SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 18. Petak, 29. svibnja 2015.
GRAD KASTAV

23.

Temeljem članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) i članka 33. Statuta Grada Kastva (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 26/09 i 13/13) Gradsko vijeće Grada Kastva na 21. sjednici održanoj 28. svibnja 2015. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 3 za
dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b; u daljem tekstu Plan.

Obuhvat Plana određen je u grafičkim dijelom Prostornog plana uređenja Grada Kastva, kartografski prikaz br. 3A - Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mj. 1:25000, kartografski prikaz br.3D. - Građevinsko područje naselja Kastva - Prikaz UPU-a i DPU-a u mj. 1:25000, kartografski prikaz br.4B - Građevinsko područje naselja Kastva - Prikaz UPU-a i DPU-a 4B-2 u mj. 1:5000. Površina obuhvata Plana je 35,3 ha.

Urbanistički plan uređenja UPU 3 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b izrađuje se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07, 38/09, 50/11, 90/11 i 50/12) i pratećim podzakonskim aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Planom se definira osnovna organizacija prostora kao i zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Plan se sastoji od namjene i uvjeta korištenja površina, načina uređivanja prostora, načina opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeta gradnje, smještaja i oblikovanja, mjera unaprijeđenja i zaštite okoliša i krajobraza te drugih elemenata bitnih za područje obuhvata.

Plan se u cijelosti provodi neposredno.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Kastva, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, sažetak za javnost).

UVEZ I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

TEKSTUALNI DIO

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Uvjeti gradnje poslovnih građevina unutar zone M1 i K1

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4.1. Uvjeti gradnje višeobiteljskih građevina unutar zona (S) i (M1)

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6.1. Uvjeti uređenja zelenih površina

6.1.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)

6.1.2. Uvjeti uređenja javnih parkova (Z1)

6.1.3. Uvjeti uređenja dječjih igrališta (Z2)

6.1.4. Uvjeti uređenja vrtova i odmorišta (Z3)

6.2. Uvjeti gradnje unutar područja sportsko-rekreacijske namjene (R)

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2 a. Promet Mj. 1:2000 2.b. Telekomunikacije, energetski sustav i plinoopskrba Mj. 1:2000

2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b. Način gradnje Mj. 1:2000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Kastva, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja N1-b u prostoru Grada Kastva

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini Grada Kastva

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja naselja Tuhtani

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na planirani i postojeći broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježje izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih te ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Stambena namjena (S)

3.2.2. Mješovita namjena (M)

3.2.3. Područje poslovne namjene (K1)

3.2.4. Javne-zelene površine

3.2.5. Zaštitne zelene površine (Z)

3.2.6. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

3.2.7. Površine infrastrukturnih sustava (GMU, SU, U, KPP, PNP)

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 2.

Razgraničenje javnih površina od površina drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina i kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1: 2000.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i kao pojedinačne površine.

Zone su površine određene namjene koje obuhvaćaju jednu ili više građevinskih čestica istih ili srodnih obilježja.

Pojedinačne površine su površine unutar kojih je planirana gradnja jedne građevine planirane namjene, unutar jedne građevne čestice.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja UPU 3 određuje sljedeću namjenu prostora:

Površine za razvoj i uređenje naselja:

- Stambena namjena (S)

- Mješovita namjena - pretežito stambena (M1)

- Gospodarska namjena-poslovna (K1)

- Javne zelene površine

- javni park (Z1)

- igrališta (Z2)

- vrtovi i odmorišta (Z3)

- Zaštitne zelene površine (Z)

- Sportsko-rekreacijska namjena

- rekreacija (R2)

- Površine prometnica (GMU, SU,U, KPP, PNP)

Članak 4.

Područje gospodarske namjene-poslovne (K1) je zona unutar koje se planiraju jednofunkcionalne poslovne građevine uslužnog tipa poput automatske praone, kao i trgovački prostori vezani za iste.

Članak 5.

Područje stambene namjene namijenjeno je gradnji stambenih građevina s mogućnošću poslovnog prostora (S).

Područje stambene namjene (S) namjenjeno je za gradnju stambenih objekata višeobiteljske (do 3 stambene jedinice) tipologije.

Unutar područja stambene namjene moguće je planirati infrastrukturne i prometne građevine i površine, javne zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta, te sportsko-rekreacijske površine.

Područje stanovanja (S) podrazumijeva zonu pretežito višeobiteljskog stanovanja koju je iznimno u samo nekim dijelovima naselja (uz važnije prometnice), te prema drugim odredbama ovog Plana moguće, isključivo u suterenskoj ili prizemnoj etaži, dopuniti komplementarnim poslovnim sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili ureda; i to tako da njihova površina ne prelazi 50 % površine građevine (ili površinu jedne etaže). Unutar višeobiteljskih građevina mogu se planirati i programi javne i društvene namjene (skrb djece i odraslih, ambu lante, prostor udruga i mjesnih odbora, zubarske ordinacije, i sl.). Iznimno, na građevnim česticama koje imaju manje od 800m2 te prema lokalnim uvjetima, dozvoljava se stambena gradnja obiteljske (do jedne stambene jedinice) tipologije.

Unutar područja stambene namjene također iznimno je moguća gradnja građevina društvene namjene (dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdrastvo, kultura i socijalna skrb i sl.). Javni i društveni sadržaji mogu se graditi na zasebnim građevnim česticama ili u sklopu građevina namijenjenih stanovanju i poslovanju.

Članak 6.

Područje mješovite namjene-pretežito stambene (M1) - je zona unutar koje je pretežiti dio građevina stambene namjene (višeobiteljske tipologije), ali unutar koje je (osobito uz glavne prometnice) moguće planirati i jednofunkcionalne poslovne građevine, sa centralnim urbanotvornim poslovnim sadržajima poput manjih trgovačkih centara, uredskih i ugostiteljskih, prometnih, uslužnih i sportsko- rekreacijskih, te javnih i društvenih građevina u širem spektru (kultura, udruge, okupljališta građana i sl).

Članak 7.

Unutar područja javne zelene površine - javni park (Z1) moguće je osim najrazličitijih varijanti adekvatnih hortikulturnih rješenja u kombinaciji sa javnim prostorom planirati i gradnju manjih ograđenih dječjih igrališta, sanitarnih čvorova, te postavu fontana, paviljona, odmorišta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme, te gradnju komunalnih građevina i trafostanica isključivo u funkciji korištenja parka. Komunalne građevine, gdje god je moguće, locirati rubno prema javnoj ili drugoj sličnoj površini, kako se ne bi umanjile parkovne i utilitarne vrijednosti parkovne površine.

Površine namjenjene igralištima (Z2) uređuju se kao djelovi naselja namijenjeni igri djece unutar kojih je potrebno osim zelenila pravilno uklopiti i sprave za dječju igru zajedno sa rekvizitima. Sva urbana oprema postavljena na igralištima treba biti unificirana na razini naselja, a potrebno je u smislu sigurnosti primijeniti i druge propise.

Područja definirana kao zelene površine-vrtovi i odmorišta (Z3) površine su hortikulturno uređene urbane 'praznine' unutar naselja koje se uređuju kao mjesta za odmor, druženje i opuštanje građana.

Članak 8.

Zone zaštitnih zelenih površina (Z) predstavljaju dijelove naselja koji funkcioniraju uglavnom kao tamponi između različitih namjena, uglavnom između infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja.

Članak 9.

Područje sportsko-rekreacijske namjene-rekreacija (R2) namjenjuje se za izgradnju otvorenih sportskih terena (tenis, nogomet, košarka i sl.) te drugih pratećih natkrivenih građevina u funkciji upotpunjavanja osnovne namjene stanovanja unutar naselja Tuhtani.

Osim sadržaja za sport i rekreaciju, unutar ove zone dozvoljena je gradnja i uređenje parkirališta, prometnica, objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 10.

Površine prometnica (GMU,SU,U) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i stambene ulice.

Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 11.

Na području obuhvata Plana, grade se građevine poslovne namjene u zonama (K1), te (M1), smještenima uz glavnu mjesnu prometnicu (GMU).

Unutar poslovne zone K1 moguće je planirati jednofunkcionalnu poslovnu građevinu: autopraonu, kao i trgovine u njihovoj funkciji.

Unutar zone M1 moguće je planirati mješovite stambeno-poslovne građevine.

2.1. Uvjeti gradnje poslovnih građevina unutar zone M1 i K1

Članak 12.

Uvjeti gradnje stambeno-poslovnih građevina unutar zone (M1) i (K1) ovim se Planom definiraju kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice građevine

- najmanja površina građevne čestice za slobodnostojeće građevine iznosi 1200 m2.

2. Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevine

Unutar ovih građevina moguće je planirati mješovite: stambene, poslovne, uredske, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i druge programe.

Unutar poslovne zone K1 moguće je planirati, automatsku praonu, i sl.

Unutar mješovite zone M1 moguće je planirati stambeno-poslovne građevine sa 50% poslovnih programa.

- najveća dozvoljena GBP iznosi 400 m2

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi 0,30

- najveći koeficijent izgrađenosti podzemne etaže ako se koristi za parking iznosi 1,0

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi 1,0

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi tri etaže: jedna podzemna i tri nadzemne (P0+P+2) za zonu M1, te Po+P za zonu K1

- najveća visina građevine iznosi 9,5 m za M1, te 4 m za K1

- ako geotehnički uvjeti to dopuštaju moguća je izgradnja jedne (1) podzemne etaže

- ako se isti planiraju unutar građevina mješovite namjene, najveća dozvoljena brutto površina poslovnog prostora je do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine. Iznimno i samo uz glavne prometnice, građevina može biti u cjelosti poslovnog karaktera.

- koeficijenti iskoristivosti i izgrađenosti odnose se samo na nadzemni dio građevina

- unutar građevine moguće je planirati do 3 funkcionalne (stambene ili poslovne) cjeline

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 6,0 m

Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

4. Uređenje građevne čestice građevina

- Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u članku 26. Parkirališne površine ovoga Plana

- Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji stablašica.

- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao puna ograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m.

Za gradnju pomoćnih građevina u slučaju provedbe na temelju ovoga Plana utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne čestice mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne površine,

- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,

- iznimno, garaža i spremište mogu biti i na manjoj udaljenosti, odnosno na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,

- iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe,

- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno prethodnom podstavku, ako je to neophodno radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta postave spremnika,

- najviša visina pomoćne građevine je 3,5 m,

- najveća tlocrtna površina pomoćne građevine je 60,0 m2.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala , kako bi se očuvale kontekstualne kvalitete mikrolokacije

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna (opcija zazelenjivanja), uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi jednostrešni ili dvostrešni krov

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije.

6. Način i uvjeti priključenja građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja zona na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Građevne čestice moraju imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola

Prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 5,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m (iznimno u izgrađenom dijelu najmanje 1,0 m).

7. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 13.

Građevine društvene namjene (dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdrastvo, kultura i socijalna skrb i sl.) mogu se graditi na zasebnim građevnim česticama ili u sklopu građevina namijenjenih stanovanju i poslovanju.

Uvjeti smještaja i gradnje ovih građevina utvrđeni su planom više razine u dijelu njegove neposredne provedbe.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 14.

Unutar područja stambene namjene ovim se Planom definira

- S -područje stanovanja višeobiteljske tipologije (do 3 stambene jedinice,ili 2 plus poslovni prostor), te iznimno i prema lokalnim uvjetima- obiteljske tipologije. Unutar S namjene i to do 50% od ukupnog GBP-a moguće predvidjeti i određeni spektar pratećih poslovnih sadržaja (manji trgovački i poslovni sadržaji) kompatibilnih osnovnoj namjeni stanovanja. Iznimno, na građevnim česticama manjim od 800 m2 moguće je planirati stambene građevine obiteljske tipologije (do jedne stambene jedinice).

4.1. Uvjeti gradnje višeobiteljskih građevina unutar zona (S) i (M1)

Članak 15.

Uvjeti gradnje građevina višeobiteljske tipologije unutar zona (S) ovim se Planom definiraju kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice građevine

- najmanja površina građevne čestice iznosi 600,00 m2 za obiteljsku građevinu, a 800,00 m2 za višeobiteljsku

- veličina najveće građevne čestice nije određena.

2. Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevine

Unutar višeobiteljskih građevina moguće je planirati jednofunkcionalne stambene građevine, ili građevine s poslovnim prostorom.

- najveća GBP iznosi 600 m2 za višeobiteljske i 400 m2 za obiteljske građevine

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi 0,30

- najveći koeficijent izgrađenosti podzemne etaže ako se koristi za parking iznosi 1,0

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi 0,9 za obiteljske i 1,2 za višeobiteljske građevine (iznimno 0,9 za tipologiju dvojne građevine) u nadzemnom dijelu

- najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže za obiteljske (P0+P+1), podrum i tri nadzemne etaže za višeobiteljske (P0+P+2)

- ako geotehnički uvjeti to dopuštaju moguća je izgradnja jedne (1) podzemne etaže

- najviša visina građevine (v) iznosi 6,50 m za obiteljske i 9,00 za višeobiteljske građevine

- najviše tri stana ili dva stana i poslovni prostor za višeobiteljske, ili jedan stan za obiteljske

- najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te pomoćnog prostora je do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.

- koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti odnose se samo na nadzemni dio građevine

- unutar građevine može se planirati tri stambene jedinice, ili dvije i poslovni prostor

- najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2

- Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0.

Za stambenu građevinu koja se gradi na poluotvoren način (dvojne građevine), uvjeti gradnje utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 500,0 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 1,2,

- najviša visina građevine iznosi 7 m ,

- najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže,

- najviše dva stana ili jedan stan i poslovni prostor.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 4,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

4. Uređenje građevne čestice građevina

- Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u Članku 26. Parkirališne ovoga Plana

- Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- najmanje 40% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji stablašica.

- uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici

- ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu

- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao puna ograda (kamen), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje 0,9 m

- dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom

- na građevnoj je čestici moguće planirati više građevina, osnovnu i pomoćne. Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, drvarnice, odlagališta alata i druge, a grade se na građevinskoj čestici osnovne građevine u čijoj su funkciji.

- postojeće pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u prostore stambene namjene.

- krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili javne površine može biti ravna površina i to za sljedeće namjene:

- smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih institucija iz područja prometa,

- zelene površine.

- Najveća visina pomoćne građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu, uz mogućnost planiranja i podruma.

- najveća dozvoljena građevinska brutto površina pomoćne građevine iznosi 60 m2

- Iznimno, prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, garaže (ili parkirališta) se-ako rješenja parkiranja nije moguće na građevinskoj čestici, mogu planirati i na posebnoj građevnoj čestici u radijusu 100m od osnovne građevine.

- pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne čestice mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne površine,

- poljoprivredne gospodarske građevine moraju biti barem 10m odmaknute od osnovne, te 15m od susjednih građevina

- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,

- iznimno i prema lokalnim uvjetima, pomoćne građevine mogu se smjestiti i na manjoj udaljenosti, odnosno na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,

- iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe, ako denivelacija terena omogućava gradnju na način da ukupna visina građevine ne prelazi razinu prometnice ili javne površine uz osiguranje njene najmanje širine određene člankom 86. i člankom 88. stavkom 1. (ceste) ovih Odredbi,

- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno prethodnom podstavku, ako je to neophodno radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta postave spremnika.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, kako bi se očuvale kontekstualne kvalitete mikrolokacije te cjelovitost ambijenta

- Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom, materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.

- Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta: izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja.

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna (opcija zazelenjivanja), uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi jednostrešni ili dvostrešni krov

- Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23o.

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije.

6. Način i uvjeti priključenja građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja zona na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

- građevne čestice moraju imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola

- prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 5,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnika širine najmanje 1,50 m (iznimno najmanje 1,0 m)

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0 m. Najveća dužina kolno-pješačkog prilaza je 50 m.

- smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice stambene građevine tako da se osigura najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, izuzev za građevine unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja«; za poslovne sadržaje unutar građevne čestice stambene građevine sukladno točki 5 (parkirališne površine).

Ako se prilikom gradnje novih objekata građevna čestica spaja na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog propisanog planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću rekonstrukciju ceste.

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica.

Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa, a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije.

- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (pravom služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

- 4,5 m za jednosmjerni promet

- 7,00 m za dvosmjerni promet

- iznimno i kolno-pješački prilaz najveće dužine 50m a širine najmanje 3,0m

Iznimno, u područjima »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 200,0 m (pješački put, pješačke stube).

Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9,0 m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuju se tako da se regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,5 m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću rekonstrukciju ceste.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

7. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

8. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

Iznimno, rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.

Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.

Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.

Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. PPU Grada Kastva.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 16.

Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- kolni i pješački promet

- sustav telekomunikacija

- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda)

- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba).

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja obuhvata UPU 3 - Tuhtani koju čine sljedeće građevine cestovnog prometa:

- glavne mjesne ulice - GMU (zaštitni koridor 30 m)

- sabirne ulice - SU (zaštitni koridor 15 m)

- stambene ulice - U (zaštitni koridor 12 m)

Građevinska parcela prometnica definirana je člancima 17., 18. i 19..

Širina kolno-pješačkog pristupa (KPP) može iznimno biti do 3,0 m u najvećoj dužini od 50 m.

Članak 18.

Ako postojeća lokalna cesta nema širinu od 5,6 m za jednosmjerni promet, odnosno 6,6 m za dvosmjeran promet, potrebno je osigurati prostor za rekonstrukciju ceste.

Kod rekonstrukcije postojećih cesta (PNP - postojećih nerazvrstanih prometnica), širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m, odnosno sukladno lokalnim uvjetima.

Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele.

Iznimno od članka 21. ovih Odredbi, u područjima obuhvata »povijesnih ruralnih jezgri naselja« kao i ambijentalnih sredina (etno-zona) određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba koridora prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 30,0 m (pješački put, pješačke stube).

Pješačkim putevima istih karakteristika omogućava se dostupnost javnih zelenih površinama.

Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica novoplaniranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

Glavne mjesne ulice (GMU):

- proračunska brzina 50 - 70 km/h

- najveći nagib nivelete 7%(iznimno 10%)

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25 m

- raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa sabirnim prometnicama prema potrebi

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- minimalni razmak raskrižja 100 m

- pješački hodnici obostrani (minimalne širine 1,60 (iznimno 1,00 m)

- rubna traka (dvostrano) 0,3 m između kolnika i pješačkih hodnika

- ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet,

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 10,3 m

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 19.

Sabirne ulice (SU):

- proračunska brzina 50 km/h

- najveći nagib nivelete 8%(iznimno 12%)

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00 m

- raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa sabirnim prometnicama prema potrebi

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- minimalni razmak raskrižja 50 m

- pješački hodnici jednostrano (minimalne širine 1,50 (iznimno 1,00 m)

- ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet,

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 7,5 m

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 20.

Stambene ulice (U):

- računska brzina 30 km/h

- maksimalni nagib nivelete 12% za nove trase

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00m

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1 m

- na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje

- širina minimalnog poprečnog profila iznosi 7,0 m

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 21.

Pješačke ulice

Planom se predviđaju pješačke površine uz postojeće stambene građevine, kako bi se osiguralo nesmetano i regulirano kretanje. Zaštitne zelene površine su također dostupne putem pješačkih površina koje se nastavljaju na cestovne.

Članak 22.

Tamo gdje to dopuštaju prostorne mogućnosti, treba izvršiti rekonstrukciju i proširenje postojeće ulice do planirane širine.

Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.

Članak 23.

Uvjeti priključenja gospodarskih (stambeno-poslovnih) građevina na prometnu i infrastrukturnu mrežu

Gospodarske građevine priključuju se na planirane prometnice prema ovdje datim normativima, ili na postojeće ceste minimalne širine 6 m.

Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila.

Za poslovne sadržaje u prizemlju gospodarske građevine potrebno je osigurati dostupnost, parking na građevnoj čestici kao i skladištenje; kao i manevarski prostor za odvijanje radnog procesa.

Smještaj osobnih vozila za poslovne sadržaje unutar građevne čestice gospodarske građevine potrebno je riješiti sukladno sljedećim normativima:

- za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti poslovno- stambene građevine - 2 PM,

- uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2 korisne površine),

- banke: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m2 korisne površine),

- crkve: 1 PM/3 sjedala,

- trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m korisne površine (33 PM/1.000 m korisne površine),

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,

Članak 24.

Način i uvjeti priključenja stambenih građevina na prometnu i infrastrukturnu mrežu

Najmanja širina kolno - pješačkog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 3,0 m za obiteljske i višeobiteljske; 6m za gospodarske i društvene građevine.

Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila.

Za poslovne sadržaje u prizemlju stambene građevine potrebno je osigurati dostupnost, parking i skladištenje; kao i manevarski prostor za odvijanje radnog procesa.

Parkiranje se organizira u okvirima okućnica stambenih i drugih građevina. Ovim rješenjem se ne predviđa korištenje uličnog parkiranja duž ulica.

Pri dimenzioniranju parking površina za potrebe stanovanja, potrebno je na građevnoj čestici osigurati 2 parking mjesta po stanu.

Smještaj osobnih vozila za stambene sadržaje unutar građevne čestice potrebno je riješiti sukladno sljedećim normativima:

- za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti poslovno- stambene građevine - 2 PM.

Članak 25.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Podzemna garaža može se planirati ispod građevine gospodarske namjene.

Ukoliko se rješenje parkirnih potreba planira u garaži, tada se ista planira kao podzemna garaža u dimenzijama građevine ili unutar površine čestice, pri čemu se gradnjom garaže ne smije utjecati na već izvedenu razinu uređenja zemljišta, zatečenu konfiguraciju terena, niti se smijustvarati novi i neprihvatljivi visinski odnosi. Podzemna garaža se planira prema sljedećim uvjetima:

- podzemna garaža smije imati najviše jednu (1) etažu.

- najveća svjetla visina podzemne garaže iznosi 3,5 m.

- podzemna garaža smije biti izgrađena do rubova građevne čestice (najveći koeficijent izgrađenosti kig 1,0; koeficijent iskoristivosti kis 1,0)

- podzemna garaža može se izvesti i ispod zelene površine uređene okućnice, uz osiguranje dovoljnog nadsloja za sadnju zelenila, pri čemu podzemna garaža ima javni karakter.

Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za koje je određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:

- najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0,

- garaža može biti višeetažna građevina-najviše 2 etaže,

- visina svake etaže iznosi najviše 4,5 m,

- garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,

- garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

Garaže se mogu graditi u sklopu stambene te građevine, gospodarske (poslovna, sportsko-rekreativna) namjene odnosno izvan takve građevine na istoj građevnoj čestici.

Članak 26.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Trgovi i pješačke površine moraju se urediti upotrebom primjerenih elemenata opločenja (primjenom šljunka, granitnih ili betonskih kocki), u skladu sa mediteranskim kontekstom.

Prilikom uređenja javnih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo u najvećem mogućem opsegu.

Planom se predviđaju pješačke površine uz postojeće stambene građevine tipologije niza, kako bi se osiguralo nesmetano i regulirano kretanje, a isto tako ih je potrebno planirati uz građevine društvene i gospodarske namjene. Zaštitne zelene površine su također dostupne putem pješačkih površina koje se nastavljaju na cestovne.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 27.

Planirana mreža telekomunikacijskih vodova prikazana je u kartografskom prikazu broj 2B:Komunalna infrastrukturna mreža- telekomunikacije i energetski sustav.

Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti projektima.

Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Investitori stambenih i poslovnih objekata unutar obuhvata ovog Plana karaktera trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 1 cijev 040 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih objekata s manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 28.

5.3.1. Vodoopskrba

Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C.- Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala minimalnog promjera 100 mm, a prema kartografskom prikazu.

Priključenje se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini, u neposrednoj blizini javne vodovodne mreže, neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogućnostima a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 29.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.

Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.c.- Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- vodoopskrba i odvodnja.

Oborinska kanalizacija - prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, promjera 300 i 400 mm, a prema kartografskom prikazu 2.c.- Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- vodoopskrba i odvodnja.

Fekalna kanalizacija - prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, promjera 300 mm.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama. Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i oborinskih otpadnih voda na području ovog plana provodi se u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SN PGŽ 35/12) i Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda: sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja upuštaju se u teren preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom zajedničkog uređaja, kojim se podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike.

Tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 30.

Planirana mreža elektroopskrbe prikazana je u kartografskom prikazu broj 2B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije i energetski sustav.

Postojeći 110 kV dalekovod koji jednim dijelom trase prolazi područjem plana zadržava se u funkciji koju ima i danas. Izgradnja objekata ispod njega ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (HEP- OPS d.o.o. Zagreb, PrP Rijeka).

Postojeće trafostanice moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojeće) novom trafostanicom 20/0.4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Buduće trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokacijama načelno nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacije trafostanica 20/0,4 kV odredit će se nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa i definiranja stvarnih potreba kupaca. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine.

Za trafostanicu 20/0,4 kV je potrebno osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanice bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele, a 2 m od javne površine.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će se podzemnim kabelima, ili kao nadzemne na betonskim ili Fe stupovima s izoliranim kabelskim vodičima.

Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 31.

Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže na cijelom području Plana. Opskrba plinom Grada Kastva, a samim time i područja Plana predviđena je priključenjem na transportno-distributivni plinovod prirodnog plina Viškovo - Matulji iz MRS Rijeka - zapad.

Plinska mreža na području Plana predviđena je kao srednjetlačna plinska mreže maksimalnog radnog tlaka do 4 bar pretlaka.

Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže koja će se, u skladu s dinamikom izgradnje naselja, širiti svim postojećim i planiranim ulicama. Postojeće, kao i planirane trase utvrđene su kartografski.

Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije koja će se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinifikacije, važećim propisima, konfiguraciji okoliša, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu u sklopu ovoga urbanističkog plana uređenja uz obvezu polaganja u koridoru prometnica, a iznimno se mogu polagati ispod nogostupa.

Svi cjevovodi srednjetlačne plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za plinovode radnog tlaka do 4 bara pretlaka.

Plinovod treba polagati poštujući minimalne svijetle razmake između plinske cijevi i ostalih građevina infrastrukture (instalacija) u skladu s trenutno važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.

Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani sloj iznad cijevi plinovoda iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske priključke od 0,6 do 1,0m. U slučaju izvedbi manjih ukopavanja cijevi plinovoda potrebno je izvesti zaštitu plinovoda na način kako je to definirano zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.

Plinske priključke za opskrbu prirodnim plinom stambenih, poslovnih i javnih objekata potrebno je izvesti u skladu s Tehničkim pravilima za regulaciju tlaka plina do 5 bar - HSUP-P 590, Tehničkim propisom za plinske instalacije HSUP-P 600, te ostalom pozitivnom regulativom i posebnim uvjetima lokalnog distributera plina.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

6.1. Uvjeti uređenja zelenih površina

Članak 32.

Ovim Planom predviđene su četiri vrste javnog zelenila:

- zaštitne zelene površine (Z)

- javni park (Z1)

- igrališta (Z2)

- vrtovi i odmorišta (Z3)

6.1.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)

Članak 33.

Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem autohotne vegetacije Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.

Sve zaštitne zelene površine potrebno je urediti i omogućiti dostupnost. Zaštitne zelene površine uz prometne koridore ozeleniti sadnjom stablašica čime se ujedno provodi i zaštita od buke. Izbor biljnih vrsta i razinu dostupnosti uskladiti s karakterom namjene područja prema kojem se površina uspostavlja kao zaštitna.

Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih površina i putova, staza, biciklističkih staza, javne rasvjete, paviljona, kapelica, spomen-obilježja, rekreativnih sadržaja uz suglasnost nadležnih tijela na čijoj su funkciji zaštite ove površine (ceste, vode, sanitarna zaštita i sl.), ali na način da njihova ukupna površina (pojedinačno) ne prelazi 1% površine jedne zone zaštitnog zelenila.

U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4b. Način i uvjeti gradnje - oblici korištenja.

Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

U sklopu zaštitnih zelenih površina ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi, te remete sigurnost u prometu (na raskrižjima i sl.)

U postojećim zaštitnim zelenim površinama dozvoljava se zadržavanje postojećih legalno izgrađenih građevina i uređenih površina bez mogućnosti za njihovo proširenje.

6.1.2. Uvjeti uređenja javnih parkova (Z1)

Članak 34.

Unutar područja javne zelene površine - javni park (Z1) moguće je osim najzrazličitijih varijanti adekvatnih hortikulturnih rješenja u kombinaciji sa javnim prostorom; planirati i gradnju manjih ograđenih paviljona, dječjih igrališta, sanitarnih čvorova, te postavu fontana, odmorišta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme, kao i gradnju komunalnih građevina i trafostanica isključivo u funkciji korištenja parka. Komunalne građevine, gdje god je moguće, locirati rubno prema javnoj ili drugoj sličnoj površini, kako se ne bi umanjile parkovne i utilitarne vrijednosti parkovne površine.

6.1.3. Uvjeti uređenja dječjih igrališta (Z2)

Članak 35.

- najmanja površina novoplaniranog dječjeg igrališta iznosi 200 m2, za djecu svih uzrasta

- dječje igralište mora biti ograđeno čvrstom ogradom visine najmanje 1 m

- površina dječjeg igrališta za igru loptom mora biti ograđena transparentnom ogradom visine 3,0 m

- podne površine ispod dječjih sprava moraju biti od elastičnih materijala

- sugerira se upotreba šarenih elemenata uređenja i sprava za igru

- najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti ozelenjeno

6.1.4. Uvjeti uređenja vrtova i odmorišta (Z3)

Članak 36.

- najmanja površina novoplaniranog vrta ili odmorišta 250 m2

- najmanje 50% površine potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti izvornim vrstama,

- planiraju se kao nadopuna mreže urbanog zelenila na mjestima vezanim uz pješačke ili cestovne puteve

- odabir urbane opreme potrebno je unificirati na razini naselja,

- u ovoj zoni iznimno je moguće planirati 5-6 parkirnih mjesta za rekreativce

6.2. Uvjeti gradnje unutar područja sportsko - rekreacijske namjene (R)

Članak 37.

Ovim Planom se predviđa gradnja slijedećih građevina sportsko - rekreacijske namjene:

- građevine za rekreaciju (R2)

Područje sportsko-rekreacijske namjene-rekreacija (R2) namjenjuje se za izgradnju otvorenih sportskih terena (tenis, nogomet, košarka i sl.) te pratećih natkrivenih građevina (svlačionice, uprava, caffe-bar) u funkciji upotpunjavanja osnovne namjene.

Članak 38.

Uvjeti gradnje rekreacijskih građevina unutar područja sportsko - rekreacijske namjene (R2) ovim se Planom definiraju kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice rekreacijskih građevina

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju rekreacijskihgrađevina ovim se Planom utvrđuje kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine otvorenog tipa 2000,0 m2

- najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine zatvorenog tipa 1000,0 m2

2. Veličina i građevna (bruto) površina rekreacijske građevine

Veličina i građevna brutto površina utvrđuju se kako slijedi:

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi 0,1

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi 0,1

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi prizemlje i jedan kata (P+1)

- najveća dozvoljena visina građevine (v) iznosi 6,00 m

- najveća GBP iznosi 150 m2,

3. Smještaj rekreacijskih građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 4,0m, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina.

4. Uređenje građevne čestice rekreacijskih građevina

- parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u članku 25. Parkirališne površine ovoga Plana;

- svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;

- neizgrađeni dio građevne čestice sportsko-rekrecijske građevine mora biti uređen, a najmanje 40% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila, od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica;

- najmanje 20% površine građevne čestice uređuje se sa visokom vegetacijom kao zaštitna zelena površina;

- unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru korisnike i djece;

- ograde građevnih čestica izvode se unutar građevne čestice sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu, sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao puna ograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže;

- uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici;

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m;

- u sklopu građevne čestice moguće je planirati osnovnu i pomoćne građevine u funkciji dopune osnovne namjene;

5. Uvjeti oblikovanja rekreacijskih građevina

- neizgrađeni dio građevinske čestice je potrebno urediti ili redovito održavati

- arhitektonsko oblikovanje sportsko-rekreacijskih građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom, materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje;

- arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja;

- krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog materijala;

- Najveći nagib kosog krova iznosi 23. Krov može biti izveden i kao ravni krov.

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije.

6. Način i uvjeti priključenja rekreacijskih građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja zona na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica za izgradnju poslovnih građevina na javne prometne površine daju se kako slijedi:

- građevne čestice moraju imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola

- prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 5,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnika širine najmanje 1,50 m (iznimno najmanje 1,0 m)

Sportsko-rekreacijske građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

- 4,5 za jednosmjerni promet

- 7 m za dvosmjerni promet

Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9,0 m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću rekonstrukciju ceste.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

7. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 39.

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Zaštita krajobraza

U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti predlažu se slijedeće mjere:

- nije dopuštena sječa zelenila i stabala,

- obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop

- pejzaž područja obuhvata Plana uglavnom ima očuvanu pejzažnu i prirodnu komponentu,

- pri planiranju novih cestovnih pravaca treba uvažiti prostorne i morfološke značajke terena i krajobraza, što znači da se koriste njegove prirodne značajke, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedu na minimum

- na temelju krajobrazne valorizacije bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja potrebno je razraditi mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti

- nastojati spriječiti smanjivanje šumskih površina zabranom sječe zelenila i stabala.

Zaštita kulturne baštine

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/0, 157/03, 87/09, 88/10, 22/12 i 136/12).

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 40.

Zaštita kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina

Na području obuhvata Plana, prepoznate su dvije povijesno ruralne jezgre - Frlani i Tuhtani. Uređenje povijesnih ruralnih cjelina potrebno je usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života i rada stanovnika.

Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre ostvariti interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

Tipološka rekonstrukcija je gradnja usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom, te koja ne narušava siluetu, osnovne vizure i komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne jezgre. Potrebno je posebno očuvati neposredni agrarni okoliš i odnos izgrađenog dijela s poljoprivrednim površinama unutar etno zona i povijesnih ruralnih jezgri.

Oblikovanje građevine potrebno je zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina nisu predviđene.

Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etno zona i povijesnih ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevnih materijala.

Unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina stambene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene.

Graditi se mogu samo građevine poslovne namjene tihih i čistih djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

Uvjeti građenja građevina stambene, gospodarske (poslovne, ugostiteljsko-turističke i sportskorekreativne) namjene u »povijesnim ruralnim jezgrama naselja« određuju se planom višega reda tako da:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 180,0 m2,

- najviša visina građevine bude usklađena s postojećom gradnjom u koju se građevina interpolira, ali ne viša od 9,0 m,

- tlocrtna površina osnovne građevine iznosi najmanje 40,0 m2, a najviše 120,0 m2.

Na kartografskim prikazima br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostoru u mj. 1:2000 označene su »povijesne ruralne jezgre naselja« određene ovim Planom prema planu višega reda.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 41.

Komunalni otpad iz domaćinstava na području obuhvata UPU 3 (i Grada Kastva u cjelosti) prikuplja se u kontejnere i odvozi ga KD »Čistoća« na komunalno odlagalište »Viševac«. Odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje Grada Kastva.

Dimenzioniranjem koridora prometnica unutar obuhvata UPU 3 omogućena je postava kontejnera i eko-otoka sukladno zahtjevima nadležnog komunalnog društva.

Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđa se uvođenje jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom odnosno šireg sustava zbrinjavanja otpada Grada Rijeke i okolnih općina/gradova odvoženjem na centralno odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom utvrđena je na lokaciji Marišćina čime će se riješiti prihvat komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, dok bi se opasan otpad skladištio do otpremanja u centar za obradu i odlaganje koji se utvrđuje na državnoj razini.

Osnovne mjere zaštite prostora koje bi korisnici prostora i lokalna samouprava Grada Kastva trebali provoditi su:

- razvijanje službe komunalnog redarstva

- evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno pojave divljih odlagališta

- sanacija divljih odlagališta

- provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada

Potrebno je poštivati sve važeće zakone i propise vezane uz gospodarenje otpadom, te planske dokumente koje je donijela Primorsko-goranska županija:

- Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007. - 2015. godine (SN 17/07),

- Strategiju zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (SN 31/05)

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 42.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata UPU 3 potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 80/13) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Planom višeg reda se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

9.1. Zaštita tla

Članak 43.

Zaštita poljoprivrednog tla

Na području Grada Kastva i unutar obuhvata ovog Plana nalazi se zemljište IV i V bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase, koja se definira kao ostalo poljoprivredno zemljište (P3) i namjenjuje se isključivo poljoprivrednoj proizvodnji.

Preporuča se da se površine vrtača pročiste i da se koriste u vidu parkovnih površina. Pored stručnog uređenja postojeće vegetacije šišanjem, podrezivanjem, uklanjanjem podrasta, dohranjivanjem zemljišta i sl. vrtaču je moguće opremiti minimalnom urbanom opremom kojom bi se omogućilo daljnje korištenje i održavanje (šumska staza, rasvjeta, klupe za odmor, koševi za smeće i sl.). Bilo kakva daljnja gradnja je zabranjena izuzev nužne infrastrukture.

Planom višega reda prepoznato je i područje I.kategorije osjetljivosti, poljoprivredno zemljište (P3-1), označeno kao kultivirani krajobraz u karti 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Poljoprivredno zemljište P3 zaštićuje se I. kategorijom osjetljivosti prostora i namjenjuje isključivo poljoprivrednoj djelatnosti na kojemu je dopuštena gradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

Uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe potrebno je kontrolirati.

Na poljoprivrednom zemljištu (P3-1) mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici/staklenici i sl.

Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2.000,0 m2 uz sljedeće uvjete:

- najveća tlocrtna površina spremišta iznosi 20,0 m2,

- najviša visina spremišta iznosi 2,8 m.

Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju grade se na građevnoj čestici neograničene veličine do njenog maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (kig) od 0,8 uz sljedeće uvjete:

- najmanja udaljenost od ruba građevne čestice iznosi 1,0 m,

- najmanja udaljenost građevine od prometnice iznosi 4,0 m,

- u slučaju da nije osigurana vodoopskrba, predviđa se gradnja cisterne,

- prilaz na javni put osigurava se cestom širine najmanje 3,0 m.

Zaštita tla za građenje

Na području obuhvata ovog Plana nalazi se tlo I i la geotehničke kategorije (Zona krša i zona pokrivenog krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.

Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.

9.2. Zaštita zraka

Članak 44.

Područje cijelog Grada Kastva pripada prvoj kategoriji kvalitete zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati postojeću kvalitetu zraka na način da onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje preporučene vrijednosti kvalitete zraka propisane odgovarajućim zakonskim aktima.

U cilju očuvanja prve kategorije kvalitete zraka potrebno je promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.

Zbog uspostave kontrole kvalitete zraka potrebno je odrediti potencijalne izvore zagađenja odnosno njihov utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju, te na specifične prirodne i kulturne cjeline (vrtače, šuma Lužina, povijesne cjeline).

U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina) moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području, su proizvodni pogoni unutar naselja, te izgrađeni i planirani kapaciteti unutar planirane radne zone Žegoti, farme za uzgoj stoke i peradi, ali i male kotlovnice i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni, planirani željeznički i sl.).

9.3. Zaštita voda

Članak 45.

Prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SN PGŽ 35/12), područje Grada Kastva je u zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda.

U navedenoj zoni nije dozvoljeno, a što je ugrađeno i u ovu plansku razinu:

- postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari.

- nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari

Na području zone djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se na slijedeći način:

- izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u podzemlje,

- oborinske vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih bunara. Za manje parkirne, radne i manipulativne površine, zagađene naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

9.4. Zaštita od buke

Članak 46.

Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je slijedeća:

- u naseljima, turističkim zonama i zonama odgojno- obrazovnih institucija 55 dBA za dan i 45 dBA za noć

- u zonama duž glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć

Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području UPU 3 su slijedeći:

- promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz otpada, te promet po lokalnim i nerazvrstanim cestama unutar naselja

- promet osobnih automobila, autobusa prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskim cestama

Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 46/08) potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

9.5. Posebne mjere zaštite

Članak 47.

Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Grada Kastva i obuhvata UPU 3, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08 i 118/12) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi.

Ovim Planom utvrđeno je i opisano:

a. Način i smjerovi evakuacije naselja, definirane su glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predviđene su zone i objekti koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi, locirane zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;

b. lokacije opasnih tvari, lokacije sirena za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi, moguće izvore tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu, zone posebno ugrožene od potresa (velike gustoće i neotporna konstrukcija objekta), lokacijE za deponiranje materijala od urušavanja;

Članak 48.

Sklanjanje ljudi

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Grada Kastva (a time i obuhvata UPU 3) nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Planiranje posebnih mjera zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja su:

- međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- da je konstrukcija građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

- da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,

- do svih građevnih čestica i građevina omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,

- na prostoru zone su na propisanim udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,

- unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu,

- na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

- sve planirane prometnice na području obuhvata plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi,

- sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje čine sirene i interni sustav razglasa.

- prostor za prikupljanje evakuiranih osoba određuje se na slobodnim zelenim površinama,

- deponij materijala uslijed urušavanja građevina (privremeni) se određuje na slobodnim zelenim površinama koje se nalaze uz glavne mjesne i sabirne ceste.

Članak 49.

Zaštita od rušenja

Prilikom izrade prostornih planova užeg područja u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Kastva, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od posljedica rušenja.

Članak 50.

Zaštita od potresa

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i postojećim tehničkim propisima.

U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 80 MCS.

Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

Kritična područja zbog djelovanja potresa su povijesne ruralne jezgre naselje Tuhtani i naselja Frlani.

Najugroženija krupna infrastruktura unutar obuhvata Plana ugrožena potresom je:

- novopredviđena županijska cesta Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje-Kastav) - Belići - Jušići.

- novopredviđena lokalna cesta od raskrižja na planiranoj županijskoj cesti Orehovica -Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka) kroz naselja Škrlji-Tuhtani-Diraki.

Članak 51.

Zaštita od požara

Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Grada Kastva, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće mjere zaštite od požara:

1. Kod projektiranja planiranih građevina na dijelu građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu:

. TRVB 100 za građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

. DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

2. Radi sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3. Kod projektiranja novih prometnica sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5.5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse kao i sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na njihovom kraju a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/ 94 i 142/03).

4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06).

5. Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno čl. 11. Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih temeljem tog Zakona.

6. Prilikom projektiranja i gradnje garaža primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.

7. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Kastva.

8. Temeljem čl. 15a. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09), potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih odnosno podzemnih hidranata, ovisno o tehničkim ograničenjima, prilikama na terenu i sl.

Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

Zaštita od tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

Prostornim planom Grada Kastva predviđena je izgradnja županijske ceste Čandekova ulica (u Rijeci)-(cesta Diračje-Kastav) - Belići - Jušići. Ova prometnica je zamišljena kao paralelna cesta s Kastavskom, odnosno Zametskom cestom, kao njeno rasterećenje. Cesta je djelomično izgrađena (kroz naselje Rešetari), pa je u tom dijelu definiran zemljišni pojas (građevna čestica) ceste, dok je za eventualnu rekonstrukciju postojeće trase predviđen zaštitni koridor u širini 40m. Iako u području UPU 3 - Tuhtani ova prometnica nije izgrađena, u postupku je ishođenja dozvole, te je definiran njen obuhvat. Na neizgrađenom dijelu ceste određuje se planirani koridor u širini 70m. U dijelu raskrižja Belići cesta prerasta u već postojeći pravac županijske ceste Kastav - Spinčići - Jušići (Ž5019) Županijske cesta Kastav- Belići-Jušići (Ž5019) s Kastavskom cestom (D304) čini jedinstveni prometni pravac. Ova prometnica je također izgrađena najvećim dijelom svoje trase.

Prostornim planom Grada Kastva predviđena je izgradnja lokalne ceste od raskrižja na planiranoj županijskoj cesti Orehovica -Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka) kroz naselja Škrlji-Tuhtani-Diraki koja je vrijedna veza istočnog dijela Grada s Rijekom, a posebno je značajna u integriranju da sada slabo prometno opskrbljenih područja: sela Škrlji, Tuhtani i Frlani.

Na području obuhvata Plana nema izvora ni vodotoka koji bi mogli biti ugroženi tehničko - tehnološkom nesrećom u cestovnom prometu.

Zaštita od poplava

Na području obuhvata Plana nema registriranih vodotoka, niti stalnih niti povremenih te nema evidentiranih lokalnih izvora.

Na području obuhvata Plana nema opasnosti od poplava osim u slučaju ekstremnih oborinskih nevremena u rijetkim slučajevima.

Zaštita od ekstremnih vremenskih uvjeta I erozije tla, klizišta

Na području Grada Kastva pa tako i na području obuhvata UPU 3 upojnost terena je velika, a koeficijent otjecanja prirodnog terena je općenito mali.

Nema evidentiranih aktivnih klizišta i erozije tla na području obuhvata ovog Plana.

Zaštita od toplinskog vala, Zaštita od olujnog ili orkanskog nevremena, Zaštita od tuče, Zaštita od snježnih oborina, Zaštita od poledice

Vjetrovitih dana ima najviše zimi kada dominiraju hladna zračna strujanja sa sjevera i sjeveroistoka (tzv. kranjska i senjska bura). Čitavo područje Grada Kastva se nalazi na jakom udaru bure, koja ponekad dostiže olujnu brzinu i snagu. Vjerojatnost učestalosti jakog i olujnog vjetra je mala i iznosi 0.3%.

Na području obuhvata Plana ne očekuju se katastrofalne posljedice uzrokovane tučom stoga nije potrebno predvidjeti posebne mjere obrane od tuče.

Snijeg se javlja rijetko i neredovito (50% zima). Najduže se može očuvati tijekom siječnja.

Ledenih dana gotovo da nema (tmin ‹ 0 C), studenih dana (tmax ‹ 0 C) ima malo zimi, a u proljeće se javljaju jednom na nekoliko godina. Hladnih dana (tmin ‹ 0 C) ima najviše zimi (prosječno 5 dana u mjesecu), malo u proljeće, a iznimno u jesen.

Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (kritična infrastruktura)

Unutar područja, obuhvaćenog ovim planom prolazi 110 kV nadzemni prijenosni vod TS 110/20 kV MATULJI - TS 220/110 kV PEHLIN koji je od strateške važnosti za Državu i Županiju.

Napajanje električnom energijom unutar zone plana osigurano je niskonaponskim vodovima iz postojeće trafostanice 20/0,4 kV Tuhtani i Frlani.

Uslijed prestanka funkcioniranja navedene infrastrukture došlo bi do značajnih posljedica.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 52.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama Planova više razine PPU Grada Kastva, (SN.PGŽ.broj 21/03, 14/06, 13/10 i 16/13) te PP PGŽ (SN.PGŽ broj 32/13) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, parkiranje, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak na električnu struju.

Članak 53.

Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će se sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 54.

Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se izrada planova užeg područja.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 55.

Unutar obuhvata ovog Plana ne postoje građevine suprotne namjene u odnosu na planiranu.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 56.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.

Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Kastva, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.

Članak 57.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja UPU 3 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 58.

Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u Službenom Glasniku.

Klasa: 021-05/15-01/04

Ur. broj: 2170-05-06/1-15-4

Kastav, 28. svibnja 2015.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA

Predsjejdnik Gradskog vijeća

Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif., v. r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr