SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 15. Četvrtak, 7. svibnja 2015.
GRAD KRK

16.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 26 - Dunat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 32/08 i 9/12), članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/ 09, 41/09, 13/13 i 20/14) i Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Klasa:350-02/15-13/11, Urbroj:

531- 05-15-4 od 3.04.2015., Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 28. travnja 2015. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 26 - Dunat

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 26 - Dunat čija je obveza izrade utvrđena Prostornim planom uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 7/07, 41/09 i 28/11) i to za područje koje obuhvaća izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene (R12), luku lokalnog značaja Dunat (IS4) i kupalište (R314), a prikazano je na kartografskim prikazima br. 3B.: Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000 i br. 4B: Građevinska područja: Lakmartin, Kornić, Muraj u mjerilu 1:5000.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja UPU 26 - Dunat sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora, način opremanja infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje obuhvata prostornog plana.

Članak 3.

(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja UPU 26 - Dunat izradio je Geoprojekt d.d. iz Opatije u koordinaciji s nositeljem izrade (Jedinstveni upravni odjel Grada Krka).

(2) Elaborat iz prethodnog stavka ovoga članka sastavni je dio ove Odluke, a sastoji se od:

a) Tekstualnog dijela (Odredbe za provedbu prostornog plana):

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti i sportsko-rekreacijskih građevina i površina

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6.Uvjeti uređenja zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

b) Grafičkog dijela koji nije predmet objave, a sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1.Korištenje i namjena površina

2.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura

2. B Energetski sustav

2. C Vodnogospodarski sustav

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.A Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju

3.B Područja primjene planskih mjera zaštite

4.Način i uvjeti gradnje

c) Obveznih priloga, koji nisu predmet objave, a sadrže:

-obrazloženje prostornog plana,

-stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja,

-popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi prostornog plana,

-zahtjeve i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima,

-izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,

-evidenciju postupka izrade i donošenja prostornog plana,

-sažetak za javnost.

II.ODREDBE ZA PROVEDBU PROSTORNOG PLANA

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) U Urbanističkom planu uređenja UPU 26 - Dunat (u daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina odnosno prostornih cjelina detaljno označeni rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.

(2) Unutar obuhvata Plana površine za razvoj i uređenje razgraničene su kako slijedi:

1.površine javnih namjena:

1.kupališno-rekreacijska namjena (R3),

2.luka otvorena za javni promet lokalnog značaja,

3.površine infrastrukturnih sustava.

2.površine drugih namjena:

1.sportsko-rekreacijska namjena (R1),

2.zaštitne zelene površine (Z).

1.1. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA

Članak 5.

Planom su određene površine sportsko-rekreacijske namjene (R1) unutar kojih se grade i uređuju:

1.sportska i rekreacijska igrališta i sportsko-rekreacijske građevine,

2.pomoćne građevine sportsko-rekreacijskoj namjeni,

3.prateće građevine sportsko-rekreacijskoj namjeni,

4.uređeni parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

5.površine sunčališta i prateći sadržaji kupališta,

6.površine interne prometne mreže,

7.infrastrukturne građevine i uređaji.

1.2. KUPALIŠNO-REKREACIJSKA NAMJENA

Članak 6.

(1) Planom su određene površine kupališno-rekreacijske namjene (R3), a obuhvaćaju kopnene površine uređenih plaža s pripadajućim dijelom akvatorija.

(2) Uređene plaže su nadzirane i pristupačne s kopnene i morske strane, svima pod jednakim uvjetima, a namijenjene su kupanju i sportsko-rekreativnim sadržajima. Uređene plaže su infrastrukturno i sadržajno opremljene te su označene i zaštićene s morske strane.

1.3LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET
LOKALNOG ZNAČAJA

Članak 7.

(1) Planom je određena površina luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

(2) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja sastoji se od kopnenog i morskog dijela, a namijenjena je pristajanju plovila, odvijanju pomorskog prometa i pratećim djelatnostima.

1.4. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 8.

Planom su određene površine infrastrukturnih sustava razgraničene na:

1.kopneni promet: javne prometne površine, javno parkiralište (P),

2.ostale infrastrukturne građevine: trafostanica (TS).

1.5. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Članak 9.

(1) Planom je određena zaštitna zelena površina (Z).

(2) Zaštitna zelena površina uređuje se očuvanjem postojeće vegetacije te dopunom novim visokim autohtonim zelenilom, a na njoj se mogu graditi infrastrukturne građevine.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Na području obuhvata Plana nisu predviđene građevine gospodarskih djelatnosti.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA I POVRŠINA

3.1.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 11.

Na području obuhvata Plana nisu predviđene građevine društvenih djelatnosti.

3.2.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJ-
SKIH I KUPALIŠNO - REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA I UREĐENJE SPORTSKO-
REKREACIJSKIH I KUPALIŠNO-REKREACIJSKIH POVRŠINA

Članak 12.

(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina i uređenje površina sportsko-rekreacijske namjene u prostornim cjelinama sportsko-rekreacijske namjene (R1) i kupališno- rekreacijske namjene (R3) utvrđenim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.

(2) Unutar prostorne cjeline sportsko-rekreacijske namjene (R1) Planom su utvrđene četiri zone sportsko- rekreacijske namjene označene s R1-1, R1-2, R1-3 i R1-4 prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

(3) Unutar prostorne cjeline sportsko-rekreacijske namjene (R1) iz stavka 1. ovog članka ukupna tlocrtna bruto površina svih zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% sportskih i rekreacijskih terena i sadržaja.

(4) Unutar prostorne cjeline kupališno-rekreacijske namjene (R3) Planom su utvrđene četiri zone kupališno- rekreacijske namjene označene s R3-1, R3-2, R3-3 i R3-4 prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

(5) Na obalnom području mora se izvesti pješačka površina uz obalu koja mora javno biti dostupna te osigurati ostvarenje kontinuiteta duž cijele obale unutar Planom obuhvaćenog područja. Trasa navedene pješačke površine prikazana je na kartografskom prikazu br. 3.A: Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju te prolazi kroz zone kupališno-rekreacijske namjene označene s R3-2 i R3-3 i izvodi se u nastavku planiranih javnih pješačkih površina, a točna površina s ostvarenom potrebnom širinom utvrdit će se projektnom dokumentacijom. Ukoliko je navedena pješačka površina već izvedena u zoni koja graniči sa zonom u kojoj će se tek izvoditi utoliko je projektnom dokumentacijom potrebno novoplaniranu pješačku površinu nadovezati na postojeću u graničećoj zoni. Za navedenu pješačku površinu primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni u članku 56.

(6) Postojeće građevine unutar zona utvrđenih u stavcima 2. i 4. ovog članka veće izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice od Planom dopuštenih mogu se rekonstruirati u okviru postojećih tlocrtnih gabarita građevine pri čemu se moraju poštivati odredbe za najveću dopuštenu visinu i etažnost građevina Planom utvrđene za svaku pojedinu zonu.

3.2.1.Uvjeti gradnje u zoni sportsko-rekreacijske namjene oznake R1-1

Namjena građevina i površina unutar zone R1-1

Članak 13.

Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene, označene s R1-1, odnosno pojedine građevne čestice unutar navedene zone može se smjestiti jedna ili više građevina za pomoćne i prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni, sportski i rekreacijski tereni, otvoreni bazen, dječje igralište, parkovno zelenilo, komunikacijske površine te infrastrukturne i druge sl. građevine i uređaji koji zajedno čine funkcionalnu cjelinu. Na kartografskom prikazu br. 4.: Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.ST - nenatkriveni sportski tereni za različite vrste sportova poput odbojke na pijesku, badmintona i sl.,

2.RT - nenatkriveni rekreacijski tereni za različite vrste rekreacije i razonode poput rekreacijskih poligona, sprava za vježbanje na otvorenom, stolni tenis, mini golf, boćalište i sl.,

3.B - otvoreni bazen,

4.GPOM - građevina za pomoćne sadržaje sportsko- rekreacijskoj namjeni u kojoj se smještaju sadržaji funkcionalno povezani s potrebama obavljanja sportsko-rekreacijske djelatnosti uz površine osnovne sportsko-rekreacijske namjene, npr. sanitarni čvor, svlačionice, spremište rekvizita, info punkt, nadstrešnica i sl., a mogu se smjestiti i prostori za sportsko- rekreacijsku namjenu (fitness, aerobik, studio, wellness i sl.),

5.GPR - građevina za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni u kojoj se smještaju sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom, npr. ugostiteljstvo (cafe bar, restoran), usluge, zabava i sl. sadržaji, a unutar njih mogu se smjestiti sadržaji sportsko-rekreacijske namjene te pomoćni sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni kao npr. svlačionice, sanitarni čvor i sl.; u jednoj građevini može biti smješteno više različitih pratećih sadržaja,

6.DJ - igrališta za djecu,

7.PZ - uređeni parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

8.KP - komunikacijske kolne i pješačke površine,

9.IP - interna parkirališna površina za korisnike prostora.

Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice unutar zone R1-1

Članak 14.

(1) Građevna čestica može biti manja ili jednaka veličini zone R1-1, ali ne može biti manja od 1000 m2.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,04, pri čemu ukupna tlocrtna površina svih građevina na građevnoj čestici može iznositi najviše 100 m2.

(3) Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,04 ako građevina ima samo nadzemne etaže, odnosno 0,08, ako se gradi i podrum.

(4) U izgrađenu površinu građevne čestice ne uračunavaju se površine otvorenih sportskih i rekreacijskih terena te otvorenih bazena izgrađenih u odnosu na razinu terena +/- 0,6 m.

Veličina građevina te veličina sportskih i rekreacijskih terena i otvorenog bazena unutar zone R1-1

Članak 15.

(1) Najveći broj etaža građevine za pomoćne sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPOM) ili prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi jednu nadzemnu etažu i podrum.

(2) Najveća visina građevine za pomoćne sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPOM) ili prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi 3,2 m.

(3) Veličina sportskih terena te otvorenog bazena utvrđuje se u skladu s propisanim standardima za pojedin

Smještaj građevina i površina unutar zone R1-1

Članak 16.

(1) Najmanja udaljenost građevina (GPOM, GPR), sportskih terena (ST) i otvorenog bazena (B) od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.

(2) Najmanja udaljenost rekreacijskih terena (RT) od regulacijskog pravca iznosi 3,0 m.

(3) Najmanja međusobna udaljenost građevina (GPOM, GPR), sportskih terena (ST) i otvorenog bazena

(B) unutar zone R1-1 iznosi 6,0 m.

Uvjeti za oblikovanje građevina unutar zone R1-1

Članak 17.

(1) Građevine moraju oblikovanjem biti u skladu s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Krovište građevina može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i s pokrovom kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Na krovište je moguće ugraditi kolektore sunčeve energije.

Uvjeti za uređenje površina unutar zone R1-1

Članak 18.

(1) U okviru građevne čestice unutar zone R1-1 potrebno najmanje 60% njene površine urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl. U postotak navedenog zelenila mogu se uračunati i dijelovi rekreacijskih terena koji su zatravljeni i na kojima je sačuvan prirodan zemljani pokrov.

(2) Kod planiranja rekreacijskih terena (RT) potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo, posebno postojeća stabla maslina.

(3) U okviru građevne čestice moguće je urediti igrališta za djecu (DJ).

(4) Kota konačno zaravnatog terena može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena. Navedeno se ne primjenjuje na mjestima gdje se izvode podzidi.

(5) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima prostora. Zbog očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do 1,5 m. Najmanji razmak između dva podzida iznosi 2,0 m.

(6) Kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevine kojom se povećava građevinska (bruto) površina (u daljnjem tekstu: GBP) te uređenja površina potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m ili, a prema sljedećim normativima:

1.restoran i kavana -najmanje 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta

2.rekreacija - igralište -najmanje 1 mjesto na 500 m2 građevinske bruto površine

3.kupalište -najmanje 1 mjesto na 25 m dužine kupališta

4.trgovina -najmanje 1 mjesto po zaposleniku

-najmanje 1 mjesto na 33 m2 bruto izgrađene površine

5.drugi poslovni sadržaji -najmanje 1 mjesto po zaposleniku

-najmanje 1 mjesto na 66 m2 bruto izgrađene površine

(7) Unutar zone R1-1 mogu se na građevnim česticama površine najmanje 1000 m2 izvesti površine namijenjene isključivo parkiranju. Navedeno se obavezno mora izvesti na površini utvrđenoj na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

(8) Unutar zone R1-1 mogu se izvesti interne kolne/kolnopješačke površine (KP) kojima se osigurava pristup građevnim česticama do javne prometne površine te međusobno povezivanje funkcionalnih cjelina. Najmanja širina kolnika iznosi 2x2,75 m za dvosmjerno, odnosno 1*4,5 m za jednosmjerno kretanje vozila. Maksimalni nagib nivelete iznosi 12 %.

(9) Unutar zone R1-1 mogu se izvesti interne pješačke površine (KP) kojima se osigurava pristup građevinama i uređenim sportskim terenima. Interne pješačke površine mogu se popločavati, nasipavati prirodnim materijalima i sl. i to na način da se u slučaju potrebe mogu koristiti kao pristupi za interventna vozila.

(10) Pristup građevinama i uređenim površinama unutar zone R1-1 mora biti izveden u skladu s posebnim propisom kojim se osigurava pristupačnost građevina i površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(11) Sportski tereni (ST) mogu imati sve vrste podloga (npr. pijesak, trava i druge prirodne podloge, umjetna nepropusna podloga - beton i sl.).

(12) Rekreacijski tereni uređuju se na način da se u najvećoj mogućoj mjeri zadržava prirodna podloga koja se dodatno može zatravljivati.

(13) Ograda se može podizati uz među građevne čestice. Najveća visina ograde iznosi 1,1 m, a iznimno i više ako je to potrebno radi zaštite sportsko-rekreacijske građevine odnosno sportskih i rekreacijskih površina ili načina njihova korištenja.

(14) Sportski tereni (ST) mogu se ograditi ogradom visine koja ovisi o vrsti sportske ili rekreacijske aktivnosti kojoj su namijenjeni.

Način i uvjeti priključenja zone R1-1 na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 19.

(1) Zona R1-1 mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Kolni pristup treba izvesti na način da nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa. Kotu kolnog pristupa potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste.

(2) Građevna čestica unutar zone R1-1 mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu na način utvrđen u stavku 1. članka 54.

(3) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

3.2.2.Uvjeti gradnje u zoni sportsko-rekreacijske namjene oznake R1-2

Namjena građevina i površina unutar zone R1-2

Članak 20.

Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene, označene s R1-2, odnosno pojedine građevne čestice unutar navedene zone smješta se sunčalište, komunikacijske površine te infrastrukturne i druge sl. građevine i uređaji koji zajedno čine funkcionalnu cjelinu, a mogu se smjestiti i građevine za pomoćne i prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni te sportski i/ili rekreacijski tereni. Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.S - površina sunčališta koja je namijenjena boravku, odmoru i sunčanju kupača,

2.ST/RT - nenatkriveni sportski ili rekreacijski teren namijenjen je za različite vrste sportova i rekreacije poput odbojke na pijesku, badmintona, vježbalište sa spravama na otvorenom, stolni tenis i sl.,

3.GPOM - građevina za pomoćne sadržaje sportsko- rekreacijskoj namjeni u kojoj se smještaju sadržaji funkcionalno povezani s potrebama obavljanja sportsko-rekreacijske djelatnosti npr. sanitarni čvor, svlačionice, spremište rekvizita, nadstrešnica i sl.,

4.GPR - građevina za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni u kojoj se smještaju sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom, npr. ugostiteljstvo (cafe bar, restoran) i sl. sadržaji, a unutar njih mogu se smjestiti pomoćni sadržaji sportsko- rekreacijskoj namjeni kao npr. svlačionice, sanitarni čvor i sl.; u jednoj građevini može biti smješteno više različitih pratećih sadržaja,

5.KP - komunikacijske kolne i pješačke površine,

6.IP - interna parkirališna površina za korisnike prostora.

Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice unutar zone R1-2

Članak 21.

(1) Građevna čestica može biti manja ili jednaka veličini zone R1-2, ali ne može biti manja od 1000 m2.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,04, pri čemu ukupna tlocrtna površina svih građevina na građevnoj čestici može iznositi najviše 100 m2.

(3) Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,08.

(4) U izgrađenu površinu građevne čestice ne uračunavaju se površine nenatkrivenih sportskih odnosno rekreacijskih terena izgrađenih u odnosu na razinu terena +/- 0,6 m.

Veličina građevina te veličina sportskih i rekreacijskih površina unutar zone R1-2

Članak 22.

(1) Najveći broj etaža građevine za pomoćne sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPOM) ili prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi jednu nadzemnu etažu i podrum.

(2) Najveća visina građevine za pomoćne sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPOM) ili prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi 3 m.

(3) Veličina sportskog terena utvrđuje se u skladu s propisanim standardima za pojedini sport.

Smještaj građevina i površina unutar zone R1-2

Članak 23.

(1) Najmanja udaljenost građevine (GPOM ili GPR) od regulacijskog pravca iznosi 1,0 m, a sportskog odnosno rekreacijskog terena (ST ili RT) iznosi 6,0 m.

(2) Najmanja međusobna udaljenost građevine, sportskog i rekreacijskog terena unutar zone R1-2 iznosi 6,0 m.

Uvjeti za oblikovanje građevina unutar zone R1-2

Članak 24.

(1) Građevina mora oblikovanjem biti u skladu s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i s pokrovom kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Na krovište je moguće ugraditi kolektore sunčeve energije.

Uvjeti za uređenje površina unutar zone R1-2

Članak 25.

(1) U okviru građevne čestice unutar zone R1-2 potrebno najmanje 60% njene površine urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl. U postotak navedenog zelenila mogu se uračunati i dijelovi rekreacijskih terena i površine sunčališta koji su zatravljeni te na kojima je sačuvan prirodan zemljani pokrov.

(2) Kod planiranja i uređivanja rekreacijskih terena (RT) i površina sunčališta (S) potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo, posebno postojeća stabla maslina.

(3) Kota konačno zaravnatog terena može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena. Navedeno se ne primjenjuje na mjestima gdje se izvode podzidi.

(4) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima prostora. Zbog očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do 1,5 m. Najmanji razmak između dva podzida iznosi 2,0 m.

(5) Kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevine kojom se povećava GBP te uređenja površina potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m prema normativima utvrđenim u stavku 6. članka 18.

(6) Unutar zone R1-2 mogu se izvoditi interne kolne i pješačke površine (KP) kojima se osigurava pristup građevinama i uređenim površinama sportsko-rekreacijske namjene. Interne kolne i pješačke površine mogu se popločavati, nasipavati prirodnim materijalima i sl.

(7) Pristup građevinama i uređenim površinama unutar zone R1-2 mora biti izveden u skladu s posebnim propisom kojim se osigurava pristupačnost građevina i površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(8) Površina sunčališta (S) uređuje se izvedbom homogene podloge koja je pogodna za nesmetano kretanje pješaka i kupača te korištenje ležaljki, suncobrana itd. Nije dozvoljena izvedba betonske i slične nepropusne podloge, a dozvoljava se pješčana, šljunčana, zemljana zatravljena i sl. podloge.

(9) Podloga sportskog terena (ST) odnosno rekreacijske površine (RT), ako se uređuje, mora biti prirodna (npr. od pijeska, travnata i sl.).

(10) Ograda se može podizati uz među građevne čestice koja graniči s glavnom mjesnom ulicom i susjednom sportsko-rekreacijskom zonom označenom s R1-3. Najveća visina ograde iznosi 1,1 m, a iznimno i više ako je to potrebno radi zaštite građevina odnosno sportskih i rekreacijskih terena ili načina njihova korištenja.

(11) U okviru građevne čestice unutar zone R1-2 moguće je postavljati kioske i druge građevine gotove konstrukcije GBP-a do 12 m2.

Način i uvjeti priključenja zone R1-2 na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 26.

(1) Zona R1-2 mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Kolni pristup treba izvesti na način da nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa. Kotu kolnog pristupa potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste.

(2) Građevna čestica unutar zone R1-2 mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu na način utvrđen u stavku 1. članka 54.

(3) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

3.2.3Uvjeti gradnje u zoni sportsko-rekreacijske namjene oznake R1-3

Namjena građevina i površina unutar zone R1-3

Članak 27.

Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene, označene s R1-3, odnosno pojedine građevne čestice unutar navedene zone smješta se sunčalište, komunikacijske površine te infrastrukturne i druge sl. građevine i uređaji koji zajedno čine funkcionalnu cjelinu, a mogu se smjestiti i građevine za pomoćne i prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni te otvoreni bazen. Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.S - površina sunčališta koja je namijenjena boravku, odmoru i sunčanju kupača,

2.GPOM - građevina za pomoćne sadržaje sportsko- rekreacijskoj namjeni u kojoj se smještaju sadržaji funkcionalno povezani s potrebama obavljanja sportsko-rekreacijske djelatnosti npr. sanitarni čvor, svlačionice, spremište rekvizita, nadstrešnica i sl.;

3.GPR - građevina za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni u kojoj se smještaju sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom, npr. ugostiteljstvo (cafe bar, restoran) i sl. sadržaji, a unutar njih mogu se smjestiti pomoćni sadržaji sportsko- rekreacijskoj namjeni kao npr. svlačionice, sanitarni čvor i sl.; u jednoj građevini može biti smješteno više različitih pratećih sadržaja.

4.B - otvoreni bazen

5.KP - komunikacijske pješačke površine,

6.IP - interna parkirališna površina za korisnike prostora.

Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice unutar zone R1-3

Članak 28.

(1) Građevna čestica može biti manja ili jednaka veličini zone R1-3, ali ne može biti manja od 1000 m2.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,04, pri čemu ukupna tlocrtna površina svih građevina na građevnoj čestici može iznositi najviše 100 m2.

(3) Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,08.

(4) U izgrađenu površinu građevne čestice ne uračunava se površina otvorenog bazena izgrađenog u odnosu na razinu terena +/- 0,6 m.

Veličina građevina unutar zone R1-3

Članak 29.

(1) Najveći broj etaža građevine za pomoćne sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPOM) ili prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi jednu nadzemnu etažu i podrum.

(2) Najveća visina građevine za pomoćne sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPOM) ili prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi 3 m.

Smještaj građevina i površina unutar zone R1-3

Članak 30.

(1) Najmanja udaljenost građevine (GPOM ili GPR) od regulacijskog pravca iznosi 1,0 m, a otvorenog bazena (B) iznosi 6,0 m.

(2) Najmanja međusobna udaljenost građevina i otvorenog bazena unutar zone R1-3 iznosi 6,0 m.

Uvjeti za oblikovanje građevina unutar zone R1-3

Članak 31.

(1) Građevina mora oblikovanjem biti u skladu s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i s pokrovom kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Na krovište je moguće ugraditi kolektore sunčeve energije.

Uvjeti za uređenje površina unutar zone R1-3

Članak 32.

(1) U okviru građevne čestice unutar zone R1-3 potrebno najmanje 60% njene površine urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl. U postotak navedenog zelenila mogu se uračunati i dijelovi površine sunčališta koji su zatravljeni te na kojima je sačuvan prirodan zemljani pokrov.

(2) Kod planiranja i uređivanja površina sunčališta (S) potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo, posebno postojeća stabla maslina.

(3) Kota konačno zaravnatog terena može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena. Navedeno se ne primjenjuje na mjestima gdje se izvode podzidi.

(4) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima prostora. Zbog očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do 1,5 m. Najmanji razmak između dva podzida iznosi 2,0 m.

(5) Kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevine kojom se povećava GBP te uređenja površina potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5*5,0 m prema normativima utvrđenim u stavku 6. članka 18.

(6) Unutar zone R1-3 mogu se izvoditi interne kolne i pješačke površine (KP) kojima se osigurava pristup građevinama za pomoćne i prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPOM, GPR) i površini sunčališta (S). Interne kolne i pješačke površine mogu se popločavati, nasipavati prirodnim materijalima i sl.

(7) Pristup građevinama i površini sunčališta u zelenilu unutar zone R1-3 mora biti izveden u skladu s posebnim propisom kojim se osigurava pristupačnost građevina i površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(8) Površina sunčališta (S) uređuje se izvedbom homogene podloge koja je pogodna za nesmetano kretanje pješaka i kupača te korištenje ležaljki, suncobrana itd. Nije dozvoljena izvedba betonske i slične nepropusne podloge, a dozvoljava se pješčana, šljunčana, zemljana zatravljena i sl. podloge.

(9) Ograda se može podizati uz među građevne čestice osim prema zoni označenoj s R3-3. Najveća visina ograde iznosi 1,1 m, a iznimno i više ako je to potrebno radi zaštite građevina ili načina njihova korištenja.

(10) U okviru građevne čestice unutar zone R1-3 moguće je postavljati kioske i druge građevine gotove konstrukcije GBP-a do 12 m2.

Način i uvjeti priključenja zone R1-3 na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 33.

(1) Zona R1-3 mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Kolni pristup zoni R1-3 treba izvesti na način da nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa. Kotu kolnog pristupa potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste.

(2) Građevna čestica unutar zone R1-3 mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu na način utvrđen u stavku 1. članka 54.

(3) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

3.2.4.Uvjeti gradnje u zoni sportsko-rekreacijske namjene oznake R1-4

Namjena građevina i površina unutar zone R1-4

Članak 34.

Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene, označene s R1-4 gradi se samo jedna građevina za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni, odnosno na pojedinoj građevnoj čestici unutar navedene zone grade se sportski i/ili rekreacijski tereni, komunikacijske površine te se smještaju sunčalište, dječje igralište, infrastrukturne i druge sl. građevine i uređaji koji zajedno čine funkcionalnu cjelinu. Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.S - površina sunčališta koja je namijenjena boravku, odmoru i sunčanju kupača,

2.ST/RT - nenatkriveni sportski ili rekreacijski teren namijenjen je za različite vrste sportova i rekreacije poput odbojke na pijesku, badmintona, vježbalište sa spravama na otvorenom, stolni tenis i sl.,

3.GPR - građevina za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni u kojoj se mogu smjestiti sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom, npr. ugostiteljstvo (cafe bar, restoran), usluge, zabava i sl. sadržaji, a unutar nje se mogu smjestiti i pomoćni sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni kao npr. svlačionice, sanitarni čvor i sl.; u jednoj građevini može biti smješteno više različitih pratećih sadržaja; navedenu građevinu nije dozvoljeno smjestiti u okviru površine utvrđene na kartografskom prikazu br. 3.A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju na kojoj je zabranjena gradnja i rekonstrukcija građevina, a u skladu sa stavkom 2. članka 78.,

4.KP - komunikacijske kolnopješačke površine,

5.DJ - igralište za djecu,

6.PZ - uređeni parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

7.IP - interna parkirališna površina za korisnike prostora.

Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice unutar zone R1-4

Članak 35.

(1) Građevna čestica može biti manja ili jednaka veličini zone R1-4, ali ne može biti manja od 1000 m2.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,04.

(3) U izgrađenu površinu građevne čestice ne uračunavaju se površine nenatkrivenih sportskih odnosno rekreacijskih terena izgrađenih u odnosu na razinu terena +/- 0,6 m.

Veličina građevine unutar zone R1-4

Članak 36.

(1) Najveći broj etaža građevine za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi podrum i dvije nadzemne etaže. Ako se izvode dvije nadzemne etaže zadnja se obavezno izvodi kao potkrovlje.

(2) Najveća visina građevine za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) iznosi 4,0 m pri čemu se

ukopani kolni ulazi u podrumske garaže (unutar građevine za prateće sadržaje sportsko- rekreacijskoj namjeni) širine najviše 5,5 m i pješački ulazi (stubišta) u podrum izuzimaju kod utvrđivanja najveće visine od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu.

(3) Postojeće građevine veće izgrađenosti građevne čestice od one utvrđene u stavku 2. prethodnog članka mogu se rekonstruirati u okviru tlocrtnih gabarita građevine te uvjeta utvrđenih u prethodnim stavcima ovog članka. Iznimno se navedeno ne primjenjuje u okviru površine utvrđene na kartografskom prikazu br. 3.A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju na kojoj je Planom zabranjena gradnja i rekonstrukcija građevina, a u skladu sa stavkom 2. članka 78.

Smještaj građevine i površina unutar zone R1-4

Članak 37.

(1) Najmanja udaljenost građevine (GPR) od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.

(2) Najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zone R1-4 iznosi 6,0 m.

Uvjeti za oblikovanje građevina unutar zone R1-4

Članak 38.

(1) Građevina mora oblikovanjem biti u skladu s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja te primjenu suvremenih tehnologija građenja,

(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i s pokrovom kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Uvjeti za uređenje površina unutar zone R1-4

Članak 39.

(1) U okviru građevne čestice unutar zone R1-4 potrebno najmanje 60% njene površine urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl. U postotak navedenog zelenila mogu se uračunati i dijelovi površine sunčališta koji su zatravljeni te na kojima je sačuvan prirodan zemljani pokrov.

(2) Kod planiranja i uređivanja površina sunčališta (S) potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.

(3) Kota konačno zaravnatog terena može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena. Navedeno se ne primjenjuje na mjestima gdje se izvode podzidi.

(4) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima prostora. Zbog očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do 1,5 m. Najmanji razmak između dva podzida iznosi 2,0 m.

(5) Kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevine kojom se povećava GBP te uređenja površina potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m prema normativima utvrđenim u stavku 6. članka 18.

(6) Unutar zone R1-4 izvode se interne kolne i pješačke površine (KP) kojima se osigurava pristup građevini za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni (GPR) i površini sunčališta (S). Interne kolne i pješačke površine mogu se popločavati, nasipavati prirodnim materijalima i sl.

(7) Pristup građevinama i površini sunčališta u zelenilu unutar zone R1-4 mora biti izveden u skladu s posebnim propisom kojim se osigurava pristupačnost građevina i površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(8) Površina sunčališta (S) uređuje se izvedbom homogene podloge koja je pogodna za nesmetano kretanje pješaka i kupača te korištenje ležaljki, suncobrana itd. Nije dozvoljena izvedba betonske i slične nepropusne podloge, a dozvoljava se pješčana, šljunčana, zemljana zatravljena i sl. podloge.

(9) Ograda se može podizati uz među građevne čestice osim prema zoni označenoj s R3-3. Najveća visina ograde iznosi 1,1 m, a iznimno i više ako je to potrebno radi zaštite građevina ili načina njihova korištenja.

(10) U okviru građevne čestice unutar zone R1-4 moguće je postavljati kioske i druge građevine gotove konstrukcije GBP-a do 12 m2.

Način i uvjeti priključenja zone R1-4 na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 40.

(1) Zona R1-4 mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Kolni pristup zoni R1-4 treba izvesti na način da nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa. Kotu kolnog pristupa potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste.

(2) Građevna čestica unutar zone R1-4 mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu na način utvrđen u stavku 1. članka 54.

(3) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

3.2.5.Uvjeti gradnje u zoni kupališno-rekreacijske namjene oznake R3-1

Namjena građevina i površina unutar zone R3-1

Članak 41.

(1) Zona kupališno-rekreacijske namjene označena s R3-1, obuhvaća uređenu morsku plažu i to njen kopneni dio i pripadajući akvatorij.

(2) Unutar zone označene s R3-1, odnosno pojedine građevne čestice unutar navedene zone uređuju se kupališne površine, sunčališta, odmorišta i sl. te se grade građevine za pomoćne sadržaje kupalištu koje se smještaju u okviru njegovog kopnenog dijela. Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.K - kupališne površine,

2.S - sunčališta,

3.GPOM - građevine za pomoćne sadržaje kupalištu, a u kojoj se smještaju sadržaji funkcionalno povezani s potrebama kupališta: sanitarni čvor, kabine za presvlačenje, tuševi i sl.,

4.KP - komunikacijske pješačke površine.

Uvjeti gradnje građevina za pomoćne sadržaje kupalištu i uređenje kupališta unutar zone R3-1

Članak 42.

(1) Najveći broj etaža građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi jednu nadzemnu etažu.

(2) Najveća visina građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi 3 m.

(3) Najveća tlocrtna bruto površina pojedinačne građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi 12 m2.

(4) Tlocrtna bruto površina svih građevina unutar zone R3-1 iznosi najviše 10% kopnenog dijela njene površine.

(5) Građevina se smješta uz stražnju granicu uređenog kupališta uz javnu cestu.

(6) Najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zone R3-1 iznosi 6,0 m.

(7) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(8) Kopneni dio kupališta uređuje se izvedbom homogene podloge koja je pogodna za nesmetano kretanje pješaka i kupača te korištenje ležaljki, suncobrana itd. Nije dozvoljena izvedba betonske i slične nepropusne podloge, a dozvoljava se pješčana, šljunčana i sl. podloge.

(9) Unutar kopnenog dijela kupališta moguće je smjestiti tuševe i na otvorenom.

(10) Uređenjem plaže ne smiju se narušiti ambijentalne vrijednosti priobalnog i okolnog prostora, a prilikom uređenja treba koristiti prirodne materijale karakteristične za ovo podneblje.

(11) U okviru građevne čestice unutar zone R3-1 moguće je postavljati kioske i druge građevine gotove konstrukcije GBP-a do 12 m2.

(12) Parkirališni prostor za korisnike kupališta može se ostvariti na javnoj parkirališnoj površini utvrđenoj unutar obuhvata Plana, a prema normativima utvrđenim u stavku 6. članka 18.

(13) Zona R3-1 mora imati pješački pristup na javnu prometnu površinu.

(14) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

3.2.6. Uvjeti gradnje u zoni kupališno-rekreacijske namjene oznake R3-2

Namjena građevina i površina unutar zone R3-2

Članak 43.

(1) Zona kupališno-rekreacijske namjene označena s R3-2 obuhvaća kopneni i morski dio.

(2) Unutar kopnenog dijela zone R3-2, odnosno građevne čestice unutar navedene zone smješta se pješačka površina utvrđena u stavku 5. članka 12.

(3) Unutar morskog dijela zone R3-2 smješta se ski-lift te pontonska pomoćna građevina ski-liftu koji zajedno čine funkcionalnu cjelinu.

(4) Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.GSL - pogonska stanica ski-lifta unutar koje je moguće smjestiti pomoćne (servis za potrebe korisnika i održavanja ski-lift-a, svlačionice, prostoriju za prodaju karata i sl.) te prateće sadržaje (npr. cafe bar i sl.) ski-liftu,

2.PSL - površina akvatorija ski-lifta u okviru kojeg se smješta vučna žica na stupovima i pontonska staza,

3.KP - komunikacijske pješačke površine.

Uvjeti uređenja kupališta unutar zone R3-2

Članak 44.

(1) Veličina građevne čestice nije ograničena.

(2) Postojeća građevina može se rekonstruirati i bez utvrđivanja novog oblika građevne čestice. Ako se građevna čestica postojeće građevine nalazi unutar više zona različitih namjena na svakom dijelu građevne čestice koji se nalazi unutar druge zone moraju se zadovoljiti uvjeti utvrđeni za tu zonu.

(3) U okviru površine akvatorija smješta se pogonska stanica ski-lifta (GSL) najveće tlocrtne površine

400 m2, jedne nadzemne etaže te ukupne visine 5 m mjereno od gornje kote poda pogonske stanice. Pogonska stanica gradi se iznad površine mora na usidrenim pilotima. Krovni dio građevine može se koristiti kao otvorena terasa bez mogućnosti natkrivanja. Veza između pogonske stanice ski-lifta

(GSL) i kopnenog dijela ostvaruje se pontonskim mostom.

(4) U okviru površine akvatorija smješta se vučna žica na stupovima koja se mora graditi i rekonstruirati na način da radi sigurno, da ne zagađuje okoliš te da ne ugrožava sigurnost tijekom rada i održavanja ili kod spašavanja ljudi, a točna trasa vučne žice utvrdit će se projektnom dokumentacijom. S vanjske strane vučne žice moguće je postaviti pontonsku stazu širine do 1,5 m.

(5) U okviru površine akvatorija moguće je postaviti internu rasvjetu koju je potrebno prikazati u projektnoj dokumentaciji, a koja će definirati njeno napajanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

(6) Unutar kopnenog dijela zone R3-2 mora se izvesti pješačka površina utvrđena u stavku 5. članka 12. Preostali dio čestice može se zazeleniti.

(7) Parkirališni prostor za korisnike kupališta može se ostvariti na javnoj parkirališnoj površini utvrđenoj unutar obuhvata Plana ili unutar zone R1-2, a prema normativima utvrđenim u stavku 6. članka 18.

(8) Zona R3-2 mora imati pješački pristup na javnu prometnu površinu.

(9) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

3.2.7.Uvjeti gradnje u zoni kupališno-rekreacijske namjene oznake R3-3

Namjena građevina i površina unutar zone R3-3

Članak 45.

(1) Zona kupališno-rekreacijske namjene označena s R3-3 obuhvaća uređenu morsku plažu i to njen kopneni dio i pripadajući akvatorij te zonu unutar koje je moguće proširiti kopneni dio kupališta.

(2) Unutar zone označene s R3-3, odnosno pojedine građevne čestice unutar navedene zone uređuju se kupališne površine, sunčališta, odmorišta i sl. te se grade građevine za pomoćne sadržaje kupalištu koje se smještaju u okviru njegovog kopnenog dijela. Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.K - kupališne površine,

2.S - sunčališta,

3.GPOM - građevine za pomoćne sadržaje kupalištu, a u kojoj se smještaju sadržaji funkcionalno povezani s potrebama kupališta: sanitarni čvor, kabine za presvlačenje, tuševi i sl.,

4.KP - komunikacijske pješačke površine.

Uvjeti gradnje građevina za pomoćne sadržaje kupalištu i uređenje kupališta unutar zone R3-3

Članak 46.

(1) Najveći broj etaža građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi jednu nadzemnu etažu.

(2) Najveća visina građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi 3 m,

(3) Najveća tlocrtna bruto površina pojedinačne građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi 12 m2, a moguće ih je izgraditi najviše pet unutar zone R3-3 pri čemu ih nije dozvoljeno smjestiti u okviru površine utvrđene na kartografskom prikazu br. 3.A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju na kojoj je zabranjena gradnja i rekonstrukcija građevina, a u skladu sa stavkom 2. članka 78.

(4) Građevina se smješta uz stražnju granicu uređenog kupališta prema pješačkoj površini utvrđenoj u stavku 5. članka 12.

(5) Najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zone R3-3 iznosi 6,0 m.

(6) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(7) Kopneni dio kupališta uređuje se izvedbom homogene podloge koja je pogodna za nesmetano kretanje pješaka i kupača te korištenje ležaljki, suncobrana itd. Nije dozvoljena izvedba betonske i slične nepropusne podloge, a dozvoljava se pješčana, šljunčana i sl. podloge.

(8) Unutar kopnenog dijela kupališta moguće je smjestiti tuševe i na otvorenom.

(9) Unutar zone R3-3 mora se izvesti pješačka površina utvrđena u stavku 5. članka 12.

(10) Kopneni dio kupališta moguće je proširiti u širini od cca 10 m, a prema kartografskom prikazu br. 4.: Način i uvjeti gradnje na način da se izvedu »pera« za zadržavanje nasutog materijala ako se dokaže da takav zahvat neće negativno utjecati na biološku raznolikost pridnene flore i faune tog područja. Konačno oblikovanje će se odrediti projektnom dokumentacijom na temelju odgovarajućih istraživanja.

(11) Unutar akvatorija kupališta mogu se izvesti najviše tri platoa kao drvenih platformi i sl. u moru, povezanih s kopnom postavljenim u pojasu mora na udaljenosti najviše 10 m od postojeće, odnosno novoformirane obalne linije. Navedeni platoi mogu se koristiti kao sunčališta te za potrebe odvijanja sportsko-rekreacijskih aktivnosti. Unutar navedenog pojasa u moru moguće je postavljanje skakaonica.

(12) Unutar akvatorija kupališta mogu se izvoditi molovi u svrhu zaštite obale od valova. Projektna dokumentacija za izvedbu molova izrađuje se u skladu sa prethodno izrađenom studijom valovanja na temelju koje se mora utvrditi potreban broj, mjesta izvedbe kao i potrebne duljine i širine molova.

(13) Uređenjem plaže ne smiju se narušiti ambijentalne vrijednosti priobalnog i okolnog prostora, a prilikom uređenja treba koristiti prirodne materijale karakteristične za ovo podneblje.

(14) U okviru građevne čestice unutar zone R3-3 moguće je postavljati kioske i druge građevine gotove konstrukcije GBP-a do 12 m2.

(15) Parkirališni prostor za korisnike kupališta može se ostvariti na javnoj parkirališnoj površini utvrđenoj unutar obuhvata Plana, a prema normativima utvrđenim u stavku 6. članka 18.

(16) Zona R3-3 mora imati pješački pristup na javnu prometnu površinu.

(17) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

3.2.8.Uvjeti gradnje u zoni kupališno-rekreacijske namjene oznake R3-4

Namjena građevina i površina unutar zone R3-4

Članak 47.

(1) Zona kupališno-rekreacijske namjene označena s R3-4 obuhvaća kopneni dio kupališta - sunčalište.

(2) Unutar zone označene s R3-4, odnosno pojedine građevne čestice unutar navedene zone uređuju se sunčališta, odmorišta i sl. te se grade građevine za pomoćne sadržaje kupalištu koje se smještaju u okviru njegovog kopnenog dijela. Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje utvrđene su oznake prema kojima je moguće ostvariti kako slijedi:

1.S - sunčališta,

2.GPOM - građevine za pomoćne sadržaje kupalištu, a u kojoj se smještaju sadržaji funkcionalno povezani s potrebama sunčališta: sanitarni čvor, kabine za presvlačenje, tuševi i sl.,

3.KP - komunikacijske pješačke površine.

Uvjeti gradnje građevina za pomoćne sadržaje kupalištu i uređenje sunčališta unutar zone R3-4

Članak 48.

(1) Najveći broj etaža građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi jednu nadzemnu etažu.

(2) Najveća visina građevine za pomoćne sadržaje kupalištu (GPOM) iznosi 3 m,

(3) Tlocrtna bruto površina svih građevina unutar zone R3-4 iznosi najviše 5% njene površine.

(4) Građevina se smješta uz stražnju granicu uređenog kupališta prema glavnoj mjesnoj ulici.

(5) Najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zone R3-4 iznosi 6,0 m.

(6) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(7) Sunčalište se uređuje s izvedbom homogene podloge koja je pogodna za nesmetano kretanje pješaka i kupača te korištenje ležaljki, suncobrana itd. Nije dozvoljena izvedba betonske i slične nepropusne podloge, a dozvoljava se pješčana, šljunčana i sl. podloge.

(8) U okviru zone R3-4 moguće je smjestiti tuševe i na otvorenom te se na dijelu može urediti površina za igru djece površine do 250 m2.

(9) Uređenjem sunčališta ne smiju se narušiti ambijentalne vrijednosti priobalnog i okolnog prostora, a prilikom uređenja treba koristiti prirodne materijale karakteristične za predmetno podneblje te očuvati postojeću i planirati sadnju nove vegetacije.

(10) U okviru građevne čestice unutar zone R3-4 moguće je postavljati kioske i druge građevine gotove konstrukcije GBP-a do 12 m2.

(11) Parkirališni prostor za korisnike kupališta može se ostvariti na javnoj parkirališnoj površini utvrđenoj unutar obuhvata Plana, a prema normativima utvrđenim u stavku 6. članka 18.

(12) Zona R3-4 mora imati pješački pristup na javnu prometnu površinu.

(13) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 49.

Na Planom obuhvaćenom području nije planirana gradnja građevina namijenjenih stanovanju.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE, KOMUNALNE I OSTALE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 50.

(1) Planom su osigurane površine za razvoj prometne, elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukturne mreže kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

1.sustav cestovnog i pomorskog prometa,

2.sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,

3.komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu koja obuhvaća:

1.vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda),

2.energetski sustav (elektroopskrba, javna rasvjeta).

(2) Sustavi prometne, elektroničke komunikacijske, komunalne i energetske infrastrukturne mreže utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2.A, 2.B i 2.C: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža.

(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka grade se u skladu s ovim

Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

(4) Planom utvrđeni položaji građevina i trasa elektroničke komunikacijske, komunalne i energetske infrastrukturne mreže unutar koridora prometnica su usmjeravajućeg značenja te su dozvoljene odgovarajuće prilagodbe pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog sustava za područje obuhvata Plana kao i radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava.

(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke komunikacijske, komunalne i energetske infrastrukture moguće je izvesti i u okviru površina drugih namjena utvrđenih Planom pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili njihova zamjena te da se za njihovo polaganje u trasama osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

(6) Na Planom obuhvaćenom području moguće je na javnim površinama postavljati kioske i druge građevine gotove konstrukcije GBP-a do 12 m2, a u skladu s posebnim propisom. Iznimno je navedene građevine moguće graditi i unutar zona sportsko-rekreacijske namjene označenih s R1-2, R1-3, R1-4 te zona kupališno-rekreacijske namjene označenih s R3-3 i R3-4.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Ceste/ulice

Članak 51.

(1) Na području obuhvata ovoga Plana određene su površine javne prometne infrastrukturne mreže prikazane na kartografskom prikazu broj 2.A: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura.

(2) Za javne ceste unutar obuhvata ovog Plana posebni propis o cestama određuje zaštitne pojaseve unutar kojih je za sve zahvate potrebno zatražiti uvjete, odnosno suglasnost pravne osobe koja upravlja javnom cestom. Ako se nakon donošenja ovog Plana druge ceste razvrstaju kao javne te ako se pojedina postojeća javna cesta razvrsta u javnu cestu druge skupine primjenjivat će se ista odredba posebnog propisa o cestama.

(3) Postojeće građevine unutar zaštitnog pojasa iz prethodnog stavka ovog članka mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

(4) Gradnja novih građevina prometne mreže obavlja se neposrednom provedbom ovoga Plana uz posebne uvjete nadležnih javnopravnih tijela.

(5) Izvedba prometnih površina mora biti u skladu s posebnim propisima kojima se osigurava pristup vatrogasnim i drugim interventnim vozilima kao i sigurno kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 52.

Javnu prometnu mrežu čine:

1.glavne mjesne ulice (GMU 1, GMU 2, GMU 3),

2.kolnopješačka ulica (KP),

3.pješačka površina,

4.javno parkiralište (P).

Članak 53.

Minimalni tehnički elementi prometnica unutar obuhvata Plana su:

a) Glavna mjesna ulica (GMU 1):

1.maksimalni nagib nivelete 7% ,

2.broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,5 m,

3.raskrižja u nivou,

4.s prometnice se dozvoljava pristup prostornim cjelinama,

5.pješački nogostup minimalne širine 1,5 m,

6.biciklistička staza minimalne širine 2 m.

b) Glavna mjesna ulica (GMU 2 i GMU 3):

1.maksimalni nagib nivelete 9 %,

2.broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25 m,

3.raskrižja u nivou,

4.s prometnice se dozvoljava pristup prostornim cjelinama,

5.pješački nogostup minimalne širine 1,5 m.

c) Kolnopješačka ulica (KP):

1.maksimalni nagib nivelete 12%,

2.broj prometnih traka i širina kolnika 2*2,75 m,

3.raskrižja u nivou,

4.s prometnice se dozvoljava pristup prostornim cjelinama,

Članak 54.

(1) Neposredni pristup građevne čestice ostvaruje se priključkom na javnu prometnu površinu. Neposrednim pristupom smatra se i pristup na javnu prometnu površinu preko pristupnog puta, javnog ili privatnog, najmanje širine 3 m.

(2) Rekonstrukciju postojećih prometnica treba projektirati na mjestima gdje je to potrebno s obzirom na postojeće stanje.

(3) Način rekonstrukcije može se projektnom dokumentacijom definirati i drugačije od onih prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.A: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura, a unutar površina svih namjena.

(4) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih elemenata prometnice, javnih i internih parkirališta i uređenih zelenih površina unutar površine prometnice utvrđuju se projektnom dokumentacijom.

(5) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene posebnim propisima.

(6) Dio prometne površine, koji nakon izrade projektne dokumentacije i/ili parcelacije građevnih čestica ne ulazi u građevnu česticu prometne površine, moguće je pripojiti susjednim građevnim česticama.

5.1.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 55.

(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom javnog parkirališta na Planom utvrđenoj površini označenoj s P na kartografskom prikazu br. 2.A: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura. Na Planom utvrđenom javnom parkiralištu potrebno je okvirno ostvariti 30 parkirnih mjesta za osobna vozila.

(2) Na javnom parkiralištu treba osigurati za automobile invalida najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, minimalnih dimenzija 3,75*5,0 m. Parkirna mjesta za automobile invalida trebaju biti smještena što je moguće bliže ulazima u građevine te trebaju biti posebno označena.

(3) Prilazi parkiralištu izvode se prema tehničkim normativima, u skladu s uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

(4) Parkirališnu površinu treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije na način da se najmanje 20% površine ozeleni. Minimalan kriterij je jedno stablo na 4 parkirna mjesta.

(5) Odvodnja oborinskih voda s parkirališne površine ostvaruje se u skladu sa stavkom 2. članka 70.

5.1.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 56.

(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih puteva. Osim navedenih javnih pješačkih površina Planom je utvrđena i obveza izvedbe javno dostupne pješačke površine unutar zona kupališno-rekreacijske namjene označenih s R3-2 i R3-3, a što je utvrđeno u stavku 5. članka 12.

(2) Najmanja širina pješačke staze iznosi 1,50 m, a za pješačku površinu utvrđenu u stavku 5. članka

12. iznosi 2,5 m pri čemu je po potrebi moguće kopneni dio proširiti na dio akvatorija. Dijelovi staze za kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti uređuju se gdje lokalni uvjeti to dozvoljavaju i u tom slučaju najveći uzdužni nagib iznosi 5% (iznimno 8%). Pješačke površine mogu se popločavati, nasipavati prirodnim materijalima i sl. Kod većih nagiba izvode se pješačke stube.

(3) Uz pješačke staze moguće je urediti manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(4) Sva komunalna oprema postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(5) Pješačke površine nije dozvoljeno ograđivati osim zbog sigurnosnih razloga kod većih visinskih razlika.

5.1.1.4. Biciklističke staze

Članak 57.

Osim postojeće biciklističke staze u okviru poprečnog profila prometnica, dozvoljeno je na terenu označavati i uređivati nove biciklističke staze i to u okviru postojećih prometnica te unutar drugih zona. Minimalna širina biciklističkog traka je 1 m za jedan smjer.

5.1.1.4. Javni autobusni prijevoz

Članak 58.

(1) Planom se za javni autobusni promet utvrđuje korištenje dionice glavne mjesne ulice GMU 1 do rotora, odnosno do raskrižja s glavnom mjesnom ulicom GMU 2 koja povezuje naselja Kornić i Dunat.

(2) Na glavnoj mjesnoj ulici GMU 1 utvrđena su obostrana ugibališta autobusa javnog prometa.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 59.

(1) Za odvijanje pomorskog prometa Planom je definirana luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Dunat prikazana na kartografskom prikazu br. 2.A: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura.

(2) Pristup s morske strane površini definiranoj u prethodnom stavku ovog članka utvrđen je pristupnim putovima (unutarnji plovni put) na navedenom kartografskom prikazu.

Članak 60.

(1) U sklopu luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Dunat dozvoljen je ukrcaj i iskrcaj putnika (najviše 1 privez), privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

(2) Konačno oblikovanje obale kao i položaj i izvedba molova i pontona će se odrediti projektnom dokumentacijom na temelju odgovarajućih istraživanja.

(3) Osim priveza, u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti i sl. koje su s djelatnosti luke funkcionalno vezane. Planom se utvrđuju uvjeti za gradnju pratećih građevina u lučkom području:

1.najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,1, pri čemu površina pod građevinom ne može biti veća od 250 m2,

2.najveći koeficijent iskoristivosti iznosi 0,1,

3.najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi 1,

4.najveća visina građevine iznosi 4,0 m.

(4) Zona luke otvorene za javni promet mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu.

(5) Građevna čestica mora biti priključena na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

(6) Unutar luke otvorene za javni promet mora se ostvariti najmanji broj parkirališnih mjesta prema normativu 1 mjesto na 5 vezova.

5.2.UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 61.

(1) Sustav elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže prikazan je na kartografskom prikazu br.

2.A: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura.

(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

(3) Za izgradnju nove te rekonstrukciju postojeće distributivne elektroničke komunikacijske infrastrukture treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektnom dokumentacijom. Priključivanje novih građevina na elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.

(4) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura mora biti postavljena u koridoru javne prometne površine u kojoj se postavljaju elektronički komunikacijski vodovi nepokretne zemaljske mreže.

(5) Elektronički komunikacijski vodovi trebaju biti realizirani podzemno tipskim montažnim zdencima i cijevima prihvatljivog profila, a što će se utvrditi projektnom dokumentacijom.

(6) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova dopušta se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

(7) Na Planom obuhvaćenom području ne predviđa se gradnja osnovne postaje pokretnih komunikacija.

5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I OSTALE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. Energetski sustav

Članak 62.

Energetski sustav unutar obuhvata Plana čini elektroenergetska mreža prikazana na kartografskom prikazu br. 2.B: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu rasvjetu.

5.3.1.1. Elektroopskrba

Članak 63.

(1) Na području obuhvata Plana nije planirana izgradnja novih elektroenergetskih 20 kV vodova, već se planira održavanje postojeće 20 kV mreže vodova, odnosno održavanje postojeće i gradnja nove niskonaponske mreže 0,4 kV vodova i javne rasvjete.

(2) Unutar Planom obuhvaćenog područja smještena je trafostanica 20/0,4 kV TS Dunat 1 kapaciteta 1 x 400 (630) kVA.

(3) Postojeću trafostanicu 20/0,4 kV Dunat 1 kapaciteta 1 x 400 (630) kVA moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

(4) Ukoliko se u blizini zone sportsko-rekreacijske namjene, a izvan obuhvata ovoga Plana, utvrdi lokacija za izgradnju trafostanice utoliko je moguće zonu priključiti na predmetnu trafostanicu.

(5) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz Planom definiranih lokacija za trafostanice, lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni obuhvata.

(6) Trafostanice i vodovi niskonaponske elektroenergetske mreže 0,4 kV vodova gradit će se kao samostojeće građevine ili kao ugrađene u građevini druge namjene.

(7) Uvjeti za gradnju trafostanice kao samostojeće građevine:

1.najmanja dopuštena udaljenost samostojeće trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m;

2.do građevine treba biti osiguran kolni pristup s prometne površine.

Članak 64.

(1) Rekonstrukcija ili izgradnja nove niskonaponske mreže izvodit će se kao podzemna.

(2) Podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće osim na površinama javne namjene graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m, a uz suglasnost vlasnika parcele.

5.3.1.2. Javna rasvjeta

Članak 65.

(1) Javnu rasvjetu je potrebno izvesti uzduž javnih prometnica, za područje luke, pješačke staze, kupalište te na svim ostalim javnim površinama. Koncepcija rasvjete treba biti usklađena s klasifikacijom u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom kao i s koncepcijom izgradnje sustava elektroenergetske mreže.

(2) Planom je utvrđen razvod javne rasvjete uz glavnu mjesnu ulicu.

(3) Detaljno rješenje rasvjete potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji gdje se treba detaljnije odrediti njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

(4) Pored naprijed navedenog prilikom projektiranja javne rasvjete potrebno je voditi računa o ekološkom faktoru javne rasvjete kao i o energetskoj učinkovitosti iste.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 66.

(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje otpadnih voda.

(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

(3) Rješenje opskrbe vodom mora biti usklađeno s protupožarnom zaštitom s ciljem osiguranja potrebnih količina vode i tlaka u mreži i na požarnim hidrantima prema posebnim propisima.

5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 67.

(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu

broj 2C: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

(2) Područje obuhvata Plana će se vodom opskrbljivati iz vodoopskrbnog sustava Grada Krka.

(3) Opskrba vodom osigurat će se spojem na magistralni cjevovod položen u glavnoj mjesnoj ulici

GMU 1 preko redukcijskog okna.

(4) Svaki predviđeni prostorni sadržaj koji predstavlja samostalnu funkcionalnu cjelinu ovog područja mora imati potpuno odvojenu vlastitu vodovodnu instalaciju i vlastiti vodomjer. Tip vodomjera i položaj vodomjernog okna odredit će nadležno komunalno društvo.

(5) Na vodoopskrbnoj mreži uz glavnu mjesnu ulicu GMU 1 potrebno je, u skladu s posebnim propisima, izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata mora biti do 150 m. Hidranti se postavljaju na vanjski rub pješačkog hodnika, u zelenom pojasu prometnice i sl.

Članak 68.

(1) Vodoopskrbne cjevovode u pravilu treba polagati u koridoru javnih prometnih površina.

(2) Križanje građevina i uređaja vodoopskrbne mreže s drugim infrastrukturnim instalacijama kao i osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu te mehaničke zaštite cjevovoda treba izvesti prema tehničkim propisima.

5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Članak 69.

(1) Sustav javne odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu broj 2C: Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav. Trasa sustava odvodnje otpadnih voda prikazana na kartografskom prikazu je načelna. Točna trasa utvrdit će se projektnom dokumentacijom, a u skladu s trasom pješačke površine utvrđene u stavku 5. članka 12., odnosno u okviru kolnopješačke površine uz zonu R1-1.

(2) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

(3) Na Planom obuhvaćenom području je prikazan cjevovod za odvodnju sanitarne otpadne vode kojim će se odvodnja vršiti u smjeru uređaju za pročišćavanje otpadnih voda »Punat«. Do puštanja u pogon navedenog cjevovoda potrebno je sanitarne otpadne vode zbrinjavati unutar zona sportsko- rekreacijske i kupališno-rekreacijske namjene izvedbom odgovarajućeg uređaja za obradu otpadnih voda, a nakon puštanja u pogon te kada se osiguraju uvjeti za priključenje na sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda sve građevine u kojima nastaju otpadne vode unutar obuhvata Plana trebaju se priključiti na javni sustav odvodnje.

(4) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s posebnim propisima.

Članak 70.

(1) Oborinske vode s javnih površina potrebno je odvesti kolektorima oborinske odvodnje prema moru, a prethodno ih je potrebno pročistiti na taložniku - separatoru.

(2) Oborinske vode s parkirališnih i manipulativnih površina većih od 200 m2 potrebno je prije upuštanja u javni sustav odvodnje oborinskih voda pročistiti na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

(3) Oborinske vode s građevnih čestica i građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u okviru pojedine građevne čestice te raspršuju po terenu, a moguće ih je upuštati u javni sustav oborinske odvodnje.

Članak 71.

(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu. Križanje građevina i uređaja odvodne mreže s drugim infrastrukturnim instalacijama treba izvesti prema tehničkim propisima. Smjerovi otjecanja otpadnih voda su načelne te se mogu korigirati izradom projektne dokumentacije.

(2) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu. Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.

(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.

(5) Prije izrade projektne dokumentacije za gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 72.

(1) Planom su određene zaštitne zelene površine označene sa Z, a uređuju se očuvanjem postojeće vegetacije te dopunom novim visokim autohtonim zelenilom.

(2) Zaštitne zelene površine uređuju se očuvanjem postojeće i sadnjom nove vegetacije autohtonih vrsta te na način da ne ometaju sigurnost u odvijanju prometa, a na njima se mogu graditi građevine i uređaji komunalne i druge infrastrukture.

(3) Zaštitne zelene površine uz prometne građevine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica čime se ujedno osigurava i zaštita od buke. Stabla drvoreda uz prometnicu potrebno je saditi na osnoj udaljenosti od približno 1 m od kolne površine, a ovisno o vrsti i širini krošnje, navedenu udaljenost potrebno je i povećati.

(4) U okviru površine zaštitne zelene površine moguće je izvesti biciklističke staze prema uvjetima utvrđenim u članku 57.

(5) U okviru površine zaštitne zelene površine se terase i potporni zidovi moraju graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima prostora. Zbog očuvanja izgleda padina na kosom terenu uvjetuje se gradnja podzida visine do 1,5 m. Najmanji razmak između dva podzida iznosi 2,0 m.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 73.

(1) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti kao područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno- povijesnih

cjelina određene su ovim Planom te posebnim propisima i drugim dokumentima.

(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA

7.1.1.Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 74.

Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti niti se ovim

Planom predlaže zaštita pojedinih dijelova Plana.

7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 75.

(1) Planom obuhvaćeno područje sastavni je dio područja Ekološke mreže Natura 2000 i to područja očuvanja značajna za ptice pod šifrom HR1000033 Kvarnerski otoci te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove pod šifrom HR2001357 Otok Krk.

(2) Za svaki planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno odredbama posebnih propisa.

7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 76.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nema registriranih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobra na temelju posebnog propisa kojim se utvrđuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Kulturna dobra Planom predviđena za zaštitu na području obuhvata Plana prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

(3) Ako se prilikom izvođenja zemljanih, građevinskih, infrastrukturnih i drugih radova naiđe na predmete i strukture arheološkog značenja potrebno je obustaviti radove i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

7.2.1. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina

Članak 77.

(1) Na Planom obuhvaćenom utvrđene su zone arheoloških područja na kopnu i u moru koje se Planom štite na temelju Konzervatorske podloge područja Grada Krka za Prostorni plan uređenja Grada Krka (u daljnjem tekstu: Konzervatorska podloga).

(2) Granice zona iz prethodnog stavka ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

(3) Svakom građevinskom zahvatu u užoj zoni arheoloških lokaliteta utvrđenih u stavku 1. ovog članka moraju prethoditi zaštitna arheološka istraživanja, nakon čega će se odlučiti o tretmanu lokaliteta, a istraživanje se može obavljati samo uz odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

7.2.2. Mjere očuvanja i zaštite građevina

Članak 78.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nema građevina registriranih ili preventivno zaštićenih kao kulturna dobra na temelju posebnog propisa.

(2) U neposrednoj blizini izvan Planom obuhvaćenog područja nalazi se zaštićeno kulturno dobro crkva sv. Dunata (nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, oznaka dobra: Z-135). Planom je na kartografskom prikazu br. 3.A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju utvrđena površina na kojoj je zabranjena gradnja i rekonstrukcija građevina, a radi zaštite vizure od kulturnog dobra prema moru te osiguranja dovoljne udaljenosti građevina na susjednim građevnim česticama od kulturnog dobra.

7.3.MJERE ZAŠTITE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 79.

Unutar granice obuhvata Plana područja ambijentalnih vrijednosti predstavljaju vizure prema moru, Općini Punat, otoku Košljunu i poluotoku Prniba koje je potrebno štititi na način da se projekti novih građevina moraju izraditi tako da nove građevine ne smanjuju vizure u velikoj mjeri.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 80.

(1) Na području obuhvata ovog Plana postupanje s otpadom mora biti u skladu s posebnim propisima i Planom gospodarenja otpadom u Gradu Krku za razdoblje od 2010. do 2017. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 27/10) odnosno svakim sljedećim planom donesenim za naredno razdoblje.

(2) Zbrinjavanje komunalnog i gospodarskog otpada bit će organizirano odvozom prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća na predviđeno odlagalište.

Članak 81.

(1) Proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su na propisani način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti te se pridržavati mjera ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom.

(2) Na svakoj građevnoj čestici osigurava se odgovarajući prostor za smještaj kontejnera za selektivno prikupljanje komunalnog otpada koji moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

(3) U građevini, u kojoj se obavlja poslovna djelatnost, mora se osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od atmosferskih utjecaja te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode. Prostor za privremeno skladištenje tehnološkog otpada mora biti jasno obilježen.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 82.

(1) Zaštita okoliša mora se obavljati u skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, br. 47/07).

(2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s posebnim propisima.

(3) Zahvati u prostoru za koje se provodi procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te način provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su posebnim propisima koji uređuju područje zaštite okoliša.

(4) U cilju zaštite okoliša potrebno je provoditi i stalni monitoring kako bi se eventualni negativni utjecaji određenih djelatnosti ili sadržaja pravovremeno prepoznali i uklonili.

(5) Prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se posebnim propisima utvrđene mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.

9.1. ZAŠTITA TLA

Članak 83.

(1) Tlo se štiti primjenom posebnih propisa, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti pri projektiranju i izgradnji građevina na određenom zemljištu.

(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.

(3) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.

(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je provesti prije gradnje građevina sportsko-rekreacijske i slične namjene koje će koristiti veći broj različitih korisnika.

(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati vegetacijski vrijedna područja.

(6) U sklopu prostornih cjelina treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.

(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se one moraju evakuirati i zbrinjavati putem odgovarajućih uređaja.

(8) U cilju zaštite tla, nije dozvoljeno:

1.odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu namjenu,

2.ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u tlo,

3.trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to nije moguće izbjeći, plodno tlo je potrebno iskopati i koristiti na području zahvata ili na drugim područjima unutar obuhvata Plana.

(9) Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na prometnicama potrebno je:

1.štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,

2.za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice.

9.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 84.

(1) Praćenje kakvoće zraka na području cijelog otoka Krka provodi Zavod za javno zdravstvo

Primorsko-goranske županije te je, na temelju praćenja, kakvoća zraka I. kategorije.

(2) Zaštita zraka provodi se u skladu s odredbama posebnih propisa uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kakvoće zraka.

(3) Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane posebnim propisima, što znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile dopuštene vrijednosti onečišćenja zraka te na taj način održala I. kategorija kakvoće zraka.

(4) Mjere i aktivnosti za provođenje zaštite zraka utvrđuju se kako slijedi:

1.smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak

2.održavanje javnih površina redovitim čišćenjem,

3.uređenje zaštitnih zelenih površina između prometnica i okolne izgrađene površine,

4.očuvanje postojećeg zelenila,

5.ako se pojave stacionirani izvori onečišćenja iznad graničnih vrijednosti emisije u zrak potrebno je primijeniti mjere zaštite zraka sukladno posebnim propisima.

(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

1.prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

2.osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

3.uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

9.3. ZAŠTITA VODA

Članak 85.

Područje obuhvata ovog Plana nalazi se izvan obuhvata zone zaštite izvorišta vode za piće te se ne propisuju dodatne mjere zaštite voda.

9.4. ZAŠTITA MORA

Članak 86.

(1) Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz morsku obalu i može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:

1.izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja

(pjeskolov, uljni separator itd.),

2.izrada katastra zagađivača mora,

3.unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

4.nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi preventive i eventualne zaštite.

(2) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

1.u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

2.odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(3) Na području obalnog mora namijenjenog kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, a u skladu s posebnim propisom.

9.5. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 87.

Ne smiju se graditi građevine takve namjene, niti se smije mijenjati namjena postojećim građevinama, tako da bi se njihovim korištenjem prekoračile najviše dopuštene ocjenske razine buke, određene posebnim propisom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

9.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 88.

(1) Ovim se Planom u području njegovog obuhvata pod mjerama posebne zaštite određuju kriteriji zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji obuhvaćaju sklanjanje ljudi, zaštitu od rušenja, požara i potresa, a sukladno zakonskoj regulativi te odredbama plana šireg područja, odnosno Prostornog plana uređenja Grada Krka.

(2) U postupku provođenja Plana potrebno je poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju stanovništva.

(3) Uzbunjivanje stanovništva provodi se u skladu s posebnim propisom o postupku uzbunjivanja stanovništva.

(4) Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva provode jedinstveni operativno-komunikacijski centri (Centri 112).

(5) Smještaj sirene za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi je na javnoj parkirališnoj površini a prikazan je na kartografskom prikazu br. 3.B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera zaštite.

(6) Za lokacije na kojima se okuplja veći broj ljudi obvezno je postavljanje posebnog sustava uzbunjivanja sukladno propisu o postupku uzbunjivanja stanovništva.

(7) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, obvezni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(8) Vlasnici i korisnici ugostiteljskih i drugih objekata dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima. Vlasnici i korisnici objekata dužni su na tim objektima, na zahtjev Uprave, dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana.

(9) Pravne osobe dužne su organizirati zaštitu i spašavanje od prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa i provoditi pripreme, poduzimati mjere pripravnosti i aktivnosti u katastrofama i otklanjanju posljedica te izvršavati druge obveze propisane zakonskom regulativom i općim aktima.

9.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 89.

(1) Planom šireg područja nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne zaštite unutar područja obuhvata Plana.

(2) Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti prema posebnim propisima.

(3) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(4) Sklanjanje i zbrinjavanje se može organizirati na površini sportsko-rekreacijske namjene (R1) prikazanoj na kartografskom prikazu br. 3.B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera zaštite te u svim pogodnim zaklonima i podrumima postojećih ili planiranih građevina.

(5) Evakuacija ljudi i dobara se planira putem glavne mjesne ulice GMU 1.

9.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 90.

(1) Interni promet unutar prostornih cjelina projektirati tako da rušenje zgrada ne zatvori promet, odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih dobara.

(2) Za evakuaciju je planirano korištenje postojećih glavnih mjesnih ulica i planiranih internih prometnica unutar prostornih cjelina sportsko-rekreacijske i kupališno- rekreacijske namjene.

(3) Radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima, prometnice se moraju projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu.

Članak 91.

(1) Zone namijenjene privremenom deponiranju materijala od urušavanja smještaju se na javnoj parkirališnoj površini označenoj u kartografskom prikazu br. 3.B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područje primjene posebnih mjera zaštite te parkirališnim površinama unutar prostornih cjelina sportsko-rekreacijske namjene.

(2) Za raščišćavanje terena u slučaju elementarne nepogode privremeni deponiji utvrđuju se posebnom odlukom Grada.

9.6.3. Zaštita od požara

Članak 92.

(1) Zaštitu od požara na području obuhvata Plana potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara, provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona, pravilima struke iz područja zaštite od požara te procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara za Grad Krk.

(2) U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine određenog stupnja vatrootpornosti, graditi požarne zidove, osigurati potreban broj nadzemnih hidranata i po potrebi izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i sl.

(3) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih

građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

(4) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili cjeline obuhvata Plana.

(5) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(6) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima na sukladno posebnim propisima.

(7) Kod projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih prometnica obavezno se pridržavati važećih posebnih propisa.

(8) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.

9.6.4. Zaštita od potresa

Članak 93.

(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom na zabilježene intenzitete potresa na području Grada

Krka svrstano u VII. stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK-64.

(2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje građevina provodi se u skladu s posebnim propisima o građenju i s postojećim tehničkim propisima za seizmičku zonu.

(3) Kod rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje akata kojima se dozvoljava rekonstrukcija treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.

(4) Na području obuhvata Plana od potresom ugrožene kritične infrastrukture nalazi se postojeća trafostanica čijim bi rušenjem moglo doći do prekida dobave električnom energijom.

9.6.5. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu

Članak 94.

Na području Grada Krka nije dozvoljen prijevoz opasnih tvari osim u slučajevima opskrbe. Na Planom obuhvaćenom području nalazi se cesta oznake GMU 1 koja je na kartografskom prikazu br. 3. B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područje primjene posebnih mjera zaštite označena kao moguće mjesto tehničko-tehnološke nesreće izazvane u prometu.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 95.

(1) Provedba Plana vrši se neposredno primjenom Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).

(2) Prioriteti izrade komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji donosi Gradsko vijeće Grada Krka za svaku narednu godinu.

10.1.OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 96.

Planom nije utvrđena obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja (detaljnog plana uređenja).

10.2.REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
NAMJENI

Članak 97.

(1) Postojeće građevine koje se nalaze u zonama koje su ovim Planom predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, rekonstruirati i održavati u okviru postojećih vanjskih gabarita.

(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina moguće je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 98.

(1) Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka te ovjerenih pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisanih od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.

(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Krka te u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Krka, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Članak 99.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko- goranske županije«.

KLASA: 350-02/14-02/4

UR. BROJ: 2142/01-01-15-78

Krk, 28. travnja 2015.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Josip Staničić, v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr