SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIV. - broj 22. Utorak, 30. kolovoza 2016.
OPĆINA VRBNIK

28.

Na temelju odredbe članka 109. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Protornog plana uređenja Općine Vrbnik (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 22/12 i 2/14) i članka 42. Statuta Općine Vrbnik (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/09, 33/09, 15/13 i 25/13), a uz pribavljeno Mišljenje Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije KLASA:350-02/14-10/6, URBROJ:69- 04/7-16-14 od 31.3.2016. da su II izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Vrbnik usklađene s Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 32/13) i Suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Uprava za prostorno uređenje,pravne poslove i programe Europske unije KLASA: 350-02/16-11/17, URBROJ: 531-05-16- 06 od 4. kolovoza 2016., Općinsko vijeće Općine Vrbnik, na svojoj 17. sjednici održanoj 23. kolovoza 2016. godine, donijelo je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Vrbnik

A. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1)Donose se II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Vrbnik (u daljnjem tekstu:Plan).

(2)Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom II. Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Vrbnik, izrađen i ovjeren od tvrtke JURCON PROJEKT d.o.o. iz Zagreba, Gotalovečka 4A.

(3)Plan se donosi za područje Općine Vrbnik, kao jedinice lokalne samouprave, a granica prostornog obuhvata prikazana je na svim kartografskim prikazima ovog Plana.

Članak 2.

(1)Plan se sastoji od elaborata koji prema Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/ 13, u daljnjem tekstu: Zakon) sadrži slijedeće dijelove:

-Tekstualni dio (odredbe za provođenje plana) s općim prilozima,

-Grafički dio

-Obvezni prilozi

(2)Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Vrbnik ( u daljnjem tekstu:Odluka), koja sadrži izmjene i dopune odredbi za provođenje PPUO Vrbnik, opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade te o izrađivaču prostornog plana.

(3)Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze, koji zamjenjuju odgovarajuće kartografske prikaze važećeg Prostornog plana uređenja Općine Vrbnik:

1.Korištenje i namjena površina - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

2.Infrastrukturni sustavi i mreže - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

3.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

4.3A Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

5.3B Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite - II: izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

Građevinska područja:

6.4.1.Vrbnik - II.izmjene i dopune (MJ1:5.000)

7.4.2.Uvala Potovošće, Uvala Sv. Juraj- II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000)

8.4.3.Risika, Uvala Petrina, Uvala Melska - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000)

9.4.3.1.Uvjeti uređenja kampa Katlov (T3-1)
(MJ 1:1000)

10.4.3.2. Uvjeti uređenja kampa Dragičev (T3-2)

11.4.4.Garica, Donja Garica, Kampelje (MJ 1:5.000) - II. izmjene i dopune

12.4.5.Mestinjak, Mali Drmuni (MJ 1:5.000) -
II. izmjene i dopune

(4) Obvezni prilozi sadrže:

-Obrazloženje prostornog plana

-Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

-Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana

-Zahtjeve i mišljenja iz članka 90. i 105. Zakona o prostornom uređenju

-Izvješća o prethodnoj, javnoj, ponovnoj i II. ponovnoj raspravi

-Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

-Sažetak za javnost

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

U Prostornom planu uređenja Općine Vrbnik (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 16/04, 43/07 i 53/07-ispr., u daljnjem tekstu: PPUO Vrbnik) članak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Programske smjernice za izmjenu i dopunu Plana odnose se na:

-redefiniranje opsega izgrađenog i neizgrađenog dijela građevnog područja svih općinskih naselja te sukladno istom korekcija područja posredne provedbe Plana (UPU i DPU), te redefiniranje smjernica za izradu planova nižeg reda. Preispitati uvjete gradnje i smještaja u domeni neposredne provedbe Plana za svako naselje posebno.

Općina Vrbnik

-proširenje građevinskog područja

Ovim izmjenama Plana predviđeno je proširenje građevinskog područja naselja sukladno već zaprimljenim primjedbama građana i u okviru zakonskih normi članka 50. Zakona o prostornom uređenju i gradnji za područje ZOP-a

-redefiniranje opsega i programa gospodarskih (poslovnih),komunalno-servisnih (poput npr.groblja), sportsko-rekreacijskih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti unutar i izvan naselja, te sukladno zakonskim odredbama i izvan GP naselja.

-redefiniranje uvjeta gradnje i smještaja građevina javne i društvene namjene

-proširenje eksploatacijskog polja Garica i redefiniranje statusa eksploatacijskog polja Zakojnica

-redefiniranje obalnog područja u dijelu luka županijskog i lokalnog značaja

-redefiniranje dijela komunalne infrastrukturne mreže

-Određivanje dodatnih smjernica u dijelu posredne provedbe plana (UPU)

-preispitivanje koridora prometne i infrastrukturne mreže na državnoj, lokalnoj I županijskoj razini te usklađenje istih s PPPGŽ

-preispitivanje uvjeta zaštite u domeni zaštite prirode i zaštite kulturnog naslijeđa

-redefiniranje uvjeta gradnje i smještaja programa,sadržaja i građevina izvan građevinskih područja naselja

-usklađivanje granice obuhvata plana s administrativnim granicama Općine Vrbnik (Kampelje prema Korniću)

(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Općine Vrbnik određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj («Narodne novine« 90/92 i 58/93). Područje Općine Vrbnik nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora.

(3) Statistička naselja u sastavu Općine Vrbnik su: Vrbnik, Risika, Garica i Kampelje.«

Članak 4.

»U Članku 2. podnaslov 2.1. mijenja se i glasi:

2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju«

Podnaslov 2.2.2. mijenja se i glasi :2.2.2. Građevine stambene namjene u neposrednoj provedbi Plana

Podnaslov 2.2.3. briše se

Podnaslov 2.2.4. mijenja se i glasi: 2.2.4. Građevine gospodarske namjene u neposrednoj provedbi Plana

Podnaslov2.2.5. mijenja se i glasi: 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u neposrednoj provedbi Plana

Podnaslov 2.2.6. briše se

Podnaslov 2.2.7. mijenja se i glasi: 2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi u neposrednoj provedbi Plana

Podnaslov mijena se i glasi:4.1. Skolstvo - Predskolske i skolske ustanove

Podnaslov mijenja se i glasi: 4.2. Sport i rekreacija

Podnaslov mijenja se i glasi: 4.3. Zdravstvo i socijalna skrb

Podnaslov mijenja se i glasi: 4.4. Kultura

Podnaslov mijenja se i glasi 4.5. Vjerske građevine

Iza podnaslova 5.1.1. dodaje se podnaslov koji glasi:

5.1.1a. Nerazvrstane ceste

Podnaslov 5.3. mijenja se i glasi:5.3. Vodnogospodarska infrastruktura

Podnaslov mijnaj se i glasi 5.3.3. Uređenje vodotoka i drugih voda

Podnaslov mijenja se i glasi 5.3.4. Navodnjavanje i melioracijska odvodnja

Iza podnaslova podnaslova 8.6.2. dodaju se podnaslovi:

8.6.2a. Mogući izvori tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

8.6.2b. Mjere koje omogućavaju zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta, erozije tla i klizišta

8.6.2c. Mjere koje omogućavaju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (kritična infrastruktura)

8.6.2d. Mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite

8.6.2e. Mjere zaštite od epidemija i epizotija»

Članak 5.

»U članku 3. točka 5. briše se.

Točka 7. mijenja se i glasi: Površine za izdvojene namjene - površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su:

-gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i ugostiteljsko-turistička)

-sportski centri (golf igrališta i ostali sportski centri)

-groblja i

-gospodarenje otpadom.

Točka 8. briše se.

Točka 9. mijenja se i glasi: »Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u jesu građevine smještene unutar građevinskog područja naselja ili na površinama za izdvojene namjene - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, sportske, rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1), turistička naselja (T2), kampovi-autokampovi (T3),

Točka 13. mijenja se i glasi: Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

Točka 14. mijenja se i glasi: Potkrovljem se smatra prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije može biti najviše 1,20 m, a može se koristiti u stambene ili poslovne svrhe.

Točka 17.mijenja se i glasi: Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kad su iste konstruktivni dio podzemne etaže: U izgrađenost građevne čestice ne ulaze:

-ukopane etaže, septičke taložnice, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren i konstruktivno odvojeni od građevine

-vanjske komunikacije i terase koje nisu konstruktivni dio podzemne etaže, ako su u razini terena na kojem se nalaze odnosno maksimalno 0,6 m uzdignute od zaravnatog terena

-parkirališta, otvorena igrališta bez tribina, školska igrališta, dječja igrališta i sl.

-otvoreni bazeni za individualne potrebe i potrebe društvene namjene uzdignuti od zaravnatog terena do 1,0 m

Točka 24. mijenja se i glasi: Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

-reljef, vode, zelenilo;

-veliki nagib terena-više od 12%;

-posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

-karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

-ambijentalne vrijednosti;

-veličina i izgrađenost građevnih čestica;

-način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

-komunalna oprema;

-opremljenost komunalnom infrastrukturom;

-druge vrijednosti i posebnosti.

Točka 25. mijenja se i glasi:

25. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su:

-I.minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.

-II.optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim minimalno uređenog zemljišta, i ostale elemente opremanja (plinoopskrba, DTK, i drugo).

Sva građevinska područja u Općini Vrbnik moraju imati minimalnu kategoriju uređenosti.«

1.UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE
POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE VRBNIK

Članak 6.

»U članak 4. stavak 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja.

Izvan građevinskih područja može se graditi na građevinskim zemljištima i na prirodnim površinama.«

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 7.

U članku 5. riječ »lokalnog« zamijenjuje se rječju »županijskog«.

1.2.POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA
IZDVOJENE NAMJENE

Članak 8.

»Članak 7.mijenja se i glasi:

(1) Ovim Prostornim planom određuju se sljedeća građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

a) gospodarska namjena:

.poslovne zone (K) - pretežito uslužne, manje proizvodne, komunalno-servisne, koje obuhvaćaju sljedeće zone na području Općine Vrbnik:Mestinjak- istok (K12), Mali Drmuni (Vrbnik) (K22), Zabrda (Vrbnik),

.ugostiteljsko-turistička namjena (T):

-zone hotela s pratećim sadržajima trgovačke, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene (T1), koje obuhvaćaju sljedeće zone na području Općine Vrbnik:Uvala Petrina (Risika) (T13)-kapaciteta maksimalno 550 ležajeva, zone turističkih naselja (T2), koje obuhvaćaju sljedeće zone na području Općine Vrbnik: naselje u uvali Melska (Risika) (T2 5 )-do 450 ležajeva; uvala sv. Juraj (T26) do 480 ležajeva i uvala Potovošće u naselju Vrbnik (T27)-do 360 ležajeva;

-zone kampova (T3) - Kamp: T31 Risika (Katlov) 0,54 ha, do 75 ležajeva i. - Kamp: T32 Risika - (Dragićev), do 5 ha, do 600 ležaja

b) groblja (G) uz naselja Vrbnik (G1), Risiku (G2) i Garica (G3).

c) reciklažno dvorište za komunalni otpad (OK) i odlagalište građevinskog otpada (OG) na području Treskavca

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000, te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.«

Članak 9.

»Članak 8. mijenja se i glasi:

(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:

-površina predviđenih za infrastrukturne koridore, i

-površina predviđenih za infrastrukturne građevine.

(1a)Površine za infrastrukturu razgraničuju se na:

-površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti u funkciji kopnenog (ceste, optički kabeli, i dr.), vodnog (luke, pristaništa, sidrišta, i dr.) i zračnog prometa (helidromi, i dr.);

-površine za građevine vodnogospodarskog sustava, vodozahvat i prijenos vode,akumulacija, vodocrpilišta (podzemna i nadzemna), akumulacija za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, uređaj za pročišćavanje i ispust sustava za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje; i

-površine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju (trafostanice, rasklopna postrojenja, elektrovučna postrojenja) i prijenos (dalekovodi, i dr.).

(2) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno.«

Članak 10.

»Članak 12. mijenja se i glasi:

(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni na slatkovodne vodene površine na kopnu i morske površine.

(3) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

(4) Slatkovodne vodene površine na kopnu razgraničavaju se na vodotoke, akumulaciju i sve veće lokve.

(5) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

.prometne površine (unutrašnji plovni putevi),

* površine za građenje (građevinska područja)

-luka otvorena za javni promet - luka županijskog značaja Vrbnik i privezišta u sklopu građevinskog područja naselja za potrebe lokalnog stanovništva),

.građenje izvan građevnog područja

-luka otvorena za javni promet- luka lokalnog značaja Sv. Marak

-Površine namijenjene rekreaciji - rekreacijsko područje - u sklopu kojih su određeni lokaliteti uređenih kupališta (UPL) i prirodnih plaža (PPL) To su površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji, a prostire se duž obale, u širini od cca 300 metara.

-Plaže su određene kao površine na kopnu i na moru, u sklopu ili izvan građevinskog područja naselja i/ili izdvojene ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene. Iz rekreacijskih područja izuzete su površine i lokaliteti određeni za pomorski promet i lokaliteti priveza u sklopu ugostiteljsko - turističkih zona.

.ostale morske površine

-obuhvaćaju more izvan rekreacijskih površina i prometnih djelatnosti a namijenjene su tradicionalnom ribarenju i sl.«

Članak 11.

»Podnaslov iznad članka 13. Mijenja se i glasi: 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU«

Članak 12.

»Članak 14. mijenja se i glasi:

Prostornim planom određene su sljedeće građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju:

Građevine od važnosti za državu:

1. Cestovne građevine s pripadajućim građevinama

a) državne ceste:

-Krk-Baška

-Omišalj-Dobrinj-Vrbnik-Stara Baška

2. poštanske i telekomunikacijske građevine:

a) međunarodni TK kabeli I. razine:-Rijeka -Krk - Senj / Rab - Novalja

3. Građevine sustava vodoopskrbe:

a) Regionalni vodoopskrbni sustav, vodozahvati površinskih i podzemnih voda,crpne stanice, uređaji za pročišćavanje do stupnja sanitarne ispravnosti, glavni magistralni cjevovodi, vodospreme, industrijski transportni cjevovodi kapaciteta većeg od 250l/s:

-Podsustav Rijeka

4. Regulacijske i zaštitne vodne građevine

a) Hidrotehnički tuneli: Tunel Vrbnik

5. samostojeći antenski stupovi

Građevine od važnosti za Županiju:

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-spoj naselja Vrbnik sa državnom cestom Omišalj - Dobrinj - Vrbnik - Stara Baška

-županijska cesta Dobrinj-Garica-spoj na državnu cestu Omišalj-Dobrinj-Vrbnik-Stara Baška

2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

-magistralni TK kabeli II razine - Rijeka - Krk - Rab - Pag,

-Mali Lošinj - Krk - Senj (alternativni pravac)

b) poštanski ured Vrbnik

3. Građevine za vodoopskrbu s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - podsustav »Rijeka«

4. Regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama II. reda

5. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) prijenosni dalekovod 110 kV:

-TS Krk - TS Dunat - TS Rab

6. Građevine za postupanje s otpadom

-pretovarna stanica - Vrbnik-Treskavac

7. Luke otvorene za javni promet

-Vrbnik«

Članak 13.

»Članak 15. mijenja se i glasi:

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Vrbnik i to za naselja Vrbnik, Risika, Garica i Kampelje na sljedeći način:

-Vrbnik NA1,

-Risika NA 2_1, NA 2_4 do NA 2_10,

-Garica NA 3_1, NA 3_4 do NA3_8,

-Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

(2) Na građevinskim područjima naselja na području Općine Vrbnik gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i Zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije (samo za središnje naselje Vrbnik-NA 1),

(3) Za sva izgrađena građevinska područja naselja na području Općine Vrbnik utvrđuje se minimalna kategorija uređenosti.«

Članak 14.

»U članku 16.stavak 1. briše se.

U stavku 2. umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi:« gdje je to propisano Zakonom«.«

Članak 15.

»Članak 17. mijenja se i glasi:

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela predviđenog za razvoj, proširenje, uređenje zemljišta i izgradnju. Neizgrađeni dio građevnog područja sastoji se iz uređenog i neuređenog dijela.

(2) Izgrađeni dio građevnog područja naselja je izgrađen sa građevinama, uređenim površinama (parkovi, igrališta i sl.)

Neizgrađeni i uređeni dio građevinskog područja je opremljen osnovnom infrastrukturom

Neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.

(3) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25000 i br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.»

Članak 16.

»U članku18.stavak 1. mijenja se i glasi:

(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja odvija se na uređenom građevinskom području.

Stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,50 m, stepeništem širine najmanje 1,50 m i maksimalne dužine 70 m.«

Članak 17.

»U članku 19.stavak 1.mijenja mijenja se i glasi:

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara. Iznimno, a prema Planovima užeg područja ova udaljenost smije biti i 3m.«

Članak 18.

»Članka 20. mijenja se i dodaje se naslov iznad njega koji glasi:

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

Članak 20.

(1) Unutar građevinskog područja naselja na području Općine Vrbnik mogu se graditi i postavljati sadržaji i građevine:

-stambene namjene,

-javne i društvene namjene,

-gospodarske namjene,

-ugostiteljsko-turističke namjene,

-infrastrukturne i komunalne namjene,

-luke i privezišta u funkciji djelatnosti na kopnu,

-montažne građevine - štandovi, kiosci.

(2) Namjene navedene u stavku (1) ovog članka mogu se kombinirati i unutar jedne građevine u svim građevinskim područjima naselja.«

Članak 19.

»Podnaslov iznad članka 21. Mijenjas e i glasi: 2.2.2. Građevine stambene namjene u neposrednoj provedbi Plana«

Članak 20.

»Članak 22. mijenja se i glasi:

Ovim Prostornim planom građevine stambene namjene iz članka 21. stavak (2) ovog Prostornog plana po vrsti dijele se na stambene i stambeno-poslovne, a koje tipologijom mogu biti:

a) obiteljska kuća, koja može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu; maksimalno dopušteni broj stambenih jedinica su dvije (2),

b) višeobiteljska građevina koja može biti slobodnostojeća i dvojna; minimalni dopušteni broj stambenih jedinica je tri (3), a maksimalno dopušteni broj stambenih jedinica je četiri (4). Postojeće dvojne građevine moguće je dovršiti u istoj tipologiji.

Osim obiteljskih i višeobiteljskih kuća koje se grade neposredno, samo unutar središnjeg naselja Vrbnik moguće je posrednom provedbom planirati i:

c) višestambene građevine sadrže više od četiri (4) stambene jedinice ali ne više od deset (10).«

Članak 21.

»Članka 23. i naslov iznad njega mijenja se i glasi:Stambene i stambeno-poslovne građevine (obiteljske i višeobiteljske tipologije)«

Članak 23.

(1) Stambena građevina obiteljske tipologije može imati najviše do dvije stambene jedinice, a višeobiteljske tipologije do četiri stambene jedinice (ili dvije plus poslovni prostor). Višestambene građevine mogu imati od 5-10 stambenih jedinica.

(2) Stambeno-poslovna građevina višeobiteljske i višestambene tipologije osim osnovne stambene namjene može imati sadržaje poslovne i manje proizvodne te pomoćne namjene sukladno Odredbama ovoga Plana. Sadržaje pomoćne namjene (ali ne i proizvodne) u funkciji poboljšanja temeljne namjene, mogu imati i građevine obiteljske tipologije.

Obiteljske kuće grade se unutar izgrađenog i uređenog dijela građevinskih područja naselja neposrednom provedbom ovog Plana, , dok se unutar dijela neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskih područja naselja, a sukladno članku 191. grade temeljem ovim Planom propisanog urbanističkog plana uređenja.

(3) Obiteljske građevine grade se u sljedećim tipologijama:

-na slobodnostojeći način,

-na poluotvoreni način (dvojne građevine), te iznimno

-u nizu ili atrijskih kuća u nizu koji se sastoji od najmanje tri, a najviše šest jedinica (zasebnih građevnih čestica) obiteljske tipologije sa samo jednom (višeetažnom) stambenom jedinicom. Građevine u nizu moguće je planirati samo u građevinskom područjimu naselja Vrbnik prema odredbama plana užeg područja.«

Članak 22.

»Članci 24. - 65. brišu se.«

»Iza članka 23. dodaju se članci 23a. - 23g. koji glase:

Članak 23.a

Uvjeti gradnje slobodnostojećih obiteljskih građevina (do dvije stambene jedinica) u neposrednoj provedbi Plana

Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Vrbnik NA1, Risika NA 2_1 do NA2_13, Garica NA 3_1 do NA3_8, Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Najmanja dopuštena površina građevne čestice: 400 m2

-Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, prema lokalnim uvjetima (definiranim člankom 3., stavak 24.).

2. Namjena građevine

Obiteljske građevine su pretežito homogene stambene namjene uz mogućnost planiranja poslovnih sadržaja.

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) 0,3

-Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 1,00, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi: 0,9

-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi 80 m2

-Najveća dopuštena površine tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće iznosi 200 m2. Iznimno na građevnim česticama većim od 2000m2 te isključivo u drugom redu parcela u odnosu na glavne prometnice, moguće je planirati i građevine tlocrtne projekcije do 250m2 ali samo u prizemnoj etaži dok etaže etaže iznad mogu imati površinu maksimalno 200m2 GBP-a.

-Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje podruma; ili na iznimno kosom terenu (nagiba većeg od 12%) 3 etaže ako se suterenska etaža planira za garažu.

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca za građevine sa 2 nadzemne etaže.

-Ako se građevina gradi na iznimno kosom terenu gdje je nagib prirodnog terena veći od 12%, najveći broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže od kojih je jedna obvezno suteren te najveća visina građevine iznosi 10,5 m, pri čemu najniža kota zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,5 m iznad kote prirodnog terena.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4 metra od granice građevne čestice, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina.

-Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

-Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za lokalne i županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

-Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

-Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu vrbničkog podneblja, te se preporuča da budu zaštićeni prikladnim i primjerenim elementima stolarije.

-Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

-Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije i fotonaponske ćelije.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

-Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnestre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

-Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

-Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, zelenila i metala visine najviše 120 cm.

-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm. Iznimno ukoliko konfiguracija terena to uvjetuje, mogu se graditi i viši podzidi, ali samo na temelju idejnog projekta.

-Pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću najviše kao jednoetažne.

-Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene grade se uz uvjet da:

-visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3,0 metra,

-tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2 .

-Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

-ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 5 metara.

-Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

-Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirat će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara, a za ostale čestice prema lokalnim uvjetima.

-Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.

-Kod građenja građevina gospodarske namjene, odgovarajući prostor za parkiranje osigurat će se u okviru građevne čestice.

-Na građevnoj čestici osim građevine stambene namjene - obiteljske kuće - mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne tako da:

-visina građevine od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine može biti najviše 2,5 metara;

-građevinski pravac u pravilu je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene,

-građevine moraju biti udaljene najmanje 8 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici;

-najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3 metra,

-na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra do susjedne građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori.

-otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.

-Poljoprivredne gospodarske građevine sa izvorima zagađenja nije moguće graditi unutar građevinskog područja naselja Vrbnik.

-Poljoprivredne gospodarske građevine koje se izgrađuju kao dvojne, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra.

-Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja od stambenih i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12 metara, a gnojišta ne manje od 15 metara.

-Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala. Pod mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

-Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

-Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.

-Udaljenost građevina od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

-Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske- obrtničke namjene i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima, ukoliko su zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

-Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

-Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

-Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a do izgradnje istog, uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama, a prema posebnim uvjetima nadležnih službi ovisno o zoni sanitarne zaštite.

-Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Potreban broj parkirnih mjesta utvrđen je člankom 126.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

-Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

-Iznimno,rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.

-Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.

-Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

-Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

-Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.

-Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.

10.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 23b.

Uvjeti gradnje obiteljskih građevina dvojne tipologije (do dvije stambene jedinica) u neposrednoj provedbi Plana

Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Vrbnik NA1, Risika NA 2_1 do NA2_13, Garica NA 3_1 do NA3_8, Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Najmanja dopuštena površina građevne čestice: 300 m2

2. Namjena građevine

Obiteljske građevine su pretežito homogene stambene namjene uz mogućnost planiranja poslovnih sadržaja.

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) 0,4

-Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 1,00, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi: 0,8

-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove dvojne građevine - obiteljske kuće - iznosi 60 m2

-Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje podruma; ili na iznimno kosom terenu (nagiba većeg od 12%) 3 etaže ako se suterenska etaža planira za garažu.

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca za građevine sa 2 nadzemne etaže.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4 metara od granice građevne čestice.

-Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

-Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za lokalne i županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

8. Mjere zaštite okoliša

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

10.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 23c.

2.2.2.2. Uvjeti gradnje slobodnostojećih višeobiteljskih građevina (do 4 stambene jedinica) u neposrednoj provedbi Plana

Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Vrbnik NA1, Risika NA 2_1 do NA2_13, Garica NA 3_1 do NA3_8, Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanje površina građevne čestice iznosi 500 m2

2. Namjena građevine

Višeobiteljske građevine su stambene namjene sa mogućnošću planiranja drugih sadržaja poslovne namjene primjerenih stanovanju: manjih ureda, caffe-barova, trgovina i slično.

3. Veličina i površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig)
iznosi 0,3

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis)
iznosi 0,9

-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije definirana.

-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2.

-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:

-za slobodnostojeće građevine 200 m2

-Najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske građevine iznosi 3 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje podruma.

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,6 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

-Ako se građevina gradi na iznimno kosom terenu gdje je nagib prirodnog terena veći od 12%, najveći broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže od kojih je jedna obvezno suteren te najveća visina građevine iznosi 10,5 m, pri čemu najniža kota zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,5 m iznad kote prirodnog terena.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4 metra od granice građevne čestice, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina.

-Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

-Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za lokalne i županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

8. Mjere zaštite okoliša

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 23a.

10.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 23d.

2.2.2.2. Uvjeti gradnje dvojnih višeobiteljskih građevina (do 4 stambene jedinica) u neposrednoj provedbi Plana

Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Vrbnik NA1, Risika NA 2_1 do NA2_13, Garica NA 3_1 do NA3_8, Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanje površina građevne čestice iznosi:

-400 m2.

2. Namjena građevine

Višeobiteljske građevine su stambene namjene sa mogućnošću planiranja drugih sadržaja poslovne namjene primjerenih stanovanju: manjih ureda, caffe-barova, trgovina i slično.

3. Veličina i površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig)
iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis)
iznosi 1,2.

-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije definirana.

-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 80 m2 .

-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 150 m2.

-Najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske građevine iznosi 3 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje podruma.

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,6 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4 metara od granice građevne čestice.

-Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

-Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za lokalne i županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće višeobiteljske građevine iz članka 23a.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće višeobiteljske građevine iz članka 23a.

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće višeobiteljske građevine iz članka 23a.

8. Mjere zaštite okoliša

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće višeobiteljske građevine iz članka 23a.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Vrijede isti uvjeti kao za dvojne višeobiteljske građevine iz članka 23a.

10.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene u neposrednoj provedbi plana

Članak 23e.

Uvjeti gradnje gospodarskih građevina u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Vrbnik NA1, Risika NA 2_1 do NA2_13, Garica NA 3_1 do NA3_8, Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

(1) Unutar svih građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. kojom se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja.

(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

-građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne, te manje zanatske),

-poljoprivredne gospodarske građevine.

(3)Unutar građevinskog područja naselja Vrbnik nije dopuštena izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina.

(4)Građevine poslovne namjene-pretežito uslužne u neposrednoj provedbi plana

-Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne namjene u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Površina građevne čestice za građevine poslovne namjene ne može biti manja od 500 m2.

-Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3000 m2.

2. Namjena građevine

U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine pošte, uprave, javnih službi i sl.

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

-Dopuštena etažnost građevine poslovne namjene je najviše podrum i 2 nadzemne etaže.

-Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 6,5 metara.

-Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

-Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

-Za građevine do 200 m2 brutto kao i za građevine veće od 200 m2 površine koje su navedene u stavku (1) ovog članka, propisuje se optimalna kategorija uređenosti.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

-Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

-Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

-Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

-Parkirališta se moraju planirati unutar građevne čestice građevine poslovne namjene.

-Iznimno, unutar već izgrađenih dijelova naselja investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini, uz javnu prometnu površinu.

-Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

Potreban broj parkirnih mjesta utvrđen je člankom 126.

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

-Građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 metara.

-Priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi i temeljem poglavlja 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ovih Odredbi.

8. Mjere zaštite okoliša

-Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

9.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.

10.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(5) Građevine poslovne namjene-pretežito trgovačke u neposrednoj provedbi plana

-Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne namjene-pretežito trgovače u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Površina građevne čestice za građevine poslovne namjene ne može biti manja od 600 m2.

-Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3000 m2.

2. Namjena građevine

Građevine poslovne namjene pretežito trgovačke podrazumijevaju trgovine mješovitom robom različitog spektra. ,

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,5.

-Dopuštena etažnost građevine poslovne namjene je najviše podrum i 1 nadzemna etaža.

-Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 4,5 metra.

-Izgradnja građevina ove namjene do 200 m2 brutto površine građevine unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja vrši se neposrednom provedbom temeljem odredbi ovog Prostornog plana, a za građevine veće od 200 m2 brutto površine unutar izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, određuje se ovim Planom propisanim planom užeg područja za odnosno naselje sukladno članku 191. ovih Odredbi.

-Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

-Za građevine do 200 m2 brutto kao i za građevine veće od 200 m2 površine koje su navedene u stavku (1) ovog članka, propisuje se optimalna kategorija uređenosti.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i radnim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu, zgrađenom kontekstu i lokalnim uvjetima.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

-Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

-Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

-Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

-Parkirališta se moraju planirati unutar građevne čestice.

Potreban broj parkirnih mjesta utvrđen je člankom 126.

Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, mjere zaštite okoliša, mjere zaštite okoliša i uvjeti rekonstrukcije, Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti isti kao za poslovne građevine-pretežito uslužne iz prethodnog stavka.

(6)Građevine poslovne namjene-manje zanatske u neposrednoj provedbi plana

-Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne namjene-zanatske u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Površina građevne čestice za građevine poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2.

2. Namjena građevine

U građevinskim područjima naselja mogu se graditi sljedeće građevine u funkciji zanatstva-bravarije, stolarije, limarije, auto-servisi, staklarne te proizvodnja sve opreme u funkciji vinarstva.

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

-Dopuštena etažnost građevine poslovne namjene je najviše podrum i 2 nadzemne etaže.

-Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 6,5 metara.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu.

Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, mjere zaštite okoliša, mjere zaštite okoliša i uvjeti rekonstrukcije isti kao za poslovne građevine-pretežito uslužne iz prethodnog stavka.

2.2.4.1. Poljoprivredne gospodarske građevine u neposrednoj provedbi Plana

Članak 23f.

Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Risika NA 2_1 do NA2_13, Garica NA 3_1 do NA3_8, Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2 .

-Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2.

2. Namjena građevine

-U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

-poljoprivredne gospodarske građevine.

-Unutar građevinskog područja naselja Vrbnik nije dopuštena izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina.

3. Veličina i površina građevine

-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m2.

-Dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m do vijenca građevine.

Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:

-konja do 4 komada,

-peradi do 150 komada,

-kunića do 50 komada,

-ovce, koze 20 komada.

Ostali uvjeti gradnje i smještaja isti kao za manje zanatske građevine iz prethodnog stavka.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u neposrednoj provedbi Plana

Članak 23g.

Uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina-građevine iz skupine hoteli u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Vrbnik NA1, Risika NA 2_1 do NA2_13, Garica NA 3_1 do NA3_8, Kampelje NA 4_1 do NA4_3.

(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti.

(2) Unutar izgrađenog i uređenog dijela građevinskog područja naselja pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hoteli (do 600 m2i manje brutto površine građevine, grade se neposrednim provođenjem odrednica ovog Prostornog plana.

(3) Za pojedinačne građevine iz stavka (3) ovog članka kao i za građevine veće bruto površine, propisuje optimalna kategorija uređenosti zemljišta, uz uvjet da se građevna čestica mora nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 metara.

(4) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene, i to iz skupine hotela s pratećim sadržajima trgovačke, ugostiteljske, te slične namjene iznosi 800 m2.

-Iznimno unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ako se predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu.

2. Namjena građevine

-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti prateći sadržaji- sportski tereni, bazeni, terase i sl.

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5.

-Najveći broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje i 2 kata (podrum i 3 nadzemne etaže) bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.

-Najveća dopuštena visina građevine (h) je 11,0 metara, mjereno od najniže kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

-Iznimno, ovim Planom propisanim urbanističkim planom uređenja za građevinska područja moguće je odrediti i veći broj etaža i veću visinu građevine, ali ne više od četiri etaže (prizemlje, dva kata i potkrovlje) i najveće dopuštene visine građevine (h) od 14,0 metara.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2 visine građevine, ali ne manje od 5 m od granice građevne čestice, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5 metara od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-Arhitektonsko oblikovanje građevina hotelske namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).

-u neizgrađenim dijelovima naselja moguće je planirati i suvremniji arhitektonsk izraz

-U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

-Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

-Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

-Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina krovišta mogu biti i ravna a moguće je ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

-Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 40 % površine građevne čestice.

-Za uređenje građevne čestice građevine ugostiteljsko- turističke namjene obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

-Za smještajne i uslužne kapacitete potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta u skladu s člankom 125. i 126., stavak (1).

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

-Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 metara.

-Priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi i temeljem poglavlja 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ovih Odredbi.

8. Mjere zaštite okoliša

-Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

-Postojeći hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja i depadanse namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

-Kod rekonstrukcije postojećih građevina ugostiteljsko- turističke namjene u izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju, a prema lokalnim uvjetima.

-Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je i u cilju održavanja ili podizanja kategorije građevine.

10.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

-Iznimno na građevnoj čestici 333 k.o.Vrbnik moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine uz poštivanje svih ovdje propisanih uvjeta smještaja i gradnje na način da visina građevine bude propisanih 11 metara. Obzirom da s osnovnom građevinom čine nedjeljivi funkcionalni sklop, u dijelu građevnih čestica 331/1, 331/2, 330/2, 330/1 nulta kota postavlja se na zaravnati dio koji je 6 metara viši od dijela koji se nalazi uz Ulicu Supec. Građevine na nivou +6m potrebno je oblikovanjem, visinom i tipologijom uskladiti sa donjom građevinom tako da čine skladan i u kontekst naselja uklopiv arhitektonski sklop.«

Članak 23.

»Podnaslov iznad članka 66. mijenjas e i glasi: 2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi, reklamni panoi u neposrednoj provedbi Plana«

Članak 24.

»Iza članka 66. dodaje se članci od 66a.do 66c s naslovom iznad koji glasi:

POSREDNA PROVEDBA

Članak 66a.

Uvjeti i smjernice za izradu izmjena i dopuna UPU 1 naselja Vrbnik

U središnjem naselju (Vrbnik-NA 1) se osim stanovanja planiraju i ostale prateće funkcije sukladno sljedećim smjernicama:

-udio površina namijenjenih odmoru (sportsko-rekreacijska namjena, parkovi, dječja igrališta i površine zaštitnog zelenila) min. 15% naselja,

-udio površina namijenjenih radu (poslovna i ugostiteljsko turistička namjena) max. 20% naselja,

-udio površina namijenjenih prometu do 15% naselja.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana PGŽ (SN. PGŽ. br 32/13) područje ranijih ugostiteljsko-turističkih zona (ukupno oko 16 ha) priključuju se građevinskom području naselja.

Na rubnim područjima naselja Vrbnik potrebno je planirati vrste i tipologije građevina sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu koje se odnose za stambene, javne i društvene, ugostiteljsko turističke i poslovne građevine.

Područje zone Namori potrebno je planski usmjeriti ka središnjim funkcijama naselja.

Funkcionalno taj se dio usmjerava središnjim sadržajima naselja Vrbnik-osim stanovanja moguće je planirati različiti spektar ugostiteljstva i turizma, javne i društvene sadržaje, komercijalne i poslovne programe.

Potrebno je omogućiti kvalitetne pješačke i kolne pristupe novih sadržaja s postojećim naseljem. Parkiranje (javno i privatno) preferirati u podzemnim etažama gdje se mogu smjestiti i spremišta te tehnički dijelovi zgrada. Osobiti akcent dati javnim prostorima i površinama za šetnice, trgove, odmor i javne manifestacije mještana.

Gradnju objekata ove zone treba planirati rubno a teren će se kaskadno-obzirom na topografske specifičnosti, spuštati od najviših (u zaleđu prema jugu) do najnižih priobalnih kota u sjevernom dijelu zone Namori. Katnosti i tipologije građevina bit će usklađene tako da visinom, te utvrđivanjem nulte kote i niveleta budu prilagođene ulicama braće Trinajstić i Iseljenički put. Prizemne etaže novosagrađenih građevina bit će pretežito javnog i uslužnog karaktera (trgovine, restorani, kafići, obrti i usluge, i sl.) dok će više etaže biti namijenjene stanovanju. Unutar kompleksa Namori moguća je izgradnja hotela kapaciteta do 120 ležajeva.

Uvjeti smještaja i gradnje svih vrsta građevina na području zone Namori mogu iznimno i zbog vrlo specifičnih lokalnih uvjeta varirati u odnosu na tipske propisane na općinskoj razini ovim Planom, a njihov je raspon potrebno analizirati i elaborarati odgovarajućim stručnim podlogama: urbanističkim i arhitektonskim studijama prostora Namori koje predstavljaju osnovu za određivanje svih temeljnih parametara za smještaj i gradnju građevina.

Potrebno osigurati optimalnu razinu uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 66b.

Smjernice gradnje višestambenih građevina (od 5 do 10 stambenih jedinica) u posrednoj provedbi Plana

(1) Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Vrbnik (NA1) temeljem Urbanističkog plana uređenja čija je obaveza izrade utvrđena Zakonom i PPPGŽ.

(2) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Vrbnik (NA1) propisuje se optimalna uređenost građevinskog zemljišta.

(3)Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Vrbnik NA1

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m2.

-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. Namjena građevine

-Višestambene građevine su stambene namjene sa mogućnošću planiranja drugih sadržaja poslovne namjene primjerenih stanovanju.

-Višestambene građevine mogu imati i garaže, te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti, koji ne proizvode buku veću od 55 dcB danju i 45 dcB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem, ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,0

-Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je 4 (prizemlje, 3 kata bez mogućnosti izgradnje potkrovlja), s mogućnošću gradnje podruma.

-Najveća dopuštena visina građevine je 12,00 m mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4 metra od granice građevne čestice, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-Vrijede isti uvjeti kao za obiteljske i višeobiteljske građevine.

-Krovišta građevine moraju biti kosa, nagiba između 22o i 25o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

-Vrijede isti uvjeti kao za obiteljske i višeobiteljske građevine.

-Isključena je mogućnost gradnje pomoćnih i poljoprivrednih građevina u sklopu okućnice višestambene građevine.

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

-Svaka stambena jedinica mora imati osigurano minimalno 1,5 parkirališno mjesto.

-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici višestambene građevine. Iznimno, urbanističkim planom uređenja čija je obaveza izrade utvrđena ovim Planom, moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta izvan građevne čestice na javnoj površini.

-Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

-Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

-Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a do izgradnje istog, uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama, a prema posebnim uvjetima nadležnih službi ovisno o zoni sanitarne zaštite.

-Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

-Ostali uvjeti priključenja dati poglavljem 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ovih Odredbi.

Potreban broj parkirnih mjesta utvrđen je člankom 126.

8. Mjere zaštite okoliša

Vrijede isti uvjeti kao za obiteljske i višeobiteljske građevine.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Vrijede isti uvjeti kao za obiteljske i višeobiteljske građevine.

10. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

-Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 66c.

Smjernice gradnje obiteljskih građevina u tipologiji niza (do dvije stambene jedinica) za područje naselja Vrbnik- NA 1

Građevine ove tipologije moguće je planirati samo unutar područja središnjeg naselja Vrbnik NA 1. za koje se sukladno drugim odredbama Plana izrađuje UPU.

1. Oblik i veličina građevne čestice

-Najmanja dopuštena površina građevne čestice: 250 m2

-Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, prema lokalnim uvjetima (definiranim člankom 3., stavak 24.).

2. Namjena građevine

Obiteljske građevine su pretežito homogene stambene namjene uz mogućnost planiranja poslovnih sadržaja.

3. Veličina i površina građevine

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) 0,5

-Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 1,00, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi: 1,00

-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove dvojne građevine - obiteljske kuće - iznosi 50 m2

-Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje podruma; ili na iznimno kosom terenu (nagiba većeg od 12%) 3 etaže ako se suterenska etaža planira za garažu.

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca za građevine sa 2 nadzemne etaže.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Obiteljske kuće koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3 metra.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 66b.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 66b.

7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 66b.

8. Mjere zaštite okoliša

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 66b.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Vrijede isti uvjeti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine iz članka 66b.

Članak 25.

»U članku 68.iza stavke 4. dodaje se stavka 5.koja glasi:

(5) Površine izvan naselja za izdvojenu namjenu (poslovnu i ugostiteljsko-turističku) uređuju se i grade planovima užeg područja, osim za iznimke utvrđene ovim Planom.«

Članak 26.

»Članak 70.mijenja se i glasi:

Prostornim planom određene su površine za sljedeće izdvojene namjene:

-gospodarsku namjenu - poslovnu,

-ugostiteljsko-turističku namjenu,

-groblja.

-reciklažno dvorište za komunalni otpad (OK) i odlagalište građevinskog otpada (OG) na području Treskavca.«

Članak 27.

»Članak 71. mijenja se i glasi:

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja:

-poslovne djelatnosti,

-ugostiteljsko-turističke djelatnosti,

-eksploatacije mineralnih sirovina i

-uzgoj riba i školjakaša u moru i slatkoj vodi.

(2) Poslovne i ugostiteljsko-turističke djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja gospodarske namjene. Eksploatacije mineralnih sirovina u smješta se u građevinska zemljišta, a uzgoj riba i školjakaša u moru i slatkoj vodi, na prirodnim površinama.

(3) Građevinska područja izdvojenih namjena su:

a) poslovna djelatnost:

-K12 - Mestinjak - istok

-K22 - Mali Drmuni (Vrbnik)

-K31 - Zabrda (Vrbnik)

b) ugostiteljsko-turistička:

-T13 - uv.Petrina (Risika)

-T25 - uv. Melska (Risika)

-T26 - uv. Sv. Juraj (Vrbnik)

-T27 - uv. Potovošće (Vrbnik)

-T31 - Katlov (Vrbnik)

-T32 - Dragićev (Vrbnik)

(2) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.«

Članak 28.

»Članak 72. mijenja se i glasi:

(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje. Unutar ovih zona moguće je postaviti uređaje i planirati postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, kao i planirati suhe marine.

(2) Za površine poslovne namjene Mali Drmuni (Vrbnik) (K22) obavezna je izrada urbanističkog plana-UPU 12.«

Članak 29.

»Iza članka 72. dodaje se novi članak 72a. s naslovom iznad njega koji glasi:

Poslovna namjena u neposrednoj provedbi Plana

Neposrednom se provedbom mogu realizirati sljedeće poslovne zone:

-K31 - Zabrda (Vrbnik)

Zona gospodarsko poslovne namjene Zabrda (Vrbnik) K31 namijenjena je gradnji građevina komunalno - servisne namjene. Gradnji i uređenju zone moguće je iznimno pristupiti neposredno.

Površina zone iznosi 1,91 ha, a obuhvaća dio k.č.br. 5431/1 i cijelu k.č.br. 1060, sve k.o. Vrbnik.

Područje obuhvata zone podijeljeno je na 4 prostorne jedinice-građevne čestice:

1. Prostorna jedinica, građevna čestica K3-1-A

2. Prostorna jedinica, građevna čestica K3-1-B

3. Prostorna jedinica, građevna čestica K3-1-C,

4. Prostorna jedinica, građevna čestica prometnice

za koje se ovim planom utvrđuju prostorni pokazatelji i uvjeti smještaja i gradnje građevina. Položaj, oblik i veličina prostornih jedinica određen je u kartografskom prikazu br. 4.1. i 4.2. Građevinska područja u mjerilu 1:5 000.

Određuju se slijedeći uvjeti gradnje za prostornu jedinicu građevna čestica K3-1-A

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju građevina iznosi 1200 m2

2. Namjena građevina

Površine su namijenjene za izgradnju osnovnih građevina manjih proizvodnih i obrtničkih pogona, pogona koji bi služili preradi grožđa (vinarije), vinskog podruma i sl., za preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno manja klaonica s preradom mesa, manji pogon za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda te manji pogon za preradu ovčje kože i slične djelatnosti.

Pomoćne građevine, koje su u funkciji osnovne namjene, formiraju se za čuvanje i skladištenje poljoprivrednih alata i strojeva, održavanje i servisiranje poljoprivrednih strojeva i alata, i za ostale sukladne namjene (vatrogasni dom, solarni kolektori i sl.).

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

U gradivom dijelu čestice može se izgraditi građevina, koja može biti sastavljena i od više građevnih jedinica koje su povezane u jednu funkcionalnu cjelinu za određenu namjenu.

Veličina građevine određuje se maksimalno temeljem sljedećih ukupnih kriterija:

–Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) je 0,5.

–Najveća dopuštena bruto razvijena površina građevine poslovne namjene iznosi 8100 m2

–Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) je 1,0

–Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveći dopušteni broj etaža su tri etaže.

–Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

–Pomoćna građevina se može graditi kao jednoetažna. Ona se gradi uz uvjet da visina od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra.

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Gradivi dio prostorne jedinice (buduće građevne čestice) predstavlja dio površine zemljišta udaljen 6,0 m od svih njenih rubova.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

Na građevnoj čestici mogu se smjestiti i pomoćne građevine, kao što su:

-nadstrešnice i trijemovi,

-prostori za manipulaciju,

-potporni zidovi,

-komunalne građevine i uređaji,

-površine i građevine za sport i rekreaciju,

-druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Građevine iz stavka (1) ove točke grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati do maksimalno 1.0 metar od granice sa susjednom građevnom česticom:

-potporni zidovi,

-prostori za manipulaciju,

-komunalne građevine i uređaji,

-razni podzemni i nadzemni spremnici,

-prometne građevine i uređaji.

-portirnice

5. Uređenje građevne čestice

-Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u točki 5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) ovoga Plana.

-Kod izrade tehničke dokumentacije (za ishođenje lokacijskih dozvola) treba poštivati sve postojeće normative za sprečavanje nastanka arhitektonskih barijera.

-Najmanje 20% površine svake građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

-Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

-Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko raslinje i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 0.5 metara. Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2.0 metra od podzemne infrastrukture.

-Građevna čestica može biti ograđena pri čemu se mora omogućiti slobodan pristup samoj građevini. Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1.8 m, a između građevnih čestica je, u pravilu do 2.0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1.,8 m, odnosno 2.0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja. Ograde oko građevne čestice, kao i potporne i druge zidove na njoj, izgraditi kao žbukane, kamene, zelene živice odnosno kombinacijom niskog punog zida i zelene živice ili kombinacijom niskog punog zida i transparentne metalne ograde. Kod potpornih zidova potrebno je predvidjeti i drenažu terena.

-Pješačke staze unutar građevnih čestica, kao i vanjske terase obraditi s kamenom, tlakovcem, asfaltom i sl.

-Kolne površine, parkirališta, izvoditi upotrebom kamena, asfalta ili sličnim materijalom.

-Pješačke staze kao i parkirne površine mogu biti natkrivene (pergola sa zelenilom).

6. Uvjeti oblikovanja građevina

Proizvodna građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura. Oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala;

7.Način i uvjeti priključenja poslovnih građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Prometna mreža. Za potrebe organizacije interne prometnice zone utvrđena je građevinska čestica prometne površine. U području zone mogu se graditi javna parkirališta.

Potrebni parkirališni prostori osigurati unutar građevnih čestica građevina.

Parkirališta mogu biti natkrivena drvenom ili čeličnom pergolom maksimalne visine 3.0 metara koja je obrasla zelenilom, a unutar istih moguća postava sunčevih kolektora i fotonaponskih ćelija.

Na području zone ne planira se izgradnja javnih garaža.

Telekomunikacije. TK mreža unutar zone izgradit će se kao distribucijska kabelska kanalizacija. Trasa je planirana u području prometnice.

Elektroopskrba. Za napajanje elektroopskrbom budućih potrošača unutar zone Zabrda planira se trafostanicu 20/ 0,4 kV kapaciteta do 630 kVA, s pripadajućim srednjenaponskim priključkom i niskonaponskom kabelskom mrežom. Trafostanica će se izgraditi kao montažna-slobodnostojeća građevina, na zasebnoj čestici koja će se formirati unutar dijela zone oznake »koridor ceste«. Najmanja dopuštena udaljenost samostojeće trafostanice od granice prema susjednim parcelama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m.

Vodoopskrba područja planira se riješiti priključkom na postojeći cjevovod (200 mm koji prolazi cestom Krk - Vrbnik i to na raskrižju prema Risiki. Na sjevernom dijelu zone vodoopskrbna mreža će se spojiti na postojeći vodovod da bi se uspostavio prsten.

Na području zone planira se izgradnja novog vodovodnog sistema s cijevima od (150 mm, koja mreža će se koristiti i kao protupožarna mreža sa sistemom vanjskih hidranata.

Otpadne vode. Na području zone planira se izgradnja zajedničkog kolektora komunalno otpadne kanalizacije (250 mm. Novi kanalizacijski cjevovodi izvesti će se u koridoru planiranih prometnica.

Komunalno otpadne vode tretirat će se na zajedničkom uređaju za pročišćavanje do kojeg bi se gravitacijom otpadne vode sakupljale.

Oborinske vode s prometnica i uređenih površina zone prihvatit će se uličnim slivnicima i rigolima.

Plinoopskrba. Prostornim planom uređenja Općine Vrbnik predviđa se racionalno korištenje energije dopunskih izvora. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije prvenstveno vjetra, sunca i vode.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Određuju se slijedeći uvjeti gradnje za prostornu jedinicu građevna čestica K3-1-B

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju građevina iznosi 1200 m2

2. Namjena građevina

Površine su namijenjene za izgradnju osnovnih građevina manjih proizvodnih i obrtničkih pogona, pogona koji bi služili preradi grožđa (vinarije), vinskog podruma i sl., za preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno manja klaonica s preradom mesa, manji pogon za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda te manji pogon za preradu ovčje kože i slične djelatnosti.

Pomoćne građevine, koje su u funkciji osnovne namjene, formiraju se za čuvanje i skladištenje poljoprivrednih alata i strojeva, održavanje i servisiranje poljoprivrednih strojeva i alata, i za ostale sukladne namjene (vatrogasni dom, solarni kolektori i sl.).

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

U gradivom dijelu čestice može se izgraditi građevina, koja može biti sastavljena i od više građevnih jedinica koje su povezane u jednu funkcionalnu cjelinu za određenu namjenu.

Veličina građevine određuje se maksimalno temeljem sljedećih ukupnih kriterija:

–Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) je 0,5.

–Najveća dopuštena bruto razvijena površina građevine poslovne namjene iznosi 4000 m2

–Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) je 1,0

–Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveći dopušteni broj etaža su tri etaže.

–Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

–Pomoćna građevina se može graditi kao jednoetažna. Ona se gradi uz uvjet da visina od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra.

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Gradivi dio prostorne jedinice (buduće građevne čestice) predstavlja dio površine zemljišta udaljen 6,0 m od svih njenih rubova.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

Na građevnoj čestici mogu se smjestiti i pomoćne građevine, kao što su:

-nadstrešnice i trijemovi,

-prostori za manipulaciju,

-potporni zidovi,

-komunalne građevine i uređaji,

-površine i građevine za sport i rekreaciju,

-druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Građevine iz stavka (1) ove točke grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati do maksimalno 1.0 metar od granice sa susjednom građevnom česticom:

-potporni zidovi,

-prostori za manipulaciju,

-komunalne građevine i uređaji,

-razni podzemni i nadzemni spremnici,

-prometne građevine i uređaji.

-portirnice

5. Uređenje građevne čestice

-Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u točki 5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) ovoga Plana.

-Kod izrade tehničke dokumentacije (za ishođenje lokacijskih dozvola) treba poštivati sve postojeće normative za sprečavanje nastanka arhitektonskih barijera.

-Najmanje 20% površine svake građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

-Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

-Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko raslinje i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 0.5 metara. Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2.0 metra od podzemne infrastrukture.

-Građevna čestica može biti ograđena pri čemu se mora omogućiti slobodan pristup samoj građevini. Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1.8 m, a između građevnih čestica je, u pravilu do 2.0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1.,8 m, odnosno 2.0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja. Ograde oko građevne čestice, kao i potporne i druge zidove na njoj, izgraditi kao žbukane, kamene, zelene živice odnosno kombinacijom niskog punog zida i zelene živice ili kombinacijom niskog punog zida i transparentne metalne ograde. Kod potpornih zidova potrebno je predvidjeti i drenažu terena.

-Pješačke staze unutar građevnih čestica, kao i vanjske terase obraditi s kamenom, tlakovcem, asfaltom i sl.

-Kolne površine, parkirališta, izvoditi upotrebom kamena, asfalta ili sličnim materijalom.

-Pješačke staze kao i parkirne površine mogu biti natkrivene (pergola sa zelenilom).

6. Uvjeti oblikovanja građevina

Proizvodna građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura. Oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala;

7.Način i uvjeti priključenja poslovnih građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Prometna mreža. Za potrebe organizacije interne prometnice zone utvrđena je građevinska čestica prometne površine. U području zone mogu se graditi javna parkirališta.

Potrebni parkirališni prostori osigurati unutar građevnih čestica građevina.

Parkirališta mogu biti natkrivena drvenom ili čeličnom pergolom maksimalne visine 3.0 metara koja je obrasla zelenilom, a unutar istih moguća postava sunčevih kolektora i fotonaponskih ćelija.

Na području zone ne planira se izgradnja javnih garaža.

Telekomunikacije. TK mreža unutar zone izgradit će se kao distribucijska kabelska kanalizacija. Trasa je planirana u području prometnice.

Elektroopskrba. Za napajanje elektroopskrbom budućih potrošača unutar zone Zabrda planira se trafostanicu 20/ 0,4 kV kapaciteta do 630 kVA, s pripadajućim srednjenaponskim priključkom i niskonaponskom kabelskom mrežom. Trafostanica će se izgraditi kao montažna-slobodnostojeća građevina, na zasebnoj čestici koja će se formirati unutar dijela zone oznake »koridor ceste«. Najmanja dopuštena udaljenost samostojeće trafostanice od granice prema susjednim parcelama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m.

Vodoopskrba područja planira se riješiti priključkom na postojeći cjevovod (200 mm koji prolazi cestom Krk - Vrbnik i to na raskrižju prema Risiki. Na sjevernom dijelu zone vodoopskrbna mreža će se spojiti na postojeći vodovod da bi se uspostavio prsten.

Na području zone planira se izgradnja novog vodovodnog sistema s cijevima od (150 mm, koja mreža će se koristiti i kao protupožarna mreža sa sistemom vanjskih hidranata.

Otpadne vode. Na području zone planira se izgradnja zajedničkog kolektora komunalno otpadne kanalizacije (250 mm. Novi kanalizacijski cjevovodi izvesti će se u koridoru planiranih prometnica.

Komunalno otpadne vode tretirat će se na zajedničkom uređaju za pročišćavanje do kojeg bi se gravitacijom otpadne vode sakupljale.

Oborinske vode s prometnica i uređenih površina zone prihvatit će se uličnim slivnicima i rigolima.

Plinoopskrba. Prostornim planom uređenja Općine Vrbnik predviđa se racionalno korištenje energije dopunskih izvora. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije prvenstveno vjetra, sunca i vode.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Određuju se slijedeći uvjeti gradnje za prostornu jedinicu građevna čestica K3-1-C

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju građevina iznosi 1200 m2

2. Namjena građevina

Površine su namijenjene za izgradnju osnovnih građevina manjih proizvodnih i obrtničkih pogona, pogona koji bi služili preradi grožđa (vinarije), vinskog podruma i sl., za preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno manja klaonica s preradom mesa, manji pogon za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda te manji pogon za preradu ovčje kože i slične djelatnosti.

Pomoćne građevine, koje su u funkciji osnovne namjene, formiraju se za čuvanje i skladištenje poljoprivrednih alata i strojeva, održavanje i servisiranje poljoprivrednih strojeva i alata, i za ostale sukladne namjene (vatrogasni dom, solarni kolektori i sl.).

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

U gradivom dijelu čestice može se izgraditi građevina, koja može biti sastavljena i od više građevnih jedinica koje su povezane u jednu funkcionalnu cjelinu za određenu namjenu.

Veličina građevine određuje se maksimalno temeljem sljedećih ukupnih kriterija:

–Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) je 0,5.

–Najveća dopuštena bruto razvijena površina građevine poslovne namjene iznosi 2200 m2

–Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) je 1,0

–Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveći dopušteni broj etaža su tri etaže.

–Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

–Pomoćna građevina se može graditi kao jednoetažna. Ona se gradi uz uvjet da visina od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra.

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Gradivi dio prostorne jedinice (buduće građevne čestice) predstavlja dio površine zemljišta udaljen 6,0 m od svih njenih rubova.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

Na građevnoj čestici mogu se smjestiti i pomoćne građevine, kao što su:

-nadstrešnice i trijemovi,

-prostori za manipulaciju,

-potporni zidovi,

-komunalne građevine i uređaji,

-površine i građevine za sport i rekreaciju,

-druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Građevine iz stavka (1) ove točke grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati do maksimalno 1.0 metar od granice sa susjednom građevnom česticom:

-potporni zidovi,

-prostori za manipulaciju,

-komunalne građevine i uređaji,

-razni podzemni i nadzemni spremnici,

-prometne građevine i uređaji.

-portirnice

5. Uređenje građevne čestice

-Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u točki 5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) ovoga Plana.

-Kod izrade tehničke dokumentacije (za ishođenje lokacijskih dozvola) treba poštivati sve postojeće normative za sprečavanje nastanka arhitektonskih barijera.

-Najmanje 20% površine svake građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

-Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

-Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko raslinje i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 0.5 metara. Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2.0 metra od podzemne infrastrukture.

-Građevna čestica može biti ograđena pri čemu se mora omogućiti slobodan pristup samoj građevini. Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1.8 m, a između građevnih čestica je, u pravilu do 2.0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1.,8 m, odnosno 2.0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja. Ograde oko građevne čestice, kao i potporne i druge zidove na njoj, izgraditi kao žbukane, kamene, zelene živice odnosno kombinacijom niskog punog zida i zelene živice ili kombinacijom niskog punog zida i transparentne metalne ograde. Kod potpornih zidova potrebno je predvidjeti i drenažu terena.

-Pješačke staze unutar građevnih čestica, kao i vanjske terase obraditi s kamenom, tlakovcem, asfaltom i sl.

-Kolne površine, parkirališta, izvoditi upotrebom kamena, asfalta ili sličnim materijalom.

-Pješačke staze kao i parkirne površine mogu biti natkrivene (pergola sa zelenilom).

6. Uvjeti oblikovanja građevina

Proizvodna građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura. Oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala;

7.Način i uvjeti priključenja poslovnih građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Prometna mreža. Za potrebe organizacije interne prometnice zone utvrđena je građevinska čestica prometne površine. U području zone mogu se graditi javna parkirališta.

Potrebni parkirališni prostori osigurati unutar građevnih čestica građevina.

Parkirališta mogu biti natkrivena drvenom ili čeličnom pergolom maksimalne visine 3.0 metara koja je obrasla zelenilom, a unutar istih moguća postava sunčevih kolektora i fotonaponskih ćelija.

Na području zone ne planira se izgradnja javnih garaža.

Telekomunikacije. TK mreža unutar zone izgradit će se kao distribucijska kabelska kanalizacija. Trasa je planirana u području prometnice.

Elektroopskrba. Za napajanje elektroopskrbom budućih potrošača unutar zone Zabrda planira se trafostanicu 20/ 0,4 kV kapaciteta do 630 kVA, s pripadajućim srednjenaponskim priključkom i niskonaponskom kabelskom mrežom. Trafostanica će se izgraditi kao montažna-slobodnostojeća građevina, na zasebnoj čestici koja će se formirati unutar dijela zone oznake »koridor ceste«. Najmanja dopuštena udaljenost samostojeće trafostanice od granice prema susjednim parcelama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m.

Vodoopskrba područja planira se riješiti priključkom na postojeći cjevovod (200 mm koji prolazi cestom Krk - Vrbnik i to na raskrižju prema Risiki. Na sjevernom dijelu zone vodoopskrbna mreža će se spojiti na postojeći vodovod da bi se uspostavio prsten.

Na području zone planira se izgradnja novog vodovodnog sistema s cijevima od (150 mm, koja mreža će se koristiti i kao protupožarna mreža sa sistemom vanjskih hidranata.

Otpadne vode. Na području zone planira se izgradnja zajedničkog kolektora komunalno otpadne kanalizacije (250 mm. Novi kanalizacijski cjevovodi izvesti će se u koridoru planiranih prometnica.

Komunalno otpadne vode tretirat će se na zajedničkom uređaju za pročišćavanje do kojeg bi se gravitacijom otpadne vode sakupljale.

Oborinske vode s prometnica i uređenih površina zone prihvatit će se uličnim slivnicima i rigolima.

Plinoopskrba. Prostornim planom uređenja Općine Vrbnik predviđa se racionalno korištenje energije dopunskih izvora. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije prvenstveno vjetra, sunca i vode.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Određuju se slijedeći uvjeti gradnje za prostornu jedinicu građevna čestica prometnice

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju građevina iznosi 4000 m2

2. Namjena građevina

Površine su namijenjene za izgradnju prometnica i infrastrukture.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

U gradivom dijelu čestice može se izgraditi građevina, koja može biti sastavljena i od više građevnih jedinica koje su povezane u jednu funkcionalnu cjelinu za određenu namjenu.

4. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Ostali uvjeti i kriteriji gradnje i uređenja građevne čestice prometnica definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.«

Članak 30.

»Članak 73. se mijenja i glasi:

POSREDNA PROVEDBA

Uvjeti i smjernice za izradu UPU 12-Mali Drmuni (Vrbnik) K22

Područje poslovne namjene Mali Drmuni namjenjuje se poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.

Unutar ovih zona moguće je postaviti uređaje i planirati postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, kao i planirati suhe marine.

Obzirom na relativnu dislociranost i monofunkcionalnost prostora unutar istog nije potrebno planirati javne sadržaje.

Građevine planirati u slobodnostojećoj tipologiji uz optimalnu razinu uređenosti građevinskog zemljišta.

Tijekom izgradnje pri korištenju poslovnih građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Najmanje 20% površine zone (ali i građevne čestice) poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju u zoni K22

-Najmanja dopuštena površina građevne čestice poslovne namjene je 1000 m2.

-Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m,

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice je 0,5.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0.

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.«

Članak 31.

»Članak 74. se mijenja i glasi:

(1) Na površini gospodarske namjene - poslovne mogu se uz građevine osnovne namjene graditi pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene i grade se na građevnoj čestici građevine osnovne namjene.

(2)Brutto razvijena površina pomoćne građevine ne može činiti više od 40% ukupne brutto razvijene površine svih građevina izgrađenih na građevnoj čestici. Pomoćne građevine imaju namjenu u funkciji osnovne namjene i u njima se ne mogu obavljati odvojene djelatnosti.«

Članak 32.

»Članci 75. - 81. brišu se.«

Članak 33.

»Članak 82.se mijenja kako slijedi:

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka, osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i građevine, te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.

(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:

-zone smještajnih kapaciteta koje u pravilu čine pojedinačne građevine hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene (T1),

-turistička naselja koja sadrže smještajne kapacitete, sportske i rekreativne djelatnosti, parkove, zelenilo itd. (T2),

-kampovi-autokampovi (T3)

(4) Za zone ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se optimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

(5) Površine iz stavka (3) ovog članka širine veće od 500 m uz obalu mora, moraju imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.

(6) Najmanje 40 % površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(7) Smještajna građevina i svi potrebni sadržaji kojima se definira takav objekt prema posebnom propisu u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planiraju se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte.«

Članak 34.

»Iza članka 82. dodaje se članak 82a. s naslovom iznad njega koji glasi:

POSREDNA PROVEDBA

Unutar površina izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja posrednom provedbom Plana moguće je planirati sljedeće zone:

-zona »Uvala Petrina« (Risika) - T13, neizgrađena, površine 5,00 ha, kapaciteta do 550 kreveta (u sklopu zone planira se privez - PR1 sa najviše 50 vezova), - UPU 3

-Risika - zona »Uvala Melska« - T25, neizgrađena, površine 4,00 ha, kapaciteta do 450 kreveta - UPU 4,

-Vrbnik - zona »Uvala Sv. Juraj« - T26, neizgrađena, površine 4,00 ha, kapaciteta do 480 kreveta (u sklopu zone planira se privez - PR2 sa najviše 40 vezova) - UPU 5,

-Vrbnik - zona »Uvala Potovošće« - T27, neizgrađena, površine 3,00 ha, kapaciteta do 360 kreveta- UPU 6.«

Članak 35.

»Članak 83. mijenja se i glasi:

(1) Na području Općine Vrbnik predviđeno je jedno građevinsko područje za izgradnju hotela s pratećim sadržajima.:

-zona »Uvala Petrina« (Risika) - T13, neizgrađena, površine 5,00 ha, kapaciteta do 550 kreveta (u sklopu zone planira se privez - PR1 sa najviše 50 vezova), - UPU 3«

Članak 36.

»Članak 84. mijenja se i glasi:

Uvjeti i smjernice za izradu UPU 3 - »Uvala Petrina« (Risika) - T13 zajedno s privezom u sklopu ugostiteljsko- turističke zone - PR1 i uređenom plažom UPL1

Uvjeti gradnje i smještaja na području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugotiteljsko-turističke namjene »Uvala Petrina« (Risika) - T13

Opći uvjeti smještaja i gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina unutar područja obuhvata UPU 3 za područje izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene T13

utvrđeni su Zakonom, člankom 83. ovih Odredbi, i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. (NN br. 88/07, 58/08, 62/09, i 63/13).

Ukupni kapacitet od 550 ležajeva potrebno planirati najmanje 70% u hotelskim građevinama dok je ostatak (do 30%) moguće planirati u turističkim vilama ili bungalovima.

Najmanje 40% površine zone (ali i građevne čestice) potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Osim smještajnih kapaciteta potrebno je planirati sadržaje sporta i rekreacije, zabave, ugostiteljstva i ostalog u funkciji osnovne namjene.

Tijekom izgradnje pri korištenju turističkih građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Sve zahvate gradnje planirati suvremenim arhitektonskim izrazom pažljivo uklopljenim u kontekst i krajobraz, s osobitim naglaskom na unutarnje i vanjske vizure kompleksa.

Za zonu UPU 3 propisuje se optimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

U smislu omogućavanja realizacije hotelskog kompleksa potrebno je prijelaznim odredbama Plana propisati faznost realizacije s naglaskom prioriteta na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi i zajedničkim sadržajima.

Hoteli se grade kako slijedi:

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže (prizemlje i 2 kata bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

Za gradnju turističkih vila i bungalova daju se sljedeći uvjeti:

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i 1 kat bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

-najveća tlocrtna površina vile iznosi 150 m2 a najveći kapacitet 6 ležajeva.

Uvjeti gradnje priveza PR1

Unutar obuhvata Plana planira se formiranje pontonskog privezišta plovila, za potrebe hotelskih gostiju te za dnevni privez turističkih izletničkih plovila ili plovila brzog lokalnog dužobalnog prometa. Planirani kapacitet privezišta je najviše 50 vezova. Privezište zauzima samo morski dio obuhvata Plana.

Uvjeti gradnje i uređenja uređene plaže UPL1- Vrbnik - uvala Petrina,

-moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa gradnje (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.)

-moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja, odgovarajućeg parkirališta.

-propisuje se minimalno uređeno građevinsko zemljište,

-moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku, i opremanje ostalom urbanom opremom,

-plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S morske strane mora biti označena i zaštićena,

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,3.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 1 etaža (prizemlje).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

-moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja - ukupne površine do 150 m2 te odgovarajućeg parkirališta,

-moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku i opremanje ostalom urbanom opremom -ukupne površine do 25 m2,

-najmanje 50% uređene plaže mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo,

-potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogućnošću postavljanja samo stepenica za ulaz/izlaz u more.

(1) Unutar zone »Uvala Petrina« omogućava se izgradnja najviše 3 zone turističkih sadržaja - smještajnih kapaciteta - visoke kategorije. Raspored zona izvršit će se temeljem stručnih podloga.

(2) Najveća dopuštena površina na kojoj se može izgraditi jedan turistički sadržaj iznosi 2,0 ha.

(3) Radi zaštite obalnog pojasa, turistički sadržaji ne mogu se locirati na udaljenosti manjoj od 100 m od obale mora, što će se uzeti u obzir prilikom izrade urbanističkog plana uređenja.»

Članak 37.

»Članak 85. mijenja se i glasi:

(1) Na području Općine Vrbnik određena su sljedeća područja turističkih naselja:

-Risika - zona »Uvala Melska« - T25, neizgrađena, površine 4,00 ha, kapaciteta do 450 kreveta - UPU 4,

-Vrbnik - zona »Uvala Sv. Juraj« - T26, neizgrađena, površine 4,00 ha, kapaciteta do 480 kreveta (u sklopu zone planira se privez - PR2 sa najviše 40 vezova) - UPU 5,

-Vrbnik - zona »Uvala Potovošće« - T27, neizgrađena, površine 3,00 ha, kapaciteta do 360 kreveta- UPU 6.

(2) UPU 4 (Uvala Melska), UPU 5 (Uvala Sv.Juraj) i UPU 6 (Uvala Potovišće) uređuju se i grade temeljem važećih zakonskih i podzakonskih akata, kao i Kriterija za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora (Savjet Prostornog uređenja države, Zagreb 2009.).«

Članak 38.

»Članci 86. i 87. brišu se.«

Članak 39.

»Iza članka 85. dodaju se članaci 85a. do 85e. koji glase:

Članak 85.a

Uvjeti i smjernice za izradu UPU 4 - »Uvala Melska« (Risika) - T25 zajedno s R12

Uvjeti gradnje i smještaja na području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene »Uvala Melska« (Risika) - T25

Opći uvjeti smještaja i gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina unutar područja obuhvata UPU 4 na području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene T25 utvrđeni su Zakonom, člankom 85. ovih Odredbi, i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. (NN br. 88/07, 58/08, 62/09, i 63/13).

Od ukupnog kapaciteta od 450 ležajeva potrebno planirati najviše 70% u turističkim vilama i bungalovima, dok je ostatak (najmanje 30%) potrebno planirati u hotelima.

Najmanje 40% površine zone (ali i građevne čestice) potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Osim smještajnih kapaciteta potrebno je planirati sadržaje sporta i rekreacije, zabave, ugostiteljstva i ostalog u funkciji osnovne namjene.

Tijekom izgradnje pri korištenju turističkih građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Sve zahvate gradnje planirati suvremenim arhitektonskim izrazom pažljivo uklopljenim u kontekst i krajobraz, s osobitim naglaskom na unutarnje i vanjske vizure kompleksa.

Za zonu UPU 4 propisuje se optimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

U smislu omogućavanja realizacije ugostiteljsko-turističkog kompleksa potrebno je prijelaznim odredbama Plana propisati faznost realizacije s naglaskom prioriteta na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi i zajedničkim sadržajima.

Hoteli se grade kako slijedi:

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže (prizemlje i 2 kata bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

Uvjeti za gradnju vila (bungalova).

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i 1 kat bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

-najveća tlocrtna površina vile iznosi 150 m2 a najveći kapacitet 6 ležajeva.

Hoteli i vile se grade isključivo kao slobodnostojeće građevine.

Građevine sportsko-rekreacijske namjene na području Risika - »uvala Melska«, R12 planiraju se kako slijedi:

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,15.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,30.

-Najmanje 40% površine zone (ali i građevne čestice) potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i kat).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

-Na površinama sportsko-rekreacijske namjene predviđa se izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta (mali nogomet, rukomet, košarka, tenis, odbojka i dr.), i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

Za površine sportsko-rekreacijske namjene propisuje se minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 85b.

Uvjeti i smjernice za izradu UPU 5 - »Uvala Sv. Juraj« (Vrbnik) - T26 zajedno s R11, privezom u sklopu zone - PR2 i prirodnom plažom PPL7

Uvjeti gradnje i smještaja na području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene »Uvala Sv. Juraj« (Vrbnik) - T26

Opći uvjeti smještaja i gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina unutar područja obuhvata UPU 5 području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene T26 utvrđeni su Zakonom, člankom 85. ovih Odredbi, i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. (NN br. 88/07, 58/08, 62/09, i 63/13).

Ukupni kapacitet od 480 ležajeva potrebno planirati najviše 70% u turističkim vilama i bungalovima dok je ostatak (najmanje 30%) potrebno planirati u hotelima.

Najmanje 40% površine zone (ali i građevne čestice) potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Osim smještajnih kapaciteta potrebno je planirati sadržaje sporta i rekreacije, zabave, ugostiteljstva i ostalog u funkciji osnovne namjene.

Tijekom izgradnje pri korištenju turističkih građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Sve zahvate gradnje planirati suvremenim arhitektonskim izrazom pažljivo uklopljenim u kontekst i krajobraz, s osobitim naglaskom na unutarnje i vanjske vizure kompleksa.

Za zonu UPU 5 propisuje se optimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

U smislu omogućavanja realizacije ugostiteljsko-turističkog kompleksa potrebno je prijelaznim odredbama Plana propisati faznost realizacije s naglaskom prioriteta na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi i zajedničkim sadržajima.

Hoteli se grade kako slijedi:

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže (prizemlje i 2 kata bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

Uvjeti za gradnju vila

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i 1 kat bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

-najveća tlocrtna površina vile iznosi 150 m2 a najveći kapacitet 6 ležajeva.

Hoteli i vile se grade isključivo kao slobodnostojeće građevine.

Građevine sportsko-rekreacijske namjene na području »Sv. Juraj«, R11, planiraju se kako slijedi:

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,15.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,30.

-Najmanje 40% površine zone (ali i građevne čestice) potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i kat).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

-Na površinama sportsko-rekreacijske namjene predviđa se izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta (mali nogomet, rukomet, košarka, tenis, odbojka i dr.), i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

Za površine sportsko-rekreacijske namjene propisuje se minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Uvjeti gradnje priveza PR2

Unutar obuhvata Plana planira se formiranje pontonskog privezišta plovila, za potrebe gostiju turističkog naselja te za dnevni privez turističkih izletničkih plovila ili plovila brzog lokalnog dužobalnog prometa. Planirani kapacitet privezišta je najviše 40 vezova. Privezište zauzima samo morski dio obuhvata Plana.

Prirodna plaža PPL7 Vrbnik - uvala Sv. Juraj mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljene te potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Članak 85c.

Uvjeti i smjernice za izradu UPU 6 - »Uvala Potovošće« (Vrbnik) - T27 zajedno s UPL4

Uvjeti gradnje i smještaja na području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene »Uvala Potovošće« (Vrbnik) - T27

Opći uvjeti smještaja i gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina unutar područja obuhvata UPU 6 na području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene T27 utvrđeni su Zakonom, člankom 85. ovih Odredbi, i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. (NN br. 88/07, 58/08, 62/09, i 63/13).

Ukupni kapacitet od 360 ležajeva potrebno planirati najviše 70% u turističkim vilama i bungalovima, dok je ostatak (najmanje 30%) potrebno planirati u hotelima.

Najmanje 40% površine zone (ali i građevne čestice) potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Osim smještajnih kapaciteta potrebno je planirati sadržaje sporta i rekreacije, zabave, ugostiteljstva i ostalog u funkciji osnovne namjene.

Tijekom izgradnje pri korištenju turističkih građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Sve zahvate gradnje planirati suvremenim arhitektonskim izrazom pažljivo uklopljenim u kontekst i krajobraz, s osobitim naglaskom na unutarnje i vanjske vizure kompleksa.

Za zonu UPU 5 propisuje se optimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

U smislu omogućavanja realizacije ugostiteljsko-turističkog kompleksa potrebno je prijelaznim odredbama Plana propisati faznost realizacije s naglaskom prioriteta na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi i zajedničkim sadržajima.

Hoteli se grade kako slijedi:

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže (prizemlje i 2 kata bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

Uvjeti za gradnju vila

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i 1 kat bez mogućnosti izgradnje potkrovlja).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

-najveća tlocrtna površina vile iznosi 150 m2 a najveći kapacitet 6 ležajeva.

Hoteli i vile se grade isključivo kao slobodnostojeće građevine.

Uvjeti gradnje i uređenja uređene plaže UPL4- Vrbnik - uvala Potovošće,

-moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa gradnje (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.)

-moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja, odgovarajućeg parkirališta.

-propisuje se minimalno uređeno građevinsko zemljište,

-moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku, i opremanje ostalom urbanom opremom,

-plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S morske strane mora biti označena i zaštićena,

-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,3.

-Najveći broj etaža građevine iznosi 1 etaža (prizemlje).

-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

-moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja - ukupne površine do 150 m2 te odgovarajućeg parkirališta,

-moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku i opremanje ostalom urbanom opremom -ukupne površine do 25 m2,

-najmanje 50% uređene plaže mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo,

-potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogućnošću postavljanja samo stepenica za ulaz/izlaz u more.

NEPOSREDNA PROVEDBA

Članak 85d.

Obzirom da se radi o jednoj građevnoj čestici, kampovi Katlov T31 i Dragićev T32 provode se neposredno.

Kampovi (T3)

(1)   Na području Općine Vrbnik određena su sljedeća područja za smještaj kampova (T3):

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Članak 127.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

KLASA: 350-01/15-01/13

URBROJ:2142-07-03-16-11

Vrbnik, 23. kolovoza 2016.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRBNIK

Podpredsjednik
Matej Polonijo, v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr