sjednici održanoj 20.listopada 2016.godine donosi

ODLUKU
o donošenju II.izmjene i dopune Prostornog plana
uređenja Općine Matulji

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom II. Izmjenom i dopunom prostornog plana uređenja Općine Matulji mijenja se i dopunjuje Prostorni plan uređenja Općine Matulji (SN PGŽ br. 36/08 i 46/11) sukladno Odluci o izradi II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Matulji (SN PGŽ br. 29/14, 3/15 i 33/15).

Članak 2.

Elaborat »II. Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Matulji« (u daljnjem tekstu: Plan i Izmjena i dopuna Plana) se sastoji od:

A. Tekstualnog dijela plana:

I. Temeljne odredbe

II. Odredbe za provođenje plana

III. Završne odredbe

B. Grafičkog dijela plana:

Zamjenjuju se kartografski prikazi iz Prostornog plana uređenja Općine Matulji (SN PGŽ br. 36/08 i 46/11) slijedećima:

1. Korištenje i namjena površina. . . . . . . . . . . . . 1:25 000

3.1.Uvjeti za korištenje, uređenje
i zaštitu prostora - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1:25 000

 

 

Uvjeti korištenja

3.2.Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1:25 000

Posebna ograničenja u korištenju, mjere uređenja i zaštite

4. Građevinska područja . . . . . . . . . . . . . . . . 1: 5 000

4.4. Građevinsko područje Jurdani

4.5.Građevinsko područje Jušići

4.6.Građevinsko područje Kućeli

4.10.Građevinska područja Matulji, Mihotići

4.11.Građevinska područja Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki

4.12. Građevinsko područje Rukavac

4.14. Građevinsko područje Šapjane

4.17. Građevinsko područje Brgud - poslovne zone

III. Prilozi plana:

1.Obrazloženje II. Izmjene i dopune plana,

2.Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu II. Izmjene i dopune plana,

3.Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana,

4. Zahtjevi za izradu plana iz članka 90. Zakona,

5. Sažetak za javnost

6. Mišljenja javnopravnih tijela iz članka 101. Zakona,

7. Izvješće o javnoj raspravi,

8. Evidencija postupka izrade i donošenja plana,

9. Mišljenja Zavoda iz članka 107. Zakona,

10.Suglasnost Ministarstva iz članka 108. Zakona.

Prilozi plana iz točke III. ovog članka nisu predmet objave.

Članak 3.

II. izmjenu i dopunu plana je izradio Urbanistički studio Rijeka d.o.o. Rijeka, broj elaborata 9/15, temeljem ugovora sklopljenog s Općinom Matulji, od 31. prosinca 2014. godine i anexa ugovora od 25. svibnja 2015. godine i ovjerio sukladno posebnom propisu.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

U Članku 1. prvom stavku na kraju rečenice se brišu riječi: », za razdoblje do 2015. godine«.

Članak 5.

U Članku 2. se, u sadržaju dodaje točka: « 8.6.4. Mjere zaštite i spašavanja kod rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosjeka te pratećih građevina postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka-Šapjane-Državna granica (Ilirska Bistrica)

Članak 6.

U Članku 3. u osmoj točki,građevine ugostiteljsko-turističke namjene, prva alineja se mijenja i glasi:

»- hotel, pansion, prenoćište, hostel i slično - definirani su posebnim propisom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima navedenih ugostiteljskih objekata.

U drugoj alineji se na kraju dodaju riječi: »kuće za odmor i slično.

Nakon druge dodaje se treća alineja koja glasi: »- kamp- odmorište je građevina ugostiteljsko-turističke namjene u kojoj se gostima pružaju usluge kampiranja za noćenje i kraći odmor, isključivo u vlastitom vozilu za kampiranje (kamp prikolica / kamp kućica, karavan, autodom / kamper i sl.), planiraju se u cilju razvoja tranzitnog i izletničkog turizma i u pravilu se smještaju uz prometnice i na drugim prometno dostupnim lokacijama, smještaju se izvan građevinskog područja unutar građevinske čestice cesta kao pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, unutar građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene te u okviru seoskog turizma,«.

U trinaestoj točki,poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja, nakon riječi: »kunićnjaci,« dodaju riječi: »prostori za uzgoj ostalih životinja,«.

Članak 7.

U Članku 11. se u tablici mijenja površina neizgrađenog dijela GP i ukupno površina GP za slijedeća naselja- dijelove naseljai ukupno te iznosi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 8.

U Članku 12. se drugi stavak briše.

Članak 9.

U Članku 14. se u tablici mijenjaju površine izgrađenog dijela i neizgrađenog dijela zone RZ2-Matulji i ukupne površine zona koje iznose:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 10.

U Članku 15. prvom stavku se na kraju rečenice dodaju riječi: »i drugih odgovarajućih gospodarskih djelatnosti«.

Drugi stavak se briše.

Treći stavak postaje drugi stavak.

Članak 11.

U Članku 18. trećem stavku se nakon riječi: »namjene« dodaju riječi: »te kamp odmorišta kao pratećih građevina u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene,«.

Članak 12.

U Članku 19. se u tablici briše prvi redak i mijenja ukupna površina koja iznosi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Članak 13.

U Članku 20. drugom stavku se na kraju dodaju riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene«.

Članak 14.

U Članku 36., točki a/, u drugoj alineji riječi »magistralna pruga« zamjenjuju se riječima »željeznička pruga za međunarodni promet«.

Članak 15.

U Članku 72. drugom stavku mijenja se tablica i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Treći stavak se mijenja i glasiU sklopu društvenih domova mogu se, uz društvene namjene (klupske, kulturne, zabavne, rekreacijske i dr.) organizirati i pojedine prateće ugostiteljske, trgovačke i uslužne namjene u sklopu građevine i vanjskog otvorenog ili natkrivenog prostora.«

Četvrti stavak se mijenja i glasiU sklopu građevne čestice doma Permani organizira se natkrivena pozornica. Građevine mogu imati najveću visinu 5 m i ukupnu izgrađenu površinu do 300 m2. U Domu Permani je moguće zadržati stambenu namjenu u postojećem opsegu

Peti stavak se briše.

Članak 16.

Članak 76. se mijenja i glasi:»Neposrednom provedbom plana mogu se na izdvojenim građevnim česticama u građevinskim područjima pojedinih naselja, pod uvjetom da se djelatnost u pravilu obavlja u zatvorenom prostoru, graditi slijedeće vrste poslovnih građevina:

alineja 1 - poslovne građevine s uredskim i sličnim prostorima i sadržajima kao što su banke, intelektualne usluge, zdravstvene usluge, zastupanja i posredništva, biroi, sjedišta tvrtki i sl., a koje u prizemnoj etaži mogu imati i djelatnosti iz alineje 2.

alineja 2 - poslovne građevine s djelatnostima u funkciji naselja - stanovništva kao što su trgovine ugostiteljski sadržaji, uslužne djelatnosti i servisi, manje radionice tihog i čistog obrta i slične,

alineja 3 - građevine proizvodnog obrta, većih servisa, komunalnih, veleprodajnih i sličnih djelatnosti.«

Članak 17.

U Članku 77. treći stavak se mijenja i glasi:

»Građevine iz članka 76, alineje 2, mogu se graditi u svim naseljima veličine do 250 m2 građevinske bruto površine nadzemnog dijela građevine, a izuzetno u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja stambeno poslovnih i mješovito ruralnih naselja kao i u izgrađenim dijelovima stambeno-poslovnih naselja uz uvjet da su udaljene najmanje 100 m od gusto građene jezgre, veličine do 500 m2 građevinske bruto površine nadzemnog dijela građevine

U četvrtom stavku nakon riječi: »površine« dodaju se riječi: »nadzemnog dijela građevine«.

Članak 18.

U Članku 79. drugi stavak se mijenja i glasi:»Najveća dopuštena veličina građevne čestice je za:

-stambena naselja 1000 m2

-građevinska područja stambeno-poslovnih naselja 2000 m2

-građevinska područja mješovito-ruralnih naselja 2000 m2 ».

Članak 19.

U Članku 81. dodaju se treći i četvrti stavak koji glase: »Najveća dopuštena visina građevine na mjestu kolnog ulaza u podrumsku etažu građevine može iznositi do 9 m, a ukupna visina do 11 m.

Širina kolnog ulaza u podrumsku etažu građevine može iznositi do 6 m

Članak 20.

U Članku 89. dodaje se peti stavak koji glasi:

»Dozvoljena je promjena namjene postojećih gospodarskih i pomoćnih građevina u naselju u stambenu namjenu, uključujući i građevine na čestici građevine stambene i stambeno-poslovne namjene, sukladno ovim Odredbama, uz uvjet da ukupan broj stanova u sklopu predmetne građevine, odnosno svih građevina na predmetnoj građevnoj čestici ne prelazi, prema ovim Odredbama maksimalno dozvoljen broj stanova

Članak 21.

U Članku 93. prvom stavku na kraju druge alineje dodaju se riječi: »kuća za odmor, hostel i slično,«

Nakon druge alineje dodaje se treća alineja koja glasi: »- kamp odmorište

Drugi i treći stavak se brišu.

Dodaje se novi drugi stavak koji glasi: »U sklopu ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu tipa manji hotel, pansion, hostel i slično, moguće je predvidjeti jedan stan

Dosadašnji četvrti stavak postaje treći stavak.

Članak 22.

Nakon Članka 94. naslov se mijenja i glasi:»Manji hotel, pansion, kuća za odmor, hostel i slično«.

Članak 23.

U Članku 95. drugi stavak se mijenja i glasi: »Najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena.«

U petom stavku brojka »300« zamjenjuje se brojkom »500«.

U osmom stavku brojka »9« zamjenjuje se brojkom »10«.

Deveti stavak se mijenjaj i glasi: »Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna građevina osnovne namjene i dvije pomoćne građevine.

Deseti stavak se mijenjaj i glasi: Građevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m. Prilikom rekonstrukcije dozvoljeno je zadržati postojeći građevni pravac

U trinaestom stavku brojka »40 %« zamjenjuje se brojkom »30 %«.

Članak 24.

Nakon Članka 95. dodaje se podnaslov koji glasi»Kamp odmorište«i Članak 95.a koji glasi:»Kamp odmorište se gradi neposrednom provedbom ovog Plana temeljem sljedećih uvjeta gradnje:

-najveći dozvoljeni kapacitet iznosi 15 kamp mjesta;

-smještaj se osigurava na kamp mjestima minimalne površine 50 m2 (5 m širine uz prometnicu i 10 m u dužinu),

-smještajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na čvrst način,

-dozvoljena je gradnja centralne servisne stanice (sanitarnog čvora, recepcije, pratećeg ugostiteljskog sadržaja za pripremu hrane i pića te pružanje drugih uslužnih djelatnosti; trgovačkih, informacijskih i promotivnih, servisnih i sl.);

-najmanja površina građevne čestice (zemljišta) je 600 m2;

-najveća površina građevne čestice (zemljišta) je 3.000 m2;

-koeficijent izgrađenosti (kig) je najviše 0,2 do ukupno 150 m2 izgrađene površine;

-koeficijent iskorištenosti (kis) je najviše 0,2;

-najveći broj etaža građevine je 2 etaže, od kojih je jedna podrum ili suteren;

-ukupna visina građevine je najviše 4 m; ako se gradi suteren je najviše 7 m,

-udaljenost kamp mjesta i građevina od regulacijskog pravca (prometnice) je najmanje 6 m;

-udaljenost kamp mjesta i građevina od ruba građevne čestice (zemljišta) je najmanje 4 m;

-oblikovanje građevina suvremeno ili u skladu s tradicijskim načinom gradnje naselja;

-osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu, na koju se priključuje na najviše dva mjesta, odnosno najviše na jednom mjestu kad se to određuje posebnim uvjetima,

-osigurana opskrba pitkom vodom,

-osigurana elektroopskrba i vanjska rasvjeta,

-osigurana odvodnja oborinskih voda,

-osigurano izljevno mjesta za pražnjenje prenosivih kemijskih zahoda izdvojeno od smještajnih jedinica i pražnjenje kemijskih zahoda iz vozila,

-potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 190. ovih Odredbi.

-ograda građevne čestice (zemljišta) ili njenog dijela može biti od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m,

-visina podzida može iznositi do 1,5 m, izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom širine najmanje 2,0 m.

-neizgrađene površine se hortikulturno uređuju uz očuvanje prirodnog zelenila, od prometnice i susjedne čestice stambene namjene se odvaja zelenilom,

-planira se opremanje urbanom i opremom vizualnih komunikacija

Članak 25.

U Članku 97. treći stavak se mijenja i glasi: »Poljoprivredne građevine s izvorima zagađenja ne mogu se graditi u naseljima u kojima nije dozvoljen uzgoj životinja, prema odluci nadležnog tijela Općine Matulji kojom se uređuje komunalno gospodarstvo.«

Nakon trećeg stavka dodaje se četvrti stavak koji glasiPostojeći vinski podrumi se mogu rekonstruirati u svim naseljima.«

Članak 26.

U Članku 98. se nakon šeste alineje dodaje sedma alineja koja glasi: »- kapacitet za uzgoj ostalih životinja određuje se odlukom nadležnog tijela Općine Matulji prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.«

Članak 27.

U Članku 103. prvi stavak se mijenja i glasi: »Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i za druge trgovačke djelatnosti na malo koje se obavljaju izvan prodavaonice, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.«

U drugom stavku brojka »12« zamjenjuje se brojkom »15«.

Četvrti stavak se mijenja i glasi: »Kiosci se mogu postavljati samo na javnim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine i smještajem ne smiju ometati kretanje vozila i pješaka

Nakon četvrtog stavka dodaje se peti stavak koji glasi: »Iznimno za prodaju vlastitih proizvoda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima se mogu postavljati kiosci i druge građevine gotove konstrukcije površine do 15 m2 uz slijedeće uvjete:

-udaljenost od ruba građevne čestice je najmanje 3 m;

-udaljenost od regulacijskog pravca - prometnice je najmanje 6 m;

-visina iznosi do 3,0 m;

-mora imati osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu i

-potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 190. ovih Odredbi.«

Članak 28.

U Članku 104. dodaje se novi prvi stavak koji glasi:»Pokretne naprave i štandovi se mogu postavljati na uređenim površinama koje imaju osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu, a u skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji.«

Dosadašnji prvi stavak postaje drugi stavak.

Članak 29.

U Članku 105. nakon trećeg stavka dodaje se novi četvrti stavak koji glasi: »Iznimno se u zaštitnom pojasu javne ceste, izvan građevinskog područja naselja može odobriti postava reklamnog panoa veće površine, u skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji o reklamiranju i plakatiranju.«

Dosadašnji četvrti stavak postaje peti stavak, peti stavak postaje šesti stavak i šesti stavak postaje sedmi stavak.

Članak 30.

U Članku 112. prvom stavku nakon riječi: »namjene« dodaju se riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene«.

Nakon drugog stavka dodaje se treći stavak koji glasi: »Kamp odmorišta se planiraju sukladno članku 95.a ovih odredbi

Članak 31.

U Članku 116. na kraju drugog stavka dodaju se riječi: « , dok se planira izgradnja kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene.«

Članak 32.

Nakon Članka 116. mijenja se podnaslov i glasi: »R2-3 RC Bregi«.

Članak 33.

U Članku 117. na kraju prvog stavka dodaju se riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene, koja se gradi sukladno članku 95.a ovih odredbi.«

Članak 34.

Nakon Članka 117. se podnaslov i Članak 118. brišu.

Članak 35.

Nakon Članka 118. mijenja se podnaslov i glasi: »R2-2 Rekreacijski centar Lisina«.

Članak 36.

U Članku 119. na kraju prvog stavka dodaju se riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene, koja se grade sukladno članku 95.a ovih odredbi.«

Članak 37.

U Članku 120. na kraju se dodaju riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene, koja se grade sukladno članku 95.a ovih odredbi.«

Članak 38.

U Članku 130. nakon riječi: »odmorišta,« dodaju se riječi: »kamp odmorišta kao pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene«.

Članak 39.

U Članku 151. nakon drugog stavka dodaje se treći stavak koji glasi: »U cilju razvoja tranzitnog i izletničkog turizma planiraju se kamp odmorišta.«

Članak 40.

U Članku 163. prvom stavku brišu se riječi: « »Pavlovac« Matulji».

Članak 41.

U Članku 181. prvom stavku nakon šeste alineje dodaje se nova sedma alineja koja glasi: »- kamp odmorišta,«.

Dosadašnja sedma alineja postaje osma alineja.

Nakon prvog stavka dodaje se drugi stavak koji glasi: »Kamp odmorišta se grade sukladno članku 95.a ovih Odredbi

Članak 42.

Članak 196. se mijenja i glasi: »Postojeća željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-Šapjane, planira se za rekonstrukciju s izgradnjom drugog kolosijeka pruge.

Za rekonstrukciju željezničke pruge iz stavka prvog ovog članka koridor se utvrđuje kartografskim prikazima plana 1.Korištenje i namjena površina u mj.1:25 000 i 4. Građevinska područja u mj. 1:5000; 4. Građevinsko područje Jurdani, 4.5.Građevinsko područje Jušići, 4.6. Građevinsko područje Kučeli, 4.10. Građevinsko područje Matulji, Mihotići, 4.11.Građevinsko područje Brešca, Mučići, Permani, Ržići, Zaluki, 4.12. Građevinsko područje Rukavac, 4.14.Građevinsko područje Šapjane i 4.17. Građevinsko područje Bgud - poslovne zone, a sukladno idejnom rješenju izStudije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Škrljevo-Rijeka- Šapjane.

Zahvat rekonstrukcije se planira unutar utvrđenog koridora sukladno lokacijskim uvjetima ako slijedi:

1. vrsta radova

U sklopu zahvata u prostoru rekonstrukcije željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dijela koji se nalazi na području Općine Matulji i koji uključuje dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionicu IV: Jurdani- Šapjane, odnosno željezničkog čvora Rijeka unutar željezničkog sustava Republike Hrvatske, planira se rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka pruge s rekonstrukcijom, uklanjanjem, odnosno zamjenom postojećih i izgradnjom novih pratećih građevina i isto tako rekonstrukcijom, uklanjanjem, odnosno zamjenom postojećih i izgradnjom novih prometnih i infrastrukturnih građevina u koridoru pruge te uklanjanjem postojećih zgrada i građevina drugih namjena na trasi pruge, sve sukladno ovim Odredbama.

2. lokacija zahvata u prostoru

Zahvat rekonstrukcije željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dijela koji se nalazi na području Općine Matulji i uključuje dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionicu IV: Jurdani-Šapjane planira se u okviru pripadajućeg koridora koji je određen i prikazan u grafičkom dijelu plana, na kartografskim prikazima br.: 1. Korištenje i namjena površina, 4.4. Građevinsko područje Jurdani, 4.5. Građevinsko područje Jušići, 4.6. Građevinsko područje Kućeli, 4.10. Građevinsko područje Matulji-Mihotići, 4.11. Građevinsko područje Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki, 4.12. Građevinsko područje Rukavac, 4.14. Građevinsko područje Šapjane i 4.17. Građevinsko područje Brgud - poslovne zone.

3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjelinei/ili funkcionalnih jedinica

Planirani zahvat u prostoru predstavlja sklop građevina željezničke infrastrukture navedenog dijela željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M203.

Predmetna željeznička pruga namijenjena je željezničkom prometu putnika i roba na međunarodnoj razini, te prometu putnika na gradskoj i prigradskoj razini na dijelu trase od Matulja do Jurdana.

Uz osnovnu namjenu, promet, planiraju se prateći sadržaji, kao što su ugostiteljstvo, trgovina i slično uz kolodvore, kao i nužna infrastruktura i uređaji (objekti za odvijanje kolnog i pješačkog prometa, elektroenergetska postrojenja, signalno sigurnosni uređaji, telekomunikacije, sustavi za informiranje te drugi sustavi, uređaji i oprema u službi odvijanja prometa). U postojećim kolodvorskim zgradama, prostori koji nisu u kolodvorskoj funkciji koriste se za druge namjene, koje se zadržavaju ili prenamjenjuju (stambena, poslovna, ugostiteljsko turistička i druge), pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa.

U sklopu zahvata u prostoru planiraju se sljedeće građevine:

.rekonstrukcija postojećeg kolosijeka željezničke pruge,

.izgradnja drugog kolosijeka na dijelu trase od željezničkog kolodvora Opatija-Matulji do željezničkog kolodvora Jurdani,

.izgradnja druge cijevi tunela Rukavac,

.rekonstrukcija željezničkih kolodvora Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane,

.rekonstrukcija stajališta Rukavac, Jušići, Permani,

.izgradnja stajališta Brgud,

.rekonstrukcija i izgradnja objekata na trasi i križanja s drugim prometnicama: Most Miklavić iznad autoceste Rijeka-Rupa, željeznički nadvožnjak iznad ceste E751, tunel Rukavac i drugi potrebni, cestovni nadvožnjaci i podvožnjaci te pješački nathodnici i pothodnici,

.rekonstrukcija zgrade elektrovučnog postrojenja u Matuljima,

.izgradnja zgrada za smještaj signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja uz kolodvore Jurdani i Šapjane kao i

.izgradnja drugih potrebnih pratećih, prometnih i infrastrukturnih građevina u funkciji zahvata kao i povezivanja i uređenja u odnosu na kontaktna područja zahvata.

4. veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)

Veličina građevine željeznička pruge određena je duljinom dijela dionice kroz područje Općine Matulji, te širinom dvaju kolosijeka i njihovim međusobnim razmacima na pojedinim dijelovima trase, sve unutar utvrđenog koridora željezničke pruge.

Veličina građevina kolodvora i stajališta određena je postojećim stanjem, planiranim obujmom prometa i raspoloživim prostorom unutar koridora željezničke pruge.

Na peronima je potrebno predvidjeti nadstrešnice odgovarajuće dužine.

Veličina građevina za smještaj SS i TK uređaja određena je tehnološkim zahtjevima, te se planira građevinska bruto površina približno 110 do 120 m2.

Minimalni tehnički uvjeti za rekonstrukciju i izgradnju građevina biti će određeni projektnom dokumentacijom, u skladu s ovim Odredbama.

Pri rekonstrukciji postojećih građevina (zgrada) moguće je zadržavanje postojećeg broja etaža i postojeće visine, za zaštićene zgrade broj etaža i visinu odrediti sukladno posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

5. uvjeti za oblikovanje građevine

Oblikovanje trase željezničke pruge usklađuje se s tehničkim zahtjevima prometa i izvedbe te s krajobraznim i ambijentalnim vrijednostima neposrednog okruženja.

Osobito kod izvedbe i rekonstrukcije usjeka i nasipa potrebno je postići vizualno uklapanje u okoliš. Gdje god je to moguće, vidljiva površina pokosa treba biti ozelenjena ili oblikovana kamenom (zidano, gabionima, upotrebom mreže na vidljivoj stijeni ili slično), u sklopu primjerenog sustava zaštite pokosa od erozije. Gdje je nužno pokos osigurati izvedbom armirano-betonske konstrukcije, potrebno je istu oblikovati obradom i raščlambom površine.

Željezničke tunele, osobito ulaze i izlaze iz tunela, potrebno je također oblikovati upotrebom obrade površina, eventualnih nadstrešnica i rasvjete kako bi se intervencija uklopila u krajobraz. Oblikovanje novih ulaza u tunel potrebno je prilagoditi oblikovanju postojećih ulaza u tunel.

Oblikovanje zgrada i pješačkih površina vezanih uz željezničku prugu i deniveliranih prijelaza treba biti kvalitetno, u skladu sa suvremenim principima oblikovanja.

Oblikovanje postojećih građevina kolodvora je pri rekonstrukciji potrebno dodatno uskladiti s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Postavljanje i oblikovanje barijera za zaštitu od buke potrebno je uskladiti s postojećim krajobrazom te obradom i raščlambom površina postići vizualno uklapanje u okoliš.

6. oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Veličina obuhvata zahvata u prostoru određena je duljinom dijela dionice željezničke pruge kroz područje Općine Matulji, te širinom planskog koridora, kako je određeno i prikazano u grafičkom dijelu plana, na kartografskim prikazima br.: 1. Korištenje i namjena površina, 4.4. Građevinsko područje Jurdani, 4.5. Građevinsko područje Jušići, 4.6. Građevinsko područje Kućeli, 4.10. Građevinsko područje Matulji-Mihotići, 4.11. Građevinsko područje Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki, 4.12. Građevinsko područje Rukavac, 4.14. Građevinsko područje Šapjane i 4.17. Građevinsko područje Brgud - poslovne zone.

Obuhvat zahvata se u provedbi usklađuje s parametrima koji slijede iz rezultata geotehničkih ispitivanja i u odnosu na elemente iz detaljnijih geodetskih podloga.

7. smještaj građevina unutar obuhvata zahvata u prostoru

Željeznička pruga s pratećim građevinama, kako je prethodno navedeno, smješta se unutar obuhvata zahvata u prostoru koji je utvrđen planskim koridorom.

Mikrolokacije objekata definirat će se projektnom dokumentacijom.

Trasa postojećeg kolosijeka se zadržava uz mogućnost korekcije pri rekonstrukciji. Novi kolosijek dodaje se uz postojeći, s desne strane, odnosno lijeve na manjim dijelovima trase, u skladu s tehničkim zahtjevima, konfiguracijom terena i ovim Odredbama.

Prateći objekti smještaju se uz trasu pruge, uvažavajući postojeću vrijednu izgradnju, u skladu s tehničkim zahtjevima, konfiguracijom terena i ovim Odredbama.

8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

Površine unutar obuhvata zahvata koje nisu zauzete željezničkim građevinama, moraju se urediti na način da doprinesu kvaliteti okolnog prostora u skladu sa zahtjevima sigurnosti prometa. Van naselja površine je potrebno nakon gradnje sanirati i ozeleniti autohtonim visokim i niskim raslinjem.

Unutar naselja površine uz trasu potrebno je urediti hortikulturno, odnosno sanirati i ozeleniti autohtonim visokim i niskim raslinjem.

Površine vezane na kolodvore i stajališta te druge prateće građevine, uređuju se krajobrazno, uključujući uređenje pješačkih, zelenih te kolnih i parkirališnih površina.

Pješačke površine popločuju se primjerenom oblogom (kamen, opločnici ili slično).

Prostor se oprema primjerenim elementima urbane opreme, kao što su klupe, rasvjetna tijela, ograde, koševi za smeće i slično.

Hortikulturno uređenje planira se prema raspoloživim prostornim mogućnostima. Postojeće zelene površine, osobito visoko raslinje, zadržavaju se gdje je to uklopivo u novo rješenje, te uređuju sadnjom niskog i visokog raslinja autohtonih vrsta te po potrebi novih travnjaka.

Gdje god je moguće, odnosno gdje ima dovoljno raspoloživog prostora, preporuča se sadnja stabala u sklopu parkirališnih površina i uz pješačke i javne površine na kolodvorima i stajalištima.

Kolne površine izvode se dovoljnih dimenzija za potrebe predviđenih manevara, te uređuju primjerenom oblogom (asfalt, opločnici i slično).

Javna parkirališta se planiraju uz kolodvore i stajališta. Potreban broj parkirnih mjesta određuje se sukladno članku 190. ovih Odredbi i prema očekivanom prometu putnika.

Parkirališne površine uređuju se primjerenom oblogom (asfalt, opločnici, travni elementi, makadam i slično). Osnovne dimenzije parkirnih mjesta za automobile iznose najmanje 2,5 x 5,00 m za okomito i koso parkiranje, a 2,00 x 6,00 m za uzdužno. Gdje postoji prostorna mogućnost, potrebno je predvidjeti i zaustavna mjesta (ugibalište) za vozila.

Uređenje površina uz zaštićeni spomenik kulture, kolodvorsku zgradu Opatija-Matulji, potrebno je dodatno uskladiti s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Potrebno je omogućiti pristupačnost prostora i funkcija kolodvora, stajališta i pješačkih prijelaza preko pruge osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima. Planira se propisani broj pristupačnih parkirališnih mjesta unutar parkirališnog prostora, pristupačne pješačke površine te pristupačni prostori ulaza, komunikacija, sanitarija i prijema u zgradama namijenjenim prihvatu putnika.

10. način i uvjeti priključenja građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Sam zahvat u prostoru predstavlja prometnu željezničku infrastrukturu.

Duž trase planira se sustav oborinske odvodnje, u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Duž trase planiraju se elektroenergetski i telekomunikacijski kabeli i uređaji u funkciji željezničkog prometa, s pripadajućim priključcima na mrežu.

Za građevine - kolodvore i stajališta, planiraju se kolni i pješački priključci na javne prometne površine, te priključci na vodoopskrbnu mrežu, fekalnu i oborinsku odvodnju, te elektroenergestku i telekomunikacijsku mrežu, kao i javna, odnosno vanjska rasvjeta.

Za građevine - denivalirane prijelaze, planira se odvodnja oborinskih voda, kao i javna, odnosno vanjska rasvjeta.

Sva javna, odnosno vanjska rasvjeta planira se u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Svi priključci usklađuju se prema posebnim uvjetima nadležnih komunalnih, javnih i inspekcijskih službi.

11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Uz poštivanje općih mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu danih ovim planom, planiraju se sljedeće dodatne mjere:

Javna i vanjska rasvjeta:

Planira se ekološka rasvjeta, tj. sustav uređaja projektiranih na propisani način tako da omogućavaju najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa. U sustavu javne rasvjete moraju se primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.

Zaštita od buke:

Planira se zaštita izgrađenih područja uz prugu od buke (osobito u dijelu trase od Jurdana do Šapjana)primjenom barijera za zaštitu od buke u skladu s proračunom utjecaja ambijentalne buke.

Planira se zaštita objekata u naseljenim područjima u skladu s namjenom, prema projektu zaštite od vibracija i niskofrekventne buke, koji se obvezno izrađuje u sklopu projektne dokumentacije.

Moguće tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće na području zahvata:

Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Primorsko-goranske županije (2012.), željeznički promet predstavlja ugrozu prvenstveno zbog količina prevezenih opasnih tvari, odnosno mogućeg požara, kao i dospijeća opasnih tvari u tlo, vode ili zrak. Pri tome u željezničkom prometu ne postoji ograničenje u količinama opasnih tvari u prijevozu, nego isključivo ovisi o snazi lokomotive, veličini vagona, usponu pruge i sl.

Akcidentne situacije sprječavaju se primjenom potrebnih sigurnosnih mjera tijekom odvijanja prometa (u skladu sa zakonskom regulativom o prijevozu opasnih tvari), te poduzimanjem stalnih mjera prevencije izvanrednih događaja. U slučaju da ipak dođe do akcidenta, primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom negativni utjecaji mogu se spriječiti ili značajno umanjiti.

Ugrožena/osjetljiva područja su željeznički kolodvori Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane, željeznička stajališta Rukavac, Permani i Brgud te naselja Matulji, Rukavac, Jušići, Jurdani, Permani i Šapjane.

Moguće katastrofe i velike nesreće na području zahvata uzrokovane prirodnim opasnostima - olujno ili orkansko nevrijeme:

S obzirom da na području planirane rekonstrukcije pruge puše vjetar velikih brzina - bura, dosežući olujnu do orkansku jačinu, i to u smjeru poprečnom na smjer pružanja pruge, odnosno gibanja vlakova, postoji rizik od prevrtanja vlakova koji prometuju trasom uslijed bočnih sila uzrokovanih vjetrom.

Ostali problemi vezani uz meteorološke uvjete uključuju probleme izazvane većim količinama snijega te zaleđivanje pruge, čijoj pojavi, uz niske temperature, doprinosi vjetar.

Planira se zaštita pruge od bure, izgradnjom građevina za zaštitu od udara vjetra - burobrana, prema projektima na temelju rezultata odgovarajućih ispitivanja.

Na potezima izvedbe (proširenja) visokih usjeka planira se izvedba zahvata kojima se osigurava sigurno odvijanje prometa za vrijeme izvođenja radova (primjenom barijera za zaustavljanje odrona) sukladno geotehničkom elaboratu. Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će trebati osigurati pretpostavljenim zaštitama pokosa usjeka sukladno geotehničkom elaboratu.

Na području iznad usjeka je potrebno osigurati sigurnost građevina izvedbom građevinskih zahvata na osnovu geotehničkog elaborata kao i sigurnost cestovnog prometa postavljanjem zaštitne barijere.

12. ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru

U cilju povećanja sigurnosti i smanjenja broja nesreća, na pojedinim mjestima križanja željezničke pruge s cestovnim prometnicama izvesti će se denivelirani prijelazi za sve sudionike u prometu. Način rješenja pojedinih prijelaza definirat će se sukladno zakonskoj regulativi kojom se uređuje željeznička infrastruktura, odnosno moguća je denivelacija, ukidanje i svođenje i drugih prijelaza ukoliko se pokaže kroz projektno-tehničku dokumentaciju da za to postoje prostorne mogućnosti i ekonomska opravdanost.

Prilazi na sve perone u stajalištima i kolodvorima planiraju se preko pothodnika ili nathodnika. Iznimno, ukoliko denivelacija pješačkog prijelaza preko pruge nije opravdana, obvezno se postavlja osiguranje prijelaza postavljanjem automatsko/mehaničkih uređaja (svjetlosno-zvučnih signala i polubranika).

Rekonstrukcija i uređenje postojeće trase te izgradnja nove pruge planira se na način koji će onemogućiti zasipanje propusta kamenim materijalom, te obuhvatiti izvedbu novih hidrotehničkih objekata koji će kvalitetno prihvatiti, očistiti i otpustiti višak vode u recipijent, s ciljem poboljšanja protoka vodotoka, a time i smanjenja plavljenja pruge i okolnog područja.

Planira se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje uz trasu, s kontroliranim ispuštanjem u prikladne recipijente, u skladu s prethodnim detaljnim istraživanjima.

13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine

Planira se mogućnost etapnog i/ili faznog građenja, u skladu s razvojnim planovima željezničkog sustava.

14. posebni uvjeti

Za sve intervencije na i u neposrednoj blizini zaštićenih kulturnih dobara, osobito kolodvora Opatija-Matulji, te zgrade postrojenja Elektrovučne podstanice Matulji s pokretnim EVP, i blokova upravljanja skretnicama i signalima smještenim u kolodvorskim zgradama Jurdani i Šapjane, mjerodavni su, uz ove Odredbe, posebni uvjeti nadležne konzervatorske službe.

Potrebno je obaviti detaljni terenski pregled kulturne baštine uz trasu pruge. Ukoliko se ustanovi prisutnost drugih objekata kulturne baštine koji su u direktnoj koliziji s trasom drugog kolosijeka koji se dograđuje uz postojeći, uz obavezno istraživanje i dokumentaciju nalaza treba razmotriti mogućnosti izmještanja trase ili preseljenja kulturnog dobra. Za svaki objekt kulturne vrijednosti u neposrednoj blizini trase potrebno je ostvariti oblikovna rješenja koja primjereno interpoliraju spomenute objekte u planirani zahvat.

Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati konzervatorski i arheološki nadzor radova u posebno osjetljivim područjima.

U širem području uz trasu pruge nalazi se Velika jama u Permanima, područje ekološke mreže NATURA 2000, oznake HR2000146, veličine približno 0,78 ha, te je obvezno na temelju Speleoloških i drugih istraživanja utvrditi mogućnost pojave negativnih utjecaja poput onečišćenja, mehaničkog oštećenja te promjena fizikalnih i kemijskih uvjeta u podzemlju kao posljedica rekonstrukcije pruge i korištenja.

15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru

Obvezno se uklanjaju zgrade koje se nalaze unutar minimalnog pružnog pojasa u naseljenom području širine 6m. Zgrade unutar pojasa širine 8 m uklanjaju se ukoliko je to nužno za potrebe manevarskih površina gradilišta. Za sve preostale zgrade u pružnom pojasu cca 8m u projektnoj dokumentaciji će se naći prikladna rješenja s potpornim zidovima i drugim zaštitnim građevinama, sve na način da se na najvećem dijelu pruge osigura pružni pojas u minimalnoj širini od 8m.

Obvezna je provedba geotehničkih istražnih radova i ispitivanja.

Obvezna je primjena projektnih tehničkih rješenja u skladu s rezultatima istražnih radova kako bi se izbjegla pojava klizišta i erozije tla.

Obvezno je prilikom svih zahvata na proširenju nasipa provesti dokazivanje stabilnosti postojećeg nasipa i osigurati stabilnost u svim fazama gradnje. Geotehničkim istražnim radovima treba utvrditi geološku uslojenost i fizikalno mehaničke karakteristike temeljnih slojeva tla, hidrogeološke odnose u podzemlju u zoni utjecaja postojećeg i novog nasipa, građu i fizikalno mehaničke karakteristike gradiva postojećeg nasipa.

Za eventualne radove iskopa miniranjem obvezno je izraditi projekt miniranja, na osnovu kvalitetnih projektnih parametara koje treba dobiti provedbom istražnih radova na terenu i u laboratoriju, a koji sadrži dodatne mjere zaštite i definiranje programa mjerenja utjecaja miniranja na okolne objekte, te kriterije dopuštenih utjecaja miniranja, odnosno parametre i tehnologiju miniranja vezane za zaštitu pojedinih okolnih građevina.

Pri izvedbi planiranog zahvata potrebno je za uklanjanje postojećih zgrada i građevina drugih namjena na trasi pruge, osigurati kompenzaciju sukladno važećim propisima.

Koridor željezničke pruge utvrđuje kontinuirano, izvan građevinskih područja kao i unutar građevinskih područja svih namjena, gdje se granice građevinskih područja ne prilagođavaju granici koridora, već se određuju uvjeti za realizaciju zahvata unutar planiranog koridora neposrednom provedbom PPUO Matulji.

Do ishođenja lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka te pratećih građevina pruge, u koridoru se ne mogu utvrđivati uvjeti za druge zahvate, izuzev prometnih građevina i zahvata za koje je HŽ Infrastruktura dala suglasnost.

Sukladno Pravilniku o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN 93/10), odnosno važećem propisu koji pokriva isto područje, planira se prostor namijenjen prvenstveno za rekonstrukciju i izgradnju pruge, čija širina od osi kolosijeka iznosi najmanje 10 m na svaku stranu (donosno ukupno najmanje 20 m)

Članak 43.

U Članku 197. prvi stavak se briše, drugi stavak postaje prvi stavak, treći stavak postaje drugi stavak i četvrti stavak postaje treći stavak.

Članak 44.

U Članku 223. nakon prvog stavka dodaju se novi drugi i treći stavak koji glase:»Iz TS 110/20 kV Matulji potrebno je u smjeru zaobilaznice i autoceste izgraditi nove podzemne vodove za kvalitetno napajanje potrošača na zaobilaznici i autocesti i napajanje ostalih budućih potrošača koji će se pojaviti u neposrednoj blizini zaobilaznice i autoceste. Novi podzemni vodovi iz ovog stavka mogu se graditi neposrednom provedbom ovog plana, a njihova trasa odredit će se projektnom dokumentacijom.

Ako se trafostanice grade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2m, s osiguranim direktnim ili posrednim pristupom na javnu površinu.«

Dosadašnji drugi stavak postaje četvrti stavak u kojem se na kraju brišu riječi: »uz ishodovanje lokacijske dozvole

Dosadašnji treći stavak postaje peti stavak, četvrti stavak postaje šesti stavak, peti stavak postaje sedmi stavak i šesti stavak postaje osmi stavak.

Članak 45.

U Članku 237. peti stavak se mijenja i glasi: »Na području obuhvata ovog plana nalazi se:

.područje očuvanja značajno za ptice (POP) :

-HR10000018 Učka i Ćićarija,

.područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

-HR2000601 Park prirode Učka,

-HR2000051 Jama nad Zasten,

-HR2000146 Velika špilja u Permanima i

-HR2001435 Snježnica pod Lisinom.

Nakon petog stavka dodaju se šesti i sedmi stavak koji glase:

»Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN br. 15/14), odnosno važećem propisu koji pokriva isto područje

Svi planirani zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. Stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 80/13), odnosno važećem propisu koji pokriva isto područje

Članak 46.

U Članku 262. prvi, drugi i treći stavak se brišu.

U četvrtom stavku koji postaje prvi stavak prva riječ se briše.

Peti stavak postaje drugi stavak.

Članak 47.

U Članku 284. prvi i drugi stavak se mijenjaju i glase:

»Posebnu zaštitu izvora vode za piće potrebno je provoditi tako da se kod planiranja i izvođenja zahvata na područjima zona sanitarne zaštite vode za piće primijene mjere zabrane i ograničenja zahvata te mjere zaštite za dopuštene zahvate sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta («Narodne novine« broj 66/11 i 47/13), Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije broj 12/05 i 2/11) - IV zona, odnosno važećim propisima koji pokriva isto područje.

Unutar IV zone sanitarne zaštite dopušteni su svi zahvati u prostoru, koji nisu u suprotnosti s odredbama Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji, a mjere zaštite se provode sukladno navedenoj Odluci.«

Članak 48.

U Članku 285. prvi stavak se briše.

Drugi stavak koji postaje prvi stavak mijenja se i glasi:

»U naselju Matulji se sklanjanje stanovništva planira u postojećim skloništima te u podrumskim prostorijama u vlastitim kućama, kao i u odgovarajućim prostorima u kojima je moguće provesti osnovne radnje na hermetizaciji prostora i osigurati uvijete za kraći boravak

Treći stavak postaje drugi stavak.

Četvrti stavak se briše.

Članak 49.

Članak 288. se mijenja i glasi:

»Na prostoru Općine Matulji planira se provedba mjera zaštite od požara koje se temelje na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

Za zaštitu od požara se na području obuhvata ovog plana primjenjuju slijedeće mjere:

1. Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Matulji, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:

-austrijsku numeričku metodu TRVB 100 ili drugu općepriznatu metodu - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

-austrijsku numeričku metodu TRVB N138 i N139 - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, za specijalizirane trgovačke prostore, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

-DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

2. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih cesta ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i 142/03).

4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

5. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN. br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

6. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

7. Temeljem članka 27. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) izraditi elaborat zaštite od požara za zahtjevne građevine (građevine skupine 2).

8. Potrebno je ishoditi suglasnost, temeljem čl. 28. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 92/10), kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

9. Prilikom projektiranja i gradnje garaže, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TRVB N106

Članak 50.

Nakon Članka 289. dodaje se naslov koji glasi: »8.6.4. Mjere zaštite i spašavanja kod rekonstrukcije postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka te pratećih građevina PostojećE željezničkE pruge od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica i Članak 289.a koji glasi:

»Postojeća željeznička pruge od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-Šapjane - rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka te pratećih građevina, predstavlja ugroženu krupnu infrastrukturu.

Pruga je ugrožena od štetnog djelovanja voda, olujnog i orkanskog nevremena, destabilizacije terena potresa, požara i tehničko tehnoloških nesreća.

Mjere zaštite od potresa određuju se prema člancima 286. i 287. ovih odredbi.

Mjere zaštite od požara određuju se prema člancima 288. i 289. ovih odredbi.

Mjere zaštite od štetnog djelovanja voda

Rekonstrukciju i uređenje postojećih objekata te izgradnju novog kolosijeka pruge potrebno je izvesti na način da se onemogućiti zasipanje propusta kamenim materijalom, te izvedbom novih hidrotehničkih objekata koji će kvalitetno prihvatiti, očistiti i otpustiti višak vode u recipijent, čime je potrebno osigurati poboljšanje protoka vodotoka, a time i smanjeno plavljenje pruge i okolnog područja.

Mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta - vjetra

Pri planiranju i gradnji željeznice je potrebno na osnovu analize prostorne raspodjele smjera i brzine vjetra i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija na području planiranog zahvata te procijeniti rizik od prevrtanja vlakova uslijed djelovanja sila od bočnog udara vjetra. Sukladno tome potrebno je primijeniti mjere zaštite pruge od vjetra (bure) izgradnjom građevina za zaštitu od udara vjetra - burobrana, prema projektima izrađenim na temelju rezultata odgovarajućih ispitivanja, te ograničenjem brzine vlaka i drugim potrebnim preventivnim mjerama.

Mjere zaštite od destabilizacije terena

Prije izrade glavnog projekta potrebno je izvesti potrebne istražne radove i primijeniti potrebna tehnička rješenja kako bi se problem destabilizacije terena izbjegao.

Na potezima izvedbe (proširenja) visokih usjeka planira se izvedba zahvata kojima se osigurava sigurno odvijanje prometa za vrijeme izvođenja radova (primjenom barijera za zaustavljanje odrona) sukladno geotehničkom elaboratu. Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost treba osigurati zaštitama pokosa usjeka sukladno geotehničkom elaboratu.

Na području iznad usjeka je potrebno osigurati sigurnost građevina izvedbom građevinskih zahvata na osnovu geotehničkog elaborata kao i sigurnost cestovnog prometa postavljanjem zaštitne barijere.

Mjere zaštite od tehničko-tehnološke nesreće u prometu

U fazi projektiranja željezničke infrastrukture potrebno je predvidjeti zahvate kojima se izravno se utječe na smanjenje broja nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge, odnosno broja nesreća s ljudskim žrtvama koje su uzrokovane vozilom u pokretu.

Pri tome se za rješavanje križanja željezničke pruge s drugim prometnicama u pravilu predviđaju tehnička rješenja denivelacija ili svođenja svih postojećih željezničko- cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge a na stajalištima / kolodvorima izgraditi perone s pothodnicima.

Vjerojatnost nastanka izvanrednih akcidentnih situacije kod prijevoza i skladištenja opasnih tvari potrebno je smanjiti primjenom potrebnih sigurnosnih mjera tijekom odvijanja prometa (u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07).

Za slučaj nastanka akcidenta prilikom prijevoza i/ili skladištenja opasnih tvari, potrebno je izraditi plan intervencija kako bi se primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom, negativni utjecaji spriječili ili značajno umanjili, te kako bi se smanjio rizik od onečišćenja zraka, tla i voda, a eventualne posljedice svele na najmanju moguću mjeru.

Mjere upozoravanja i uzbunjivanja

U slučaju bilo koje vrste ugroza operateri koji prevoze opasne tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112.

Upozoravanje stanovništva slučaju neposredne opasnosti obavlja se propisanim jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje prema Uredbi o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje (Narodne novine Republike Hrvatske 13/06).

Priopćenja se emitiraju putem sirena (elektroničke sirene) koje se lociraju u naseljima, putem razglasnih uređaja i elektroničkih medija

Članak 51.

U Članku 290. nakon prvog stavka dodaje se drugi stavak koji glasi:

»U koridoru postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-Šapjane, do ishođenja lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka te ostalih građevina, ne mogu se utvrđivati uvjeti za druge zahvate, izuzev prometnih građevina i zahvata za koje je HŽ Infrastruktura dala suglasnost.«

Članak 52.

U Članku 292. prvom stavku u prvoj alineji oznaka: »R21« se briše.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Elaborat II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Matulji izrađen je u četiri (4) izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji.

Po jedan izvornik čuva se u:

-Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja,

-Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Opatija,

-Pismohrani Općine Matulji.

Članak 54.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA:350-01/14-01/13

UR.BROJ:2156-04 -01-16-98

Matulji, 20. listopada 2016.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI

Predsjednik
Mladen Prenc dr.med. v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr