SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 23. Petak, 17. srpnja 2015.
GRAD KRK

25.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12, 55/12 i 80/ 13), Odluke o izradi III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 4/13 i 15/13), članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09, 13/13 i 20/14) i suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, KLASA: 350-02/15-11/27, URBROJ: 531-05-15-3 od 21. svibnja 2015. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 16. srpnja 2015. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja Grada Krka

I. UVODNE ODREDBE

Glava I.

Donose se III. Ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka, u nastavku teksta: Plan, (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07, 41/ 09 i 28/11), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Krkom.

Glava II.

Plan, sadržan u elaboratu III. Ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka sastoji se od tekstualnog dijela, grafičkog dijela i obveznih priloga.

I - TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje

II - GRAFIČKI DIO PLANA sadrži kartografske prikaze:

- br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj.1:25.000

- br. 2: »Infrastrukturni sustavi i mreže« mj.1:25.000

III - OBVEZNI PRILOZI:

III-1. Obrazloženje

III-2. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno - planska rješenja

III-3. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati

u izradi plana

III-4. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a

III-5a. Izvješće o javnoj raspravi

III-5b. Izvješće o ponovljenoj javnoj raspravi

III-6. Evidencija postupka izrade i donošenja plana

III-7a. Sažetak za javnost prva javna rasprava

III-7b. Sažetak za javnost ponovljena javna rasprava

III-8. Stručni izrađivač

Sadržajem Elaborata III. Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka navedenim u ovom članku odgovarajuće se zamjenjuju dijelovi Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07, 41/09 i 28/11).

Glava III.

Elaborat Plana iz Glave II, točaka I., II. i III. ovog članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka, sastavni je dio ove Odluke.

Glava IV.

U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje ovog Plana koriste se, u skladu sa važećim propisima, izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje:

1. Grad Krk - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Krk - označava naselje Krk.

3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

4. Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina.

5. Građevinsko područje naselja (NA) - je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje.

6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora.

7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.

8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) - prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 39/08) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

9. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

10. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1 i Korniću NA2) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima) namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

12. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline i koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1, i u naselju Kornić NA 2 u skladu sa odredbom članka 56b, stavka (4)) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima).

13. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

14. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl).

15. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

16. Podrum - (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati više podrumskih etaža.

17. Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

18. Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.

20. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

Podrum se smatra podzemnom etažom. Suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama.

21. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

22. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine.

23. Koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice. Potkrovlje se obračunava u kis dok se tavan ne smatra etažom i stoga ne računa u kis.

24. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

25. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

26. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

27. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena.

28. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

29. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između dvije izgrađene građevinske čestice.

30. Rekonstrukcija jest izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

31. Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0 metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena.

33. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

34. Dvojna građevina (poluugrađena) jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

35. Ugrađena građevina jest građevina koja se dvjema bočnim stranama prislanja na građevine na susjednim građevinskim česticama.

36. Uređena građevna čestica jest ona građevna čestica koja ima riješen pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE - Izmjene i dopune

Članak 1.

U članku 15., stavak 2. se briše.

Članak 2.

U članku 17., stavku 5. iza teksta: »..., etažnost i visina,« dodaje se novi tekst: »odnosno manja udaljenost građevine od granice građevne čestice«.

Članak 3.

U članku 19., stavku 1., podstavak 6. mijenja se i glasi:

»- građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i/ili pansion) tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 250 m2, odnosno ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) tlocrtne projekcije prema odredbama za neposrednu provedbu,«

Članak 4.

U članku 20., stavku 3., iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:

»- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra. Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metra.«

Dosadašnji podstavci 6. i 7. postaju podstavci 7. i 8.

Članak 5.

U članku 22., stavku 2., iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:

»- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m, a udaljenost od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m.«

Dosadašnji podstavak 6. postaje podstavak 7.

Članak 6.

U članku 23., stavku 2., iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:

»- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m, a udaljenost od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m.«

Dosadašnji podstavak 6. postaje podstavak 7.

Članak 7.

U članku 24., iza stavka 1., dodaje se stavak 2. koji glasi:

» (2) Stambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.«

Članak 8.

U članku 25., stavku 2., iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi:

»- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m, a udaljenost od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m.«

Dosadašnji podstavci 4., 5. i 6. postaju podstavci 5., 6. i 7.

Članak 9.

U članku 33., iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Iznimno, građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

(4) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina obiteljske/višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.«

Članak 10.

U članku 39., stavku 1., iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi:

»- Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, građevine društvene ili sportsko-rekreacijske namjene moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 metra.«

Dosadašnji podstavci 4., 5. i 6. postaju podstavci 5., 6. i 7.

U članku 39., stavku 2., iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:

»- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra, Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metara.«

Dosadašnji podstavci 6. i 7. postaju podstavci 7. i 8.

Članak 11.

U članku 44., iza stavka 2., dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice.«

Članak 12.

U članku 45., stavku 4., iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koja glasi:

»- Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra, najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metra.«

Dosadašnji podstavci 6. i 7. postaju podstavci 7. i 8.

Članak 13.

Ispred članka 47. dodaje se novi naslov koji glasi:

»Hoteli, hoteli baština i pansioni«

Članak 14.

U članku 47., stavku 1. iza teksta: »...građevine ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansioni)«.

U članku 47., stavku 3. iza teksta: »Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansioni)«.

Članak 15.

U članku 48., stavku 1. iza teksta: »Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za gradnju građevina ugostiteljsko- turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansioni)«.

U članku 48., stavku 1., podstavku 1. iza teksta: »...na području Grada Krka mogu se graditi« briše se riječ »samo«.

Članak 16.

U članku 50., iza stavka 1. dodaje se stavak 1a. koji glasi:

» (1a) Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2, ali ne manje od 5,0 metara, a pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi kao prizemnice i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.«

U članku 50., stavku 2. iza teksta: »Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(odnosi se isključivo na hotele, hotele baštinu i pansione)«.

U članku 50., stavku 4. iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:

»- Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra. Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metra.«

Dosadašnji podstavci 6. i 7. postaju podstavci 7. i 8.

Članak 17.

U članku 51., stavku 1. iza teksta: »Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansioni)«.

U članku 51., stavku 2. iza teksta: »Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansioni)«.

Članak 18.

U članku 52., stavku 1. iza teksta: »Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko- turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansioni)«.

U članku 52., stavku 2. iza teksta: »Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(odnosi se isključivo na hotele, hotele baštinu i pansione)«.

Članak 19.

Iza članka 52. dodaje se novi naslov i članak 52a. koji glase:

»Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani)

Članak 52a.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2- NA15.2) grade se ugostiteljsko-turističke namjene (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice). Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice odnose se na hotel (vrsta turistički apartmani), a grade se odnosno rekonstruiraju uz slijedeće granične uvjete:

Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice - TIP A

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

b) iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica.

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne i ugrađene građevine 100 m2

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne i ugrađene građevine 0,75

h) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m

j) Unutar ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice - TIP B

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 100 m2

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne građevine: 0,25

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne građevine: 0,5

f) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne građevine 0,75

g) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m

i) Unutar građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice - TIP C

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 500 m2;

b) ovim Prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine;

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) određuje se 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,50;

g) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,75;

h) građevine TIPA C mogu se graditi samo kao samostojeće građevine.

i) najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže.

j) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m.

k) Unutar građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

(2) Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica

a) Ugostiteljsko-turističke građevine s najviše dvije apartmanske jedinice (TIPA A, B I C) koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

b) Ugostiteljsko-turističke građevine s najviše dvije apartmanske jedinice (TIPA A i B) koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

c) Iznimno, ugostiteljsko-turističke građevine s najviše dvije apartmanske jedinice (TIPOVI A, B i C) koje će se graditi na slobodnostojeći način unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 3,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

d) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

(3) Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina s najviše dvije apartmanske jedinice

a) Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

b) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

c) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

d) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).

e) Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

- usporedo s obalnom crtom,

- usporedo u odnosu na okolne građevine,

- usporedo s prometnicom,

- usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

f) Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

(4) Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice

a) Prostor na građevnoj čestici građevine uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

b) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

c) Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.

d) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

e) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.

f) Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

(5) Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definira se u poglavlju 5. odredba za provođenje ovog Prostornog plana, urbanističkim planovima uređenja i detaljnim planovima uređenja izrađenih temeljem smjernica ovog Prostornog plana.

(6) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko- turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice

a) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ugostiteljsko-turistička građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i uz nju pomoćna građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.

b) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica),

- mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra. Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metra.

- na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,

- postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.«

Članak 20.

U članku 53., stavku 1. iza teksta: »Utvrđuju se sljedeće iznimke« dodaje se novi tekst: »za građevine ugostiteljsko- turističke namjene (hotela, hotela baštine i/ili pansiona)«.

Članak 21.

U članku 56a., stavku 1., podstavku 7. iza teksta: »građevine ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se novi tekst: »(hoteli, hoteli baština, pansioni i hotel -vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)«.

Članak 22.

U članku 56b., stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Na planiranje građevina stambene namjene i pomoćnih i poljoprivrednih gospodarskih građevina uz građevinu stambene namjene u NA2 i NA5.1 primjenjuju se članci 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 33., 34., 35., 36.

Iznimno, od odredbi stavka (1) članka 33., građevine stambene namjene (visine etaža S+P+1) koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Iznimno, od odredbi stavka (2) članka 33., obiteljske/ višeobiteljske kuće (visine etaža S+P+1) koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.«

U članku 56b., stavku 6. iza teksta: »Višestambene građevine« dodaje se tekst: »i stambene građevine«.

Članak 23.

U članku 56c., stavku 4., iza podstavka h) dodaje se novi podstavak i) koja glasi:

»i) stambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.«

Članak 24.

U članku 56e., stavku 3. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:

»3. Za rekonstrukciju kotlovnice upravne zgrade Grada Krka na k.č. 3516 k.o. Krk - grad (gr.č. 414 k.o. Krk). Rekonstrukcija se odnosi na izmjenu tehnološkog procesa u nadzemnom dijelu kotlovnice, te rekonstrukciju u smislu dogradnje podzemnog dijela kotlovnice i prenamjene postojećeg tanka za naftu u skladište. Postojeća kotlovnica je samostojeća građevina sa jednostrešnim krovom. Rekonstrukcijom se gabariti nadzemne etaže neće mijenjati. Postojeći ukopani spremnik sa zapade strane kotlovnice će se rušiti, te će se na istoj lokaciji izvesti skladište goriva-biomase, gabarita najviše 11,0 x 11,0 m, visine 5,0 m. Na spremište za biomasu je dopušteno u nadzemnom dijelu izvesti otvor za utovar.«

Članak 25.

U članku 56g., stavku 6. točka 2. mijenja se i glasi:»

2. 2.A. Na formiranim građevnim česticama koje su određene dozvolama za upotrebu (broj: UP/I-07-3197/88 od 25.11.1988 i klasa UP/I-361-05/90-01/7, ur.broj: 2142- 07-90-5 od 12.04.1990.g.), te građevinskim dozvolama broj:UP/I-07-2460/1987/AJ od 19.10.1987 i broj: UP/I-07-3040/ 04-1986/JM od 11.12.1986 dozvoljava se rekonstrukcija:

- upravne zgrade: etažnost S+P+3, visina 18,0 m, tlocrtna projekcija 1500 m2, građevinska (bruto) površina građevine 4450 m2;

- dvije zgrade za smještaj radnika: kapaciteta ukupno 200 ležajeva, visine 12,0 m sa tri nadzemne etaže (P+2 ili S+P+1), tlocrtne projekcije jedne zgrade 910 m2 i građevinske (bruto) površine 2730 m2, tlocrtne projekcije druge zgrade 780 m2 i građevinske (bruto) površine 2340 m2;

- ostali opći uvjeti:

- površinu formirane građevne čestice je dopušteno smanjiti isključivo radi izgradnje infrastrukturnih sustava (prometnica i ostali infrastrukturni sustavi).

- Najmanja dopuštena udaljenost građevnog pravaca od regulacijskog iznosi 10,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost granica gradivog dijela čestice od granice građevne čestice susjednih građevina iznosi 6,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2, gdje su h1 i h2 visine susjednih građevina, ali ne manje od 6,0 m.

- Građevine gospodarske namjene, koje se mogu graditi i kao montažne, treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

- Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovno ili zaštitno zelenilo.

- Pristup na formiranu građevnu česticu je postojeći.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, a normativ, za minimalni broj parkirališnih mjesta unutar gospodarske namjene iznosi 5 mjesta/1000m2 bruto izgrađene površine. Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje ili garažiranje vozila rješava na izdvojenom parkiralištu/garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz ovog Plana. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.

- Svi priključci na komunalnu infrastrukturu (elektronička komunikacijska infrastruktura, elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja) su postojeći.

Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.B. Hala za proizvodnju montažnih objekata zbog tehnologije proizvodnje dozvoljava se visine 12,0 m kao prizemlje. Za istu građevinu građevne čestice k.č.1234/7,/6, 1235/2, 1236/4,/7 sve k.o. Krk formirat će se parcela sukladno odredbama prostornog plana užeg područja.

Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.C. Betonara za proizvodnju betona zbog tehnologije proizvodnje ima visinu silosa do 20,0 m. Locirana je na k.č. 1234/6 k.o. Krk.

Građevna čestica formirat će se sukladno odredbama prostornog plana užeg područja. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.«

U članku 56g., stavku 6. iza točke 7. dodaju se točka 8. i točka 9. koje glase:

»8. Na formiranoj građevnoj čestici temeljem Detaljnog plana uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku («SN PGŽ» br. 37/07), dopuštena je rekonstrukcija postojeće poslovne (trgovačke) građevine u Krku u smislu dogradnje parkirališno-garažnog platoa iz razloga povećanja parkirališnih kapaciteta, te prilagođavanja postojeće građevine u smislu funkcionalno-prostornog povezivanja sa planiranim parkirališno-garažnim platoom (izmjena dimenzija otvora, proširenja hodnika, izgradnja komunikacijske vertikale sa stubištem i dizalom te pokretne rampe i sl. zahvata) uz slijedeće granične uvjete:

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig građevne čestice iznosi 0,45.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis građevne čestice iznosi 0,90.

- Najveća dopuštena visina parkirališno-garažnog platoa iznosi 4,5 m.

- Najmanja dopuštena površina zelenila na građevnoj čestici iznosi 15%.

- Najmanja dopuštena udaljenost parkirališno-garažnog platoa od granice građevne čestice iznosi 2,5 m. Iznimno, dopuštena je i manja udaljenost ukoliko se parkirališno- garažni plato uklapa u formirane ozelenjene padine granične zone.

- Pristup na katni parkirališni nivo ostvario bi se rekonstrukcijom postojećeg pristupnog pravca sa županijske ceste. Na toj poziciji bi se zadržao kolni pristup kompleksu (zadržao bi se postojeći kolni režim). Potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog tijela za upravljanje cestama.

- Prometna veza između katnog i parternog parkirališnog nivoa ostvarila bi se kolnom prometnom rampom na građevnoj čestici.

- Postojeći kapacitet od cca 217 parkirališnih mjesta će se povećati na ukupno najviše 350 parkirališnih mjesta.

9. Dopušta se rekonstrukcija građevine na dijelu ili formiranoj građevnoj čestici koja je određena građevinskom dozvolom (klasa UP/I-361-03/04-01/207; ur. broj: 2170-83- 01-04-9-JM od 29. listopada 2004.g.); i lokacijskom dozvolom (klasa: UP/I-350-05/03-01/484; ur.broj: 2170-83-01-04- 10-JM) uz slijedeće granične uvjete:

- Površina građevne čestice istovjetna je formiranoj građevnoj čestici upravne zgrade komunalnog poduzeća ili njezinom dijelu, a smještena je u poslovnoj zoni Sv. Petar u Krku.

- Namjena građevine je poslovna uz mogućnost smještaja svih ostalih pratećih sadržaja. Osim navedene namjenu dopušten je i smještaj solarne elektrane.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis (ukupni) iznosi 1,1 (uračunat je i podrum).

- Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi Po+2 nadz. etaže.

- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m.

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi pomoćne građevine koje se grade kao prizemne, najveće dopuštene visine do 7,0 m.

- U sklopu rekonstrukcije građevine dopušten je smještaj solarne elektrane. Fotonaponski paneli/kolektori se postavljaju u skladu sa tehnologijom. Solarni fotonaponski paneli i kolektori se mogu postavljati na krovove građevina, ili kao samostalne konstrukcije na građevnoj čestici.

- Građevine (spremišta/radionice) u funkciji solarne elektrane se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

Kapacitet solarne elektrane

- Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW.

Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Ukopani ulazi u podrumske garaže maksimalne širine 6,5 m i stepeništa ulaza u podrum širine do 2,0 m izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.

- Udaljenost građevine od županijske ceste iznosi najmanje 10,0 m, a od ostalih granica građevne čestice najmanje 6,0 m.

- Udaljenost fotonaponskih panela (koji se postavljaju kao samostalne konstrukcije) od granice susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 4,0 m.

- Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

- Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih Odredbi za provođenje.

- Najmanje 10% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

- Građevna čestica mora imati pristup sa javne prometne površine.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

- Građevna čestica mora biti priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu i sustav odvodnje otpadnih voda.

- Građevna čestica mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.«

Članak 26.

U članku 56h., ispred stavka 1. dodaje se naslov koji glasi:

» Hoteli, hoteli baština i pansion; kampovi«.

U članku 56h., stavku 1. iza teksta: » Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »- hotela, hotela baštine i pansiona«.

U članku 56h., stavku 3. iza teksta: » Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansion)«.

U članku 56h., stavku 4. iza teksta: » Iznimno od odredbi članka 49. urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu građevine ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: »(hoteli, hoteli baština i pansion)«.

U članku 56h., stavku 6., podstavku 3. broj »120« zamjenjuje se brojem »300«.

U članku 56h., stavku 8., podstavku 3. broj »120« zamjenjuje se brojem »300«.

U članku 56h., iza stavka 8. dodaje se naslov i stavci od 9. do 14. koji glase:

»Ugostiteljsko turistička građevina sa najviše dvije apartmanske

(9) Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice u NA2 i NA5.1 primjenjuje se članak 52a.

Iznimno, od odredbi stavka (2), točke a) članka 52.a, građevine TIPA B i C (visine etaža S+P+1) koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Iznimno, od odredbi stavka (2) točke b) članka 52a, građevine TIPA B (visine etaža S+P+1) koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(10) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(11) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj prostora stambene namjene.

(12) Iznimno od odredbi članka 52a. urbanistički plan uređenja može propisati da najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije za dvojne građevine TIPA A i TIPA B iznosi 150 m2.

(13) Iznimno od odredbi članka 52a kojim se određuje visina građevine, urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu građevine TIPA A 7,5 m, najveću dopuštenu visinu građevine TIPA B 7,5 m, najveću dopuštenu visinu građevine TIPA C 7,5 m.

(14) Iznimno, urbanističkim planom uređenja građevinskog područja naselja Kornić (NA2) može se, isključivo na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), dozvoliti gradnja građevina TIPA B i TIPA C na način:

- najveći dopušteni broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk,

- najveća dopuštena visina 10,5 m,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 1,0.«

Članak 27.

U članku 56i., ispred stavka 1. dodaje se naslov koji glasi:

»Hoteli, hoteli baština i pansioni; kampovi«.

U članku 56i., stavku 1. iza teksta » Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene« dodaje se tekst: » - hoteli, hoteli baština i pansioni«

U članku 56i., iza stavka 5. dodaje se stavak 5a. koji glasi:

»(5a) Iznimno, od odredbi iz stavaka (4) i (5) ovog članka kojima se određuju uvjeti gradnje (broj etaža, visina građevine i koeficijent iskoristivosti), za građevinu ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima koja se planira unutar građevinskog područja naselja NA 1-Krk na dijelu k.č. 3836 i dijelu k.č. 3838 sve k.o. Krk- grad, dopušteno je urbanističkim planom uređenja odrediti slijedeće granične uvjete:

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 podzemne i 4 nadzemne etaže,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 16,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,05, a ukoliko se ispod ugostiteljsko- turističke građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,65 od čega je 0,6 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

- ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s uvjetima za gradnju ugostiteljsko-turističkih građevina sa smještajnim kapacitetima određenim ovim Odredbama za provođenje.«

U članku 56i., stavku 6., podstavku 3. broj »120« zamjenjuje se brojem »300«.

U članku 56i., stavku 8., podstavku 3. broj »120« zamjenjuje se brojem »300«.

U članku 56h., iza stavka 10. dodaje se naslov i stavci od 11. do 14. koji glase:

»Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani)

(11) Na planiranje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i pomoćnih građevina uz građevinu osnovne namjene unutar naselja NA 1 primjenjuju se članak 52a, stavci (2), (3), (4), (5) i (6).

(12) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(13) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

(14) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za planiranje ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice:

TIPA A:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

b) iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne 150 m2

- ugrađene građevine 100 m2

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75 (u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

- dvojne i ugrađene građevine 0,75 (u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

h) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m

TIPA B:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 150 m2

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,75

- za dvojne građevine: 0,75

f) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

- dvojne građevine 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

g) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 3 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m

TIPA C:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 500 m2;

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3);

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža u NA1 iznosi 0,75;

f) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže);

g) najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;

h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.«

Članak 28.

U članku 69., stavku 3. briše se »te« i iza teksta:»...objekti sporta i rekreacije« dodaje se »i vile«.

Članak 29.

U članku 71., stavku 2. briše se », ali maksimalno 3 građevine/ha«.

Članak 30.

U članku 74., stavku 2., podstavku 1. broj »120« zamjenjuje se brojem »400«.

Članak 31.

U članku 79., stavku 1., iza teksta: »...konfiguracija terena,« dodaje se tekst: »s iznimkom planiranog reciklažnog dvorišta kod naselja Žgaljići koje je dopušteno graditi,«.

Članak 32.

U članku 80., stavku 1., iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:

»- komunalna građevina (građevine za gospodarenje otpadom) na građevinskom zemljištu. Unutar građevinskog zemljišta utvrđuje se građevna čestica.«

Dosadašnji podstavci 2., 3. i 4. postaju podstavci 3., 4. i 5.

Članak 33.

U članku 82., iza stavka 3., dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Detaljni uvjeti za elektroenergetske građevine (solarne elektrane) određeni su u Poglavlju 5. ovih Odredbi za provođenje.«

Članak 34.

Iza članka 89., dodaje se novi naslov i članak 89a. koji glase:

»2.3.2.6. Građevine komunalne namjene - građevine za gospodarenje otpadom

Članak 89a.

(1) Ovim Planom je planirana komunalna građevina - reciklažno dvorište za građevinski otpad na lokaciji pored naselja Žgaljići, a namijenjena je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada.

(2) U Prostornom planu na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000 označen je lokalitet (simbolom) za smještaj komunalne građevine - reciklažnog dvorišta.«

Članak 35.

U članku 99., iza tablice dodaje se tekst koji glasi:

»*Iznimno, koridor za ostalu nerazvrstanu cestu koja ja planirana od državne ceste Omišalj-Valbiska do zone ugostiteljsko-turističke namjene Torkul iznosi 100 m.«

Članak 36.

U članku 103., stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) U cilju zaštite državnih cesta D102 i D104 potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 55. Zakona o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13), koji ne smije biti uži od koridora iz čl. 99. ovih Odredbi.«

Članak 37.

U članku 107., stavku 2., u tablici iza retka 7.

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Članak 38.

U članku 126., stavku 4. iza teksta: »... Zakona o vodama (NN br. 153/09,« dodaju se brojevi: »63/11, 130/11, 56/13, 14/14«.

Članak 39.

U članku 137. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»(3) Izvan građevinskih područja se osim građevina iz članka 80. ovih Odredbi za provođenje može graditi - Infrastrukturna namjena - građevine energetske infrastrukture (solarne elektrane) na građevinskom zemljištu na slijedeći način:

- da svi postupci budu u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07),

- da zahvat bude izvan područja zaštićene prirodne i graditeljske baštine te krajobraznih vrijednosti opisanih u točki 6. ovih Odredbi,

- da površina zahvata za solarne elektrane bude u skladu s uvjetima iz članka 137a. ovih Odredbi za provođenje.

(4) Korištenje sunčeve energije unutar građevinskih područja moguće je pod sljedećim uvjetima:

Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarni kolektori, solarni fotonaponski paneli).

Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli i kolektori se mogu postavljati na krovove građevina, ali nije dopušteno postavljanje panela i kolektora unutar zaštićenih zona bez prethodnog odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela.«

Članak 40.

Iza članka 137. dodaju se naslov i članak 137a. koji glase:

»Infrastruktura energetskog sustava - Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost - Solarne elektrane

Članak 137a.

Na području Grada Krka planirana je izgradnja solarnih elektrana na građevinskom zemljištu. Ovim člankom određeni su uvjeti gradnje za neposrednu provedbu temeljem ovog Plana, i to:

SOLARNA ELEKTRANA SKRBČIĆI 1 ( SE-1)

Oblik i veličina građevne čestice

- Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. »Korištenje namjena površina« i br.2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000 .

- Površina građevne čestice iznosi najviše 1,0 ha.

- Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijelim površina k.č. 1285, 1286, 1287, 1288 i 1289 k.o. Skrbčići.

Namjena građevine

- Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

- Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.

- Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.

- Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.

- Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

- Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda)

Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.

- Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.

- Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.

- Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.

- Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

- Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na državnu cestu Omišalj-Valbiska.

- Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

- Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).

- Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

- Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.

- Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.

SOLARNA ELEKTRANA KORNIĆ-FRATARSKI (SE-2)

Oblik i veličina građevne čestice

- Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. »Korištenje namjena površina« i br.2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000 .

- Površina građevne čestice iznosi najviše 2,0 ha.

- Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijeloj površini k.č. 2844/7 k.o. Kornić.

Namjena građevine

- Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

- Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.

- Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.

- Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.

- Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

- Najveća dopuštena snaga sunčane elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda).

Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.

- Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.

- Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.

- Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.

- Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

- Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na lokalnu cestu Kornić-županijska cesta (Krk-Dobrinj-Šilo).

- Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

- Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).

- Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

- Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.

- Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.

Na dijelu građevne čestice koji je smješten unutar druge zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku moguće je građenje solarne elektrane ukoliko ne ugrožava kakvoću podzemne i površinske vode uz odgovarajuće mjere zaštite prama Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (SN PGŽ br. 17/07).

SOLARNA ELEKTRANA KORNIĆ-JEZERO PONIKVE (SE-3)

Oblik i veličina građevne čestice

- Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. »Korištenje namjena površina« i br.2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000 .

- Površina građevne čestice iznosi najviše 5,0 ha.

- Građevne čestice će se formirati na dijelu k.č. 4022/1, 4022/2 k.o. Kornić koji je smješten izvan I zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i izvan zahvata definiranog lokacijskom dozvolom (KLASA: UP/I-350-05/11-01/237; URUDŽBENI BROJ: 531-05-1-12-7 KM od 15. svibnja 2012.g.)

Unutar opisanog zahvata dopušteno je izgraditi više solarnih elektrana na zasebnim građevnim česticama uz uvjete Hrvatskih voda obzirom da se čestice nalaze u neposrednoj blizini budućeg javnog vodnog dobra akumulacije Ponikve.

Namjena građevine

- Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

- Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.

- Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.

- Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.

- Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

- Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda).

Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.

- Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.

- Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.

- Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.

- Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

- Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na županijsku cestu (državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Krk - Baška (koridor postojeće ceste D102: Šmrika-Krk-Baška)) i/ili na županijsku cestu Krk-Dobrinj-Šilo.

- Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

- Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).

- Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

- Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.

- Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti

- Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima zaštite prirodne baštine ishođene od nadležnih institucija.

Obzirom da je građevna čestica smještena unutar druge zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku moguće je građenje solarne elektrane ukoliko ne ugrožava kakvoću podzemne i površinske vode uz odgovarajuće mjere zaštite prama Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (SN PGŽ br. 17/07).

SOLARNA ELEKTRANA VRH (SE-4)

Oblik i veličina građevne čestice

- Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. »Korištenje namjena površina« i br.2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000.

- Površina građevne čestice iznosi najviše 1,5 ha.

- Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijeloj površini k.č. br. 416/1 k.o. Vrh.

Namjena građevine

- Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.). Dopuštena je i izgradnja staklenika (u skladu sa Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine« broj 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 68/13) na čije krovove će se ugraditi solarni paneli, akumulacijski bazen za skupljanje vode s krovova staklenika potrebnih za navodnjavanje staklenika, građevina za održavanje i skladištenje alata i solarnih modula i panela i ostalih potrebnih elemenata i alata i sl.

Veličina građevine

- Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.

- Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.

- Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.

- Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

- Najveća dopuštena snaga sunčane elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda)

Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.

- Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.

- Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.

- Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.

- Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

- Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na lokalnu ili županijsku cestu.

- Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

- Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).

- Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

- Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.

- Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti

SOLARNA ELEKTRANA KRK - SV. IVAN (SE-5)

Oblik i veličina građevne čestice

- Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. »Korištenje namjena površina« i br.2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000 .

- Površina građevne čestice iznosi najviše 1,0 ha.

- Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijeloj površini k.č. br. 1310 k.o. Krk.

Namjena građevine

- Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

- Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.

- Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.

- Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.

- Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

- Najveća dopuštena snaga sunčane elektrane iznosi 250 kW.

Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.

- Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.

- Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.

- Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.

- Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

- Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s županijske ceste.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

- Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).

- Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

- Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.

- Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti

Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

SOLARNA ELEKTRANA SKRBČIĆI 2 (SE-6)

Oblik i veličina građevne čestice

- Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. »Korištenje namjena površina« i br.2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000.

- Površina građevne čestice iznosi najviše 1,0 ha.

- Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijelim površina k.č. 589, 590/1, 590/2, 590/3 i 590/4 k.o. Skrbčići.

Namjena građevine

- Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.)

Veličina građevine

- Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.

- Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.

- Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.

- Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

- Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda).

Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.

- Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.

- Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.

- Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.

- Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

- Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na državnu cestu Omišalj-Valbiska.

- Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

- Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).

- Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

- Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.

- Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.«

Članak 41.

U članku 149., stavku 1. iza teksta: »Na području Grada Krka nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica« dodaje se tekst: »za komunalni otpad«.

U članku 149., iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Na području Grada Krka je planirana komunalna građevina - reciklažno dvorište za zbrinjavanje građevinskog otpada. To je komunalna građevina (namijenjena je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada), a planirana je na lokaciji kod naselja Žgaljići.«

Članak 42.

U članku 161., stavku 2., podstavku 3. tekst: »pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama« se zamjenjuje tekstom »emisija otpadnih voda« i brojevi: »94/08« se zamjenjuju brojevima » br. 80/13, 43/14«.

Članak 43.

U članku 169., stavku 1., podstavku 1., točki 1. oznaka »R39,« se briše.

U članku 169., stavku 1., podstavku 2., točki 1. iza oznake »T23« dodaje se », R39«.

II. ZAVRŠNE ODREDBE

Glava V.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Grada Krka broj (»Službene novine Primorsko-goranske županije«» broj 7/07, 41/09 i 28/11), i to:

- br.1 »Korištenje i namjena površina« mj.1:25.000

- br.2: »Infrastrukturni sustavi mreže« mj.1:25.000

Glava VI.

III. Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka su izrađene u 5 (pet) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Glava VII.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/13-01/1

Ur. broj: 2142/01-01-15-203

Krk, 16. srpnja 2015.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik

Marinko Pavlić, v. r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr