SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 22. Petak, 10. srpnja 2015.
GRAD KASTAV

35.

Na temelju članka 109. i 188. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 33. Statuta Grada Kastva (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 26/09 i 13/13), Gradsko vijeće Grada Kastva, na 22. sjednici održanoj 2. srpnja 2015. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 17 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 17 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3 (u daljnjem tekstu: Plan).

Plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđen je kartografskim prikazom broj 3D. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Kastva (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 21/03, 14/06, 13/10, ,21/11, 16/13 i 18/15).

Članak 2.

Plan je izradio »Art design« arhitektonski atelje d.o.o. iz Rijeke, Ulica Slaviše Vajnera Čiče 12.

Članak 3.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi oko 4,45 ha.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana te obvezne priloge kako slijedi:

A) TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4.1. Uvjeti gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina

4.2. Uvjeti gradnje višestambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne i komunalne mreže te mreže elektroničkih komunikacija s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Lokalna cesta

5.1.2. Sabirna ulica

5.1.3. Stambena ulica

5.1.4. Kolno-pješački prilaz

5.1.5. Javna parkirališta

5.1.6. Javne garaže

5.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Opskrba pitkom vodom

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere postupanja s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita od požara

9.2. Zaštita od buke

9.3. Zaštita voda

9.4. Zaštita zraka

9.5. Zaštita od potresa

9.6. Mjere postupanja s otpadom

9.7. Mjere posebne zaštite

10. Mjere provedbe plana

10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B) GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000

2. Prometna, komunalna infrastrukturna mreža

i elektroničke komunikacije

2.1. Komunalna infrastrukturna mreža
- prometna infrastrukturna mreža MJ 1:2000

2.1.a Komunalna infrastrukturna mreža
- prometna infrastrukturna mreža
- uzdužni profili MJ 1:100/1000

2.1.b Komunalna infrastrukturna mreža
- prometna infrastrukturna

mreža - poprečni profili MJ 1:200

2.1.c Komunalna infrastrukturna mreža
- prometna infrastrukturna

mreža - poprečni profili MJ 1:200

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba i odvodnja MJ 1:2000

2.3. Komunalna infrastrukturna mreža
- elektroopskrba MJ 1:2000

2.4. Komunalna infrastrukturna mreža
- elektroničke komunikacije MJ 1:2000

2.5. Komunalna infrastrukturna mreža
- plinoopskrba MJ 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.1. Uvjeti korištenja i uređenja MJ 1:2000

3.2. Mjere posebne zaštite MJ 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.1. Oblici korištenja MJ 1:2000

4.2. Način gradnje MJ 1:2000

 

C) OBVEZNI PRILOZI

I. Obrazloženje Plana

1. Polazišta

1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja N1-3 u
prostoru Grada Kastva

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline
i ambijentaln vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke
te prostorne pokazatelje

2. Ciljevi prostornog uređenja

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno
dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu
na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću
stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost
i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture

3. Plan prostornog uređenja

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža te elektroničke
komunikacije

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II.Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Kastva (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 21/03, 14/06, 13/10, ,21/11, 16/13 i __/14).

III.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja Plana:

-Idejno rješenje odvodnje GRAD - 2.dio proširenja sustava na području Grada Kastva i Općine Matulji«, TEH PROJEKT HIDRO d.o.o. Rijeka, broj elaborata 1913/IR,

-Idejno rješenje »Centar Rešetari«, ZDL arhitekti d.o.o. Rijeka

-Idejna studija Rešetari, ZDL arhitekti d.o.o. Rijeka, svibanj 2014.

-Idejno rješenje kružnog toka na Rešetarima za izradu UPU 17, AG Projektiranje, listopad 2014.

IV.Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana:

-Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13),

-Zakon o gradnji (»Narodne novine« broj 153/13),

-Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09 55/13 i 153/13) te podzakonski propisi kojima se uređuje zaštita od buke,

-Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11 i 47/14),

-Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 94/13)

-Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10 i 89/11),

-Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13,14/14),

-Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10),

-Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10),

-Zakon o cestama (»Narodne novine« broj 84/11, 22/13 i 54/13, 148/13 i 92/14),

-Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/ 13 i 71/14),

-Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04-ispr. i 163/04),

-Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 78/13),

-Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86),

-Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti planova zaštite i spašavanja (»Narodne novine« broj 38/08),

-Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 95/14),

-Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94- ispr. i 142/ 03),

-Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06),

-Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine« broj 114/10),

-Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (»Narodne novine« broj 155/09),

-Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04),

-Odluka o priključenju građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 20/07),

-Odluka o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 16/13),

-Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu u Bakarskom zaljevu (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 35/12, 31/13).

-Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 117/12),

-Prostorni plan uređenja grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/03, 14/06, 13/10, 21/11, 16/13 i __/14).

V. Zahtjevi i mišljenja za izradu Plana,

VI. Izvješće o javnoj raspravi Plana,

VII. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana,

VIII. Sažetak za javnost.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Određivanje i razgraničavanje površina unutar područja obuhvata Plana određuje se za potrebe gradnje stambenih građevina, stambeno poslovnih građevina, građevina mješovite namjene s društvenim sadržajima, uređenje javnih površina ulica i drugih pješačkih površina, zasnivanje i uređenje javnih zelenih površina, te izgradnju komunalne infrastrukture i elektroničkih komunikacija.

Članak 6.

Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je u kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1)Stambena namjena (S),

2)Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1),

3)Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2),

4) Javne zelene površine - igralište (Z2),

5) Zaštitne zelene površine (Z),

6)Komunalna, prometna, ulična infrastrukturna mreža i elektroničke komunikacije:

a) Lokalna cesta (LC)

a) Sabirna ulica (SU)

a) Stambena ulica (U)

b) Kolno-pješački prilaz (KP)

c) Javno parkiralište (P)

d) Javna garaža (G)

e) Trafostanica (TS).

Članak 7.

Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljava se gradnja višestambene građevine i rekonstrukcija obiteljske i višeobiteljske građevine te pomoćnih građevina u funkciji stanovanja.

Unutar područja namjene iz stavka 1. ovoga članka, moguće je planirati infrastrukturne i prometne građevine i površine, javne zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta, te sportsko- rekreacijske površine.

Unutar višeobiteljskih i višestambenih građevina na području namjene iz stavka 1. ovoga članka, dozvoljava se uređenje poslovnih prostora (trgovački, ugostiteljski, uslužni, proizvodni i slični sadržaji) pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš.

Poslovne prostore unutar višeobiteljskih i višestambenih građevina na području namjene iz stavka 1. ovoga članka potrebno je planirati u etažama suterena i prizemlja, a samo iznimno na katu ako se radi o tihoj djelatnosti.

U podzemnim etažama višeobiteljskih i višestambenih građevina na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 8.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« dozvoljava se gradnja višestambene građevine s poslovnim prostorima (trgovački, ugostiteljski, uslužni, proizvodni, sportsko-rekreacijski i slični sadržaji) u suterenu, prizemlju i na prvom katu građevine, pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš.

Unutar područja namjene iz stavka 1. ovoga članka, moguće je planirati infrastrukturne i prometne građevine i površine, javne zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta, te sportsko- rekreacijske površine.

U podzemnim etažama građevine na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 9.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« dozvoljava se gradnja višestambene građevine s poslovnim prostorima (trgovački, ugostiteljski, uslužni, proizvodni, sportsko-rekreacijski i slični sadržaji) i javnih društvenih sadržaja (dječji vrtić, knjižnica, čitaonica, galerija, društvene prostorije i slično) u suterenu, prizemlju i na prvom katu građevine, pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš.

Unutar područja namjene iz stavka 1. ovoga članka, moguće je planirati infrastrukturne i prometne građevine i površine, javne zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta, te sportsko- rekreacijske površine.

U podzemnim etažama građevine na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 10.

Na području namjene »Javne zelene površine - igralište« dozvoljava se gradnja i uređenje otvorenih i zelenih površina namijenjenih za igru i razonodu djece svih dobnih skupina.

Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje pješačkih staza, stubišta, pješačkih mostova, odmorišta i slično te postavljanje sprava i rekvizita za sigurnu igru djece, urbane i likovne opreme, paviljona, pergola, skulptura, fontana i slično.

Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje igrališta za djecu starije dobne skupine i za rekreaciju odraslih (igralište za košarku, odbojku, tenis i slično).

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 11.

Na području namjene »Stambena namjena«, »Mješovita namjena - pretežito stambena« i »Mješovita namjena - pretežito poslovna« dozvoljava se gradnja poslovnih građevina za obavljanje svih vrsta uslužnih, zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje intelektualnih usluga (uredi, ateljei, agencije i sl.), trgovačko opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), za obavljanje svih vrsta manjih proizvodno poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica za stambeno područje.

U manje poslovne građevine ubrajaju se i građevine ugostiteljsko-turističke namjene izuzev hotela, motela i pansiona.

Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja otvorenih skladišta građevinskog materijala, metalnih profila, starih automobila i sl.

Izgradnja poslovnih građevina na području obuhvata Plana dozvoljava se prema slijedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice za poslovne građevine iznosi 800 m2,

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveća dozvoljena građevna (bruto) površina (GBP) iznosi 500 m2,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,25,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 1,0,

-najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9,5 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum i tri nadzemne etaže,

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-građevina mora biti udaljena najmanje pola svoje visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.

4. Uređenje građevne čestice

-najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora bit namjenjen sadnji autohtonih stablašica,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,8 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,8 m. Ako je visina potpornog zida veća od 1,8 m, zid je potrebno izvesti terasasto, s najmanjim svijetlim razmakom između dva lica zida od 0,9 m te ozeleniti sadnjom stabala i penjačica. U prethodnu širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, a za poslovne sadržaje unutar građevne čestice sukladno članku 23. ove Odluke.

5. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju novih građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-krov nove građevine može biti ravni ili kosi,

-najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23Ê,

-za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili pokrova od bitumenske šindre,

-na krovu građevine dozvoljava se ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen.

6. Uvjeti rekonstrukcije postojećih poslovnih građevina

-postojeće poslovne građevine na području namjene »Stambena namjena« i »Mješovita namjena - pretežito stambena« rekonstruiraju se prema uvjetima za gradnju novih poslovnih građevina,

-ukoliko je poslovna građevina izgrađena na građevnoj čestici koja ima manju površinu od Planom dozvoljene, dozvoljava se rekonstrukcija ako su zadovoljeni sve ostali uvjeti utvrđeni ovom Odlukom,

-postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

-postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 3. i stavku 4. ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

-postojeće udaljenosti građevine od granice ne smiju se prilikom rekonstrukcije smanjivati.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 12.

Na području obuhvata plana dozvoljava se gradnja građevina društvenih djelatnosti (dječji vrtić i jaslice, zdravstvo, kultura, socijalna skrb i slično) prema slijedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice za građevine društvenih djelatnosti iznosi 1.000 m2,

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveća dozvoljena građevna (bruto) površina (GBP) iznosi 600 m2,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 1,2,

-najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9,5 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum i četiri nadzemne etaže,

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-građevina mora biti udaljena najmanje pola svoje visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.

4. Uređenje građevne čestice

-najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora bit namjenjen sadnji autohtonih stablašica,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,8 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,8 m. Ako je visina potpornog zida veća od 1,8 m, zid je potrebno izvesti terasasto, s najmanjim svijetlim razmakom između dva lica zida od 0,9 m te ozeleniti sadnjom stabala i penjačica. U prethodnu širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, a za poslovne sadržaje unutar građevne čestice sukladno članku 23. ove Odluke.

-unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju ili igru djece.

5. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju novih građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-krov nove građevine može biti ravni ili kosi,

-najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23Ê,

-za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili pokrova od bitumenske šindre,

-na krovu građevine dozvoljava se ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4.1. Uvjeti gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina

Članak 13.

Na području obuhvata Plana ne planira se gradnja novih obiteljskih i višeobiteljskih građevina.

Rekonstrukcija postojećih obiteljskih i višeobiteljskih građevina dozvoljava se prema sljedećim odredbama:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice iznosi za obiteljske građevine 600 m2, a za višeobiteljske građevine 800 m2,

-ukoliko je stambena građevina izgrađena na građevnoj čestici koja ima manju površinu od Planom dozvoljene, dozvoljava se rekonstrukcija ako su zadovoljeni sve ostali uvjeti utvrđeni ovom Odlukom.

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveća dozvoljena građevna (bruto) površina (GBP) iznosi 400m2 za obiteljske građevine i 600m2 za višeobiteljske građevine,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,9 za obiteljske građevine i 1,2 za višeobiteljske građevine,

-najveća dozvoljena visina obiteljske građevine iznosi 6,5 m, a za višeobiteljske građevine 9,5 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža za obiteljske građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a za višeobiteljske građevine podrum i tri nadzemne etaže.

-najveći dozvoljeni broj stambenih jedinica za obiteljske građevine iznosi jedan stan, a za višeobiteljske građevine tri stana ili dva stana i jedan poslovni prostor,

-najveća dozvoljena tlocrtna površina pomoćne građevine je 60,0 m2,

-najveća dozvoljena visina pomoćne građevine je 3,5 m,

-ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio najveća dozvoljena visina poslovnog dijela građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu,

-poslovni i manji proizvodni dio građevine može biti građevina izdvojenog volumena koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu,

-najveća dozvoljena bruto površina poslovnog i manjeg proizvodnog prostora je do 50% građevinske bruto površine cijele građevine

-ne dozvoljava se prenamjena pomoćnih građevina u stambeni prostor.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu,

-postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

-postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 2 i stavku 3 ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

-postojeće udaljenosti građevine od granice ne smiju se prilikom rekonstrukcije smanjivati,

-pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu,

-iznimno, garaža i spremište mogu biti i na manjoj udaljenosti, odnosno na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,

-iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe.

4. Uređenje građevne čestice

-najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,8 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,8 m. Ako je visina potpornog zida veća od 1,8 m, zid je potrebno izvesti terasasto, s najmanjim svijetlim razmakom između dva lica zida od 0,9 m te ozeleniti sadnjom stabala i penjačica. U prethodnu širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, a za poslovne sadržaje unutar građevne čestice sukladno članku 23. ove Odluke

5. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju novih građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-krov nove građevine može biti ravni ili kosi,

-najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23Ê,

-za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili pokrova od bitumenske šindre,

-na krovu građevine dozvoljava se ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova.

4.2. Uvjeti gradnje višestambenih građevina

Članak 14.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena« planira se gradnja višestambenih građevina u kojima je dozvoljeno uređenje poslovnih i javnih sadržaja prema slijedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 1.000 m2,

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveća dozvoljena građevna (bruto) površina (GBP) iznosi 2.400 m2,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 1,4,

-najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,0 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum i četiri nadzemne etaže,

-svi poslovni i pomoćni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne višestambene građevine,

-najveća dozvoljena bruto površina poslovnog i manjeg proizvodnog prostora je do 20% građevinske bruto površine cijele građevine.

-iznimno u zoni M1-1 moguće je planirati građevinu sa 40 stanova, a njena ukupna GBP nije limitirana gore navedenim odredbama.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-građevina mora biti udaljena najmanje pola svoje visine (h/2), ali ne manje od 6,0 m od ruba građevne čestice i regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

4. Uređenje građevne čestice

-najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora biti namjenjen sadnji autohtonih stablašica,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,8 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,8 m. Ako je visina potpornog zida veća od 1,8 m, zid je potrebno izvesti terasasto, s najmanjim svijetlim razmakom između dva lica zida od 0,9 m te ozeleniti sadnjom stabala i penjačica. U prethodnu širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, a za poslovne sadržaje unutar građevne čestice sukladno članku 23. ove Odluke.

5. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju novih građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-krov nove građevine može biti ravni ili kosi,

-najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23Ê,

-za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili pokrova od bitumenske šindre,

-na krovu građevine dozvoljava se ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen.

6.Uvjeti rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina

-postojeće višestambene građevine na području namjene »Stambena namjena« i »Mješovita namjena - pretežito stambena« rekonstruiraju se prema uvjetima za gradnju novih višestambenih građevina,

-ukoliko je višestambena građevina izgrađena na građevnoj čestici koja ima manju površinu od Planom dozvoljene, dozvoljava se rekonstrukcija ako su zadovoljeni sve ostali uvjeti utvrđeni ovom Odlukom,

-postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

-postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 3. i stavku 4. ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

-postojeće udaljenosti građevine od granice ne smiju se prilikom rekonstrukcije smanjivati.

Članak 15.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna«, na području planske oznake M2-1, planira se gradnja društveno-stambeno-poslovnog kompleksa »Centar Rešetar« prema slijedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000 m2,

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveća dozvoljena građevna (bruto) površina (GBP) iznosi 8.200 m2,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4 nadzemno i 0,7 podzemno,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 1,8,

-najveća dozvoljena visina građevine iznosi 25,0 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum i šest nadzemnih etaža,

-najmanja dozvoljena bruto površina stambenog prostora je 20% građevinske bruto površine cijele građevine.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-građevina mora biti udaljena najmanje pola svoje visine (h/2), ali ne manje od 6,0 m od ruba građevne čestice i regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

4. Uređenje građevne čestice

-najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora bit namjenjen sadnji autohtonih stablašica,

-dječje igralište potrebno je urediti sukladno članku 34. ove Odluke,

-javne pješačke površine potrebno je urediti sukladno članku 26. ove Odluke,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,8 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,8 m. Ako je visina potpornog zida veća od 1,8 m, zid je potrebno izvesti terasasto, s najmanjim svijetlim razmakom između dva lica zida od 0,9 m te ozeleniti sadnjom stabala i penjačica. U prethodnu širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice na parkirališnoj površini ili u garaži u podzemnim etažama građevine tako da se osigura najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, a za društvene i poslovne sadržaje unutar građevne čestice sukladno članku 23. ove Odluke

5. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju novih građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-krov nove građevine može biti ravni ili kosi,

-najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23Ê,

-za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili pokrova od bitumenske šindre,

-na krovu građevine dozvoljava se ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen.

Članak 16.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna«, na području planske oznake M2-2, planira se gradnja višestambenih građevina u kojima je dozvoljeno uređenje poslovnih i javnih sadržaja prema slijedećim uvjetima:

5. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000 m2,

6. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveća dozvoljena građevna (bruto) površina (GBP) iznosi 2.400 m2,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 1,4,

-najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,0 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum i četiri nadzemne etaže,

-svi poslovni i pomoćni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne

višestambene građevine,

-najmanja dozvoljena bruto površina stambenog prostora je 20% građevinske bruto

površine cijele građevine.

7. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-građevina mora biti udaljena najmanje pola svoje visine (h/2), ali ne manje od 6,0 m od ruba građevne čestice i regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

8. Uređenje građevne čestice

-najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora bit namjenjen sadnji autohtonih stablašica,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,8 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,8 m. Ako je visina potpornog zida veća od 1,8 m, zid je potrebno izvesti terasasto, s najmanjim svijetlim razmakom između dva lica zida od 0,9 m te ozeleniti sadnjom stabala i penjačica. U prethodnu širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice na parkirališnoj površini ili u garaži u podzemnim etažama građevine tako da se osigura najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, a za društvene i poslovne sadržaje unutar građevne čestice sukladno članku 23. ove Odluke

5. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju novih građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-krov nove građevine može biti ravni ili kosi,

-najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23Ê,

-za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili pokrova od bitumenske šindre,

-na krovu građevine dozvoljava se ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen.

6.Uvjeti rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina

-postojeće višestambene građevine rekonstruiraju se prema uvjetima za gradnju novih višestambenih građevina,

-ukoliko je višestambena građevina izgrađena na građevnoj čestici koja ima manju površinu od Planom dozvoljene, dozvoljava se rekonstrukcija ako su zadovoljeni sve ostali uvjeti utvrđeni ovom Odlukom,

-postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

-postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 3. i stavku 4. ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

-postojeće udaljenosti građevine od granice ne smiju se prilikom rekonstrukcije smanjivati.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne i komunalne mreže te mreže elektroničkih komunikacija s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže na području obuhvata Plana određeni su kartografskim prikazom broj 2.1.

Članak 18.

Svaka građevna čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu.

Građevne čestice stambene namjene mogu imati samo jedan priključak na javnu prometnu površinu.

Građevne čestice mješovite namjene mogu imati najviše dva priključka na javnu prometnu površinu.

Za poslovne sadržaje u prizemlju stambenih građevina potrebno je osigurati dostupnost, dovoljan broj parkirnih mjesta, skladištenje i manevarski prostor dostavnih vozila i vozila za odvijanje radnih procesa.

5.1.1. Lokalna cesta

Članak 19.

Na području obuhvata Plana postojeća lokalna cesta je dio Ulice Bačići koja se spaja na županijsku cestu ŽC5204 Kastav-Rubeši-čvor Diračje-Rijeka i dio Ulice 128. brigade hrvatske vojske koja se spaja na županijsku cestu Kastav-Čandekova ulica.

Planirana je rekonstrukcija postojećeg raskrižja lokalne ceste s Ulicom Rešetari i Ulicom Pilepčić izgradnjom rotora kako je prikazano u kartografskom prilogu broj 2.1.

Radijus rotora je 15,0 m. Rotor ima dva prometna traka širine 2x3,0 m i jedan provozni trak širine 2,0 m. Najveći dozvoljeni uzdužni nagib rotora iznosi 5%.

Unutar čestice lokalne ceste planira se uređenje autobusnog stajališta u smjeru prema čvoru Diračje. Uz autobusno stajalište planira se izgradnja montažne natkrivene čekaonice površine do 12 m2.

5.1.2. Sabirne ulice

Članak 20.

Na području obuhvata Plana postojeće sabirne ulice su dio Ulice Pilepčić i novoizgrađena ulica u južnom dijelu područja obuhvata koje povezuje Ulicu Bačići s Ulicom Brestovice.

5.1.3. Stambene ulice

Članak 21.

Na području obuhvata Plana postojeće stambena ulica je Ulica Brestovice.

Planirana je rekonstrukcija postojeće stambene ulice izgradnjom dva prometna traka širine najmanje 6,0 m, te izgradnjom obostranog nogostupa širine od 0,8 do 1,5 m.

Spoj Ulice Brestovice na županijsku cestu Kastav- Rubeši-čvor Diračje-Rijeka se ukida, a donji dio Ulice Brestovice prenamjenjuje se u pješačku površinu.

Novoplanirana stambena ulica oznake U1 ima dva prometna traka širine 5,5 m i jednostrani nogostup širine 1,5 m.

Najveći dozvoljeni uzdužni nagib ulice iznosi 12%.

5.1.4. Kolno-pješački prilaz

Članak 22.

Na području obuhvata Plana postojeći kolno-pješački prilaz omogućava kolni prilaz postojećim stambenim građevinama na Ulicu Pilepčić.

Unutar područja obuhvata Plana dozvoljava se gradnja novih kolno-pješačkih prilaza prema slijedećim uvjetima:

-najmanja dozvoljena širina kolno-pristupnog puta iznosi 4,5 m,

-najveća dozvoljena dužina kolno-pristupnog puta, mjereno od spoja na glavnu prometnicu do okretišta, iznosi 50 m.

-na kraju kolno-pješačkog prilaza potrebno je izvesti okretište za vozila

-nije dozvoljeno spajanje kolno-pristupnog puta na drugi kolno-pristupni put.

5.1.5. Javno parkiralište

Članak 23.

Na području obuhvata Plana planira se uređenje otvorenog parkirališta sa 45 parkirališnih mjesta.

Otvorena parkirališta potrebno je ozeleniti sadnjom stabala.

Pri sadnji stabala na svaka četiri parkirališna mjesta potrebno je posaditi najmanje jedno stablo.

Članak 24.

Na području namjene »Stambena namjene« i »Mješovita namjene« smještaj osobnih vozila za stambene, poslovne i društvene sadržaje potrebno je osigurati unutar građevne čestice.

Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kako slijedi:

-za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine - 2 PM,

-uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2 korisne površine),

-banke: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m2 korisne površine),

-trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m2 korisne površine (33 PM/1.000 m2 korisne površine),

-proizvodni sadržaji: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,

-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,

-dječji vrtić: 1PM/1 jedinica

-društveni i kulturni sadržaji, građevine sportsko- rekreativne namjene i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja 1 PM/20,0m2 korisne površine (50 PM/ 1.000 m2 korisne površine).

5.1.6. Javne garaže

Članak 25.

Na području namjene »Mješovita namjena-pretežito poslovna« planira se izgradnja javne podzemne garaže.

Podzemna građevina garaže iz stavka 1. ovog članka izvodi se za više nadzemnih građevina koje zajedno s garažom čine jednu cjelinu.

Podzemna građevina garaže iz stavka 1. ovog članka priključuje se na dvosmjernu stambenu ulicu U-2 na način da se osigura dostupnost interventnim i opskrbnim vozilima do svih sadržaja planiranih u nadzemnim etažama.

Članak 26.

Uvjeti gradnje podzemnih garaža su sljedeći:

-podzemna garaža smije biti izgrađena do rubova građevne čestice (najveći koeficijent izgrađenosti kig 0,7; koeficijent iskoristivosti kis1,0);

-najmanja svjetla visina podzemne garaže iznosi 2,5 m;

-podzemna garaža može se izvesti i ispod zelene površine uređene okućnice nadzemne višestambene građevine, uz osiguranje dovoljnog nadsloja (barem 1,5-2,5 m) za sadnju zelenila,

-broj parkirališnih / garažnih mjesta u podzemnoj garaži dimenzionira se sukladno normativima iz članka 23. ovih Odredbi,

-pri izradi projektne dokumentacije za građenje te prilikom izgradnje i korištenja podzemnih garaža potrebno je pridržavati se svih mjera zaštite određenih posebnim propisima.

-unutar građevine podzemne garaže dozvoljava se gradnja pratećih sadržaja kao što su prostori za termotehničke instalacije, trafostanica, spremište, unutarnje stubište, lift i slično.

5.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 27.

Trgovi i pješačke površine moraju se urediti upotrebom primjerenih elemenata opločenja (primjenom kamena, šljunka, granitnih ili betonskih kocki, asfalta u boji i slično), u skladu s mediteranskim kontekstom.

Na trgu se dozvoljava gradnja/uređenje manjih rekreacijskih i dječjih igrališta i sl., postavljanje paviljona, skulptura, fontana, kolonada i elemenata urbane opreme (klupe, košarice za otpatke, ulične svjetiljke i drugo) te sadnja parternog zelenila i stabala.

Prilikom uređenja javnih pješačkih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo I nadopunjavati ga sadnjom autohtonih biljnih vrsta.

Planom se predviđaju pješačke površine uz postojeće i planirane ulice.

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

Članak 28.

Izgradnja mreže elektroničkih komunikacija vrši se neposrednom provedbom Plana.

Mrežu elektroničkih komunikacija potrebno je izvesti sukladno točki 3.5. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.3.

Mrežu elektroničkih komunikacija potrebno je izvesti kao distribucijsku kabelsku kanalizaciju (u daljnjem tekstu: DTK) s PVC i PEHD cijevima.

Kabele elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno je izvesti podzemno.

Prije izgradnje novoplaniranih prometnica i stambenih građevina potrebno je zaštititi trase postojećih kabela elektroničkih komunikacija.

Ukoliko je potrebno izmjestiti trase postojećih kabela elektroničkih komunikacija potrebno je od nadležnih službi zatražiti odobrenje za njihovo premještanje na novu lokaciju.

Pri paralelnom vođenju i križanju DTK s ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne udaljenosti.

Priključak građevine na trasu DTK koja prolazi javnom površinom, potrebno je izvesti kabelskom kanalizacijom u skladu s glavnim i izvedbenim projektom i pravilnicima koje izdaje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije. Izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura, te postavljena elektronička komunikacijska mreža i pripadajuća oprema mora omogućiti svim vlasnicima zgrade slobodan izbor operatera, a svim operaterima pristup zgradi uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 29.

Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima od broja 2.2. do broja 2.5.

Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi ispod javnih površina.

5.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 30.

Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom Plana.

Vodoopskrbnu mrežu i mjesto priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno točki 3.5. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.2.

Ovim Planom predviđa se gradnja, rekonstrukcija i opremanje mreže za opskrbu pitkom vodom kako slijedi:

–rekonstrukcija postojećeg cjevovoda u prometnici planske oznake U-2 i U-3,

–trase novih cjevovoda planirane su na javnim površinama (u trupu ceste ili pješačkih puteva),

–najmanji dozvoljeni nadsloj iznad tjemena cjevovoda iznosi 1,0 m, a horizontalni razmak od kanalizacije 0,8 m,

–prilikom projektiranja dijelova mreže za opskrbu pitkom vodom potrebno je izraditi detaljnu hidrauličnu analizu.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 31.

Izgradnja sustava odvodnje vrši se neposrednom provedbom Plana.

Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i mjesto priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno točki 3.5. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.2.

Na području obuhvata Plana potrebno je graditi razdjelni sistem odvodnje.

Sanitarne otpadne vode potrebno je odvoditi u CUPOV na Delti kolektorima »Kastav« odnosno sekundarnom uličnom mrežom vezanom na njih.

Oborinske otpadne vode s prometnih površina potrebno je odvoditi zasebnom mrežom kanala u planirani sustav oborinske odvodnje van granica plana. Do izgradnje oborinske kanalizacije u cesti Rijeka-Kastav, odvodnja oborinskih voda može se rješavati lokalno upuštanjem oborinskih voda u teren putem retencionih i upojnih građevina. Oborinska voda pročišćava se prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 66/2011, 47/2013).

Članak 32.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda utvrđuju se kako slijede:

–postojeću mješovitu mrežu kanalizacije pretvoriti u sanitarnu kanalizaciju,

–izgraditi (dopuniti) mrežu sanitarne kanalizacije i spojiti je na kolektor »Kastav«,

–izgraditi i dopuniti mrežu oborinske kanalizacije (prometnice U-2 i U-3),

–odvodnju oborinske vode potrebno je na svakoj građevnoj čestici rješavati zasebno,

–na parkirališnim površinama s više od 20 parkirnih mjesta potrebno je planirati

ugradnju separatora ulja i masti.

Mrežu odvodnje otpadnih voda potrebno je voditi javnim površinama, a samo izuzetno gdje to diktira konfiguracija terena i drugim površinama.

Kanalizacijsku mrežu razdjelnog sustava odvodnje potrebno je smještati u središnjem dijelu kolnika na međusobnom razmaku 0,5 m i s najmanjim nadslojem iznad tjemena 1,2 m.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 33.

Izgradnji elektroopskrbne mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno točki 3.5. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.4.

Lokacije planiranih trafostanica 20/0,4kV i trase elektroenergetskih vodova ovim su Planom utvrđene načelno, a njihov točan položaj utvrditi će se projektnom dokumentacijom.

Trafostanicu je potrebno graditi kao građevinu/uređaj koji je udaljen od pristupne ceste najmanje 2,0 m, a od susjednih čestica najmanje 1,0 m.

Trafostanicu je moguće planirati kao ugradbenu ili kao samostojeću građevinu.

Javnu rasvjetu ulica i trgova unutar područja obuhvata Plana potrebno je riješiti projektnom dokumentacijom kojom će definirati njezino napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i žarulja te traženi nivo osvijetljenosti.

Trase vodova elektroopskrbe i javne rasvjete potrebno je voditi podzemno ispod javnih površina. Iznimno, trasu vodova elektroopskrbe dozvoljava se voditi nadzemno na stupovima s izoliranim kabelskim vodičima u dijelu gdje je i danas tako izvedena.

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 34.

Izgradnji plinske mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Opskrbu plinom potrebno je izvesti sukladno točki 3.5. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.5.

Trase vodova plinoopskrbe potrebno je graditi podzemno ispod javnih površina.

Prilikom gradnje nove i rekonstrukcije postojeće plinske mreže potrebno je koristiti PEHD cijevi.

Radni tlak u planiranom plinovodu iznosi 4 bara.

Trasu plinovoda potrebno je izvesti istovremeno s gradnjom novoplaniranih prometnica, a priključnu plinsku instalaciju prilikom gradnje pojedine građevine.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 35.

Na području namjene »Javne zelene površine - igralište« dozvoljava se gradnja i uređenje javnih zelenih površina namijenjenih za igru djece svih dobnih skupina.

Uvjeti za uređenje dječjih igrališta su slijedeći:

-najmanja površina novoplaniranog dječjeg igrališta iznosi 200 m2,

-dječje igralište mora biti ograđeno čvrstom ogradom visine najmanje 1 m,

-površina dječjeg igrališta za igru loptom mora biti ograđena transparentnom ogradom visine 3,0 m,

-podne površine ispod dječjih sprava moraju biti od elastičnih materijala,

-najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti ozelenjeno.

Članak 36.

Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.

Članak 37.

Na području namjene »Zaštitne zelene površine« planirana je sadnja drvoreda.

Najmanja dozvoljena širina drvoreda iznosi 1,50 m.

Drvored se sadi na udaljenosti od najmanje 1,5 m od regulacijskog pravca i 3,0 m od susjedne čestice. Međusobni razmak stabala u drvoredu ne smije biti manji od 9,0 m.

Drvored ili grupu zelenila potrebno je urediti sadnjom jedne vrste stabala.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 38.

U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, odnosno u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž.

Članak 39.

Na području obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno- povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.

8. Mjere postupanja s otpadom

Članak 40.

Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati na slijedeći način :

-smanjivati količine otpada,

-otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i volumena otpada,

-organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i druge materijale).

Članak 41.

Proizvođač tehnološkog otpada dužan je tehnološki otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti obraditi i skladištiti sukladno propisima.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti opremljeni na način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati po vrstama te osigurati uvjete skladištenja radi njegove ponovne obrade.

Članak 42.

Ambalažni otpad proizvođač otpada je dužan sakupljati odvojeno prema vrsti materijala, u spremnike koje je za tu namjenu dužan postaviti unutar ili u neposrednoj blizini građevine planirane za gradnju.

Proizvođač je dužan osigurati obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

Članak 43.

Na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipulacija opasnim tvarima.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita od požara

Članak 44.

Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Članak 45.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.

Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara.

Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.

Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Članak 46.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

Članak 47.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Članak 48.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju njega.

Članak 49.

Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Kastva i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Članak 50.

Temeljem čl.28., st.2. Zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

9.2. Zaštita od buke

Članak 51.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke te podzakonskih propisa kojima se uređuje zaštita od buke.

9.3. Zaštita voda

Članak 52.

Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama.

Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu, područje obuhvata Plana nalazi se izvan vodozaštitne zone.

Članak 53.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana potrebno je provoditi sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka.

9.4. Zaštita zraka

Članak 54.

Zaštitu zraka potrebno je provoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kvalitete zraka.

Prekoračenje graničnih vrijednosti onečišćenja zraka propisanih Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku nije dozvoljeno.

9.5. Zaštita od potresa

Članak 55.

Zaštitu od potresa potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju.

Protupotresno projektiranje i građenje građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.

Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 8oMCS.

9.6. Mjere posebne zaštite

Članak 56.

Mjere posebne zaštite potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, Procjeni ugroženosti i Planu zaštite i spašavanja Grada Kastva.

Mjere posebne zaštite prikazane su u kartografskom prikazu br. 3.2. »Mjere posebne zaštite i spašavanja«.

Članak 57.

Na području obuhvata Plana sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva i prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina kao što su javne podzemne garaže za funkciju sklanjanja ljudi u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Članak 58.

Na području obuhvata Plana nema većih gospodarskih objekata koji bi predstavljali potencijalne izvore tehničko-tehnološke nesreće.

Mogući manji izvori tehničko-tehnološke nesreće su podzemni i nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za individualne stambene objekte i manje poslovne sadržaje koji postoje ili se mogu izgraditi, lokalna cesta kroz naselje kojom je dozvoljen promet teretnih vozila što može uključiti i cisternu za prijevoz energenata (naftu i ukapljeni plin) za individualnu potrošnju i za poslovne sadržaje na području obuhvata Plana.

Članak 59.

Na području obuhvata Plana nisu registrirani povremeni i stalni vodotoci.

Članak 60.

Na području obuhvata nisu registrirane zone ugrožene erozijom tla niti klizišta.

Članak 61.

Opskrba električnom energijom na području obuhvata Plana predviđa se iz tri trafostanice kapaciteta 20/0,4 kV.

Ukoliko bi u izvanrednim uvjetima došlo do prekida rada trafostanice distribucije električne energije je osigurana iz trafostanica izvan obuhvata Plana kako je to prikazano kartografskim prikazom broj 3.2.

Članak 62.

Na području obuhvata Plana mjesto većeg okupljanja ljudi je planirani centar »Rešetari« gdje je potrebno instalirati sirenu za uzbunjivanje stanovništva.

Sve postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice na području obuhvata Plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi i prolaz interventnih vozila.

Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima rekonstrukcije postojećih i gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina u novim dijelovima naselja.

Članak 63.

Na području obuhvata Plana nema divljih odlagališta otpada niti se planiraju lokacije odlagališta otpada.

10. Mjere provedbe plana

Članak 64.

Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 65.

Na području obuhvata Plana na k.č. 7804/176, k.o. Kastav, dozvoljava se sanacija nelegalno sagrađene građevine - započete gradnje na način da se ne dozvoljava povećanje horizontalnih i vertikalnih gabarita izvedene građevine.

Ukoliko za predmetnu građevinu iz stavka 1. ovog članka nije ishodovan akt za zadržavanje nelegalno izgrađene građevine, istu je dozvoljeno ukloniti te na njenom mjestu urediti građevnu česticu kao slobodnu zelenu površinu, parkiralište, igralište ili slično.

III. POSEBNA ODREDBA

Članak 66.

Kod gradnje nove građevine te uređenja javne površine potrebno je postupiti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Elaborat Plana izrađen je u četiri istovjetna izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.

Članak 68.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela za prostorno planiranje, komunalni sustav i zaštitu okoliša Grada Kastva, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.

Članak 69.

Tekstualni i grafički dijelovi te obvezni prilozi Plana iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio Odluke, nisu predmetom objave.

Članak 70.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

KLASA: 021-05-15-01/05

URBROJ: 2170-05-06/1-15-4

Kastav, 2. srpnja 2015.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA

Predsjednik
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr