Općina Mošćenička Draga, koju zastupa načelnik Ratko Salamon, dr. med.
Javna vatrogasna postrojba Opatije (kao poslodavac), koju zastupa
zapovjednik Gordan Filinić s jedne strane
Sindikat vatrogasaca Rijeka, Sindikalna podružnica JVP Opatija (u daljnjem
tekstu: Sindikat), koju zastupa povjerenik Sindikalne podružnice Marino Brnčić
s druge strane,
Članak 1.
Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Poslodavac i
Sindikat, u ime svojih članova.
Članak 2.
Prava koja su uređena odredbama ovog Ugovora a vrijede za bračnog druga,
odnose se na izvanbračnog druga i životnog partnera.
Izrazi koji se u ovom Ugovoru koriste za osobe u muškom rodu uporabljeni su
neutralno te se odnose na muške i ženske osobe.
Članak 3.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale, niti bile poznate u
trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi
Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će
drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
Članak 4.
Na zasnivanje radnog odnosa, raspoređivanje radnika, prava i obveze iz
radnog odnosa i prestanaka radnog odnosa primjenjuju se odredbe Zakona o radu,
Zakona o vatrogastvu, Pravilnika o radu i sistematizaciji radnih mjesta.
Članak 5.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se utvrditi probni rad.
-četiri mjeseca za radnike više i visoke stručne spreme.
Probni rad može se iznimno produžiti za onoliko vremena koliko je radnik bio
opravdano odsutan s rada.
Članak 6.
Radniku iz stavka 1. ovoga članka radni odnos
prestaje zadnjeg dana probnog rada.
Ako se odluka o prestanku radnog odnosa ne donese u roku iz stavka 1. ovoga članka smatra se da je radnik zadovoljio na probnom
radu.
Članak 7.
Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za
samostalni rad za koji se školovao pod uvjetom da ima najmanje srednju stručnu
spremu vatrogasnog ili drugog tehničkog smjera.
Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka sklapa se
na određeno vrijeme.
Članak 8.
Pripravnički staž može trajati najviše 12 mjeseci.
Članak 9.
Ukoliko pripravnik ne završi prekvalifikaciju u roku navedenom u ugovoru o
radu, odnosno ne položi stručni ispit ili provjeru
znanja prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg dana roka za
prekvalifikaciju, stručni ispit ili provjeru znanja.
Ukoliko pripravnik iz prethodnog stavka nije pristupio ispitu iz opravdanih
razloga, pripravnički staž može se produžiti za onoliko vremena koliko je
potrebno da se omogući polaganje ispita odnosno provjere znanja.
Odluku iz stavka 2. ovoga članka donosi zapovjednik
JVP Opatija.
Članak 10.
Poslodavac je dužan omogućiti pripravniku da u roku izvrši svoje obveze po
ugovoru o radu.
Članak 11.
Pripravnik ne može samostalno bez nadzora obavljati poslove za koje se
osposobljava.
Pripravniku se određuje stručna osoba koja će
pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu mora biti
uručen.
STRUČNI ISPIT
Članak 12.
Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.
Pripravnik mora od strane poslodavca dobiti ispitni
program i ispitnu literaturu.
PROVJERA ZNANJA
Članak 13.
Pripravnik koji nije dužan položiti stručni ispit pred završetak
pripravničkog staža pristupa provjeri znanja pred ispitnom komisijom.
Pripravnik koji je upućen na prekvalifikaciju nakon
završene prekvalifikacije ne pristupa provjeri znanja.
Članak 14.
Ispitnu komisiju iz prethodnog članka osniva zapovjednik, a čine je tri
člana od kojih jedan mora biti neposredni rukovoditelj
pripravnika.
Članovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i
pripravnik.
S pripravnikom za kojeg je ispitna komisija utvrdila da je uspješno obavio
pripravnički staž zasniva se radni odnos na neodređeno
vrijeme ako postoji potreba i mogućnost za prijem novog radnika.
Zapošljavanje iz prethodnog stavka vrši se bez oglašavanja slobodnog radnog
mjesta.
Ako pripravnik ne položi pripravnički ispit (stručni ispit ili provjeru
znanja) u prvome pokušaju ima pravo polagati još jednom u roku koji ne može
biti kraći od 15 dana, ako ni tada ne položi, prestaje mu radni odnos istekom
posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
III. RADNO VRIJEME
PUNO RADNO VRIJEME
Članak 15.
Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.
NEPUNO RADNO VRIJEME
Članak 16.
Ugovor o radu može se izuzetno sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada
priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada, ne zahtijeva rad u punom
radnom vremenu.
Pravo na plaću i druga materijalna prava (jubilarna
nagrada, regres, božićnica i slično) koja se primjenjuju na radnike sukladno
odredbama ovog Ugovora utvrđuju se i isplaćuju razmjerno radnom vremenu na koje
je zaposlen.
PREKOVREMENI RAD
Članak 17.
Prekovremeni rad može se uvesti u skladu s odredbama Zakona o radu i ovog
Ugovora.
Prekovremeni rad pojedinog radnika može trajati duže od
180 sati godišnjeg zakonskog ograničenja ali ne smije trajati duže od 250 sati
godišnje.
Radi izbjegavanja prekovremenog rada, poslodavac može izvršiti određene
kadrovsko-organizacijske mjere, odgovarajuću preraspodjelu radnog vremena i
druge mjere.
Ukoliko se unatoč poduzetim mjerama u poslovnoj godini ostvari veći broj
sati od punog radnog vremena, poslodavac ih je dužan
nadoknaditi, sukladno važećim propisima o prekovremenom radu.
NOĆNI RAD
Članak 18.
Rad u vremenu između 22,00 sati uvečer i 06,00 sati
idućeg dana smatra se noćnim radom.
RASPORED RADNOG VREMENA
Članak 19.
Radno vrijeme radnika raspoređuje se u pet radnih dana,
od ponedjeljka do petka.
Radno vrijeme iz prethodnog stavka u pravilu je jednokratno.
Radno vrijeme zbog specifičnosti vatrogasne službe raspoređuje se po
zapovjedi zapovjednika u smjenski rad.
Zaposlenici koji su raspoređeni u smjenski rad, rade u četiri (4)
organizacijske jedinice, tj. četiri smjene.
Radno vrijeme utvrđuje se unutar 24 sata u dvije smjene:
-I. smjena u vremenu od 7 do 19 sati;
-II. smjena u vremenu od 19 do 7 sati.
Zapovjednik mora obavijestiti radnike o rasporedu ili
promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u
slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
PRERASPODJELA RADNOG VREMENA
Članak 20.
Zapovjednik ili ovlaštena osoba može, ako to narav
posla zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme preraspodijeliti tako da tijekom
jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili
nepunoga radnog vremena.
Ako je radno vrijeme preraspodjeljeno, prosječno radno vrijeme tijekom
jednog mjeseca ne smije biti duže od punog radnog
vremena.
Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.
Prilikom donošenja odluke o preraspodjeli radnog vremena poslodavac je dužan
savjetovati se sa Sindikatom.
EVIDENCIJA NAZOČNOSTI NA RADU
Članak 21.
O nazočnosti na radu vodi se evidencija.
Evidencija podrazumijeva vrijeme dolaska i odlaska sa
rada, izlazak iz kruga poslovnih prostorija te druge evidencije iz oblasti rada
(bolovanje, godišnji i dr.).
IV. ODMORI I DOPUSTI
STANKA
Članak 22.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koja se ubraja u
radno vrijeme.
Članak 23.
Radnik koji radi u smjenama ima pravo na odmor
(stanku) propisanu rasporedom smjenskog rada u trajanju od najmanje 2 x 30
minuta koja se ubraja u radno vrijeme.
Vrijeme stanke utvrđuje zapovjednik u skladu sa
potrebama posla.
DNEVNI I TJEDNI ODMOR
Članak 24.
Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva
uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 25.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od
najmanje 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je neophodno da radnik radi na dane tjednog
odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
GODIŠNJI ODMOR
Članak 26.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na
plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najviše 35 radnih
dana.
Prava na godišnji odmor radnik se ne može odreći,
niti mu se ono može uskratiti.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u
visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
Članak 27.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na
minimalni broj dana iz prethodnog članka dodaju dani godišnjeg odmora prema
sljedećim pojedinačnim mjerilima:
a) s obzirom na uvjete rada
-rad na poslovima s otežanim ili
posebnim uvjetima rada 3 dana
-rad u smjenama ili redoviti rad
subotom, nedjeljom, blagdanima i u
neradnim danima određenim zakonom 2 dana
b) s obzirom na složenost poslova:
-poslovi za koje je uvjet NSS 1 dan
-poslovi za koje je uvjet SSS 2 dana
-poslovi za koje je uvjet VŠS ili VSS 4 dana
c) s obzirom na dužinu radnog staža
-od 1 do 3 godine 1 dan
-od 3 do 5 godina 2 dana
-od 5 do 10 godina 3 dana
-od 10 do 15 godina 4 dana
-od 15 do 20 godina 5 dana
-od 20 do 25 godina 6 dana
-od 25 do 30 godina 7 dana
-iznad 30 godina 8 dana
d) s obzirom na posebne socijalne uvjete
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim
maloljetnim djetetom (smatra se dijete do 18. godine života) 2 dana
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako
daljnje maloljetno dijete još po 1 dan
-samohranom roditelju maloljetnog djeteta 3 dana
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta
s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana
-osobi s invaliditetom 3 dana
e) s obzirom na ostvarene rezultate rada
-ako je prosjek ocjena u razdoblju od
godine dana
-iznad 10 2 dana
-iznad 12 3 dana
-iznad 15 4 dana
-iznad 17 5 dana
Ukupan broj radnih dana, primjenom kriterija iz
prethodnog stavka ovog članka ne može prelaziti 35 radnih dana za radnike koji
rade na poslovima za koje se obračunava staž u uvećanom trajanju.
Radnik kojemu se staž ne računa u uvećanom trajanju ima pravo na godišnji odmor u trajanju do najviše 30 radnih dana.
Članak 28.
Radniku, koji sukladno zakonskim propisima radi na
poslovima na kojima je priznat staž s povećanim trajanjem ima pravo na najmanje
30 radnih dana godišnjeg odmora i onda kada mu je zbroj dana godišnjeg odmora
utvrđen člankom 26. i 27. ovog
Ugovora manji od 30 dana.
Članak 29.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote,
nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni
liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 30.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg
odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora donosi zapovjednik, vodeći računa o želji
svakog radnika.
Plan godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 30. travnja
tekuće godine.
Članak 31.
Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
-ime i prezime radnika,
-radno mjesto,
-ukupno trajanje godišnjeg odmora,
-vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak 32.
Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora za svakog pojedinog radnika
donosi se odluka o korištenju godišnjeg odmora najmanje 15 dana
prije korištenja godišnjeg odmora.
Članak 33.
Protiv odluke o korištenju godišnjeg odmora radnik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor
zapovjedniku.
Članak 34.
Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dijelovima ako je ostvario pravo na godišnji odmor u
trajanju dužem od 10 dana.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio mora biti u
trajanju od najmanje 10 radnih dana neprekidno i mora
se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji
odmor ako ne postigne drugačiji pisani dogovor sa zapovjednikom.
Radnik koji je ostvario pravo na godišnji odmor u
trajanju kraćem od 10 dana, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i
iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće
kalendarske godine.
Članak 35.
Neiskorišteni godišnji odmor radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije
do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine a sukladno
općim propisima o radu.
Članak 36.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom
zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o
tome obavijestiti zapovjednika najmanje tri dana prije.
Članak 37.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi
izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.
Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi zapovjednik JVP Opatija.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje
godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje
korištenja godišnjeg odmora.
Članak 38.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova
prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se
putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je radnik
koristio u polasku i povratku iz mjesta stanovanja do mjesta u kojem je
koristio godišnji odmor u trenutku prekida, prema propisima o naknadi troškova
za službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za radnika zbog
odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom
dokumentacijom.
PLAĆENI DOPUST
Članak 39.
Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće
(plaćeni dopust), ukupno najviše 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u
sljedećim slučajevima:
-sklapanje braka 5 radnih dana
-rođenje djeteta 5 radnih dana
-smrti člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj, očuh i maćeha, brat ili sestra, pastorčad i posvojenici, dijete bez roditelja
uzeto na uzdržavanje, posvojitelj i osoba koju je prema zakonu radnik dužan
uzdržavati) 5 radnih dana
-smrti djeda ili bake, unuka, roditelja supružnika,
snahe ili zeta, ostalih srodnika u pravoj liniji i njihovih supružnika 2 radna
dana
-selidbe izvan mjesta stanovanja 3 radna dana
-selidbe u mjestu stanovanja 1 radni dan
-teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta
stanovanja 3 radna dana
-sudjelovanje na vatrogasnim susretima, seminarima
obrazovanju za vatrogasne aktivnosti i dr. u slučajevima izvan vatrogasne
službe u JVP Opatija 3 radna dana
-nastup na kulturnim i sportskim priredbama 2 radna
dana
-sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,
obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana
-element. nepogoda prilikom kojih je nastala šteta
po imovinu radnika 5 radnih dana
-za svako dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni
slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o
broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće
(plaćeni dopust) i u drugim opravdanim slučajevima po odluci zapovjednika.
Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote,
nedjelje, neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u
svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom
provedenim na radu.
Članak 40.
Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Članak 41.
Odluku o pravu korištenja dopusta uz naknadu plaće donosi poslodavac na temelju pisanog zahtjeva radnika.
Članak 42.
Ako okolnost iz članaka 39. ovoga Ugovora nastupi u
vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog
privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na
plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju,
osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.
NEPLAĆENI DOPUST
Članak 43.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30
dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da
neće izazvati teškoće u obavljanju poslova JVP Opatija, a osobito:
-radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili
stana,
-njege člana uže obitelji,
-liječenja na osobni trošak,
-sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama,
-vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
Neplaćeni dopust može se odobriti za:
-pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi, do 5 dana
-pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili
na fakultetu, do 10 dana
-sudjelovanje na stručnim seminarima i
savjetovanjima, do 5 dana
-pripremanje i polaganje ispita zbog stjecanja posebnih znanja i vještina
(učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.) do 2 dana
Kad to okolnosti zahtijevaju, može se radniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju dužem od 30 dana.
Članak 44.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa
ili u vezi s radnim odnosom.
V. NAKNADA ŠTETE
UVJETI I NAČINI SMANJIVANJA I
OSLOBAĐANJA OD NAKNADE ŠTETE
Članak 45.
Naknade štete smanjit će se pod uvjetom da šteta
nije učinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete i ako je poduzeo
sve da se šteta otkloni:
-ako se šteta može u cijelosti ili djelomično
otkloniti radom u JVP Opatija i sredstvima JVP Opatija,
-ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada bi ga osobito teško
pogodila, ili
-ako se radi o starijem zaposleniku ili samohranom
roditelju ili skrbniku, ili
-ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga
članka iznosi najmanje 20%, a zaposlenik se može i u cijelosti osloboditi od
naknade štete.
Štetu uzrokovanu odlaskom na intervenciju i na
samoj intervenciji nastalu iz nužde zbog spašavanja života i zdravlja ljudi i
materijalnih dobara na sredstvima JVP Opatija i sredstvima drugih osoba
podmiruje poslodavac.
Štete iz prethodnog stavka počinjene iz grubog nemara podmiruje radnik koji
je štetu uzrokovao.
VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA
Članak 46.
U slučaju kada radnik daje otkaz dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od 30 dana, ako s poslodavcem ili osobom koju on za to
ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Svakom radniku kojemu otkazuje poslodavac, ako razlog otkaza nije skrivljen
ponašanjem radnika, a kojem se ne mogu ponuditi drugi odgovarajući poslovi i
radni zadaci ili koji po isteku roka na koji je imenovan ne bude ponovno
izabran, ili se ne može rasporediti na druge odgovarajuće poslove i radne
zadaće sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, utvrđuje se otkazni
rok i to:
-najmanje dva tjedna ako je u radnom odnosu proveo manje od
godinu dana,
-mjesec dana ako je u radnom odnosu proveo dvije
godine,
-dva mjeseca ako je u radnom odnosu proveo dvije do pet godina,
-tri mjeseca ako je u radnom odnosu proveo pet godina,
-četiri mjeseca ako je u radnom odnosu proveo deset godina,
-pet mjeseci ako je u radnom odnosu proveo petnaest godina,
-šest mjeseci ako je u radnom odnosu proveo dvadeset i više godina.
Radnik kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog otkaza, ima
pravo na otpremninu u visini jedne njegove prosječne
neto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog
odnosa, za svaku godinu radnog staža u JVP Opatija i pravnim prednicima.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije
isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je
isplaćivana umanjena plaća uz naknadu preostalog dijela prema posebnim
propisima, za izračun otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je
radio u punom radnom vremenu.
Otpremnina iz stavka 3. ovog članka isplatit će se
radniku posljednjeg dana radnog odnosa.
Pravo na otpremninu iz stavka 3. ovog
članka ostvaruje radnik nakon dvije godine neprekidnog radnog odnosa kod
poslodavca.
OTPREMNINA PRILIKOM ODLASKA
U MIROVINU
Članak 47.
Radniku koji odlazi u starosnu mirovinu pripada pravo na
neto otpremninu u iznosu od tri njegove prosječne neto plaće isplaćene mu u
prethodna tri mjeseca.
Otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 dana po
prestanku radnog odnosa.
Radniku koji stekne uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu poslodavac može
ponuditi sedam njegovih prosječnih neto plaća isplaćenih mu u prethodna tri
mjeseca radi odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu.
Ponuda poslodavca mora biti dana u pisanom obliku
najkasnije 30 dana prije stjecanja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, a
radnik se o njoj mora očitovati u pisanom obliku u roku od 15 dana od primitka
ponude, u protivnom gubi pravo na ponuđeni iznos.
Radniku koji nije prihvatio ponudu poslodavca iz stavka 3. ovog članka, a u skladu s stavkom 4. ovog
članka, prilikom odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto
otpremninu u iznosu od tri njegove prosječne neto plaće isplaćene mu u
prethodna tri mjeseca.
Članak 48.
Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje
prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu
prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine
koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili ostvaren
određeni mirovinski staž.
STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA
Članak 49.
U smislu ovog Ugovora kao staž kod istog poslodavca podrazumijeva se staž u
JVP Opatija i njenim pravnim prednicima.
OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM
PONAŠANJEM RADNIKA I IZVANREDNI OTKAZ
Članak 50.
Poslodavac može redovito otkazati radniku primjenom instituta otkaza
uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ako utvrdi da je radnik povrijedio
obveze iz radnog odnosa.
Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se:
-neizvršavanje obveza iz ugovora o radu,
-nezakonito raspolaganje sredstvima,
-zlouporabe i prekoračenja ovlasti,
-nesvrsishodno raspolaganje sredstvima,
-povreda propisa iz oblasti zaštite od požara,
zaštite na radu i sl,
-odavanje tajnih podataka,
-iznašanje neistinitih navoda o JVP Opatija,
-zloupotreba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,
-odbijanje izvršenja poslova,
-rad u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem
opojnih sredstava i droga,
-krađa novca, materijala, sirovina, dokumenata i sl,
-zlouporaba investicijskih studija i intelektualnog vlasništva,
-prikrivanje uočenih nepravilnosti u radu,
-neopravdano zakašnjavanje na posao,
-ugrožavanje dostojanstva žena i muškaraca na
poslu,
-sudjelovanje u tučnjavi,
-izazivanje nereda,
-neopravdani izostanak s rada tri i više radnih dana
uzastopce,
-ponašanja radi kojeg je tri puta izrečena kazna zbog
-neopravdanog izostanka s rada,
-nepravilnog rukovanja strojevima i opremom,
-neizvršavanja ili nemarnog izvršavanja radnih
obaveza,
-povrede radne discipline utvrđene općim aktom JVP.
Zbog kršenja obveza iz stavka 2. ovoga članka
poslodavac može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za
činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Radnik i poslodavac imaju pravo na opravdani razlog
za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez
poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog
osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne
činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka,
nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od
petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz
temelji.
Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete.
VII. PLAĆA
PLAĆA
Članak 51.
Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću.
Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenata složenosti poslova radnog
mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Osnovica za izračun plaće po satu iznosi 15,48 kuna
brutto.
Koeficijenti složenosti utvrđeni su sistematizacijom radnih mjesta unutar
JVP Opatija i prikazani su u tablici koja je sastavni dio ovoga Ugovora.
Dodaci na osnovnu plaću su:
-dodatak za posebne uvjete rada 20% (samo za radnike na
poslovima sa posebnim uvjetima rada),
-dodatak za pasivno dežurstvo,
-stimulativni dodatak,
-dodatak za uspješnost na radu,
-druga uvećanja plaće.
Osnovna plaća pripravnika umanjuje se za 20%.
Članak 52.
Ugovorne strane obvezuju se svake godine u rujnu započeti, a najkasnije do
donošenja proračuna za iduću godinu završiti pregovore o osnovici za izračun
plaće u idućoj godini.
Članak 53.
O osnovici za obračun plaće strane Ugovora sklapaju sporazum.
Članak 54.
Pod pojmom prosječna neto plaća iz ovog Ugovora podrazumijeva se prosječna
mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenome u pravnim osobama Republike
Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Članak 55.
Stimulativni dio plaće iznosi od 0 - 20 % i obračunava
se na osnovnu plaću.
Visinu stimulativnog dijela za zaposlenike donosi zapovjednik, a visinu
stimulativnog dijela plaće zapovjednika donosi Upravno vijeće.
Stimulativni dio plaće za mjesec u kojem se radnik nalazi na
bolovanju ili godišnjem odmoru duže od 12 radnih dana isti je kao i prethodni
mjesec.
UVEĆANJA PLAĆE
Članak 56.
Osnovna plaća radnika u JVP Opatija uvećat će se:
-za rad noću 50%
-za prekovremeni rad 50%
-za rad subotom 35%
-za rad nedjeljom 35%
-za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%
Ako radnik radi na blagdane, te neradne dane
utvrđene zakonom ima pravu na plaću uvećanu za 100%.
Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu
(pripravnosti za rad), radniku će se isplatiti 5 % satnice redovnog rada u
tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva. Uvećanje plaće iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Smjena koja zamjenjuje službujuću smjenu je pasivno dežurna.
Umjesto povećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može
koristiti slobodne dane ukoliko operativne potrebe poslodavca to omogućavaju,
prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1: 1,5
(1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada) te se u tom
slučaju donosi odluka u kojoj se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih
dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
Radnik sam odlučuje da li će koristiti slobodne
dane s osnova prekovremenog rada ili će tražiti uvećanje plaće s te osnove.
ISPLATA PLAĆE
Članak 57.
Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec.
Plaća se isplaćuje do 15-og dana u mjesecu za
protekli mjesec.
Poslodavac će radniku, prilikom isplate plaće,
uručiti obračun plaće.
Ako Poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću,
dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti
obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.
Članak 58.
Na zahtjev radnika poslodavac je obavezan iz plaće radnika obustavljati i
podmirivati povremene obveze radnika prema trećim osobama ako se njihovo
dospijeće podudara s dospijećem plaće.
Radnik ima pravo izabrati banku preko koje će mu se
isplaćivati plaća.
DODACI ZA USPJEŠNOST NA RADU
Članak 59.
Za ostvarene natprosječne rezultate rada, za izum i tehnološka unapređenja
radniku se može isplatiti nagrada.
Za spašavanje života prilikom vatrogasne intervencije prilikom čega se
ugrožava život radnika, radniku se dodjeljuje zahvalnica JVP Opatija i novčana
nagrada.
Nagrade iz stavka 1. i 2. ovoga
članka isplaćuje se radniku na Dan Sv. Florijana.
Prijedlog za dodjelu nagrade iz stavka 2. ovoga
članka daje neposredni rukovoditelj akcije gašenja uz pisano obrazloženje
zapovjedniku JVP Opatija.
Upravno vijeće odobrava i utvrđuje visinu nagrade iz stavka 1. i 2. ovoga članka na prijedlog
zapovjednika JVP Opatija.
VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA
SLUČAJEVI KADA RADNIKU PRIPADA PRAVO
NA NAKNADU PLAĆE
Članak 60.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove
plaće isplaćene za prethodni mjesec za razdoblje u kojemu ne radi zbog:
-plaćenog dopusta,
-državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih
zakonom, obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje ga je
uputio poslodavac,
-obrazovanja za potrebe sindikalnih aktivnosti odobrenog od
strane poslodavca,
-prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili
uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u
visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
NAKNADA ZA VRIJEME BOLOVANJA
Članak 61.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja prva 42 dana,
za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plaće u visini 95% od
osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Ako je radnik odsutan s rada 43 dana i duže, za
invalide rada 8 dana i duže pripada mu razlika između naknade za bolovanje koje
prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka
1. ovoga članka, ali najduže još 30 dana.
Slučajevi u kojima naknada plaće iznosi 100 % od
osnovice za naknadu plaće utvrđeni su propisima o zdravstvenom osiguranju.
REGRES ZA KORIŠTENJE GODIŠNJEG
ODMORA
Članak 62.
Radniku pripada pravo na regres za korištenje
godišnjeg odmora.
Isplata regresa izvršit će se u cijelosti
jednokratno najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora, za sve
radnike koji su stekli pravo na godišnji odmor.
Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio
godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa razmjerno broju mjeseci
provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg
odmora.
Radnik koji naknadno stekne pravo na godišnji odmor
ima pravo na isplatu istog iznosa regresa kao i radnik iz prethodnog stavka
ovoga članka.
Visinu regresa za godišnji odmor utvrđuje Upravno vijeće.
JUBILARNA NAGRADA
Članak 63.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u JVP Opatija i to
za navršenih:
-10 godina 0,5 prosječne mjesečne neto plaće,
-15 godina 1,0 prosječna mjesečna neto plaća
-20 godina 1,5 prosječne mjesečne neto plaće,
-25 godina 2,0 prosječne mjesečne neto plaće,
-30 godina 2,5 prosječne mjesečne neto plaće,
-35 godina 3,0 prosječne mjesečne neto plaće,
-40 godina 3,5 prosječne mjesečne neto plaće.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga
članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu, a najranije 30 dana
prije stjecanja prava na isplatu.
U radni staž radnika uračunava se i staž kojeg je radnik proveo na radu kod pravnog prednika JVP Opatija, uz uvjet da nije
došlo do prekida u radnom stažu.
POTPORE
Članak 64.
Član kućanstva radnika ima pravo na potporu u
slučaju:
-smrti radnika 5 prosječnih mjesečnih
ili u povodu koji izgubi život u obavljanju
obavljanja rada neto plaća
-smrti radnika troškovi pogreba u visini
stvarnih troškova, a najviše
do 2 prosječne mjesečne neto plaće
Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti
supružnika, djeteta, roditelja, očuha ili maćehe, pastorčadi, posvojenika i
posvojitelja u visini 1 prosječne mjesečne neto plaće.
Radnik ima pravo na potporu, jedanput godišnje, po
svakoj osnovi u slučaju:
-bolovanja dužeg od 90 dana kao 1 prosječna
posljedica operativnog zahvata ili mjesečna
dugotrajnih terapija (kemoterapija, neto plaća,
zračenja, zbog psihičkog
poremećaja i sl.)
-nastanka teškog invaliditeta 2 prosječne
na radu radnika mjesečne
neto plaće,
-nastanka teškog invaliditeta radnika, 1 prosječna
maloljetnog djeteta ili mjesečna
supružnika radnika neto plaća,
-za otklanjanje posljedica elementarne 1 prosječna
nepogode mjesečna neto plaća,
-za rođenje djeteta 1 prosječna mjesečna plaća.
Teškim invalidom u smislu ovog članka smatra se osoba s utvrđenim fizičkim ili mentalnim invaliditetom višim od 70%, što dokazuje
rješenjem nadležne službe.
Radnik, dijete ili supružnik ostvaruje pravo na
pomoć, jedanput tijekom kalendarske godine, za operativne zahvate, liječenje,
nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije pokriveno
osnovnim, privatnim ni dopunskim zdravstvenim osiguranjem, uz mišljenje nadležnog
liječnika u visini stvarnih troškova, a najviše do visine 2 prosječne mjesečne
neto plaće.
Članak 65.
Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci,
odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika koji je izgubio život u obavljanju
ili u povodu obavljanja rada, mjesečno isplatiti pomoć i to:
-za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto plaće,
-za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječne mjesečne
neto plaće,
-za dijete do redovno završene srednje škole 90% prosječne mjesečne neto
plaće.
Maksimalan mjesečni iznos koji mogu primati osobe iz stavka 1. je 8.000,00 kuna bez obzira na broj djece i uzrast djece.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na
pomoć ako ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti radnika.
PRAVO OBITELJI RADNIKA U SLUČAJU
SMRTI RADNIKA
Članak 66.
Za radnika, koji u obavljanju ili povodom
obavljanja vatrogasne djelatnosti izgubi život, troškovi sahrane podmirit će se
sukladno članku 28. Zakona o vatrogastvu.
U slučaju smrti radnika, koji izvan obavljanja vatrogasne djelatnosti izgubi
život, obitelj radnika ima pravo na naknadu za pokriće
troškova pogreba u visini stvarnih troškova, ali najviše do visine dvije
prosječne mjesečne neto plaće.
PRAVO RADNIKOVA DJETETA NA DAR U
PRIGODI DANA SV. NIKOLE
Članak 67.
Ugovorne strane sporazumne su da će poslodavac
radniku za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće
godine navršava 15 i manje godina starosti u prigodi Dana svetog Nikole
isplatiti iznos u visini maksimalnog iznosa na koji se prema poreznim propisima
ne plaća porez, najkasnije do 5. prosinca tekuće
godine.
Pravo na isplatu ima roditelj preko kojeg je dijete
zdravstveno osigurano ukoliko su oba zaposlenici ustanove na koje se
primjenjuje ovaj kolektivni ugovor odnosno ukoliko je jedan roditelj zaposlenik
Grada Opatije ili druge ustanove Grada Opatije koja ostvaruje pravo na dar
djetetu iz stavka 1. ovog članka.
Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog članka ima radnik koji je u radnom odnosu u ustanovi
minimalno šest mjeseci i na dan isplate.
BOŽIĆNICA
Članak 68.
Radnicima u JVP Opatija za Božićne blagdane pripada božićnica.
Visinu božićnica utvrđuje Upravno vijeće.
Pravo na isplatu božićnice ima radnik koji je u
radnom odnosu u ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan kada se isplaćuje
božićnica i to razmjerno broju mjeseci provedenih u radnom odnosu.
USKRSNICA
Članak 69.
Radnicima u JVP Opatija povodom Uskrsa pripada uskrsnica.
Uskrsnicu određuje Upravno vijeće.
Pravo iz stavka 1. ima radnik koji je u radnom
odnosu u ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan ostvarivanja prava.
DNEVNICA I NAKNADA TROŠKOVA
PUTOVANJA
Članak 70.
Za službeno putovanje radniku pripada:
-naknada prijevoznih troškova u visini stvarnih izdataka,
-dnevnica u visini maksimalnog iznosa na koji se
prema posebnim propisima kojim se utvrđuju naknade, potpore, nagrade, dnevnice
i druga primanja na koja se ne plaća porez,
-troškovi noćenja u visini stvarnih izdataka, odnosno u visini utvrđenoj
posebnim propisima kojima se utvrđuju naknade, potpore, dnevnice i druga
primanja.
Za vrijeme provedeno na službenom putovanju svaka
24 sata kao i u trajanju od 12 do 24 sata radniku pripada puna dnevnica.
Za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 8 do
12 sati pripada 1/2 dnevnice.
Članak 71.
Radniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo
pripada dnevnica u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća
porez, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod
uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za
korisnike državnog proračuna.
TERENSKI DODATAK
Članak 72.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca, područja djelovanja vatrogasne
postrojbe radnik ima pravo na terenski dodatak u
visini iznosa utvrđenih posebnim propisom kojim se određuju naknade, potpore,
nagrade, dnevnice i druga primanja na koja se ne plaća porez na dohodak.
Terenski dodatak se radniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u
mjesecu, za idući mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.
NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT
Članak 73.
Naknada za odvojeni život pripada radniku kada je upućen na
službu ili na rad izvan sjedišta poslodavca duže od mjesec dana, a obitelj mu
ostaje u istom mjestu stanovanja ili boravišta u kojem se do tada nalazila, u
visini iznosa utvrđenih posebnim propisom o neoporezivim iznosima naknada,
dnevnica i potpora.
NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA
Članak 74.
Svakom radniku bit će isplaćena naknada troškova
prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom u 100% visini troškova izdataka
prema cijeni mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.
U slučaju kada radnik odsustvuje s posla radi korištenja godišnjeg odmora,
bolovanja i sl., naknada za prijevoz isplatit će se
srazmjerno broju dana provedenim na poslu u tom mjesecu.
U slučaju kada radnik radi potrebe posla mora dolaziti na
radno mjesto izvan svoje smjene, naknada za prijevoz isplatiti će mu se
srazmjerno broju dolazaka na posao u tom mjesecu.
Pravo na naknadu troškova prijevoza nema radnik
koji ima službeno vozilo u stalnom korištenju.
U slučaju kada se, uslijed promjene mjesta prebivališta ili
promjene mjesta rada, tijekom mjeseca, promjene uvjeti za određivanje visine
naknade za prijevoz (druga prijevozna zona) naknada se utvrđuje srazmjerno
broju dana i visini mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.
Naknada troškova prijevoza isplaćuje se u roku iz članka 57. Ugovora.
NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG
AUTOMOBILA
Članak 75.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe,
ima pravo na naknadu stvarnih troškova u najvišem
iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.
IX. ZAŠTITA I SIGURNOST RADNIKA
ZAŠTITA NA RADU
Članak 76.
Poslodavac će poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika,
uključujući i mjere sprečavanja rizika na radu, pružanje informacija i
osposobljavanje radnika za siguran rad te brigu za potrebnu organizaciju i
pripadajuća zaštitna sredstva uključujući i osobna zaštitna sredstva
pridržavajući se Zakona o radu, Pravilnika o radu, Pravilnika o zaštiti na radu
i drugih općih akata koji uređuju to područje.
OSIGURANJE RADNIKA
Članak 77.
Poslodavac je dužan osigurati djelatnike od
posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i
u slobodnom vremenu tijekom 24 sata i to za slučaj:
. smrti uslijed nezgode - 75.000 kn,
. smrti uslijed bolesti - 37.000 kn,
. trajni invaliditet uslijed nezgode - 150.000 kn.
Preslika police osiguranja prilog je ovog Ugovora.
Poslodavac je dužan savjetovati se sa sindikatom
prije zaključenja nove police osiguranja.
ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 78.
Poslodavac je dužan osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost radnika na radu.
Poslodavac će poduzeti sve mjere nužne za zaštitu
života te sigurnost i zdravlje radnika uključujući njihovo osposobljavanje za
siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim
mjerama zaštite na radu.
Članak 79.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao
i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na
koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama
koje mu je osigurao poslodavac.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti
svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji
položaj zbog takvog postupka u odnosu na druge radnike i mora uživati zaštitu
od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili
pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i
zdravlja ljudi i imovine.
X. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
ZABRANA OTKAZIVANJA ZBOG PRIVREMENE
NESPOSOBNOSTI ZA RAD
Članak 80.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je
obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
Zabrana iz prethodnog stavka ne utječe na prestanak
ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.
PRAVO POVRATKA NA PRETHODNE POSLOVE
Članak 81.
Radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na
radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg ovlaštena osoba, odnosno
tijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove koje je
prethodno radio ili druge odgovarajuće poslove.
OBVEZA OBAVJEŠĆIVANJA O PRIVREMENOJ
NESPOSOBNOSTI ZA RAD
Članak 82.
Radnik je dužan što je prije moguće obavijestiti poslodavca o privremenoj
nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana.
Ako zbog opravdanih razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz prethodnog
stavka, dužan je to učiniti što prije, a najkasnije u roku od
tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.
PRAVO ZAPOSLENJA NA DRUGIM POSLOVIMA
Članak 83.
Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod zaposlenika postoji
smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invaliditeta,
poslodavac je dužan, uzimajući u obzir i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno
tijela, ponuditi zaposleniku druge poslove za koje je on sposoban, koji, što je
više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je zaposlenik prethodno
radio.
Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove
sposobnosti zaposlenika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti
sve što je u njegovoj moći da zaposleniku iz prethodnog stavka osigura poslove.
Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka
mora biti u pisanom obliku.
Radnicima raspoređenima na drugo radno mjesto
uslijed profesionalne bolesti ili ozljede na radu unutar JVP Opatija i
radnicima koji tijekom obavljanja službe obole, a koji više ne mogu obavljati
poslove po Zakonu o vatrogastvu, zadržavaju koeficijente i način obračuna plaće
radnog mjesta koje su dotad obnašali.
PREDNOST PRI STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU
Članak 84.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio
od profesionalne bolesti, ima prednost pri stručnom osposobljavanju i
školovanju koje organizira poslodavac, za poslove koje može obavljati po ocjeni
ovlaštene osobe, odnosno tijela.
OTKAZ U SLUČAJU SMANJENE RADNE
SPOSOBNOSTI ILI NEPOSREDNE OPASNOSTI
OD NASTANKA INVALIDNOSTI
Članak 85.
Poslodavac može otkazati radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost
ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo
uz prethodnu suglasnost sindikata.
Sindikat će poslodavcu dati suglasnost na otkaz
ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći
da radniku iz prethodnog stavka osigura odgovarajuće poslove, odnosno dokaže da
je radnik odbio raspoređivanje na poslove koji odgovaraju njegovim
sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.
Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost
može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.
OTPREMNINA U SLUČAJU OZLJEDE NA RADU
ILI PROFESIONALNE BOLESTI
Članak 86.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno
koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i
oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom
iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.
Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenja na
ponuđenim mu poslovima, nema pravo na otpremninu.
XI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 87.
Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti obvezatno se donose u
pisanom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku te
se dostavljaju radniku.
Članak 88.
Odlučujući o izjavljenom prigovoru radnika na
odluku iz članka 87. ovoga Ugovora zapovjednik je
dužan prethodno razmotriti mišljenje sindikata, ako to zahtijeva radnik.
Ako sindikat ne dostavi mišljenje u roku od 5 dana,
postupak se nastavlja bez razmatranja mišljenja sindikata.
Članak 89.
Ako poslodavac zbog tehničkih ili organizacijskih
razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otpustiti najmanje petero
radnika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
Na program zbrinjavanja viška radnika iz stavka 1. ovoga
članka primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška radnika poslodavac je dužan
prethodno se savjetovati sa sindikatom.
XII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak 90.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu
svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike
Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.
Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno
organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.
Članak 91.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje
provoditi sukladno Ustavu, konvencijama međunarodne organizacije rada i ovom
Ugovoru.
Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili
imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
Članak 92.
Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje
sljedeće uvjete:
-prostoriju za rad i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih
sastanaka,
-pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugih
raspoloživih tehničkih pomagala,
-umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i
ostvarivanje ili zaštitu prava radnika,
-ostale stručne ili tehničko-administrativne usluge
koje su sindikatu potrebne za normalno obavljanje njegove zadaće, uključujući i
sredstva prijevoza,
-obračun i ubiranje sindikalne članarine te njeno
prosljeđivanje na račun sindikata, a po potrebi i drugih davanja preko
isplatnih lista,
-izvješćivanje članstva putem oglasnih ploča i podjelu tiska.
OBAVJEŠĆIVANJE
Članak 93.
Poslodavac je dužan i to pravodobno, istinito i cjelovito, a najmanje svaka
3 (tri) mjeseca obavijestiti Sindikat o:
-stanju i rezultatima poslovanja,
-razvojnim planovima i njihovom utjecaju na
gospodarski i socijalni položaj radnika,
-kretanju i promjenama u plaćama,
-zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za njihovo
poboljšanje,
-drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.
OBVEZA SAVJETOVANJA PRIJE DONOŠENJA ODLUKE
Članak 94.
Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora sa sindikalnim povjerenikom savjetovati o namjeravanoj
odluci te mora istome priopćiti podatke važne za donošenje odluke i
sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.
Važnim odlukama iz ovoga članka smatraju se osobito odluke:
-o donošenju te izmjeni i dopuni Pravilnika o radu,
-o planu i mjerama zapošljavanja, odnosno smanjivanja broja zaposlenih,
-o pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama za radnika, a mogu
proisteći kao posljedica prenošenja ugovora na novog
poslodavca,
-o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i
sigurnosti na radu,
-o uvođenju nove tehnologije te promjene u
organizaciji i načinu rada,
-planu godišnjih odmora,
-o rasporedu radnog vremena,
-o noćnom radu,
-o naknadama za izume i tehnička unapređenja,
-o donošenju programa zbrinjavanja viška radnika.
Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije
donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka i o tome
pisano obavijestiti istog.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni
predstavnik Sindikata može, najduže u roku osam dana od dostave odluka iz
stavka 2. ovog članka poslodavcu dati primjedbe, u
protivnom se smatra da Sindikat nema primjedbi na planiranu odluku.
Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije
donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka te
sindikalnom povjereniku dostaviti odgovor na primjedbe.
SUODLUČIVANJE
Članak 95.
Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost Sindikata donijeti odluku o:
-otkazu sindikalnom povjereniku,
-otkazu radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti,
-imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci
zaposlenika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u
skladu sa zakonom.
Članak 96.
Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve
sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po
osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku od
8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti
Sindikat. Poslodavac je dužan primiti na razgovor
sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja
sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku djelatnika.
PROVOĐENJE MJERA ZAŠTITE NA RADU
Članak 97.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni
povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
-primati primjedbe radnika na primjenu propisa i
provođenje mjera zaštite na radu,
-biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o
zapažanjima radnika,
-pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da
su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija
učiniti,
-staviti prigovor na inspekcijski nalaz i
mišljenje,
-svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na
siguran način.
ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA
Članak 98.
Sindikalnog povjerenika za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci po
isteku obnašanja sindikalne dužnosti, bez suglasnosti Sindikata poslodavac ne
smije:
-otkazati mu ugovor o radu,
-premjestiti na nepovoljnije mjesto rada,
-premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove,
-pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede radne dužnosti,
-pozvati na odgovornost, niti na bilo koji drugi
način staviti u nepovoljniji položaj obzirom na druge radnike.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje
Predsjedništvo Sindikalne podružnice, u rokovima i postupku propisanom Zakonom
o radu.
Članak 99.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za
obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Poslodavac sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, dužan je omogućiti i izostanak s rada, uz
naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja,
seminara, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu.
XIII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak 100.
U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog
ugovora ili drugog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika
industrijske akcije (kolektivni radni spor) između potpisnika ovog Ugovora koje
ne bi bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak
mirenja.
Članak 101.
Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.
Mirovno vijeće ima 3 člana:
-jedan predstavnik poslodavca,
-jedan predstavnik sindikata ili njegova udruga,
odnosno udruga više razine,
-jedan član, koji je ujedno predsjednik Mirovnog vijeća, kojeg izabiru stranke
u sporu s liste koju utvrdi Gospodarsko-socijalno vijeće.
Članak 102.
Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog
jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 5 (pet) dana od
dana pokretanja postupka mirenja.
Članak 103.
U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će
navedene prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne
obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog
nagodbe.
Članak 104.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate prijedlog nagodbe.
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima
pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
XIV. ŠTRAJK
Članak 105.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozivati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja
gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat primjenjuje sindikalna pravila o
štrajku.
Članak 106.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije pet dana prije početka štrajka.
U pismu kojem se najavljuje štrajk moraju se najaviti razlozi za štrajk,
mjesto, način provedbe, dan i vrijeme štrajka.
Članak 107.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka
moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i
imovine.
Članak 108.
Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat mora
objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne
smije prekidati.
Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose
pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka sa ciljem da se omogući
nužni rad i obnavljanje rada neposredno nakon završetka štrajka te obavljanje
poslova koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja
ili osobne sigurnosti pučanstva.
Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka
ne postigne sporazum u roku od 15 dana od dana dostave
prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se
utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 101. ovoga
Ugovora.
Pravila je arbitraža dužna donijeti u roku od 15
dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje poslova iz stavka 1. ovog članka do dana okončanja postupka mirenja, postupak
utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak 109.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od
predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se
strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori u svrhu
mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na
rad za vrijeme štrajka.
Članak 110.
Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću, osim
doplatka za djecu, mogu se smanjiti razmjerno sudjelovanju u štrajku.
Na sudionika štrajka koji obavlja poslove utvrđene Pravilima o poslovima
koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka ne primjenjuju se odredbe stavka
1. ovoga članka.
Članak 111.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u njemu
sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu obveza iz radnog
odnosa.
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u
štrajku, organiziranim sukladno odredbama ovoga Ugovora, a niti smije biti ni
na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.
Članak 112.
Ugovorne strane suglasne su da poslodavac može od
nadležnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno
odredbama ovoga Ugovora, zakona ili drugih propisa.
XV. SOCIJALNI MIR
Članak 113.
Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovog Ugovora obvezuju se na socijalni mir.
Izuzetno, dozvoljen je štrajk radi solidarnosti uz najavu, prema odredbama
ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja
sindikalne potpore zahtjevima radnika u drugoj djelatnosti.
XVI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA
Članak 114.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora, ugovorne strane
imenuju Zajedničku komisiju u roku od mjesec dana od
stupanja na snagu Ugovora.
Komisija ima šest članova, od kojih svaka ugovorna
strana imenuje tri. Dva predstavnika imenuje gradonačelnik Grada Opatije, a
trećega sporazumno ostali osnivači JVP Opatija.
Komisija donosi pravilnik o radu.
Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja
glasova odlučuje glas predsjednika Komisije.
Predsjednika Komisije biraju ugovorne strane naizmjenično između sebe, svakih 12 mjeseci.
Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.
Sjedište Komisije je pri upravnom tijelu Grada Opatija nadležnom za
kadrovske poslove.
Do imenovanja nove Komisije, njene poslove obavlja postojeća Komisija.
Komisija je zadužena za tumačenje odredaba Ugovora, daje prijedloge za
izmjenu spornih članaka, prati izvršenje Ugovora a u slučaju kršenja njegovih
odredbi izvještava strane Ugovora.
Ugovorne strane razmotrit će slučajeve sustavnog
kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za
njegovu provedbu.
Komisija je dužna na pisani zahtjev za tumačenje
odredbi Kolektivnog ugovora odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 115.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni zastupnici
ugovornih strana.
Članak 116.
Ovaj Ugovor važi do 4. veljače 2018. godine.
Ovaj Ugovor smatra se sklopljenim na dodatne dvije
godine bez provedbe ponovnog postupka sklapanja, ukoliko niti jedna ugovorna
strana najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1. ovog
članka ne obavijesti drugu stranu da se tome protivi.
U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor ostaju na
snazi odredbe ovoga Ugovora kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak
radnog odnosa, a najduže 3 mjeseca od isteka roka na koji je sklopljen, odnosno
isteka otkaznog roka.
Članak 117.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora
pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili
dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o
postupku mirenja.
Članak 118.
Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza
drugoj strani.
Razlog za otkaz su promijenjene okolnosti koje nisu postojale, niti bile
poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, a radi kojih jedna od strana ne bi
mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj bilo izuzetno otežano.
Članak 119.
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora, ugovorne strane će
započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
Članak 120.
Svaka stranka podmiruje svoje troškove u svezi s izradom ovog Ugovora.
Članak 121.
Radnik koji je do početka primjene Aneksa broj IV Kolektivnom ugovoru za
radnike u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Opatija (SN PGŽ 3/16, u nastavku: Aneks
broj IV) stekao pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta
za neprekinuti radni staž ostvaren u JVP Opatija, zadržava stečeni koeficijent
složenosti poslova radnog mjesta bez daljnjeg uvećanja po toj osnovi, i to za
navršenih:
-od 25 do 29 godina 2%,
-od 30 do 34 godine 3%,
-od 35 i više godina 4%.
Osobe koje su do početka primjene Aneksa broj IV počele ostvarivati pomoć
sukladno odredbama čl. 66. Kolektivnog ugovora za radnike u Javnoj vatrogasnoj
postrojbi Opatija (SN P-GŽ 44/12) zadržavaju stečena prava propisana dosadašnjim
člankom 66. Kolektivnog ugovora.
Članak 122.
Iznimno od čl. 70. stavka
1. alineje 2. Ugovora, u 2016. godini
svakom radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica u
visini od 50% maksimalnog iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća
porez.
Članak 123.
Ugovorne strane zajednički utvrđuju da je Sporazum o osnovici za obračun
plaće u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Opatija (KLASA: 120-01/15-01/10, URBROJ:
2156/01-03/ 01-16-1 od 26.01.2016. g.) važeći te se
primjenjuje za razdoblje kako je njime određeno.
Članak 124.
Stupanjem na snagu ovog Ugovora, prestaje važiti
Kolektivni ugovor za radnike u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Opatija (SN P-GŽ
44/12, 2/13, 42/13, 42/14 i 3/16).
Članak 125.
Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od 20. rujna 2016. godine.
Ovaj ugovor sklapa se u 14 jednakih primjeraka. Svaka ugovorna strana
zadržava po dva primjerka, dok Grad Opatija dodatna dva primjerka upućuje
nadležnom tijelu na registraciju.Nakon potpisivanja ovaj se Ugovor objavljuje u
»Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
KLASA: 112-10/16-01/03
URBROJ: 2156/01-03/01-16-6
Opatija, 9. rujna 2016. godine
ZA SINDIKAT ZA GRAD OPATIJU
Povjerenik sindikalne
podružnice Gradonačelnik
Marino Brnčić, v.r. Ivo Dujmić, v.r.
ZA JVP OPATIJA ZA OPĆINU LOVRAN
Zapovjednik Načelnik
Gordan Filinić, v.r. Alan Sanković, v.r.
ZA OPĆINU MATULJI
Načelnik
Mario Ćiković, v.r.
ZA OPĆINU
MOŠĆENIČKA DRAGA
Načelnik
Ratko Salamon, dr. med., v.r.
