SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 30. Srijeda, 7. listopada 2015.
GRAD CRES

35.

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13.) i Odluke o izradi (»Službene novine« PGŽ br.44/08), a po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Klasa:350-02/15-11/9, Ur. broj: 69-03/4-15-2 od 24.srpnja 2015. godine i suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa:350-02/15-13/49, Ur.broj:531- 05-15-2 od 27.kolovoza 2015. godine, članka 29. Statuta Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 29/09 i 14/13) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici održanoj dana 30. rujna 2015. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja poslovne
zone (K 1 2) Loznati

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja poslovne zona K12 - Loznati (u nastavku teksta: Plan).

Članak 2.

(1) Obveza izrade i obuhvat Plana je utvrđen Prostornim planom uređenja područja Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/02, 23/06 i 03/11).

(2) Plan obuhvaća područje određeno Prostornim planom uređenja područja Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/02, 23/06 i 03/11) kao neizgrađeno građevinsko područje izdvojeno iz naselja, gospodarske namjene, poslovne - pretežito uslužne, Loznati - K12.

(3) Granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana a površina obuhvata iznosi oko 1,23 ha.

Članak 3.

(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Urbanistički plan uređenja poslovne zone K12 - Loznati, broj elaborata 03/09, koji je izradila tvrtka Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka i ovjerila sukladno posebnom propisu.

(2) Elaborat Urbanistički plan uređenja poslovne zone K12 - Loznati se sastoji od sljedećih dijelova:

A.TEKSTUALNOG DIJELA,

B.GRAFIČKOG DIJELA koji nije predmet objave i

C.OBVEZNIH PRILOGA PLANA koji nisu predmet objave.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

(1) Površine javnih i drugih namjena unutar građevinskog područja gospodarske namjene, poslovne - pretežito uslužne K12 razgraničavaju se i planiraju za razvoj i uređenje kako slijedi:

-gospodarska namjena - poslovna, pretežito uslužna - K1,

-infrastrukturna namjena;

-hidroforska stanica s bazenom - IS1

-uređaj za pročišćavanje, upojni bunar i crpna stanica - IS2

-trafostanica -TS;

-prometne površine;

-kolna prometna površina,

-kolno-pješački prilaz i

-pješački put.

(2) Određivanje i razgraničavanje površina javnih i drugih namjena provodi se sukladno kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i odredbama za provođenje iz točke 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti i iz točke 3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama.

Gospodarska namjena - poslovna, pretežito uslužna (K1)

Članak 5.

(1) Površina gospodarske namjene, poslovne - pretežito uslužne (K1) planira se za poslovnu - pretežito uslužnu namjenu i druge poslovne namjene, koje su sukladne ambijentalnim i krajobraznim značajkama prostora, prihvatljive su s gledišta uklapanja u prostor naselja Loznati i s gledišta zaštite okoliša, potiču razvoj tradicijski utemeljenih grana ekonomije baziranih na poljoprivredi, posebno ovčarstvu, maslinarstvu i pčelarstvu te druge primjerene poslovne namjene.

(2) Poslovna, pretežito uslužna i druga poslovna namjena obuhvaća poslovne djelatnosti koje uključuju proizvodne, uslužne i druge, a prvenstveno proizvodne i obrtničke djelatnosti vezane uz poljoprivredu; siranu, mljekaru, sušionicu i konfekcioniranje mesa, obradu i konfekcioniranje meda i drugih pčelarskih proizvoda, toš za masline, sušenje i konfekcioniranje voća, podrum-kantinu i vinoteku, sušionu, destileriju i konfekcioniranje ljekovitog i aromatičnog bilja, radionice za proizvodnju i konfekcioniranje autohtone zdrave hrane i druge kompatibilne i primjerene poslovne djelatnosti.

(3) Uz osnovnu poslovnu djelatnost, na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti, planiraju se pomoćni sadržaji kao što su;

-uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. sadržaji koji trebaju u funkciji turističke promocije lokaliteta te posebno trgovački i ugostiteljski, uključivati ponudu autohtonih proizvoda,

-kulturni, izložbeni, edukacijski, informativni, promotivni i sl. sadržaji vezani na gospodarske, krajobrazne, prirodne i kulturne i druge vrijednosti šireg prostora,

-sadržaji u funkciji prijema izletnika i drugih posjetitelja kao što su npr; prijemni informacijski punkt, sanitarije, trgovina suvenira, rekreacijska i dječja igrališta, bazen, nadstrešnice za odmorišta, piknik, roštilj, zoološki vrt s domaćim životinjama i drugo,

-sadržaji u funkciji prezentacije i promocije staništa bjeloglavih supova; koji pored navedenog mogu biti; izložbeno-edukacijski, smještaj za volontere, osmatračnice za ptice, pojilo i hranilište i drugo,

-radionica za preradu vune i sl.

-smještaj za zaposlenike i stan za upravitelja/vlasnika,

-poljoprivredni i drugi sadržaji,

-infrastrukturne građevine i uređaji,

-prometne građevine/površine; kolne, parkirališne, manipulativne, interventne, pješačke i dr.

Infrastrukturna namjena

Članak 6.

Površine infrastrukturne namjene planiraju se za izgradnju građevina i uređaja potrebnih u komunalnom opremanju područja obuhvata plana;

-za vodoopskrbu: hidroforska stanica s bazenom (IS1),

-za odvodnju otpadnih voda: uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, upojni bunar i crpna stanica (IS2),

-za elektroopskrbu: trafostanica (TS).

Prometne površine

Članak 7.

(1) Za odvijanje kolnog i pješačkog prometa se planiraju slijedeće prometne površine:

-kolna prometna površina planirana za osiguranje kolnog i pješačkog prilaza do građevnih čestica poslovne i infrastrukturne namjene,

-kolno-pješački prilaz planiran za osiguranje kolnog i pješačkog prilaza do građevne čestice infrastrukturne namjene,

-pješački put koji se planira za pješačko povezivanje naselja, poslovne zone i kontaktnog prostora.

(2) Prometne površine se pored osnovnoj prometnoj funkciji, namjenjuju izgradnji mreže i uređaja infrastrukturnih sustava za opremanje poslovne zone.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 8.

(1) Građevine osnovnih gospodarskih poslovnih djelatnosti, pratećih djelatnosti i djelatnosti koje se razvijaju u funkciji osnovne djelatnosti, smještaju se na površinama poslovne namjene (K1), na način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, položajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i na način da ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju Loznati.

(2) Uvjeti smještaja građevina prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000 gdje su prikazani regulacijski pravci i priključci na javnu prometnicu i komunalnu infrastrukturu te 3. 1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2000, gdje su prikazane smjernice za smještaj građevina i za uređenje prostora zone.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 9.

(1) Oblik i veličina građevne čestice se utvrđuje prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, na način da se postojeće ogradne suhozidne strukture u najvećoj mjeri sačuvaju.

(2) Oblik i veličina građevne čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje tehnološkog procesa i smještaj svih potrebnih sadržaja uključujući: građevine, prometne i manipulativne površine i parkirališta, kolni i pješački ulaz, građevine individualne komunalne infrastrukture (smještene na građevnoj čestici poslovne namjene: septičke jame, separator i upojni bunar za odvodnju oborinskih otpadnih voda, UNP spremnik i dr.), zelene površine, ograđivanje i drugo potrebno te da omoguće propisane udaljenosti građevina od granica građevne čestice.

(3) Najveća dopuštena površina građevne čestice se ne određuje i može biti istovjetna ukupnoj površini planiranoj za poslovnu namjenu.

(4) Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3.000 m2.

Namjena građevina

Članak 10.

(1) Planira se smještaj građevina poslovnih djelatnosti i pratećih građevina čija se namjena određuje sukladno odredbama članka 5. ovih odredbi.

(2) Građevinom poslovne djelatnosti smatra se građevina koja je u cjelini ili pretežnim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti poslovne namjene.

(3) Građevinom poslovne djelatnosti se smatra i složena građevina koju čini sklop više građevina na istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu cjelinu.

(4) Na građevnoj čestici poslovne namjene mogu se pored građevine poslovne djelatnosti graditi pomoćne građevine, nadstrešnice, cisterne, bazeni i druge građevine sukladno članku 5. ovih odredbi i prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(5 Na dijelu građevine poslovne namjene ili u posebnoj građevini koja je dio složene građevine (sklopa) poslovne namjene, dozvoljeno je graditi jedan stan za vlasnika. Neto površina stana može iznositi najviše 80 m2.

(6) Na dijelu građevine poslovne namjene ili u pomoćnoj građevini planira se ugostiteljski sadržaj, trgovački sadržaj te izložbeni, informacijski, edukativni, kulturni i promocijski turistički i slični prateći sadržaji.

(6) Na dijelu građevine poslovne namjene ili u pomoćnoj građevini planira se poljoprivredni gospodarski sadržaj bez izvora zagađenja (sjenik, pčelinjak, staklenik, plastenik, gljivarnik, spremište poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.), i s izvorima zagađenja (staja, kokošinjac, kunićnjak i sl.) dok izgradnja tovilišta nije dozvoljena.

Veličina i površina građevina

Članak 11.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi kig = 0,2.

(2) Najmanji dopušteni koeficijent izgrađenosti se ne određuje dok najmanja dopuštena površina pod građevinama iznosi 100 m2.

(3) Nadzemni dijelovi pojedinačnih građevina trebaju biti jednostavnog pravokutnog tlocrta najvećih tlocrtnih gabarita kraće stranice 12,0 m i duže 25,0 m. Iznimno osnovna poslovna građevina može biti većih tlocrtnih gaba rita ako je to određeno tehnološkim uvjetima. Odnos kraće prema dužoj stranici može biti 1: najmanje 1,5.

Članak 12.

Pomoćne građevine s poljoprivrednim gospodarskim sadržajem mogu se graditi slijedećih najvećih dopuštenih površina:

-sjenici, spremišta, sušionice bilja ili sl. do 200 m2,

-štale i sl. do140 m2,

-prostor za strojnu mužnju (nadstrešnica) ili sl.
do 100 m2.

Članak 13.

(1) Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice se ne određuje.

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi kis = 0,5 ne računajući površinu podruma. Ako se gradi podrum najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti može iznositi do kis = 0,7.

Članak 14.

(1) Najviša visina građevine (V) iznosi 7,0 m dok najviša ukupna visina građevine (Vu) iznosi 9,5 m.

(2) Najviša visina (V) nadstrešnice iznosi 4,0 m.

(3) Najviša ukupna visina (Vu) nadstrešnice iznosi 6,5 m.

Članak 15.

Najveći dopušteni broj etaža građevine (E) iznosi 2 nadzemne etaže, podrum koji je najviše 1,0 m iznad kote konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu i tavan ispod kosog krova s visinom nadozida do 0,5 m.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 16.

(1) Smještaj građevine na građevnoj čestici mora omogućiti racionalnu organizaciju tehnološkog procesa, neometan kolni pristup i manevriranje vozila te organizaciju protupožarnih pristupa.

(2) Regulacijski pravac građevne čestice treba biti udaljen od osi kolnopješačkog prilaza najmanje 3,0 m i od osi pješačkog puta najmanje 1,5 m, odnosno određuje se rubom prometne površine koja graniči s građevnom česticom.

(3) Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se na način da je građevni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m, a od susjednih građevnih čestica i od ostalih granica najmanje 4,0 m za građevine s jednom nadzemnom etažom i najmanje 10,0 m za građevine s dvije nadzemne etaže. Udaljenost gradivog dijela građevne čestice od granice građevne čestice ne može biti manja od polovice visine građevine.

(4) Najmanja udaljenost građevina gospodarskih djelatnosti od mjesnog groblja iznosi 30 m.

Članak 17.

(1) Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljeno je graditi više osnovnih građevina kao i više pomoćnih i pratećih građevina. Više građevina na jednoj građevnoj čestici gradi se kao sklop ili niz bez među razmaka ili na međusobnom razmaku koji iznosi najmanje polovicu visine višeg objekta, odnosno minimalno 3,0 metara, dok prislanjanje građevina po 2 duža pročelja nije dozvoljeno. Građevine sklopa se mogu povezati suhom ili toplom vezom.

(2) Građevni pravci građevina određuju se slijedom organizacije sklopa građevina i usklađuju se na način da su u pravilu međusobno paralelni ili okomiti, a drugačije samo iznimno, slijedeći konfiguraciju terena, oblik čestice i sl.

Članak 18.

(1) Izvan gradivog dijela građevne čestice, na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice građevne čestice mogu se graditi nadstrešnice, vanjski ulazi u podrum, pergole, konstrukcije i kolektori sunčane energije, terase, rekreacijska igrališta i površine, dječja igrališta, otvoreni bazeni, vanjski roštilj, pojila za životinje, osmatračnice i sl.

(2) Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi ogradni i potporni zidovi, prometne kolne i pješačke površine, prostori za manipulaciju, parkirališta, infrastruktura i sl.

Članak 19.

Pomoćna građevina s poljoprivrednim gospodarskim sadržajem bez izvora zagađenja kao i s izvorima zagađenja smješta se na građevnoj čestici građevine poslovne namjene tako da:

-građevni pravac u pravilu bude iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;

-od građevine poslovne namjene bude udaljena najmanje 8 metara,

-od susjedne građevne čestice bude udaljena najmanje 8 metara,

-udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja od građevina poslovne i stambene namjene iznosi najmanje 12 metara, a gnojišta najmanje 15 metara, odnosno više sukladno posebnim uvjetima,

-dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena bude izvedeno od nepropusnog materijala, sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

-jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje, dopuštene udaljenosti od ostalih građevina jednake su kao i za gnojišta,

-udaljenost od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Oblikovanje građevina

Članak 20.

(1) Sve građevine unutar zone moraju biti oblikovane kvalitetno, minimalistički uz upotrebu kvalitetnih materijala.

(2) Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja, boje i materijale završne obrade.

(3) Pročelja građevina trebaju biti jednostavna, čista u pravilu simetrične kompozicije, bez posebnih istaka i profilacija s pravokutnim otvorima vrata i prozora (mogući rasteretni lukovi) uz moguć pojedinačni lučni otvor.

(4) Završno se žbukaju zaglađenom (zaribanom) žbukom u pastelnoj boji (s dodatkom lokalne zemlje crvenice) ili se završno izvode u s vidljivim kamenom, pravilnijih klesanaca s uglovima od većih blokova.

(5) Građevine mogu imati kameno vanjsko stubište s voltom »skod« / »uskot«) i nadstrešnicom.

(6) Mogu se izvoditi loggie i terase s punom zidanom ogradom ili koritom za zelenilo dok se balkoni ne dozvoljavaju.

(7) Krovište građevine treba biti koso, nagiba približno 17 - 23Ê, dvostrešno ili složeno, na manjim zgradama i jednostrešno. Propisuje se obavezno korištenje ambijentalne, šarene kupe kanalice kao krovnog pokrova. Na krovište je moguće ugraditi elemente za prirodno osvjetljavanje.

(8) Na krovišta se ne dozvoljava postavljanje kolektora sunčane energije koji mogu biti postavljeni isključivo u okolišu.

Članak 21.

(1) Upućuje se na primjenu tradicijskih načela oblikovanja, uz mogućnost korištenja tradicijskih ali i suvremenih materijala i oblika i mogućnost primjerene montažne gradnje.

(2) Upotrebu betona preporučeno je reducirati i beton zamijeniti drugim prihvatljivijim materijalom (nije reverzibilan materijal, nije primjeren zaštićenom prostoru, te nije kompatibilan s tradicijskim materijalima).

(3) Kad je to primjereno sadržaju u građevini, gospodarske i prateće građevine manjih gabarita (do 3 m x 6 m) kao i one većih gabarita koje ne zahtijevaju izvedbu kompaktnog ziđa (nadstrešnice, garaže, sušionice, štalice, kolnice, spremišta i sl.) treba graditi tradicionalnom tehnikom suhozida s laganom drvenom krovnom konstrukcijom i pokrovom od kupe kanalice ili »škrile«.

(4) Osnovni elementi, materijali i tehnike koji se koriste pri građenju i uređenju na tradicijski način trebaju biti određeni na osnovu autohtonih;

-rustično oblikovane ili grubo štokane kamene erte ili žbukane erte oko otvora,

-drvena vrata i prozori s punim drvenim škurama,

-oluci kameni ili metalni,

-potkrovni vijenac (kamen / škrila),

-nadstrešnice kao tradicionalne; drvena konstrukcija s kupom kanalicom (ili škrilom), kameni (cigleni) nosivi stupovi,

-pergola s lozom ili drugom autohtonom penjačicom,

-šterna s kamenim grlom, kamenim ogradnim zidom s poklopnicama, u objektu i na okućnici,

-kape dimnjaka oblikovane prema tradicijskim uzorima,

-drveni rogovi dužine cca. 1 metar ispod prozora prvog kata (funkcija: sušenje voća),

-ognjište (pravokutno) s napom i krušna peć u objektu, krušna peć i na okućnici,

-kamenice u okućnici,

-unutrašnja stubišta (drvena/kamena),

-živa stijena kao zid u podrumu/suterenu i drugo.

Uređenje građevnih čestica

Članak 22.

(1) Međusobnu razdiobu platoa i građevnih čestica potrebno je ponoviti na način povijesne i tradicijske parcelacije suhozidima, zadržavajući postojeće i sanirajući one koji su slabije očuvani.

(2) Svi ogradni i potporni zidovi se izvode kao suhozidi, na tradicionalan način.

(3) Građevna čestica može biti ograđena živicom od pogodnih autohtonih vrsta (bijeli grab - Carpinus orinetalis, kupina - Rubus fruticosus agg., ogrozd - Ribes grosularia, mirta - Myrtus communis, šmrika - Juniperus oxycedrus i dr.).

(4) Dijelovi građevnih čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(5) Najveća dopuštena visina ograde građevne čestice iznosi 1,5 m.

Članak 23.

(1) Građevne čestice se uređuju maksimalnim prilagođavanjem postojećem terenu u jednoj ili više razina, ovisno o konfiguraciji terena na lokaciji.

(2) Nivelacijske kote se određuju prema postojećem terenu i prema koti priključka na javnu prometnu površinu.

(3) Dozvoljeni su nužni zahvati nivelacije terena s najvećom visinom potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa do 1,5 m u jednoj razini, kao i nužno nasipavanje prirodnih depresija.

(4) Prilikom nužnih zahvata nivelacije terena potrebno je visinske razlike prevladati izvedbom tradicionalnih terasastih podzida tehnikom suhozida s poduporama gromači koja se izvodi kao barbakan ili menik (pridanec) ili ozelenjenih, pejzažno oblikovanih nasipa.

(5) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.

(6) Za prilaz vatrogasnih vozila građevinama poslovne namjene treba urediti interne kolne prometnice dimenzionirane za vatrogasna vozila, prema važećim propisima.

Članak 24.

(1) Postojeće autohtono zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u uređenje zelenih površina na građevnoj čestici, a pri novoj sadnji se koriste autohtone biljne vrste uključujući slijedeće:

-črnika - Quercus ilex,

-bijeli grab - Carpinus orinetalis,

-klen - Acer campestre,

-primorski hrast - Quercus pubescens,

-cer - Quercus cervis,

-jasen - Fraxinus ornus,

-čempres - Cupressus pyramidalis i horizontalis i druge,

-te voćke i druge kulture iz ovog kraja.

(2) Najmanje 30 % površine građevinskih čestica trebaju biti zelene površine s autohtonim biljnim vrstama. Zelene površine se uređuju pejzažno očuvanjem postojećih travnjaka / pašnjaka i grupa stablašica uz očuvanje postojećeg terena, te kao kultivirane površine vrtova, voćnjaka, cvijetnjaka i druge. Površine gromača uračunavaju se u površinu zelenila.

(3) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 25.

(1) U okviru okućnica se upućuje na uređenje i izgradnju tradicijskih građevina; vodosprema (šterna), vapnenica (foš), mrgar, gumno, pocivalić, kamenica, pojilo / »korito« i drugo.

(2) Kolne površine izvoditi kao makadamske ili od nepravilnih oblutaka, a pješačke na isti način ili popločene kamenom položenim u pijesak.

(3) Pri uređenju građevne čestice primijeniti unificirani način isticanja natpisa, opreme prostora i sličnih detalja kao i unificirani način popločenja neizgrađenih površina i drugog.

Priključenje građevne čestice na javno- prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 26.

(1) Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu; elektroopskrbu, vodoopskrbu i na javnu kanalizaciju.

(2) Ukoliko javna kanalizacija nije izvedena potrebno je za gospodarsku zonu izgraditi zajednički sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda ili osigurati individualno zbrinjavanje otpadnih voda (za građevine do veličine10 ES) na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša, a prema posebnim uvjetima.

(3) Priključivanje građevnih čestica poslovne i infrastrukturne namjene na prometnu površinu planira se priključivanjem na kolnu prometnu površinu te na kolno-pješački prilaz i pješački put koji se planiraju u obuhvatu poslovne zone K12.

(4) Svaka građevna čestica mora imati izravan kolni i pješački priključak na prometnu površinu. Jedna građevna čestica može imati više priključaka na prometnu površinu. Minimalna širina jednog priključka građevne čestice na prometnu površinu iznosi 3,0 m.

(5) Građevna čestica se priključuje na prometnu površinu tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

(6) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice treba osigurati neometano odvijanje prometa obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces kao i propisan prilaz vatrogasnih vozila građevinama poslovne i druge namjene.

(7) Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i čestica i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž regulacijskog pravca, a određuju se u skladu s točkom plana 3.4. Prometna mreža te za građevine komunalne infrastrukture prema točki plana 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža.

Članak 27.

(1) Na površini građevne čestice poslovne namjene potrebno je osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta i eventualno dodatna mjesta prema stvarnim potrebama poslovanja i tehnološkog procesa. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa te mogućnosti korištenja javnog prometa.

(2) Na građevnim česticama odredit će se:

-parkirališna mjesta za zaposlenike, po jedno parkirališno mjesto na 1-5 zaposlenih u većoj radnoj smjeni, u moguće na odvojenom parkiralištu iza ulične ograde građevne čestice,

-najmanje 1 parkirališno mjesto za stan,

-parkirališna mjesta za posjetitelje, moguće na odvojenom parkiralištu ispred ili iza ulične ograde građevne čestice, potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na 1000 m2 bruto razvijene površine građevine određuje se ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, kako slijedi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Članak 61.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa:350-01/08-1/5

Ur. broj:2213/02-03-01-15-55

Cres, 30. rujna 2015.

GRAD CRES GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
Marčelo Damijanjević, v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr