SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIII. - broj 5. Petak, 18. ožujka 2005.
OPĆINA FUŽINE
2

2.

Na temelju članka 24. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 35. Statuta Općine Fužine (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 28/01 i 9/02), po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Delnice, Klasa: 350-01/04-01/03, Ur. broj: 2170-82-01-05-12 od 8. veljače 2005. godine, Općinsko vijeće Općine Fužine, na sjednici održanoj dana 10. ožujka 2005. godine donijelo je

ODLUKU
o Prostornom planu uređenja Općine Fužine

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostorni plan uređenja Općine Fužine (u nastavku teksta: Prostorni plan) utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Općine Fužine.

(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Općine Fužine određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 90/92, i 58/93)

(3) Statistička naselja u sustavu Općine su Fužine, Lič, Vrata, Benkovac Fužinski, Belo Selo i Slavica.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Općine Fužine, koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Fužine u odnosu na prostor i sustave županije Primorsko-goranske i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka obilježja

1.2.1.2. Seizmičnost

1.2.1.3. Mineralne sirovine

1.2.1.4. Reljef

1.2.1.5. Hidrogeološka osnova

1.2.1.6. Klimatska obilježja

1.2.1.7. Tlo

1.2.1.8. Živi svijet

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.2.1. Demografska struktura

1.2.2.2. Demografska perspektiva

1.2.3. Naselja

1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti

1.2.4.1. Državna uprava i lokalna samouprava

1.2.4.2. Predškolsko i školsko obrazovanje

1.2.4.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

1.2.4.4. Kultura

1.2.4.5. Vjerske zajednice

1.2.4.6. Udruge građana i sportska društva

1.2.4.7. Ocjena stanja društvenih djelatnosti

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Prometni sustav

1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte

1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav

1.2.6.4. Energetski sustav

1.2.7. Zbrinjavanje otpada

1.2.8. Zaštita prostora

1.2.8.1. Prirodna baština

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština

1.2.8.3. Kakvoća zraka

1.2.8.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda

1.2.8.5. Tlo

1.2.8.6. Buka

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja

2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Fužine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Fužine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko- goranske županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.2.2.1. Gospodarska namjena

3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena

3.2.2.4. Groblja

3.2.2.5. Infrastrukturna namjena

3.2.2.6. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.4. Poljoprivredne površine

3.2.5. Šumske površine

3.2.6. Vodne površine

3.2.6.1. Vodotoci i jezera

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.3.1.1. Turizam

3.3.1.2. Šumarstvo

3.3.1.3. Poljoprivreda i stočarstvo

3.3.1.4. Lovstvo

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometna infrastruktura

3.5.1.1. Kopneni promet

3.5.1.2. Pješački promet

3.5.1.3. Promet u mirovanju

3.5.1.4. Željeznički promet

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

3.5.3. Vodnogospodarska infrastruktura (vodoopskrbe i odvodnje, uređenja voda i zaštita od štetnog djelovanja voda)

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe

3.5.3.2. Sustav odvodnje

3.5.3.3. Infrastruktura uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda

3.5.4. Energetska infrastruktura

3.5.4.1. Elektroopskrba

3.5.4.2. Opskrba plinom

3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.1.1. Šumsko tlo

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi

3.7.5.2. Zaštita od potresa

3.7.5.3. Zaštita od rušenja

3.7.5.4. Zaštita od poplava i bujičnih voda

3.7.5.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda

3.7.5.5. Zaštita od požara

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE FUŽINE

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.5. Vodne površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.7. Ostale građevine

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.2. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektropskrba

5.4.2. Cijevni promet

5.4.3. Opskrba plinom

5.4.4. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Sklanjanje ljudi

8.5.2. Zaštita od potresa

8.5.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od poplava

8.5.5. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

9.1.2. Detaljni planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000

Korištenje i namjena površina 1:25000

2.A. Infrastrukturni sustavi i

mreže - Energetski sustav 1:25000

2.B. Infrastrukturni sustavi i mreže -

vodnogospodarski sustav - sustav

vodoopskrbe i odvodnje 1:25000

3.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu

prostora - 1:25000

- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu

prostora -

- područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000

3.C. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu

prostora

- područja i dijelovi primjene planskih mjera

zaštite 1:25000

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000

4. Građevinska područja 1:5000

(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Općina Fužine - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Općine.

2. Fužine - označava naselje Fužine.

3. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja naselja.

4. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja.

5. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.

6. Građevine stambene namjene dijele se na obiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

- obiteljska kuća je slobodnostojeća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 2 stana,

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana,

- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana.

7. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, vrtne sjenice i sl.).

8. Građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

9. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

10. Podrum - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke konačno uređenog okolnog terena.

11. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 m, a najveća visina sljemena je 3,5 m.

12. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a za pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5 m. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.

13. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina te ostalih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

14. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu i parkirališne površine.

15. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto) razvijene površine pod građevinama i površine građevne čestice.

16. Visina građevine (h) mjeri se na njenom pročelju, od najniže točke konačno uređenog terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova.

17. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

18. Građevinski pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

19. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, zelenilo;

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica;

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

- komunalna oprema;

- opremljenost komunalnom infrastrukturom;

- druge vrijednosti i posebnosti.

20. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su:

- I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put,

- II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, javna vodoopskrba, odvodnja i električna energija,

- III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja (pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna energija).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE FUŽINE

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

(2) Prostor Općine Fužine se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

- vodne površine.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, stambeno-gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne namjene, uz ribogojilišta, za turizam na seoskim gospodarstvima, zdravstvene i rekreacijske građevine, te planinarske domove, skloništa i sl. građevine.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd.

Članak 6.

(1) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000, na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu - K),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (turističko naselje - T1 i kamp-T2),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportsko-rekreacijski centar - R1),

- infrastrukturnu namjenu - IS,

- groblje - G,

- površine za eksploataciju mineralnih sirovina (E).

 (2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Članak 8.

Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:

. površina predviđenih za infrastrukturne koridore, smještenih uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase širinom pojasa u metrima;

. površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na:

- površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica) i zračne (helidrom),

- površine za građevine telekomunikacija i pošte,

- površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje,

- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija, cijevni promet, nafta i plin).

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 9.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla (P2 i P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Vodne površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Namjena i način korištenja vodnih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

(3) Razgraničenje vodnih površina provodi se određivanjem namjena za:

- akumulacijska jezera (»Bajer«, »Lepenica«, »Potkoš«, »Benkovac« (planirana), »Potok pod grobljem« (planirana),

- vodotoke.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 12.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

. Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku su:

1. Željezničke građevine:

- magistralne pruge I. reda

a) Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb

2. Cestovne građevine:

a) Autoceste i brze ceste

- Goričan - Zagreb - Rijeka

3. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

a) radijski koridori Učka - Mirkovica,

b) međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb;

4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe

- regionalni vodopskrbni sustav

5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Dalekovod, transformacijsko i rasklopno postrojenje - postojeće:

- prijenosni dalekovod 400 kV Meline - Tumbri

- prijenosni dalekovod 400 kV Meline - CHE Obrovac.

b) EVP Vrata (elektrovučna postaja) (planirana).

6. Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

a) Magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj-Sisak (postojeći),

b) Plinovodi (planirani)

- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo-Kamenjak- Delnice-Vrbovsko-Karlovac.

Članak 13.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

. Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko-goransku županiju, koji su određeni Prostornim planom županije, a odnose se na područje Općine Fužine su:

2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

. Rijeka - Zagreb »Lujzijana« (Orehovica - G. Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko - Karlovac

b) Osnovne županijske ceste:

. (»Karolina«) Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja;

. (»Lujzijana«) - čvor Ravna Gora - (»Karolina«) - (Vrelo, Bjelolasica - Jasenak);

. (»Karolina«) - Lokve (Omladinsko jezero);

. Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«.

3. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II. razine - Rijeka - Delnice - Ogulin / Karlovac,

4. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- »Lokve«.

5. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) proizvodne

- CHE Vrelo (Fužine),

- RHE Lepenica.

b) distribucijski dalekovod 110 kV:

- HE Vinodol - HE Gojak (postojeći),

- HE Vinodol - TS Delnice (postojeći),

- TS 110/35 kV EVP Plase - TS 110/35 kV EVP Vrata (planirani).

6. Građevine plinoopskrbe sa pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) županijska plinska mreža.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

Članak 14.

Građevinska područja naselja namijenjena su:

- stambenoj izgradnji i svim sadržajima koja prate organizaciju života u stambenom naselju, kao što su društvene djelatnosti (školske i predškolske ustanove, kulturni, zdravstveni i športsko-rekreacioni sadržaji, zabavne i vjerske institucije), razni poslovni prostori i građevine, ugostiteljski i turistički sadržaji, trgovački, uslužni, servisni i drugi sadržaji u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina;

- izgradnji skloništa, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju veću buku i ne privlače pretjerani promet teretnih vozila;

- izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta, benzinskih crpki i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih terminala (autobusnih) i sl.

- uređenju parkovnih, športsko-rekreacionih i ostalih zelenih površina, zaštitnog zelenila i sl.

Članak 15.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Fužine na sljedeći način:

(2) Unutar građevinskih područja naselja na području Općine Fužine (NA1_1 i NA1_2) gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

(3) Sva građevinska područja naselja na području Općine Fužine s izuzetkom neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Fužine (NA 1_1), moraju imati I. kategoriju uređenosti. Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Fužine (NA 1_1) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 16.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju.

(2) Izgrađenim građevinskim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene ili druge namjene, izgrađena osnovna infrastruktura, infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i dr.).

Članak 17.

(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja unutar koridora planirane obilaznice naselja Fužine moguća je samo rekonstrukcija građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definiranom člankom 78. stavak (3).

(2) Na područjima i dijelovima naselja unutar planom utvrđenog poplavnog područja koji nastaje kod incidentne situacije rušenja brane akumulacijskih jezera Bajer i Lepenica, postupa se prema Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (NN br. 29/83, NN br. 36/85, NN br. 42/86, te 73/97) i ostalim vodopravnim uvjetima, te Županijskom planu obrane od poplava.

(3) Na području iz stavka 2. ovog članka nije moguće planiranje neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija, dogradnja i interpolacija uz suglasnosti nadležnih tijela (HEP, Hrvatske vode - Služba za zaštitu od štetnog djelovanja voda i MUP - civilna zaštita - Odjel za zaštitu i spašavanje).

(4) Na područjima i dijelovima naselja unutar Planom utvrđenog područja pod poplavnim valom zbog utjecaja elementarnih nepogoda (dijelovi naselja Lič), nisu planirana nova građevinska područja naselja.

Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja dozvoljena je:

- gradnja sportsko-rekreacijskih i ugostiteljsko-turističkih sadržaja (kamp), ali bez čvrste gradnje;

- rekonstrukcija, te dogradnja i interpolacija u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

(5) Područja iz stavka (3) i (5) ovog članka određena su na kartografskom prikazu 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« - u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5000.

(6) Druga ograničenja koja obrađuju poplavna područja u slučaju incidentnih situacija i elementarnih nepogoda proizlaze iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora članak 35. stavci 4. i 5.

Članak 18.

(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne i nerazvrstane prometnice.

(2) Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,5 m ili pristupnim putem širine najmanje 3,0 m, a duljine najviše 50,0 m. Iznimno, neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu može se osigurati i pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, i to:

- kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar građevinskog područja naselja (Fužine NA1_1 i Lič (NA2_1_1),te Vrata (NA 3_1),

- kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na javnoprometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta.

(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

(4) Postojeća stepeništa, putove i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba zadržati, te eventualno predvidjeti i prostore za izgradnju novih.

(5) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske ceste mora se osnovati sabirna ulica.

Članak 19.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od granice građevne čestice javnih i nerazvrstanih cesta iznosi 6,0 m. Udaljenosti mogu biti i drugačije, prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Vijeća Općine Fužine ako se radi o nerazvrstanoj prometnici, a prema stavku (2) ovog članka.

(2) Na terenima s velikim nagibom i u slučaju interpolacije unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1) i Lič (NA 2_1_1) i Vrata (NA3_1) može se dopustiti izgradnja građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina i na regulacijskom pravcu. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u slučaju interpolacije između susjednih građevina osnovne namjene, građevine osnovne namjene mogu se graditi i s većom visinom radi usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz uvjet da je osigurana prometna preglednost.

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Obiteljske kuće

Članak 20.

(1) Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 165. ) grade se:

- stambene građevine obiteljske kuće, koja može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu građene kao slobodnostojeće , poluotvorene ili u nizu,

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.

(3) Izgradnja obiteljskih kuća temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguće je unutar građevinskog područja svih naselja na području Općine Fužine.

(4) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m2

- za dvojne građevine: 300 m2

- za građevine u nizu: 250 m2.

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, prema lokalnim uvjetima (definiranim člankom 3., stavak 19.).

b) Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 600 m2, za sve tipove gradnje.

c) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- za građevine u nizu: 50 m2.

d) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije svih zatvorenih dijelova građevine nove građevine - obiteljske kuće - iznosi 400 m2 za sve tipove gradnje.

e) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine 0,3

- za dvojne građevine 0,4

- za građevine u nizu 0,5.

f) Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama - NA1_1) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 1,00 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

g) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,6

- za dvojne građevine 0,8

- za građevine u nizu 1,00.

(5) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi 2 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma i stambenog potkrovlja.

(6) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,50 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

2.2.2.2. Stambene građevine

Članak 21.

Površina građevne čestice ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14,0 m,

- za poluotvorene stambene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m;

- za stambene građevine u nizu: 200 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 9,0 m.

Članak 22.

(1) Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove stambene građevine je 64 m2 za sve veličine građevnih čestica.

(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina građevne čestice iznosi 500 m2.

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,4

- za poluotvorene stambene građevine: 0,4

- za stambene građevine u nizu: 0,5

(4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6 za sve vrste građevina.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi:

- za slobodnostojeće stambene građevine 1,2

- za poluotvorene stambene građevine 1,2

- za stambene građevine u nizu: 1,5.

(6) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine je 3 etaže.

(7) Najveća visina građevine (h) iznosi 14,7 m.

Članak 23.

(1) Stambene građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice.

(2) Stambene građevine koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

(3) Stambene građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Članak 24.

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1) izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina sa izvorom zagađenja nije dozvoljena.

(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 25.

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili dvoetažne ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, konačno zaravnatog terena.

(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:

- najveća dopuštena visina iznosi 6,0 m,

- tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene najmanje 1,0 m i to samo uz suglasnost susjeda,

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(5) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.

(6) Ukoliko se na susjednoj čestici već nalazi građevina udaljena od ruba građevne čestice manje od 1 m, međusobna udaljenost dviju susjednih građevina ne smije biti manja od 2 m.

Članak 26.

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da:

- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih gospodarstava,

- najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m,

- građevinski pravac u pravilu je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m,

- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1,0 m,

- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori (otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm).

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice, ako su letilišta okrenuta prema toj granici, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom smjeru.

(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti minimalno 12,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 16,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.

(5) Gnojišta moraju biti minimalno 16,0 m udaljena od građevina osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.

(6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

(7) Dno i stijene gnojišta do visine 0,5 m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

(8) Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina jednake su kao i za gnojišta.

(9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

(10) Udaljenost građevne čestice od vodnog dobra može biti minimalno 5,0 m.

(11) Površine iznad natkritih vodotoka ne smiju se izgrađivati, već ih je potrebno uređivati kao ulice, trgove, zelene i druge slobodne površine.

(12) Ukoliko se na susjednoj čestici već nalazi poljoprivredna gospodarska građevina udaljena od ruba građevne čestice manje od 1 m, međusobna udaljenost dviju susjednih poljoprivredno-gospodarskih građevina ne smije biti manja od 2 m.

Članak 27.

(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih službi. Sabirne jame se trebaju prazniti putem ovlaštenog komunalnog društva.

(2) Priključak na elektroopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se temeljem posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 28.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (Gorski kotar).

(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu Gorskog kotara.

(5) Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha od 25- 45o. Pokrov mora biti crijep tamne boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

(7) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(8) Iznimno, krovišta građevina mogu biti ravna. Izgradnja ravnog krovišta nije dozvoljena unutar evidentiranih urbanih i ruralnih naselja (NA 1_1, NA 2_1_1 i NA 3_1).

Članak 29.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) Najmanje 20 0rađevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

(4) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i drveta ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 1,5 m.

(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.

2.2.2.3. Višestambene građevine

Članak 30.

(1) Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1), Lič (NA2_1_1).

(2) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1) propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, uz obavezan spoj na sustav javne odvodnje.

(3) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Lič (NA2_1_1), obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.

Članak 31.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m2.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1) koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,8.

 (3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6. Iznimno za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1) koeficijent iskorištenosti iznosi 3,2.

Članak 32.

(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi 4 etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,50 m.

Članak 33.

(1) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 25-50o, a pokrov mora biti uz obavezu stavljanja krovnih snjegobrana.

(2) Zabranjena je upotreba blještavog pokrova, a preporuča se upotreba tardicionalnih materijala i boja.

Članak 34.

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevinski pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama.

Članak 35.

(1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 29. ovog Prostornog plana.

(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima višestambenih građevina nisu dozvoljene.

Članak 36.

Priključak višestambene građevine na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

2.2.2.4. Rekonstrukcije građevina stambene namjene u građevinskim područjima naselja

Članak 37.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene i druge namjene (stambenih i višestambenih, poslovnih, društvenih i dr. građevina) u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine stambene i druge namjene, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 38.

(1) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Općine Fužine prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

(2) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 156. mogu se graditi otvorena sportska igrališta i ambulante. Za izgradnju ostalih građevina društvene namjene propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja.

(4) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA11), propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 39.

(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevne čestice za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 2,4.

(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri etaže.

(5) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

(6) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30jene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja.

Članak 40.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2,

Osnovne škole

- brutto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku,

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.

Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), te bazena i otvorenih sportskih igrališta,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,

Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

- u djelatnosti socijalne skrbi na području Općine Fužine moguće je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:

- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, najviše 200,

- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m2 po korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m2 po korisniku doma,

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m2 po korisniku doma.

Vjerske građevine

- najmanje 40 0rađevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

(2) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

(3) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 41.

(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi sljedeće građevine gospodarske namjene:

- građevine pretežito poslovne namjene,

- poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 156. ovog Prostornog plana mogu se graditi:

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 400 m2 ,

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije do 200 m2.

(3) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za slijedeće građevine unutar građevinskih područja naselja:

- građevine pretežito poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2,

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije veće od 200 m2.

(4) Unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1) za izgradnju građevina pretežito poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2 propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 42.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja.

(2) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 43.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

(2) Rekonstrukcija građevina iz stavka (1) ovog članaka moguća je u cilju održavanja ili promjene namjene.

Članak 44.

Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

2.2.4.1.Građevine pretežito poslovne namjene

Članak 45.

(1) Površina građevne čestice za građevine pretežito poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

(4) Unutar građevina pretežito poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m2.

Članak 46.

(1) Dozvoljeni broj etaža građevine pretežito poslovne namjene je najviše 4 etaže.

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 18,5 m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 47.

(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina osnovne namjene iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

(2) Građevine pretežito poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m.

(3) Udaljenost građevina pretežito poslovne namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja može biti i manja, ali u skladu sa lokalnim uvjetima iz članka 3. stavak 19. i okolnim građevinama.

Članak 48.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 300ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz najveću moguću prilagodbu okolnom prostoru.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 49.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA1_1, te NA 1_2).

(2) Površina građevne čestice za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina ne može biti manja od 1000 m2 .

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,3.

(5) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.

Članak 50.

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:

- odraslih goveda do 2 komada,

- teladi ili junadi do 3 komada,

- konja do 2 komada,

- peradi do 100 komada,

- kunića do 20 komada,

- ovce, koze 15 komada,

- svinje do 4 komada,

- nojeva do 3 komada.

(2) Broj grla moguće je i kombinirati.

(3) Najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine iznosi 16,0 m od građevine stambene ili druge namjene na susjednoj građevnoj čestici, i najmanje 6,0 m od granice građevne čestice.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 51.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 165. grade se:

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m2.

(2) Za građevine tlocrtne projekcije veće od 400 m2 obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.

(3) Unutar građevinskog područja naselja Fužine (NA 1_1) za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz stavka (2) ovog članka propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 52.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0.

(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Članak 53.

(1) Najveći dopušteni broj etaža građevine su četiri etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 14,0 m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 54.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 m.

(3) Udaljenost građevina ugostiteljsko-turističke namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(4) Najmanje 500ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo.

(5) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko je na susjednoj čestici izgrađena pomoćna građevina na udaljenosti manjoj od 1 m, međusobna udaljenost pomoćnih građevina ne smije biti manja od 2 m.

Članak 55.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 56.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te groblja unutar građevinskog područja naselja, a grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.

2.2.7. Ostale građevine

Članak 57.

(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se sljedeće građevine:

- montažne građevine,

- kiosci,

- reklamni panoi.

(2) Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u pogledu oblikovnih zahtjeva.

(3) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Općine Fužine utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće Općine Fužine. Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Fužine, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom rasporeda kioska.

(4) Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 58.

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 59.

(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

(3) Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem planova užih područja, što je određeno člancima 156. i 157. ovog Prostornog plana.

(4) Na područjima koji se nalaze unutar područja poplavnog vala slivnog područja Lepenice i Bajer nije moguće planiranje površina izvan naselja za izdvojene, izuzev sportsko- rekreacijske namjene, tj. zelenih površina i kampova na kojima nije dozvoljena čvrsta gradnja.

Članak 60.

(1) Građevine na površinama izvan naselja za izdvojene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m.

 (2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(3) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

(4) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene (K,E)

Članak 61.

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja:

- poslovne (K) namjene

(2) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - prerada drveta, obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

(3) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama gospodarske-poslovne namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 62.

Prostornim planom na području Općine Fužine utvrđene su slijedeće zone poslovne namjene:

- Pilana »Vrata« - K11 (Vrata), površine 0,79 ha, izgrađena,

- Pogon »Drvenjača« K12 (Fužine), površine 25,10 ha, izgrađena,

- ekonomija »Lič« K13, površine 8,84 ha, pretežito izgrađena,

- Pilana (»Stipeč«) K14, površine 0,40 ha, izgrađena.

Članak 63.

(1) Za postojeće i izgrađene zone poslovne namjene K11, K13, K14 i K15 dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja prema čl. 78. ovih provedbenih odredbi.

(2) Za sve zone poslovne namjene određuje se I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 64.

U zonama poslovne namjene utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca prema nerazvrstanoj i lokalnoj cesti iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 65.

(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za šport i rekreaciju, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati prostori za manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i uređaji.

Članak 66.

(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj županijskoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

Članak 67.

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja poslovnih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 68.

(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2,0 m.

(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 69.

(1) Najmanje 200ovršine građevne čestice gospodarske (poslovne) namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 70.

(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

(2) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

Članak 71.

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene koje obuhvaćaju turistička naselja (T1) i kampove (T2).

(2) Na području Općine Fužine određena su slijedeća područja turističkih naselja (hotela, pansiona, odmarališta, apartmanskih i vikend naselja):

Fužine: - zona »Glavica« - T11, površine 2,37 ha, neizgrađena,

- zona »Vrelo« - T12, površine 8,50 ha, neizgrađena,

- zona »Bajer« - T16, površine 7,68 pretežito neizgrađena,

- zona »Majer« - T15, površine 3,02 ha, pretežito neizgrađena,

Lič: - zona »Gradina« - T13, površine 13,67 ha, neizgrađena,

- zona »Veliko Brdo«, T14, površine 6,39 ha, neizgrađena,

(3) Za zone naselja T11, T12, T13, T14, T15 i T16 propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 72.

(1) U izgrađenim dijelovima turističkog naselja zona »Majer« (T15) i zona kampa »Lepenica« - izviđački kamp T2 moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, definiranom člankom 78., stavak (3).

(2) Uvjeti smještaja građevina u zoni turističkih naselja T11 utvrditi će se izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 1) temeljem slijedećih graničnih vrijednosti:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 800 m2,

- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5,

- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu.

(3) Uvjeti smještaja građevina u zoni T11, T12, T13, T14 i T15 utvrdit će se izradom urbanističkih planova uređenja (UPU 1, UPU 2, UPU 3, UPU 4, UPU 5) temeljem slijedećih graničnih vrijednosti:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5,

- najveća dopuštena visina građevina je 11,20 m,

- elementi oblikovanja moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu.

(4) Na površinama iz stavka (1) c članka 72., osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i građevine, te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.

(5) Uvjeti smještaja građevina u zoni turističkog naselja »Bajer« (T16) utvrdit će se izradom urbanističkog plana uređenja UPU 11 zajedno sa R14.

(6) Za apartmanske objekte do 9 jedinica dozvoljen je spoj na nepropusnu sabirnu jamu, a preko toga potrebno je spojiti na sustav javne odvodnje.

2.3.1.3.Površine sportsko-rekreacijske namjene

Sportsko-rekreacijski centri (R 1)

Članak 73.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Fužine određene kao sportsko rekreacijski centri (R1) su:

Vrata: - zona »Široko Brdo« R11, površine 7,01 ha, neizgrađeno

- »ski« zona »Vrata« - R12, površine 3,28 ha, neizgrađena

Fužine: - zona »Fužine« (R13), površine 6,69 ha, neizgrađena.

- zona »Bajer« (R14), površine 1,10 ha, neizgrađena,

Lič: - zona »Rudine« (R15), površine 21,13 ha, neizgrađena.

Benkovac

Fužinski - »ski« zona (R16) površine 134,50 ha, neizgrađena

(2) Za zone sportsko-rekreacijske namjene propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), te smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelatnosti.

(4) Za sve zone sportsko-rekreacijske namjene (R1) određena je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja. Za R14 obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU11) zajedno sa T16.

(5) Za ski-zone (R12 i R16) obavezna je izrada SUO 1 i SUO 5.

Članak 74.

(1) Uvjeti uređenja sportsko-rekreacijske »ski« zone »Vrata« R12 i »Jelenča« R16 utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja temeljem sljedećeg:

- moguće je uređivati kao zonu zimskih sportova za skijanje i daskanje, te za ostale sportove kao što su: skijaško trčanje, skijaški skokovi i hodanje.

Površine za ostale sportove moraju biti ograđene od skijališta.

(2) Skijalište se uređuje i oprema objektima za sportsko i rekreativno skijanje uz uvjet sigurnog korištenja, koje podrazumijeva:

- prethodno tehničko uređivanje i tekuće održavanje skijališta,

- postavljanje zaštita ispred zgrada, javnih puteva, šuma, stupova, stijena, vododerina, potoka i drugih opasnih mjesta,

- postavljanje oznaka zabrana, upozorenja i obavijesti,

- osiguravanje službe spašavanja i pružanja prve pomoći,

- osiguravanje sustava veza na skijalištu i veza sa zdravstvenom ustanovom i službom unutarnjih poslova,

- osiguravanje redarske službe na skijalištu.

(3) Dopuštene veličine uzdužnih padova skijaških staza:

Skijaške staze

Prosječni pad

Najveći pad

Djelomični pad

Lake skijaške staze

do 25%

30%

35%

Srednje teške skijaške staze

do 35%

40%

45%

Teške skijaške
staze

do 45%

50%

55%

Padovi koji su dopušteni djelomično, mogu biti samo na 25 0užine skijaške staze.

Poprečni pad skijaških staza ne smije biti veći od 15%. Dopušten je poprečni pad od l5 0o 25%, uz uvjet da dionice s tim padom ne smiju biti veće od 25 0užine skijaške staze.

Poprečni pad ne mora biti isti po cijeloj širini skijaške staze.

(4) Svaka skijaška staza mora imati sigurnu zacrtanu površinu s najmanjom dužinom od 30 m.

(5) Uz svako skijalište mora se osigurati prostor za parkiralište. Na kapacitet od 1000 skijaša mora se osigurati:

- parkiralište za 10 autobusa i 200 osobnih automobila (5- 6 m2 / skijašu).

- prostor za službu spašavanja i pružanja prve pomoći, prijemni prostor, i sanitarije za korisnike, te prostori za pružanje ugostiteljskih usluga.

2.3.1.4. Površine infrastrukturne namjene (IS)

Članak 75.

(1) Na području Općine Fužine područja namijenjena smještaju građevina i površina infrastrukturne namjene razvrstana su na:

- zona vjetroparka »Lič«, površine 119 ha, neizgrađena - (IS1),

- CHE Vrelo - Fužine, postojeća, (IS2),

- RHE Lepenica, postojeća (IS3).

(2) Zona vjetroparka »Lič« (IS1) planira se za proizvodnju električne energije putem vjetroelektrana. Uvjeti uređenja utvrdit će se Urbanističkim planom uređenja (UPU 9).

(3) Na površini IS1 postavljaju se uređaji (stupovi) za mjerenje snage vjetra (jedan stup/10 ha). Potrebna snaga vjetra iznosi 5-7 m/s. Uređaji se postavljaju na 60 m visine. Svaka vjetrenjača zauzima cca 20 m2, što znači da je kapacitet ove zone cca 59 vjetroelektrana.

(4) Za zonu infrastrukturne namjene iz stavka (2) ovog članka potrebno je izraditi Studiju utjecaja na okoliš (SUO4).

2.3.1.5. Površine groblja (G)

Članak 76.

(1) Površina groblja izvan građevinskog područja naselja na području Općine Fužine je:

- Fužine-G1, površine 1,98 ha. Površina za proširenje iznosi 0,86 ha.

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi ili uređivati prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno goranskoj tradiciji.

(3) Površina za proširenje groblja uz naselje Fužine (G1) obuhvaćena je obaveznom izradom UPU 1 zajedno sa NA 1_1, NA1_2, R13 i T11.

2.3.1.6. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E1 i E2)

Članak 77.

(1) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) utvrđene su na lokalitetima:

- »Široko Brdo« (E1) uz naselje Vrata, površine 10,46 ha, pretežito izgrađene,

- »Benkovac Fužinski« (E2), površine 14,22 ha, pretežito izgrađene.

(2) Urbanističkim planom uređenja utvrđuju se uvjeti za eksploataciju mineralnih sirovina (E1 i E2) temeljem sljedećih kriterija:

- najmanja dopuštena udaljenost eksploatacijskog polja i polja za istraživanje mineralnih sirovina od naselja iznosi minimalno 40 m (Zakon o rudarstvu NN 35/95- pročišćeni tekst čl. 19 i 20.)

- minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva II kategoriju uređenosti,

- ovim Planom se utvrđuje obaveza izgradnje prometnice kojom bi se izbjeglo prometovanje kroz naselje Vrata, a zahtijeva zasebno vođenje do autoceste.

- maksimalna dopuštena razina buke iznosi 30 decibela,

- najveća dopuštena koncentracija lebdećih čestica unutar eksploatacijskog polja ne smije prijeći 150 m/m3 zraka, dok taložna tvar (sediment) ne smije prijeći 350 mg/m2 na dan,

- na području kamenoloma (E1 i E2) potrebno je izvršiti vodoistražne i geološke radove, te izraditi Studiju utjecaja na okoliš (SUO2 i SUO3)

(3) Eksploatacijski radovi obavljati će se prema rješenjima Glavnog rudarskog projekta.

(4) Metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa itd.);

- rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine);

- lokacijske dozvole za uređenje eksploatacijskih polja moraju se temeljiti na planovima i projektima saniranja istih, a Prostorni plan obvezuje izradu programa po pojedinačno završenim etapama eksplotacije i to kao krajobrazno oplemenjivanje;

- eksploatacija ne smije prekinuti prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu. Korištenje i uređenje eksploatacijskog polja mora poštivati postojeću infrastrukturu naselja ili osigurati izgradnju nove koja treba unaprijediti komunalne uvjete u susjednim naseljenim prostorima;

- transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja;

- skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.

(5) Nakon obavljenih eksploatacijskih radova eksploatacijsko polje »Benkovac Fužinski« - E2 je potrebno sanirati, a konačni oblik i uređenje mora biti sadržano u okviru Glavnog rudarskog projekta eksploatacije. Nakon obavljenih eksploatacijskih radova eksploatacijsko polje (E1) potrebno je izvršiti sanaciju i prenamjenu.

(6) Odredbama Prostornog plana Županije utvrđena je obaveza izrade Procjene utjecaja na okoliš za površinsku eksploataciju građevno-tehničkog kamena utvrđenih eksploatacijskih rezervi većih od 100.000 m3, te se ovim Planom ta obveza i preuzima. Za kamenolome E1 i E2 određena je obavezna izrada Detaljnog plana uređenja (DPU 4 i DPU 5).

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 78.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

 (3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12 m2

- izgradnja pomoćnih građevina u skladu sa odredbama ovog Plana

- izgradnja zamjenske građevine u gabaritima postojeće ukoliko nije moguća rekonstrukcija postojeće.

Članak 79.

(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i stambeno-gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredne namjene, uz ribogojilišta, za turizam na seoskim gospodarstvima,

- zdravstvenih i rekreacijskih građevina,

- planinarskih domova, skloništa i sl.

(2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

(3) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(4) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine infrastrukture, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i stambeno-gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne namjene, uz ribogojilišta, za turizam na seoskim gospodarstvima, čiji je lokalitet utvrđen na kartografskom prikazu 1a »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000, te kartografski prikaz br. 4. u mj. 1:5000. Nadzor nad utjecajima na okoliš provodi Općina Fužine.

(5) Obavezna izrada Studije utjecaja na okoliš utvrđuje se za sve građevine iz stavka (4) ovog članka, a čiji lokalitet nije utvrđen u kartografskim prikazima iz stavka (4) ovog članka, i za:

- zdravstvene i rekreacijske građevine

- planinarske domove i skloništa.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 80.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovog Prostornog plana (članci 94.-125.).

2.3.2.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 81.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi:

- gospodarske građevine u funkciji stočarstva,

- farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju,

- staklenici i plastenici

- spremišta poljoprivrednih strojeva i alata.

Članak 82.

(1) Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metra,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,

- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m2,

- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.) iznosi 140 m2,

- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje ili sl. (nadstrešnica) iznosi 100 m2,

- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5x2,5 m.

(2) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.

(3) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Tablica 1.

Vrsta stoke

Koeficijent

Broj grla

- krava, steona junica

1,00

5

- junad 1-2 god.

0,7

7

- junad 6-12 mjeseci

0,5

10

- telad

0,25

20

- ovce, koze

0,1

50

- janjad i jarci

0,05

100

- tovna perad

0,00055

9000

- konzumne nesilice

0,002

2500

- rasplodne nesilice

0,0033

1500

Članak 83.

(1) Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštivanjem sljedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m2,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4.

 (2) Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji.

(3) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od:

Tablica 2.

Broj uvjetnih grla:

Minimalna udaljenost (m):

3-15

100

16-100

150

101-300

300

(4) Za građevine iz članka 82. i 83. obavezna je izrada detaljnog plana uređenja, ali tako da u obuhvat plana uđe i kontaktna zona susjednih građevina ili katastarskih čestica.

Članak 84.

(1) Izgradnja staklenika i plastenika te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja dozvoljava se ako se najmanje 80 0ovršine obrađuje jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m.

(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6.

(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.

(6) Manja spremišta za poljoprivredne strojeve i alate mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 500 m2 i većim, sukladno lokalnim običajima i od tradicionalnih materijala, a prema općim uvjetima:

- najveća dopuštena visina građevine je prizemlje (P),

- najveća površina tlocrtne projekcije građevine do 30 m2,

- svijetle visine prizemlja do 2,60 metara,

- krovište mora biti dvostrešno između 25o i 35o pokriveno crijepom ili šindrom (na stropnu konstrukciju se postavlja direktno, bez nadozida),

- udaljenost od međe susjedne parcele najmanje 2 m,

- ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

(7) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

(8) Pri gradnji gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti dozvoljena je gradnja prema Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02)

2.3.2.3. Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene; uz ribogojilišta i za turizam na seoskim gospodarstvima

Članak 85.

(1) Iznimno se daje mogućnost izgradnje stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje, te uz ribogojilišta, i rubno uz građevinska područja naselja na površinama vrijednog obradivog poljoprivrednog tla - P2, dok se na površinama ostalog obradivog poljoprivrednog tla - P3 i površinama označenim kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - PŠ naglašava mogućnost izgradnje (označeno na kartografskom prikazu br. 1a. »Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000).

(2) Iznimno, na području osobito utvrđenih kategorija zaštite prirode (posebnog rezervata, zaštićenog krajolika), poplavnog područja utvrđenog ovim Planom, te unutar II vodozaštitne zone, određeno na kartografskom prikazu br.3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000 ne mogu se graditi građevine navedene u stavku (1) ovog članka.

(3) Iznimno, na području III. zone sanitarne zaštite određene na kartografskom prikazu br.3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000, daje se mogućnost izgradnje uz obavezu organskog poljodjelstva bez mogućnosti upotrebe mineralnih gnojiva i sintetičkih pesticida, te i upotrebe regulatora rasta i aditiva u stočnoj hrani.

(4) Izgradnja iz ovog članka dozvoljava se na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje, a potrebno je minimalno prikazati:

- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje,

- vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu,

- broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem, ovisno o vrsti i količini namjeravane proizvodnje i obrade,

- pristup na javnu cestu,

- rješenje komunalne infrastrukture,

- moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa,

- mjere zaštite okoliša,

- ekonomsku opravdanost ulaganja.

(5) Područje izgradnje iz stavka (1-4) ne smije iznositi više od 50% zemljišnog kompleksa stambeno-gospodarske cjeline.

(6) Ukoliko je na jednom poljoprivrednom posjedu smješteno više građevina, potrebno je njihovo grupiranje na jednom njegovom dijelu.

(7) Preparcelacija (smanjenje) poljoprivrednog zemljišta temeljem kojeg je dobivena lokacijska dozvola nije moguće.

(8) Utvrđuju se slijedeći opći uvjeti gradnje na površinama izgradnje iz stavaka (1-4)

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4 m,

- najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi 2 etaže P+1 (krovišta bez nadozida) bez mogućnosti izgradnje podruma na ravnom terenu visine do 6,0 metara, odnosno tri nadzemne etaže (P+1+potkrovlje) na kosom terenu ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, visine 7,0 metara;

- etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm za prizemne, odnosno do 120 cm za katne građevine (mjereno od gornjeg ruba najviše stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te nagiba krova do 23o;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije osnovne građevine iznosi 150m2;

- uz građevinu osnovne namjene za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) moguća je i izgradnja do dvije građevine za smještaj visine do jedne etaže P (krovišta bez nadozida) visine 3,0 metara do vijenca, odnosno dvije etaže (P+potkrovlje) ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, konačno zaravnatog terena, visine 4,20 m i površine tlocrtne projekcije do 40 m2;

- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici najviše kao jednoetažne - P (krovišta bez nadozida).

(9) Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) potrebno je minimalne prostorne normative utvrditi na slijedeći način:

- najmanje 1000 m2 obradivog zemlišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji),

- najmanje jedna stočna jedinica + 1 ha zemljišta izvan samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelja)

(10) Za domaćinstva koja se bave seoskim turizmom uz ribogojilišta ne vrijedi odredba iz stavka (9) ovog članka.

(11) Oblikovanje građevina iz ovog članka definirano je člankom 28. i 29. ovih Odredbi za provođenje.

2.3.2.4.Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 86.

(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (dijelovi područja Općine Fužine, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.).

(2) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m.

(3) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 12,0 m.

(4) Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 300 m2.

(5) Uvjet za izgradnju zdravstvenih i rekreacijskih građevina jest izrada Studije utjecaja na okoliš.

2.3.2.5. Planinarski domovi, skloništa i sl.

Članak 87.

(1) Na području Općine Fužine izvan građevinskog područja mogu se graditi i planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, lugarnice i slične građevine.

(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 11,0 m,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5 za građevine lova, lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove.

(3) Za izgradnju planinarskih domova obavezna je izrada studije utjecaja na okoliš.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 88.

Budući razvitak gospodarskih djelatnosti na području Općine Fužine najveće mogućnosti ima u primarnom sektoru. Pravci budućeg razvitka u okviru pojedinih sektora su:

- primarni sektor - oživljavanje postojećih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, stočarstvo, peradarstvo itd.;

- tercijarni sektor - povećanje i modernizacija cestovnog i željezničkog prometa i pratećih usluga. Očekuje se ubrzani razvitak uslužnih djelatnosti - trgovine koja će pratiti aktivnosti gospodarstva i stanovništva, financijske i intelektualne usluge i sl. Turistička ponuda može se ostvariti kroz izletnički, lovni i gastro turizam.

Članak 89.

U svrhu očuvanja i pravilnog korištenja prirodnih i stvorenih resursa potrebno je pridržavati se osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to:

- nove gospodarske sadržaje primarno rješavati u okviru postojećih površina, kako bi se boljim iskorištenjem radnih površina postigla niža cijena poslovanja; djelovanje poslovnih sadržaja u zoni podrediti zahtjevima svih oblika zaštite okoliša,

- nove manje zone poslovne namjene rubno uz postojeća naselja namijeniti za proizvodno i uslužno obrtništvo,

- nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili unutar granica proširenja naselja,

- turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje, kao npr. igrališta za timske sportove, tenis tereni, boćališta, poučne staze, biciklističke staze, centri za jahanje, zimski sportovi i sl.,

- održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih utjecaja,

- lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih korisnika prostora,

- posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (povrtlarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, stočarstvo, pčelarstvo),

- poboljšati prometnu povezanost i postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno vodoopskrbe i odvodnje.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 90.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u mj 1:25000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 91.

(1) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

(2) Prostornim planom se zadržava postojeća osnovna škola u Fužinama, te područni odjeli osnovnih škola u Liču i Vratima, uz opremanje potrebnim sadržajima.

(3) Sportsku dvoranu uz osnovnu školu u Fužinama potrebno je rekonstruirati i dograditi.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 92.

(1) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Općina Fužine su sadržaji primarne zdravstvene zaštite i to:

- ambulante opće medicine: zadržavanje postojeće ambulante s povećanjem broja timova do dvanaest (u naseljima Fužine),

- najmanje jedna ljekarna u Fužinama,

(2) Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim ambulantama i sadržajima.

(3) Za lociranje ustanove socijalne skrbi potrebno je pridržavati se sljedećih normativa:

- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini,

- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području (Fužine),

- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m2 po školskom djetetu.

(4) Dom za umirovljenike predlaže se locirati unutar građevinskog područja jednog od naselja na području Općine Fužine, a potrebno je pridržavati se slijedećih normativa:

- dom treba planirati za najviše 200 ljudi,

- ukupna površina zemljišta za gradnju veća je od 50 m2/ korisniku,

- površina zatvorenog prostora doma veća je od 38 m2/korisniku.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 93.

(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Fužine su knjižnica, čitaonica, muzej, galerije i zbirke, sportski klubovi i školske-sportske dvorane.

(2) Za dopunu postojeće mreže potrebno je staviti u funkciju knjižnicu i čitaonicu u Fužinama, te osigurati galeriju i muzej.

(3) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 40. ovog Prostornog plana.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 94.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (kopneni i zračni promet),

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,

- energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, transport nafte, plinoopskrba, potencijalni lokalni izvori energije-vjetroelektrane).

(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25.000.

Članak 95.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

(2) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene:

1. Prometni sustav

2. Vodnogospodarski sustav

a) Vodoopskrba:

- vodocrpilište »Vrelo«

3. Elektroenergetski sustav

b) Proizvodne građevine:

- CHE »Vrelo« (Fužine)

- RHE Lepenica

- EVP »Vrata« (elektrovučna postaja)

- IS1 - površina infrastrukturne namjene - vjetroelektrana;

4. Plinoopskrba:

- RS »Vrata« i RS »Lič«

- MRS - »Vrata i Slavica«

(3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 3.

Tablica 3. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

 (4) Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 12. i 13. ovog Prostornog plana.

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 96.

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog i željezničkog) i zračnog prometa.

(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1.Cestovna infrastruktura

Članak 97.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Općine Fužine čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Općine Fužine čine:

- autocesta i brza cesta:

- dio Goričan - Zagreb - Rijeka izvedena je kao brza cesta u sklopu koje se nalazi prometno čvorište »Vrata«, vijadukt Bajer, tunel »Tuhobić« i »Sleme«.

- ostale državne ceste:

- dio Rijeka - Zagreb »Lujzijana« (Orehovica - Gornje Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko - Karlovac), u duljini 6,2 km od ukupno 27,6 km.

(3) Mrežu županijskih cesta na području Općine Fužine čine sljedeće prometnice:

- dio (»Karolina«) Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja u duljini od 10,2 km od ukupno 25,9 km.

- Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«

- spoj županijske ceste (Vrbovska - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja) sa naseljem Donja Slavica i Gornja Slavica;

- spoj županijske ceste (Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«) naselja Banovina sa naseljem Pirovištem i poslovnom zonom K14

- spoj županijske ceste (Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«) sa naseljem Lič i Potkobiljak.

(4) Na području Općine Fužine mrežu lokalnih prometnica čini:

- Fužine- željeznički kolodvor Fužine u duljini od oko 0,8 km.

Članak 98.

(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 3., čl. 95.

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Općinskog vijeća Općine Fužine ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim člankom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Državne ceste

Članak 99.

Za državnu cestu Goričan - Zagreb - Rijeka planira se izgradnja punog profila autoceste obzirom da nedostaje južni kolnički trak, u sklopu koje će se izvesti i rekonstrukcija čvora »Vrata«.

Županijske i lokalne ceste

Članak 100.

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.

(2) Prostornim planom predviđene su sljedeće intervencije u sustavu županijskih cesta:

- rekonstrukcija i izmještanje pojedinih dijelova trase Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana« na području naselja Banovine u svrhu poboljšanja prometno-tehničkih karakteristika prometnice,

- spoj županijske ceste - »Karolina« - Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja od čvora Vrata preko zapadnih obronaka Bitoraja sa županijskom cestom

Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana« na krajnjem južnom dijelu Općine

- obilaznica naselja Fužine - spoj na »Karolina« - Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja.

Članak 101.

(1) Prostornim planom predviđena je izgradnja sljedećih lokalnih cesta:

- nova lokalna cesta koja će povezivati kamenolom »Široko brdo« E1 sa autocestom preko rekonstruiranog čvora »Vrata«;

- spoj (»Karolina« - Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja) sa turističkom zonom T11 i jezerom Bajer;

- spoj (»Karolina« - Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja) sa turističkom i sportsko-rekreacijsom zonom T16 i R13 i R14 - spoj na (Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«).

Ostale ceste (nerazvrstane)

Članak 102.

(1) Nerazvrstane prometnice na području Općine Fužine treba privesti funkciji sistemskim planom rekonstrukcija, a prioriteti trebaju biti na prostorima na kojima je moguće u što kraćem razdoblju doprinijeti oživljavanju pojedinih dijelova Općine Fužine.

(2) Za područje Općine Fužine od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te izgradnja novih protupožarnih puteva koji bi se koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti te za potrebe šumarstva.

(3) Minimalna širina za planirane lokalne i nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m (preporuka minimalno 6,0 m) za dvosmjerni promet, osim za rekonstrukciju već postojećih cesta čija širina može iznositi manje od 4,5 metara, odnosno 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane ovim stavkom.

(4) Ako je postojeća lokalna ili nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca prve izgrađene građevne čestice od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m.

(5) Udaljenosti građevina od regulacijskih pravaca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 19. ovog Prostornog plana.

Pješački i biciklistički promet

Članak 103.

(1) Biciklističke staze i trake moraju biti:

- odvojene od županijske ceste,

- kao zasebna površina unutar profila lokalnih i nerazvrstanih cesta.

(2) Pješačke staze, šetnice uz jezero mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona, drveta i kamena i sl.

(3) Sve pješačke - postojeće ili planirane staze moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(4) Način korištenja pješačkih staza ovisit će o budućim rekreacijskim programima, kao i o gospodarskom korištenju, prvenstveno u funkciji sporta i rekreacije.

(5) Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake.

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 104.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine.

(2) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj čestice te građevine.

(3) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.

(4) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini, a prema uvjetima propisanim u člancima 105. - 108. Građevinska linija garažnog niza mora biti u građevinskoj liniji višestambene građevine ili iza nje. Udaljenost od granice građevne čestice iznosi minimalno 3 m.

Članak 105.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na građevnoj čestice te namjene.

(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 1000ovršine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren.

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 106.

(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema normativima prikazanim u tablici br. 4.

Tablica br. 4

 (2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(4) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 107.

Unutar građevinskih područja evidentirane povijesne graditeljske cjeline (Fužine - NA1_1), ukoliko nije moguće osigurati dovoljan prostor za parkiranje na građevnoj čestici moguća su odstupanja od kriterija utvrđenih člancima 105., 106. i 107. ovog Prostornog plana.

Članak 108.

(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 50arkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.

(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(5) Koecifijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(6) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije ili više razina mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

5.1.1.2. Željeznička infrastruktura

Članak 109.

(1) Na postojećoj magistralnoj pruzi I. reda Zagreb-Rijeka predviđa se izmjena sustava vuče.

(2) Prostornim planom zadržavaju se postojeće željezničke stanice otvorene za javni putnički promet.

(3) Križanja ceste i željezničke pruge potrebno je uskladiti sa »Pravilnikom o kriterijima, postupku, načinu utvrđivanja i osiguranja križanja željezničke pruge i ceste« (NN 32/ 94).

5.1.2. Zračni promet

Članak 110.

Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) »Vrata« na lokaciji nogometnog igrališta u naselju Vrata (zona sportsko-rekreacijske namjene - R1_1). Točna lokacija i način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja (UPU6).

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA

Članak 111.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Razvoj telekomunikacijske mreže na području Općine Fužine usmjeren je primarno na:

- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Fužine, UPS Vrata i UPS Lič),

- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) i pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima,

- povezivanje svih postojećih i planiranih UPS-ova na višu prometnu razinu predvidjeti isključivo optičkim sistemom prijenosa po svjetlovodnim kabelima radi povećanja sigurnosti u njihovom radu,

- pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog pokrivanja cjelokupnog područja Općine Fužine, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih stanica.

Članak 112.

Poštanske jedinice zadržavaju se u Fužinama, Liču i Vratima.

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 113.

Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Općine Fužine i prikazan na kartografskom prikazu br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav vodoopskrbe i odvodnje«, mj. 1:25.000.

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 114.

(1) Izgradnja i proširenje sustava vodoopskrbe na području Općine Fužine treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

 (2) Radi povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava i izvora vode na razini Županije, Prostornim planom određena je trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi područjem Fužine - Benkovac Fužinski - Zlobin.

(3) Dugoročno rješenje vodoopskrbe naselja Benkovac Fužinski i drugih podrazumijeva priključak na Regionalni vodovod Gorskog kotara.

(4) Prostornim planom utvrđeni sustav vodoopskrbe na području Općine Fužine, prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj 1:25.000, kojim su obuhvaćene:

- postojeći vodozahvat - Vrelo sa uređajem za pripremu pitke vode,

- postojeće vodospreme - Vrata, Fužine I i II , Belo Selo i Slavica,

- planirane vodospreme - Glavica i Brdo,

- planirane prekidne komore - PK1, PK2.

Razvoj sustava vodoopskrbe podrazumijeva primarno opskrbu vodom za piće naselja Benkovac Fužinski, novoplanirane zone infrastrukturne namjene (»Vjetropark«) i okolnih turističkih zona (T13 i T14) te povećanje kapaciteta i kvalitete vodoopskrbne mreže za naselja Fužine, Vrata, Lič.

(5) Naselje Benkovac Fužinski potrebno je uključiti u vodoopskrbni sustav naselja Fužine izgradnjom vodospreme »Brdo«.

(6) Opskrba naselja Benkovac Fužinski i planirane vodospreme »Brdo« osigurava se iz planirane vodospreme »Glavica« preko crpne stanice »Glavica«.

(7) Opskrba vodom planiranih vodosprema »Glavica« i »Brdo« osigurava se spojem na regionalni vodovod Gorskog kotara.

(8) Postojeće vodospreme »Vrata« i »Fužine I i II« planiraju se spojiti na postojeći regionalni vodovod, a u tu svrhu se planira izgradnja crpne stanice »Vrata«.

(9) Planirana zona infrastrukturne namjene (»Vjetropark«) i okolne turističke zone (T13 i T14) planiraju se spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu u naselju Pirovište.

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode

Članak 115.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

(3) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi, ali ne manje od 1 m.

(4) Križanje cjevovoda sa cestama izvodi se u pravilu u zaštitnoj cijevi ili zaštičenoj betonskoj oblozi. Iznimno se može odstupiti od ovoga stavka ukoliko se statičkim proračunom dokaže da ne postoji potreba za zaštitom cjevovoda.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 116.

(1) Prostornim se planom određuje jedan sustava javne odvodnje otpadnih voda (model razdjelne kanalizacije) te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ispust) - za naselje Fužine, Benkovac Fužinski, Lič, Vrata.

(2) Na područjima iz stavka (1) ovog članka do izgradnje sustava javne odvodnje obavezna je izgradnja nepropusnih septičkih jama, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda.

(3) Za naselja u kojima se zbog ekonomsko-tehničkih razloga ne planira izgradnja kanalizacijske mreže odvodnja otpadnih voda rješavat će se preko nepropusnih septičkih taložnica ili sabirnih jama u skladu s higijensko-tehničkim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda.

(4) Zbrinjavanje oborinskih voda sa većih parkirališnih ili manipulativnih površina obavezno vršiti preko separatora ulja.

(5) Odvodnja oborinskih voda će se rješavati lokalno upuštanjem u teren ili u korito najbližeg vodotoka.

(6) Dogradnja postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vršiti će se po fazama, i to:

I. faza: dogradnja i proširenje mehaničkog pročišćavanja u kombinaciji s ispustom

II. faza: dogradnja i kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i dogradnju odgovarajućih građevina za taloženje

III. faza: dogradnja biološkog stupnja pročišćavanja

(7) Karakteristike pročišćene otpadne vode dovesti na razinu koja je propisana kriterijima za ispuštanje otpadne vode u recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama i Izmjena i dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama).

(8) Komunalni mulj kao ostatak nakon biološkog pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predviđeno mjesto (sanitarna deponija).

(9) Sve aktivnosti na izgradnji cjelokupnog sustava odvodnje vršiti u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 53/97), Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Fužine (SN 75/97), Državnog plana za zaštitu voda i drugih Pravilnika vezanih za ovu problematiku.

(10) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999).

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju

Članak 117.

(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.

(3) Razmak od drvoreda, stambenih i drugih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 118.

(1) Sustav elektroopskrbe na području Općine Fužine, i to 400-220-110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav«, mjerilo 1:25.000.

(2) Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 400-220-110 kV naponskog nivoa

Članak 119.

(1) Područjem Općine Fužine prolaze slijedeći vodovi 400-220-110 kV naponskog nivoa:

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV CHE Obrovac,

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV Tumbri,

- DV 110 kV TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 110/35 kV Delnice,

- DV 110 kV TS 110/35 kV HE Vinodol - HE Gojak.

(2) U skladu s razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje svih postojećih 400-220-110 kV vodova iz stavka (1) ovog članka, te izgradnja slijedećih elektroenergetskih postrojenja:

- DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata.

(3) Razvojnim planovima HŽ-a predviđa se prijelaz na napajanje kontaktne mreže željezničke pruge na dionici Moravice-Rijeka, sa naponom 25 kV, a za što je potrebno izgraditi trafostanicu 110/25 kV EVP Vrata.

(4) Planirani 110 kV nadzemni vodovi iz stavka (2) ovog članka u funkciji su napajanja buduće TS 110/25 kV EVP Vrata.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 120.

(1) Na području Općine Fužine izgrađene su:

- distributivna stanica 35/10 kV:

- TS 35/10 (20) kV Vrata.

- trafostanice 35/6 kV (za potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb):

- TS 35/6 kV EVP Drvenjača,

- TS 35/6 kV EVP CHE Vrelo,

- TS 35/6 /0,4 kV CHE Lepenica.

(2) Razvojnim planovima elektrodistribucije predviđa se izgradnja nove:

- TS 110 kV EVP Vrata,

(3) Postojeći nadzemni i podzemni 35 kV vodovi koji prolaze područjem Općine Fužine navedeni su u točki 1.2.6.4. Obrazloženja ovog Prostornog plana.

(4) Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.

(5) Postupno se predviđa napuštanje 35 kV naponskog nivoa i prijelaz na 20 kV napajanje, uz direktnu transformaciju 110/20 kV.

(6) Kada se ostvari prijelaz napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb sa 6 na 25 kV nivo, potrebno je izgraditi pet trafostanica 110/25 kV, od kojih je jedna EVP Vrata, predviđene na području Općine Fužine.

Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa

Članak 121.

(1) Područje Općine Fužine danas se napaja na 10 kV naponskom nivou iz TS 35/10 (20) kV Vrata.

(2) Postojeću 10 kV mrežu u narednom razdoblju treba pripremiti za prijelaz na 20 kV naponski nivo i prijelaz na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke buduće 20 kV mreže na području Općine biti će TS 35/20 kV Vrata.

(3) Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.

(4) Budući vodovi niskonaponske mreže unutar građevinskog područja naselja izvoditi će se podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se njima zamijeniti i nadzemni vodovi. Trase podzemnih kabela, gdje god je to moguće, treba polagati uz ostalu komunalnu infrastrukturu.

5.4.2. Cijevni promet

Članak 122.

(1) Podučjem Općine Fužine prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak.

(2) U narednom razdoblju predviđena je zaštita postojećeg cjevovoda te ugradnja druge, paralelne cijevi.

(3) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40,0 m.

5.4.3. Opskrba plinom

Članak 123.

(1) Sustav plinoopskrbe na području Općine Fužine određen je na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav«, mj. 1:25.000.

(2) Područjem Općine Fužine prelazi planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda Italija - Hrvatska, te trasa mogućeg (alternativnog) koridora istog koja prolazi kroz Općinu Lokve i Delnice.

(3) Za opskrbu prirodnim plinom Općine Fužine predviđena je izgradnja redukcijske stanice - RS Vrata i RS Lič, te MRS »Vrata« i »Slavica«. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

(4) Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Uvjeti gradnje razvodne plinske mreže

Članak 124.

(1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

(3) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja.

 (4) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

(5) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

(6) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

5.4.4. Obnovljivi izvori energije

Članak 125.

(1) Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Općine Fužine.

(2) Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, posebnu pogodnost ima korištenje sunčeve energije i energije okoline.

(3) Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje.

(4) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji.

(5) Na području Općine Fužine (U Ličku polju) planira se zona vjetroparka - IS1, na kojoj će se radi prikupljanja potrebnih podataka o snazi vjetra postaviti nekoliko mjernih uređaja. Kapacitet zone iznosi cca 59 vjetroelektrana.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 126.

Područje predloženo za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, prikazani su na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000.

Članak 127.

(1) Područje posebnog (ihtiološkog) rezervata »Lepenice« i jezero »Bajer« obuhvaća središnji dio područja Općine Fužine.

(2) Jezera iz stavka (1) ovog članka koja predstavljaju važna mrijestilišta autohtonih ribljih vrsta, a okolina obiluje rijetkom florom - zajednicom cretova s rosikom.

(3) U akumulacijskim jezerima ribom gospodariti na način da se očuva optimalna populacija autohtonih vrsta riba - prvenstveno potočne pastrve koja je vrlo ugrožena. Potrebno je napraviti ribarsku osnovu za akumulacijska jezera lepenice i Bajer, uključivši i okolne male vodotke na kojima će se prema potrebi provsti zabrana ribolova.

(4) Potrebno je posebno skrbiti, zaštititi i pratiti stanje populacije rijetke kukcojedne biljke rosike, kao i ugroženog staništa - fragmenta creta na kojem ona raste.

(5) Na postojećim zamočvarenim površinama šuma uz jezero i okolnih vodotoka zabranjuje se sječa stabala, a uklanjanje srušenih stabala i vjetrozavala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza.

(6) Područje špilje Vrelo potrebno je štititi u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode - u kategoriji spomenik prirode.

Članak 128.

(1) Područje vodotoka Ličanka, vršno područje Burnog Bitoraja i dijelom Omladinsko (Lokvarsko) jezero su dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti predloženi za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.

(2) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika odnosno jedinstveni sklad prirode i vrijednosti vodenih staništa.

(3) Područje zaštićenog krajolika potrebno je zadržati intaktnim, tj. izvršiti sanaciju narušenog stanja, a spriječiti daljnje ispuštanje otpadnih ili nedovoljno pročišćenih voda u vodotok Ličanke.

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 129.

(1) Graditeljska baština, koja je predložena za zaštitu određena je na kartografskom prikazom br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštita prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/ 99), drugim propisima i ovim Prostornim planom.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 129. - 132. nadležan je Konzervatorski ured u Rijeci.

Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina

Članak 130.

(1) Evidentirane povijesne graditeljske cjeline (gradsko naselje Fužine - NA1_1 i seoska naselja Lič (NA2_1_1) I Vrata (NA 3_1) svrstane su u II. stupanj zaštite.

(2) Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu osnovne urbane odnosno ruralne strukture naselja, gabarite gradnje, karakterističnih građevnih materijala, te stare građevne strukture i ostataka povijesne, urbane opreme. Detaljna dokumentacija za određene dijelove ili cjelinu izrađuje se prema potrebi.

Zaštita arheološke baštine

Članak 131.

(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima.

(2) Evidentirane arheološke zone i lokaliteti na području Općine Fužine su:

- Magdalenica u polju, Lič;

- Gradina - ostaci fortifikacije, Lič;

- ostaci kapele i naselja Sv. Ivan u Liču;

- »Stari Lič« i Crkva Blažene Djevice Marije Snježne sa starim naseljem;

- prethistorijsko naselje - Medvjeđa pećina kod Vrata.

(3) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvjestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara.

(4) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih.

Zaštita povijesnih sklopova i građevina

Članak 132.

(1) Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesnih graditeljskih cjelina (koja podliježe II. stupnju zaštite), zahvati na tim građevinama mogući su samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

(2) Evidentirane sakralne građevine na području Općine Fužine su:

- crkva Sv. Antuna Padovanskog (Fužine);

- župna crkva Sv. Jurja, (Lič);

- crkva Majke Božje Lurdske (Vrata).

(4) Evidentirana civilne građevine su:

- kuća Švrljuga (Fužine)

- kuža Sablić - Emili (Vrata).

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 133.

(1) Na području Općine Fužine ovim Prostornim planom nije određena transfer-stanica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice Općine Fužine, u reciklažnom dvorištu s transfer stanicom u Delnicama.

(2) Na području Općine južno od naselja Fužione predviđena je lokacija za reciklažno dvorište, a prikazana je na kartografskom prikazu 3B »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«.

(3) Za građevinu iz stavka (2) ovog članka obavezna je izrada Studije utjecaja na okoliš i Detaljnog plana uređenja.

Članak 134.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,

- tehnološki otpad zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 135.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/ 1996),

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997),

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996),

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998).

(3) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

(4) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

(5) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 136.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 137.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina Fužine, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 138.

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 139.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada koje je stavio u promet.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 140.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Fužine obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) Pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000) i Prostornim planom Županije (SN 14/00), ovim Prostornim planom propisuju se novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš:

- za zonu sportsko rekreacijske namjene, »ski« zonu Vrata R 12 (SUO1) i ski zonu »Jelenča« R16 (SUO 5),

- za zonu infrastrukturne namjene (IS2) »Vjetroparka« u Lič polju (SUO4),

- za kamenolome (E1 i E2) (SUO2 i SUO3).

Članak 141.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 142.

Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja,

- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih i seoskih naselja.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 143.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 144.

(1) Na području Općine Fužine izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.

(2) 0 Geotehnička kategorija - zona magmatogenih stijena

U ovoj zoni su eruptivne stijene po sstavu su adezit vidljive su na površini terena ili pokrivene pjeskovitom zonom debljine do 1 m. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je slaba, mogućnost erozije je mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje.

(3) I - zona krša

U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

(4) IA - zona pokrivenog krša

U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

(5) II - zona paleozojskih klastičnih stijena

Osnovnu stijenu tvore paleozojske klastične stijene koje su vrlo raznolikog litološkog sastava (glinoviti do pjeskoviti šejlovi, pješenjaci i koglomerati). Osnovna stijena je većinom pokrivena glinovitom korom raspadanja, a djelomično i padinskim tvorevinama. Teren je djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je u mjestimice nestabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja, pojava manjih klizišta je moguća. Upojnost terena je izrazito mala, klastična stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Tereni ove kategorije većinom su pogodni za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na zone I kategorije. Manje pogodna mjesta su šire zone i padine pokrivene potencijalno pokretnim glinovitim naslagama.

(6) III zona fliša

U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta. Velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti. Mogućnost erozije je znatna. Teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz prethodno provedena detaljna istraživanja.

(7) IV A - zona fluvioglacijalnih naplavina

U ovoj zoni koja obuhvaća Lič polje i polje Lug, napravine su debljine do 18 m i raznolikog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja.

Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode mjestimice je visoka, dijelovi terena su zamočvareni. Teren je pogodan za građenje uz uvažavanje njegovih slabijih geotehničkih značajki u odnosu na predjele golog krša.

 (8) IV B - zona riječno-potočnih naplavina

Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su zamočvareni. Teren je u cijelosti nepogodan za građenje.

(9) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 145.

(1) Postojeći i planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Za postojeće eksploatacijsko polje kamenoloma Široko Brdo i Benkovac Fužinski putem inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere provedbe monitoringa, kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna izrada sanacijskog programa, tj. poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).

(2) Zbog blizine i utjecaja autoceste Goričan-Zagreb-Rijeka potrebna je stalna kontrola - monitoring kakvoće zraka.

(3) Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma obuhvaćaju:

- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih uređajima za hvatanje prašine,

- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti opremljeno uređajima za otprašivanje,

- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako bi se spriječilo dizanje prašine,

- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije preći 10-100 mg/m3 zraka,

- ukupne lebedeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 (g/m3, dok taložna tvar (sediment) ne smije prijeći 350 mg/m2 na dan.

(4) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 146.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 147.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine Fužine određene su Studijom ugroženosti sliva Gornje Kupe, odnosno Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN23/04), Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite, te elaboratom i Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-Vinodolskom području (SN PGŽ 3/99), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.

(2) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite određene su Pravilnikom iz stavka (1) ovog članka, te Odlukama o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće iz stavka (1) ovog članka.

Članak 148.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukama navedenim u članku 147. stavak (1).

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(2) Radi njihove zaštite, izvorišta i vodotoke prvog reda potrebno je obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.

(3) Drugom zonom sanitarno-tehničke zaštite (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara (SNPGZ23/04)) obuhvaćeno je područje izvorišta Vrelo Ličanke«, i nekoliko ponornih zona. U predmetnoj zoni potrebno je obraditi sve otpadne vode (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. To se odnosi na dio zone ugostiteljsko turističke namjene T15 i dio građevinskog područja naselja NA 4_9. Zabranjuje se poljodjelska proizvodnja (osim proizvodnje zdrave hrane), stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog odnosno obiteljsko-poljoprivrednog gospodarsva. Dozvoljena je samo sječa stabala. Granice II. zone potrebno je označiti natpisima, a područje ponora i ponornih zona potrebno je ograditi.

(4) III. zona sanitarne zaštite koja je obuhvaćena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na

području Gorskog kotara (SNPGZ 23/04) je područje prihranjivanja izvorišta, u kojoj je zabranjena:

- upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari (NN 78/ 98);

- upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega;

- čista sječa šume u gospodarenju šumama;

Mjere zaštite su sljedeće:

- individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru poljoprivrednog seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja izvan zone ili disperznim ispuštanjem u podzemlje;

- kontrolirati upotrebu gnojiva i pesticida (biorazgradivi);

- postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj -Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole. Dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem propisanih mjera zaštite. Planirati regularno gospodarenje šumama bez oplodnih sječa na velikim površinama.

U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja je pokrivena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko - vinodolskom području (SNPGŽ1/99 i Županijski glasnik 3/99) zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(5) U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta koja obuhvaća istočni dio Općine uz granicu sa Općinom Mrkopalj i N. Vinodolskim (SNPGZ23/04), uz zabrane vezane za III. zonu zaštite zabranjuje se i: ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda; nekontrolirano odlaganje otpada; građenje građevina za obrađivanje i odlaganje otpada, osim onih koje su predviđene prostornim planom Primorsko-goranske županije; građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari, te podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.

(5) Neistraženo i nedovoljno istraženo vodozaštitno područje obuhvaća južni dio područja Općine Fužine uz granicu sa Općinom Vinodolska. To su posebno osjetljivi prostori na kojima se ograničavaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja.

(6) Odvodnja otpadnih voda za planiranu zonu infrastrukturne (IS1) i ugostiteljsko-turističke namjene T13, T14 te R15 (sportsko-rekreacijske) riješit će se pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u teren do razine propisane mjerama zaštite za III. vodozaštitnu zonu.

(7) Akumulaciona jezera: Bajer, Lepenice i Potkoš ulaze po prilogu D2 Državnog plana za zaštitu voda NN 8/99. u II. kategoriju zaštite voda, što znači da se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, sportove na vodi, te uzgoj riba, a nakon odgovarajućeg pročišćavanja se mogu koristiti i za piće. Potrebno je očuvati i poboljšati postojeću kvalitetu kakvoće vode. Osnovna mjera za sprečavanje i smanjenje onečišćenja je izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(8) Zaštita slivnog područja izvora uslijed utjecaja postojeće i planiranog južnog traka autoceste treba se osigurati izvedbom nepropusne kanalizacije duž čitave trase, a odvođenje oborinskih voda vrši se u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine zone sanitarne zaštite.

(9) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999).

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 149.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(2) Prilikom izrade izvedbene dokumentacije za planirani južni trak autoceste Goričan-Zagreb-Rijeka potrebno je:

- odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene namjene iznosi manje od 300 m,

- snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od prognoziranog prometa,

- za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.).

(3) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 17/ 90) donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

(4) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90), primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 150.

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (»Službene novine« PGŽ broj 19/95 i 12/98), a izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu («Narodne novine« broj 2/91).

(2) U pojasu udaljenosti do 100 m od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku (navedene člankom 12. ovog Prostornog plana) grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 m udaljenosti grade se skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.

(3) Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Fužine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(4) Planovi iz stavka (3) ovog članka su operativni planovi civilne zaštite (zaštite i spašavanja) koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(5) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prven

stvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u zoni obvezne izgradnje skloništa, te u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Općine Fužine je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

(7) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 151.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.5.3. Zaštita od rušenja

Članak 152.

(1) Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(4) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Općine Fužine (a posebno za izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje), mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.5.4. Zaštita od poplava

Članak 153.

(1) Kod zaštite od poplava podrazumijevaju se mjere zaštite koje se provode prije i u toku trajanja velikih voda te kod prihvaćanja vodnih valova u akumulacijskom sustavu HE Vinodol. Te se mjere zaštite temelje na elaboratu: »Pravilnik za rukovanje i upravljanje hidrosustavom HE Vinodol«, unutar kojeg se detaljno analizira sustav HE Vinodol, mjere provođenja zaštite, dužnosti i ovlaštenja osoba, te uputstvo za prihvaćanje vodnih valova, sustav veza, prognoze vremena i dotoka vode, osnovne karakteristike hidrosustava i objekata, te maksimalne preljevne kote akumulacija.

(2) Osim ovog elaborata mjere zaštite se temelje i na »Pravilniku o reguliranju vodnog režima hidrosustava HE Nikola Tesla - Tribalj, 1980. g.« te »Pravilnika o reguliranju vodnog režima akumulacije Lepenica«, 1988. g.

(3) Odgovorna pravna i fizička osoba koja sudjeluje u aktivnostima Pravilnika o odbrani od poplava - prihvaćanje vodnih valova je HEP i HEP, d.d. Direkcija za proizvodnju, sektor za hidroelektrane, pp zapad HE Vinodol - Tribalj.

(4) U uputstvu za prihvaćanje vodnih valova u akumulaciji Bajer i Lepenica - CHE Fužine između ostaloga stoji da izvanredne okolnosti nastupaju kada vodostaj jezera Bajer dostigne kotu od 716,80 m.n.v. i dalje raste 5 cm na sat ili više. Tada se pokreće niz aktivnosti u sustavu kako bi se spriječila elementarna nepogoda, a sve prema Pravilniku iz stavka (1) ovog članka.

(5) U svrhu zaštite od poplava na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mj. 1:5000 utvrđena su polpavna područja.

(6) Poplavna linija vodnog vala koji nastaje kao posljedica iznenadnog rušenja brana Bajer i Lepenica unešena u Prostorni plan županije Primorsko-goranske označena je na terenu prema elaboratu: HE »Nikola Tesla«, »Obilježavanje zone plavljenja brana Bajer i Lepenica«, Elektroprojekt, XII, 1984. g.

(7) Ovim Planom je granica preuzeta iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije ostala ista, a unutar poplavnog vala učinjeno je razgraničenje i to na:

- poplavno područje kod incidentnih situacija (prilikom iznenadnog rušenja brane Bajer i Lepenica - (I. kategorija zaštite) - je područje sjeverno od nasipa magistralne željezničke pruge Rijeka-Zagreb,

- poplavno područje kod elementarnih nepogoda (II. kategorije zaštite) je područje južno od nasipa magistralne željezničke pruge Rijeka-Zagreb.

(8) U skladu sa tako razgraničenim područjem poplavnog vala određene su i mjere uređenja i zaštite tih prostora. Unutar poplavnog područja kod incidentnih situacija (dio naselja Fužine) nije moguće planirati nova građevinska područja, već samo zelene (sportsko-rekreacijske) i druge neizgrađene površine, te infrastrukturne koridore.

(9) Unutar poplavnog područja koje nastaje prilikom elementarnih nepogoda nije moguće širenje novih građevinskih područja. Unutar izgrađenosti poplavnog područja iz stavka (7) ovog članka moguća je nova gradnja (interpolacija) i rekonstrukcija građevina prema članku 78. stavak 3.

(10) Druga ograničenja, koja obrađuju poplavna područja u slučaju incidentnih situacija i elementarnih nepogoda proizašla su iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i rantih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora članak 35. stavak 4. i 5.

8.5.5. Zaštita od požara

Članak 154.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev za zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Fužine.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

 (3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

(5) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Članak 155.

(1) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.

(2) Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.

(3) Za šumsko područje posebnog ihtiološkog rezervata jezera Lepenice, kao i za druge subjekte koji su kategorizacijom razvrstani u II. kategoriju zaštite, mjere za zaštitu od požara proizlaze iz odgovarajućih planova i procjena koje je nadležna Javna ustanova obavezna izraditi.

(4) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(5) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(6) Pri gradnji gradnji građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljiviha tekućina ili plniva moraju se poštivati odredbe Zakjona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

Članak 156.

(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:

- građevinska područja naselja:

- Fužine - NA1_1 i NA 1_2 sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 1).

* površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- ugostiteljsko turistička namjena

* UPU 2 - turističko naselje - zona »Vrelo« - T12

* UPU 3 - turističko naselje - zona »Majer« (lovačka kuća) - T15

* UPU 4 - turističko naselje - zona »Gradina« - T13

* UPU 5 - turističko naselje - zona »Veliko Brdo« - T14

* UPU 11 - turističko naselje - zona »Bajer« - T16 zajedno sa zonom R14

- sportsko-rekreacijska namjena

* UPU 6 - zona »Široko Brdo« - R11,

* UPU 7 - ski zona »Vrata« - R12,

* UPU 8 - zona »Rudine« - R15

* UPU 10 - ski zona »Jelenča« - R16

* UPU 11 - zona R14 zajedno sa zonom - T16

- infrastrukturna namjena

* UPU 9 - zona »Vjetroparka« - IS1,

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavaka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

9.1.2. Detaljni planovi uređenja

Članak 157.

(1) Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore i građevine utvrđene ovim Prostornim planom, kao i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obavezno za:

* zone za iskorištavanje mineralnih sirovina (E)

- kamenolom »Široko brdo« - E1 (DPU 1)

- kamenolom »Benkovac Fužinski« - E2 (DPU 2).

(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mj. 1:5000.

(3) Za područja obuhvaćene obaveznom izradom UPU-a, izrada Detaljnih planova određuje se tim Planom.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 158.

(1) Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine, a prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti uređenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000.

(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno- krajobraznim tehnikama. Posebnu pažnju treba posvetiti trasi planirane lokalne ceste na dionici čvor Vrata, spoj sa županijskom cestom Novi Vinodolski-Lukovo-Fužine, tj. oblikovanju donjeg stroja, dobroj hortikulturnoj obradi šireg područja i sl.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim planom.

(4) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja.

(5) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemlji

šta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(6) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

Članak 159.

(1) Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećen prirodni krajobraz uslijed dugotrajnog iskorištavanja mineralnih sirovina. Nakon prestanka eksplaotacije povšrinu kamenoloma potrebno je sanirati (E2) i prenamijeniti (E1) oplemenjivanjem, ozelenjavanjem i sl. Korištenjem novih tehnologija stabilizacije i ozelenjavanja padina (postava mreže, biotorkveta, sadnja penjačica i dr.) prirodni precesi postepenog zaraštavanja mogu se ubrzati i pospješiti.

(2) Područja iz stavka (1) ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti uređenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mjerilo 1:25.000.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 160.

Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni;

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 161.

U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Općine Fužine Općinsko vijeće donosi dvogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:

- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije,

- zaštita prostora,

- upravljanje prostorom,

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,

- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo),

- potrebna razina uređenja zemljišta, izvori i rokovi financiranja izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 162.

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Prostornim planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada (definirano čl. 78, stavak 3).

Članak 163.

(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 78. stavak (3).

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 164.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odrediti će se planovima užih područja.

Članak 165.

(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih člankom 156. dozvoljeni su slijedeći zahvati u prostoru:

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Fužine - NA1_1 i NA 1_2 zajedno sa zonama izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 1) dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene u skladu sa odredbama ovog Plana.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja (UPU 11), a temeljem zaključka Općinskog vijeća od 10. veljače 2004. godine, za zone ugostiteljsko-turističke (T16) te sportsko-rekreacijske namjene (R14) dozvoljena je gradnja i uređenje površina neposrednim provođenjem ovog Plana na sljedećim česticama:

- k.č.br. 1385,2; 1342/1; 1341/1; 1357/1; 1354/2; 1337, 1334/ 2; 1335/1; 1334/3; 1336, 1327/1; 1326, 1328/1; 1329/4; 1340/1; 1338/1; 1328/3 sve upisane u zk.ul. broj 477 K.O. Fužine, te k.č.br.1343 i 1356.

Uvjeti smještaja građevina su sljedeći:

- Unutar zona smještaju se slijedeći sadržaji određeni urbanističko-arhitektonskom studijom1 turističkog naselja »Potkosa«: parkiralište, zona apartmana, bungalova, centralna građevina (pansion), te zona sporta i rekreacije.

- kapacitet prihvata unutar apartmanskih jedinica (24 apartmana x 4) je 96 osoba,

- kapacitet prihvata unutar bungalova je 18-20 osoba,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2,

- najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5,

- dopuštena je izgradnja najviše 2 etaže, s mogučnošću izgradnje potkrovlja, a najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m,

- elementi oblikovanja građevina i materijali moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone sportsko-rekreacijske namjene zona »Široko brdo« R11 (UPU 6) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene - zona »Majer« T15 dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina i sanacija njihovih dotrajalih konstruktivnih dijelova.

________________

1 Prema važećem GUP-u Fužine - Vrata - Lič (Sl. n. br. 4/88 i Sl. n. br. 9/99) zona kampa se predlaže za turističke djelatnosti.

Članak 166.

Do donošenja detaljnih planova uređenja utvrđenih člankom 157. na površinama sportsko-rekreacijske namjene dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina.

Članak 167.

Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Općinskog vijeća Općine Fužine.

Članak 168.

Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 169.

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.

Članak 170.

Tekstualni dio (Glava I - Obrazloženje), grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25000 i 1:5000), sastavni su dijelovi Prostornog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 171.

Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/05-01/7

Ur. broj: 2112-03-05-5

Fužine, 10. ožujka 2005.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik
Josip Radošević v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr