SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 20. Četvrtak, 11. lipnja 2015.
OPĆINA MATULJI

31.

Na temelju članka 109. i 188. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 26/09, 38/09, 8/13, 17/14 I 4/15 - pročišćeni tekst) Općinsko vijeće Općine Matulji, na sjednici održanoj dana 11. lipnja 2015. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 10
Poslovne zone Jurdani (K4) - dio

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 10 Poslovne zone Jurdani (K4) - dio (u daljnjem tekstu: Plan).

Plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.4. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Matulji (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 36/08 i 46/11).

Članak 2.

Plan je izradio »Art design« arhitektonski atelje d.o.o. iz Rijeke, Ulica Slaviše Vajnera Čiče 12.

Članak 3.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi oko 5,8 ha.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana te obvezne priloge kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne i komunalne mreže te mreže elektroničkih komunikacija s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

4.1.1. Državna cesta

4.1.2. Sabirna ulica

4.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4.3.1. Opskrba pitkom vodom

4.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

4.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

4.3.4. Plinoopskrba

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7. Mjere postupanja s otpadom

8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita od požara

8.2. Zaštita od buke

8.3. Zaštita voda

8.4. Zaštita zraka

8.5. Zaštita od potresa

8.6. Mjere postupanja s otpadom

8.7. Mjere posebne zaštite

9. Mjere provedbe plana

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B) GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000

2. Prometna, komunalna infrastrukturna mreža i
elektroničke komunikacije

2.1. Komunalna infrastrukturna mreža

-prometna infrastrukturna mreža MJ 1:2000

2.1.A Komunalna infrastrukturna mreža - uzdužni
profili MJ 1:100/1000

2.1.B Komunalna infrastrukturna mreža - poprečni
profili MJ 1:100

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža

-vodoopskrba i odvodnja MJ 1:2000

2.3.Komunalna infrastrukturna mreža -
elektroopskrba MJ 1:2000

2.4. Komunalna infrastrukturna mreža

-elektroničke komunikacije MJ 1:2000

2.5. Komunalna infrastrukturna mreža -
plinoopskrba MJ 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.1. Uvjeti korištenja i uređenja MJ 1:2000

3.2. Mjere posebne zaštite MJ 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje - oblici korištenja MJ 1:2000

C) OBVEZNI PRILOZI

I. Obrazloženje Plana

1. Polazišta

1.1. Položaj, značaj i posebnosti zone izdvojene namjene u prostoru Općine Matulji

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. Ciljevi prostornog uređenja

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno
dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone izdvojene
namjene

2.2.1.Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stano- vanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-
povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2.Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i komunalne infrastrukture

3. Plan prostornog uređenja

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža te elektroničke komunikacije

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II.Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja općine Matulji (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 36/08, 46/11).

III.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja Plana:

-Programsko rješenje kompleksa Komunalac d.o.o., »Pangos« d.o.o. Rijeka, broj elaborata 1421/PR,

IV.Popis propisa koje je bilo potrebno poštovati u izradi Plana:

-Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13),

-Zakon o gradnji (»Narodne novine« broj 153/13),

-Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09, 55/13 i 153/13) te podzakonski propisi kojima se uređuje zaštita od buke,

-Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11 i 47/14),

-Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 94/13)

-Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10 i 89/11),

-Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13,14/14),

-Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10),

-Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10),

-Zakon o cestama (»Narodne novine« broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14),

-Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14),

-Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/ 98, 39/04, 45/04-ispr. i 163/04),

-Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 78/13),

-Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85, 42/86),

-Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti planova zaštite i spašavanja (»Narodne novine« broj 38/ 08),

-Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 95/14),

-Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/03),

-Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06),

-Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine« broj 114/10),

-Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (»Narodne novine« broj 155/09),

-Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04),

-Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Liburnije i zaleđa (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 42/08, 26/09),

-Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 117/12),

-Prostorni plan uređenja općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 36/08, 46/ 11).

V. Zahtjevi i mišljenja za izradu Plana,

VI. Izvješće o javnoj raspravi Plana,

VII. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana,

VIII. Sažetak za javnost.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Određivanje i razgraničavanje površina unutar područja obuhvata Plana određuje se za potrebe gradnje poslovnih građevina s pratećim sadržajima, uređenje javnih površina ulica i drugih pješačkih površina, zasnivanje i uređenje javnih zelenih površina, te izgradnju komunalne infrastrukture i elektroničkih komunikacija.

Članak 6.

Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je u kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1)Gospodarska namjena - poslovna - pretežito uslužna namjena (K1),

2)Gospodarska namjena - poslovna - pretežito trgovačka namjena (K2)

3)Gospodarska namjena - poslovna - komunalno-servisna namjena (K3)

4)Zaštitne zelene površine (Z),

5)Komunalna, prometna, ulična infrastrukturna mreža i elektroničke komunikacije:

a) Državna cesta (D)

b) Sabirna ulica (SU)

c) Trafostanica (TS).

Članak 7.

Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)« dozvoljava se gradnja građevina za obavljanje uslužnih djelatnosti, uređenje skladišnih, uredskih i pomoćnih prostora, te manjih zanatskih radionica pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i narušava okoliš.

Unutar građevina na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje pratećih ugostiteljskih i sportsko-rekreacijskih sadržaja, a u podzemnim etažama dozvoljena je gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.

Na građevnim česticama na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje površina zaštitnog zelenila, parkovnog zelenila, parkirališnih i manipulativnih površina.

Članak 8.

Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena (K2)« dozvoljava se gradnja građevina za obavljanje trgovačkih djelatnosti pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i narušava okoliš.

Unutar građevina na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje skladišnih, uredskih i ugostiteljskih sadržaja, a u podzemnim etažama dozvoljena je gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.

Na građevnim česticama na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje površina zaštitnog zelenila, parkovnog zelenila, parkirališnih i manipulativnih površina.

Članak 9.

Na području namjene »Poslovna namjena - komunalno- servisna namjena (K3)« dozvoljava se gradnja građevina i uređenje površina za privremeno sortiranje i skladištenje otpada, reciklažno dvorište, gradnja skladišnih, uredskih i servisnih prostora pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i narušava okoliš.

Unutar građevina na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje pratećih ugostiteljskih sadržaja, a u podzemnim etažama dozvoljena je gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.

Na građevnim česticama na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje površina zaštitnog zelenila, parkovnog zelenila, parkirališnih i manipulativnih površina.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 10.

Na području obuhvata Plana unutar građevne čestice dozvoljava se gradnja jedne ili više poslovnih građevina.

Članak 11.

Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti smještaj svih građevina na građevnoj čestici ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, kolni pristup, protupožarni pristup, parkirališni prostor, manipulativni prostor, komunalnu infrastrukturu, potporne i ogradne zidove te hortikulturno uređene površine.

Članak 12.

Osnovne građevine i ostale građevine u funkciji osnovne građevine grade se unutar gradivog dijela građevne čestice.

3. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 13.

Unutar obuhvata Plana na području namjene »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)« dozvoljava se gradnja građevina prema slijedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2,

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

-najmanji koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,2,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8 ili 1,2 ukoliko se gradi podrum i/ili tavan,

-građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m,

-granica gradivog dijela čestice udaljena je od ostalih granica građevne čestice najmanje 6,0 m,

-najveća dozvoljena ukupna visina građevine mjerena od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova iznosi 12 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan,

-iznimno, se dozvoljava gradnja podruma, tri nadzemne etaže i tavana za trgovačke i uredske prostore,

-do podruma se dozvoljava gradnja kolnog pristupa najveće dozvoljene širine 8,0 m,

-dijelovi građevina mogu biti do 50% viši od najveće dopuštene visine građevina. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 10% izgrađene (tlocrtne) površine građevine.

3. Uređenje građevne čestice

-najmanje 15% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora biti namjenjeno sadnji autohtonih stablašica,

-na granici građevne čestice sa planiranom sabirnom ulicom potrebno je zasaditi drvored na udaljenosti 3,0 m od ruba kolnika,

-postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnih ili zelenih površina na građevnoj čestici,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 5,0 m. Veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina građevne čestice ili izvedbom platoa u više razina,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura jedno parkirno mjesto na tri zaposlena i dodatno za trgovačke, uslužne i ugostiteljske sadržaje jedno parkirno mjesto na 30 m2 bruto građevinske površine,

-parkirališta se uređuju sadnjom visokog zelenila ili postavom laganih konstrukcija nadstrešnica.

4. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji uključuju montažnu gradnju u betonu ili čeliku i koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-sklop građevina na jednoj građevnoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, primjenom istih principa oblikovanja i istih materijala završne obrade,

-krov građevine može biti ravni ili kosi,

-na krovu građevine dozvoljava se postava svjetlika, ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen.

Članak 14.

Unutar obuhvata Plana na području namjene »Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena (K2)« dozvoljava se gradnja građevina prema slijedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2,

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

-najmanji koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,2,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8 ili 1,2 ukoliko se gradi podrum i/ili tavan,

-građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m,

-granica gradivog dijela čestice udaljena je od ostalih granica građevne čestice najmanje 5,0 m,

-najveća dozvoljena ukupna visina građevine mjerena od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova iznosi 9 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan,

-do podruma se dozvoljava gradnja kolnog pristupa najveće dozvoljene širine 8,0 m.

3. Uređenje građevne čestice

-najmanje 15% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora biti namjenjeno sadnji autohtonih stablašica,

-na granici građevne čestice sa planiranom sabirnom ulicom potrebno je zasaditi drvored na udaljenosti 3,0 m od ruba kolnika,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 2,0 m,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura jedno parkirno mjesto na tri zaposlena i dodatno za trgovačke, uslužne i ugostiteljske sadržaje jedno parkirno mjesto na 30 m2 bruto građevinske površine,

-parkirališta se uređuju sadnjom visokog zelenila ili postavom laganih konstrukcija nadstrešnica.

4. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koja se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-sklop građevina na jednoj građevnoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, primjenom istih principa oblikovanja i istih materijala završne obrade,

-krov građevine može biti ravni ili kosi,

-na krovu građevine dozvoljava se postava svjetlika, ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen.

Članak 15.

Unutar obuhvata Plana na području namjene »Poslovna namjena - komunalno-servisna namjena (K3)« dozvoljava se gradnja građevina prema slijedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevnih čestica

-najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

-najmanji koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,2,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8 ili 1,2 ukoliko se gradi podrum i/ili tavan,

-građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m,

-granica gradivog dijela čestice udaljena je od ostalih granica građevne čestice najmanje 6,0 m,

-najveća dozvoljena ukupna visina građevine mjerena od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova iznosi 12 m,

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan,

-iznimno, se dozvoljava gradnja podruma, tri nadzemne etaže i tavana za trgovačke i uredske prostore,

-do podruma se dozvoljava gradnja kolnog pristupa najveće dozvoljene širine 8,0 m,

-dijelovi građevina mogu biti do 50% viši od najveće dopuštene visine građevina. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 10% izgrađene (tlocrtne) površine građevine.

3. Uređenje građevne čestice

-najmanje 15% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina mora biti namjenjeno sadnji autohtonih stablašica,

-na granici građevne čestice sa planiranom sabirnom ulicom potrebno je zasaditi drvored na udaljenosti 3,0 m od ruba kolnika,

-postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnih ili zelenih površina na građevnoj čestici,

-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,

-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m. U visini od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala,

-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 5,0 m. Veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina građevne čestice ili izvedbom platoa u više razina,

-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice ili na javnom parkiralištu koje se nalazi na udaljenosti do 200 m od građevne čestice, tako da se osigura jedno parkirno mjesto na tri zaposlena i dodatno za trgovačke, uslužne i ugostiteljske sadržaje jedno parkirno mjesto na 30 m2 bruto građevinske površine,

-parkirališta se uređuju sadnjom visokog zelenila ili postavom laganih konstrukcija nadstrešnica.

4. Oblikovanje građevina

-pri projektiranju građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji uključuju montažnu gradnju u betonu ili čeliku i koji se uklapaju u postojeći ambijent i tipologiju,

-sklop građevina na jednoj građevnoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, primjenom istih principa oblikovanja i istih materijala završne obrade,

-krov građevine može biti ravni ili kosi,

-na krovu građevine dozvoljava se postava svjetlika, ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje krova,

-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački odnosno interventni promet i ozelenjen,

-građevina za privremeno sortiranje i skladištenje otpada mora biti natkrivena kako bi se onemogućio dotok oborinske vode na otpad,

-podna površina građevine za privremeno sortiranje i skladištenje otpada mora biti lako periva i otporna na djelovanje otpada koji se skladišti.

5. Uvjeti rekonstrukcije postojećih poslovnih građevina

-dozvoljava se uklanjanje postojećih poslovnih građevina,

-ukoliko se postojeće poslovne građevine zadržavaju, dozvoljena je njihova rekonstrukcija prema uvjetima za gradnju novih poslovnih građevina,

-postojeće udaljenosti građevine od granice građevne čestice ne smiju se prilikom rekonstrukcije smanjivati,

-iznimno, za postojeće građevine koje se nalaze na manjoj udaljenosti od 30 m od građevinskog područja naselja, dozvoljena je njihova rekonstrukcija u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima, uz poštivanje zakonske regulative vezane uz zaštitu od buke.

Članak 16.

Unutar zone planske oznake K3-1, planirana je gradnja i uređenje reciklažnog dvorišta.

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada koje nastaju u domaćinstvu, a navedene su u prilogu 1. Plana gospodarenja otpadom općine Matulji za razdoblje 2014. - 2019. godine.

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne i komunalne mreže te mreže elektroničkih komunikacija s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže na području obuhvata Plana određeni su kartografskim prikazom broj 2.1.

Članak 18.

Svaka građevna čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu.

Građevne čestice poslovne namjene mogu imati najviše dva priključka na javnu prometnu površinu.

Na građevnim česticama poslovne namjene potrebno je osigurati dostupnost, dovoljan broj parkirnih mjesta, skladištenje i manevarski prostor dostavnih vozila i vozila za odvijanje radnih procesa.

4.1.1. Državna cesta

Članak 19.

Na području obuhvata Plana postojeća državna cesta je dio državne ceste D8, Matulji-Jušići-Permani.

Planirana je rekonstrukcija postojećeg priključka sabirne ulice SU-1 na državnu cestu.

Unutar područja obuhvata Plana, u koridoru državne ceste D8 planira se uređenje autobusnog stajališta u smjeru Permana.

Uz autobusno stajalište planira se izgradnja montažne natkrivene čekaonice površine do 12 m2.

4.1.2. Sabirna ulica

Članak 20.

Na području obuhvata Plana planira se izgradnja sabirne ulice čija je realizacija planirana u tri etape: SU-1, SU-2 i SU-3.

Planirana sabirna ulica SU ima dva prometna traka, minimalna širina kolnika je 6,0 m, te obostrani pješački nogostup širine 1,5 m.

Najveći dozvoljeni uzdužni nagib ulice iznosi 12%.

Planirana sabirna ulica ima dva slijepa odvojka čija je minimalna širina kolnika 6,0 m, te jednostrani pješački nogostup širine 1,5 m. Na kraju kolnika potrebno je izvesti okretište za teretna vozila.

4.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 21.

Izgradnja kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže vrši se neposrednom provedbom Plana.

Mrežu elektroničkih komunikacija potrebno je izvesti sukladno točki 3.5.1. Obrazloženja Plana i kartografskom prikazu broj 2.4.

Kabele elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno je izvesti podzemno.

Prije izgradnje novoplaniranih prometnica i poslovnih građevina potrebno je zaštititi trase postojećih kabela elektroničkih komunikacija.

Ukoliko je potrebno izmjestiti trase postojećih kabela elektroničkih komunikacija potrebno je od nadležnih službi zatražiti odobrenje za njihovo premještanje na novu lokaciju.

Pri projektiranju i izvođenju kabelske kanalizacije te elektroničke komunikacijske mreže obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 22.

Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima od broja 2.2. do broja 2.5.

Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi ispod javnih površina.

4.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 23.

Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom Plana.

Vodoopskrbnu mrežu i mjesto priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno točki 3.5.2. Obrazloženja Plana i kartografskom prikazu broj 2.2.

Ovim Planom predviđa se gradnja, rekonstrukcija i opremanje mreže za opskrbu pitkom vodom kako slijedi:

–izgradnja novih cjevovoda u prometnici planske oznake SU-1, SU-2 i SU-3

–trase novih cjevovoda planirane su na javnim površinama (u trupu ceste ili pješačkih puteva),

–najmanji dozvoljeni nadsloj iznad tjemena cjevovoda iznosi 1,0 m, a horizontalni razmak od kanalizacije 0,8 m,

–prilikom projektiranja dijelova mreže za opskrbu pitkom vodom potrebno je izraditi detaljnu hidrauličnu analizu.

4.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 24.

Izgradnja sustava odvodnje vrši se neposrednom provedbom Plana.

Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i mjesto priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno točki 3.5.3. Obrazloženja Plana i kartografskom prikazu broj 2.2.

Na području obuhvata Plana potrebno je graditi razdjelni sistem odvodnje.

Članak 25.

Sanitarne otpadne vode potrebno je odvoditi u CUPOV u Ičićima odnosno sekundarnom uličnom mrežom vezanom na njih.

Mrežu odvodnje otpadnih voda potrebno je voditi javnim površinama, a samo izuzetno gdje to onemogućava konfiguracija terena i drugim površinama.

Kanalizacijsku mrežu razdjelnog sustava odvodnje potrebno je smještati u središnjem dijelu kolnika na međusobnom razmaku 0,5 m i s najmanjim nadslojem iznad tjemena 1,2 m.

Članak 26.

Do izgradnje javnog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, prilikom gradnje i rekonstrukcije poslovnih građevina, kao privremeno rješenje dozvoljava se izvedba tipskog biološkog uređaja. Dozvoljeno je planiranje zajedničkog biološkog uređaja za više građevnih čestica.

Izvedba tipskog biološkog uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora se tehnički uklopiti u planirani javni sustav odvodnje, odnosno mora biti tako izvedena da omogući što jednostavnije spajanje na javnu mrežu. Obaveza vlasnika građevine je da o svom trošku izvrši prespajanje s privremenog rješenja na sustav javne odvodnje.

Sanitarne otpadne vode sa površine građevnih čestica predviđeno je odvoditi gravitacijski, a gdje to zbog konfiguracije terena nije moguće, potrebno je predvidjeti ugradnju internih crpnih stanica.

Za rekonstrukciju postojećih građevina na području planske oznake K3-1 dozvoljava se kao privremeno rješenje, do izgradnje javnog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, spoj na postojeći sustav odvodnje (septičke jame).

Članak 27.

Odvodnja otpadnih oborinskih voda na području obuhvata Plana mora biti u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Liburnije i zaleđa.

Odvodnju otpadnih oborinskih voda potrebno je riješiti na građevnoj čestici.

Oborinske otpadne vode s prometnih površina potrebno je rješavati lokalno upuštanjem oborinskih voda u teren putem retencionih i upojnih građevina.

Na parkirališnim površinama s više od 20 parkirnih mjesta potrebno je planirati ugradnju separatora ulja i masti.

Oborinske otpadne vode s javnih prometnih površina potrebno je odvoditi zasebnom mrežom kanala u upojne bunare s retencijama u podzemlje. Lokacije upojnih bunara utvrđene ovim Planom su načelne, a njihov točan položaj utvrdit će se projektnom dokumentacijom ovisno o dinamici gradnje i prilikama na terenu.

4.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 28.

Izgradnji elektroopskrbne mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno točki 3.5.4. Obrazloženja Plana i kartografskom prikazu broj 2.3.

Postojeću trafostanicu moguće je rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini) novom trafostanicom 20/0.4 kV, drugog tipa i većeg kapaciteta.

Lokacija planirane trafostanice 20/0,4kV i trase elektroenergetskih vodova ovim su Planom utvrđene načelno, a njihov točan položaj utvrditi će se projektnom dokumentacijom.

Trafostanicu je moguće planirati kao ugradbenu ili kao samostojeću građevinu.

Ako se trafostanica planira graditi kao samostojeća građevina, treba biti udaljena od pristupne ceste najmanje 2,0 m, a od susjednih čestica najmanje 1,0 m.

Za kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica ili žele imati vlastitu trafostanicu, treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV unutar njihove građevinske čestice.

Javnu rasvjetu cesta i ulica unutar područja obuhvata Plana potrebno je riješiti projektnom dokumentacijom kojom će definirati njezino napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i žarulja te traženi nivo osvijetljenosti.

Trase vodova elektroopskrbe i javne rasvjete potrebno je voditi podzemno.

4.3.4. Plinoopskrba

Članak 29.

Izgradnji plinske mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Opskrbu plinom potrebno je izvesti sukladno točki 3.5.5. Obvrazloženja Plana i kartografskom prikazu broj 2.5.

Trase vodova plinoopskrbe potrebno je graditi podzemno ispod javnih površina.

Prilikom gradnje nove i rekonstrukcije postojeće plinske mreže potrebno je koristiti PEHD cijevi.

Radni tlak u planiranom plinovodu iznosi 4 bara.

Trasu plinovoda potrebno je izvesti istovremeno s gradnjom novoplaniranih prometnica, a priključnu plinsku instalaciju prilikom gradnje pojedine građevine.

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 30.

Na području namjene »Zaštitne zelene površine (Z)« planira se uređenje zelenih površina koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. U sklopu zaštitne zelene površine dozvoljava se gradnja i uređenje kolnih površina, javnih parkirališta, pješačkih staza, potpornih zidova, stubišta, rekreacijskih i dječjih igrališta, odmorišta i sl., te postava urbane i likovne opreme, paviljona, pergola, skulptura, fontana i slično.

Hortikulturno uređenje zelenih površina potrebno je urediti sadnjom autohtonih biljaka, niskim raslinjem i stablašicama.

Kolne i parkirališne površine potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: prefabriciranim betonskim elementima, samo djelomično asfaltom, granitnom kockom i slično, te hortikulturno urediti. Na svaka četiri parkirna mjesta potrebno je zasaditi jedno stablo. Drvored ili grupu zelenila potrebno je urediti sadnjom jedne vrste stabala.

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 31.

U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, odnosno u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora.

Kod uređenja građevnih čestica poslovne namjene i zaštitnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.

Članak 32.

Na području obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno- povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.

7. Mjere postupanja s otpadom

Članak 33.

Gradnja i uređenje reciklažnog dvorišta mora biti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom i Planom gospodarenja otpadom općine Matulji za razdoblje 2014. - 2019. godine.

Reciklažno dvorište mora ispunjavati slijedeće uvjete:

-prostor reciklažnog dvorišta mora biti ograđen i neprekidno nadziran,

-građevina mora biti natkrivena i prirodno ventilirana,

-građevina mora imati podnu površinu lako perivu i otpornu na djelovanje uskladištenog otpada,

-potrebno je onemogućiti istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more,

-tehnološki proces skladištenja otpada mora se obavljati na način da se otpad skladišti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju,

-tehnološki proces skladištenja tekućeg otpada i otpada koji sadrži tekućine mora se obavljati na način da se u slučaju izlijevanja ili rasipanja tekućeg otpada spriječi da otpad dospije u okoliš ili sustav javne odvodnje otpadnih voda.

-spremnici za skladištenje otpada moraju biti:

1. izrađeni od materijala otpornog na djelovanje otpada,

2. izrađeni na način koji omogućava sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te po potrebi osigurati nepropusno zatvaranje,

3. označeni čitljivom oznakom koja sadrži podatke o nazivu posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada, datum početka skladištenja otpada, te u slučaju opasnog otpada, oznaku odgovarajućeg opasnog svojstva otpada.

Članak 34.

Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati na slijedeći način:

-smanjivati količine otpada,

-otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i volumena otpada,

-dio otpada koristiti za kogeneraciju,

-organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i druge materijale).

Članak 35.

Proizvođač tehnološkog otpada dužan je tehnološki otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti obraditi i skladištiti sukladno propisima.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti opremljeni na način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati po vrstama te osigurati uvjete skladištenja radi njegove ponovne obrade.

Članak 36.

Ambalažni otpad proizvođač otpada je dužan sakupljati odvojeno prema vrsti materijala, u spremnike koje je za tu namjenu dužan postaviti unutar ili u neposrednoj blizini građevine planirane za gradnju.

Proizvođač je dužan osigurati obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita od požara

Članak 37.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Članak 38.

Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji.

Članak 39.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju njega.

Članak 40.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

Članak 41.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Članak 42.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.

Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara.

Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.

Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta.

Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Članak 43.

Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primjeniti austrijske smjernice TVRB N 106.

*

Temeljem čl.28., st.2. Zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

8.2. Zaštita od buke

Članak 44.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke te podzakonskih propisa kojima se uređuje zaštita od buke.

U zonama gospodarske - poslovne namjene (proizvodnja, skladišta, servisi), na granici građevne čestice unutar zone buka najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima ne smije biti viša od 80 dB(A).

Na granici zone gospodarske - poslovne namjene sa stambenom zonom najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima ne smije biti viša od 55 dB za dan i 45 dB za noć.

8.3. Zaštita voda

Članak 45.

Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama.

Temeljem Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Liburnije i zaleđa, područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite.

8.4. Zaštita zraka

Članak 46.

Zaštitu zraka potrebno je provoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kvalitete zraka.

Prekoračenje graničnih vrijednosti onečišćenja zraka propisanih Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku nije dozvoljeno.

8.5. Zaštita od potresa

Članak 47.

Zaštitu od potresa potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju.

Protupotresno projektiranje i građenje građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.

Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području općine Matulji je 8oMCS.

8.6. Mjere posebne zaštite

Članak 48.

Mjere posebne zaštite potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, Procjeni ugroženosti i Planu zaštite i spašavanja Općine Matulji.

Mjere posebne zaštite prikazane su u kartografskom prikazu br. 3.2. »Mjere posebne zaštite i spašavanja«.

Članak 49.

Sklanjanje ljudi u slučaju prirodnih i drugih nesreća osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva i prilagođavanjem dijela podzemnih građevina za sklanjanje ljudi.

Prilikom projektiranja i gradnje podzemnih etaža stambenih građevina, potrebno je predvidjeti mogućnost brze prilagodbe planiranog prostora u sklonište.

Članak 50.

Na području obuhvata Plana nema većih gospodarskih objekata koji bi predstavljali potencijalne izvore tehničko-tehnološke nesreće.

Mogući manji izvori tehničko-tehnološke nesreće su podzemni i nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za poslovne sadržaje koji postoje ili se mogu izgraditi, lokalna cesta kroz naselje kojom je dozvoljen promet teretnih vozila što može uključiti i cisternu za prijevoz energenata (naftu i ukapljeni plin) za individualnu potrošnju i za poslovne sadržaje na području obuhvata Plana.

Članak 51.

Opskrba električnom energijom na području obuhvata Plana predviđa se iz dvije trafostanice kapaciteta 20/0,4 kV.

Ukoliko bi u izvanrednim uvjetima došlo do prekida rada trafostanice, distribucija električne energije je osigurana iz drugih trafostanica unutar i u neposrednoj blizini područja obuhvata Plana.

Članak 52.

Na području obuhvata Plana mjesto većeg okupljanja ljudi je komunalno servisna zona planirana na području namjene planske oznake K3-1 gdje je potrebno instalirati sirenu za uzbunjivanje stanovništva.

Sve postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice na području obuhvata Plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi i prolaz interventnih vozila.

Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima rekonstrukcije postojećih i gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina u novim dijelovima naselja.

9. Mjere provedbe plana

Članak 53.

Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

Rekonstrukcija sabirne ulice planira se u izvesti u nekoliko faza.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 54.

Na području obuhvata Plana ne postoje građevine suprotne namjene u odnosu na planiranu.

III. POSEBNA ODREDBA

Članak 55.

Kod gradnje nove građevine te uređenja javne površine potrebno je postupiti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 56.

Elaborat Plana izrađen je u šest izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji.

Članak 57.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine Matulji, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.

Članak 58.

Tekstualni i grafički dijelovi te obvezni prilozi Plana iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio Odluke, nisu predmetom objave.

Članak 59.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA: 350-01/11-01/27

URBROJ: 2156-04-01-15-46

Matulji, 11. lipnja 2015.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI

Predsjednik
Slobodan Juračić, v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr