SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 5. Četvrtak, 26. veljače 2015.
OPĆINA OMIŠALJ

2.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), a u vezi sa člankom 188. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), članka 259. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 52/07, 14/10, 37/11-ispr., 15/12- proč.tekst, 19/13 i 43/14-proč.tekst) i članka 38. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/13), Općinsko vijeće Općine Omišalj na sjednici 26. veljače 2015. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju UPU 9 Sportsko područje Omišalj

I.OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan UPU 9 za dio građevinskog sportskog područja izvan naselja Omišalj (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od »Plan 21« d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 6/12, na topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1: 1 000. Za izradu Plana koristit će se Posebna geodetska podloga.

Obuhvat Plana iznosi oko 9 ha te je utvrđen u grafičkom dijelu Plana.

Obuhvat Plana određen je Odlukom o izradi UPU 9 Sportskog područja Omišalj (Službene novine PGŽ broj 04/08, 40/09 i 42/10).

Obuhvat Plana određen je grafičkim dijelom Prostornog Plana Općine Omišalj, kartografski prikaz br. 3a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Plan procedura - Područja posebnih ograničenja u korištenju, u mj. 1:25000. Površina obuhvata Plana je oko 9,0 ha.

Kroz rješenje područja UPU-a potrebno je diferencirati tri osnovne vrste površina:

1) Prometne površine koje obuhvaćaju: glavnu pristupnu prometnicu koja prolazi po jugoistočnoj granici obuhvata UPU-a i povezuje područje obuhvata sa naseljem Omišalj, te sporedne prometnice i pješačke staze unutar UPU-a koje povezuju unutrašnje područje UPU-a s glavnom prometnicom.

2) Površine namijenjene sportsko-rekreacijskoj izgradnji - definirati oblik, veličinu i izgrađenost pojedinačnih parcela prema uvjetima PPU-a.

3) Zelene površine kao grupirane i prateće površine.

Ovisno o posebnostima prostora potrebno je definirati smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora. Potrebno je pridržavati se cjelovitog tekstualnog dijela PPUO Omišalj te Odredbi za provođenje Plana.

Područje UPU-a 9 potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom - vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta, plinska te telekomunikacijska mreža.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa sljedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Omišalj, stručna podloga, popis sektorskih dokumenata i propisa, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona, izvješće s javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

Uvez I: TEKSTUALNI DIO-Odredbe za provođenje

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti za sport i rekreaciju

2.1.Uvjeti smještaja i gradnje građevina unutar zone sportske namjene (R1-1)

2.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar zone R1-2

2.3. Uvjeti smještaja i gradnje unutar zone R1-3

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2. Mjere zaštite kulturno povijesnih cjelina

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2.Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1.Korištenje i namjena površina Mj. 1:1000

2.Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža

2.a. Promet Mj. 1:1000

2.b. Telekomunikacije i energetski sustav Mj. 1:1000

2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:1000

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:1000

4.Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:1000

4.b. Način gradnje Mj. 1:1000

UVEZ II.

1.POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti sportskog područja Omišalj (R11) u prostoru općine Omišalj

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4.Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja sportskog područja Omišalj (R11)

2.2.1.Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2.Unapređenje uređenja sportskog područja Omišalj (R11) i komunalne infrastrukture

3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Plinoopskrba

3.5.4. Vodnogospodarski sustav

3.5.5. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.6.3.Način planiranja prostora unutar Zaštićenog obalnog područja (ZOP-a)

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 2.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Namjena površina utvrđuje se za potrebe sportsko- rekreacijske namjene (dijelom i sa pratećim ugostiteljskim sadržajima), uređenje javnih zelenih površina te izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.

Članak 3.

Namjena površina na području obuhvata UPU 9 Sportskog područja Omišalj određuje se kako slijedi:

-sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1)

-zaštitne zelene površine(Z)

-zaštitno zelenilo (Z)

-javne zelene površine (Z1)

-javni park (Z1)

-površine infrastrukturnih sustava

-površine prometnica (GU, SU, KP)

-površine parkirališta (P)

-trafostanica (TS)

-bazna radijska stanica (BS)

Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1-KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Članak 4.

Područje sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1) namjenjuje se gradnji otvorenih i zatvorenih sportskih građevina s gledalištem ili bez njega, te drugih prostora i sadržaja u funkciji osnovne namjene.

Unutar zone R1-1 moguće je graditi sljedeće građevine: sportska dvorana i kompleks zatvorenih bazena. Uz sportske objekte dozvoljena je i gradnja otvorenih sportskih igrališta. Moguće je smjestiti program sportske dvorane i bazena u sklopu jedinstvene građevine, sa zajedničkim ulazom ili ih odvojiti u dvije zasebne cjeline.

Ukupni kapacitet zone iznosi do 800 korisnika.

Zona R1-2 namjenjuje se gradnji nenatkrivenih rekreacijskih igrališta u različitom spektru s gledalištem ili bez njega, s pratećim prostorima i sadržajima (npr. svlačionice i sl.), te objektom s pogonom za održavanje kompleksa.

Ukupni kapacitet zone iznosi do 2000 korisnika.

Zona R1-3 namjenjuje se gradnji građevina u funkciji sportsko-rekreacijskog programa zone (npr. ugostiteljski i dodatni klupski prostori).

Članak 5.

Područja definirana kao javne zelene površine-parkovi (Z1) uređuju se kao mjesta za odmor, druženje i opuštanje građana. Treba preferirati zelenilo bez gradnje, izuzev spomen-obilježja, urbane plastike ili kapelica u opsegu manjem od 1% ukupne površine zelenila. Unutar ovih površina moguć je postav dječjih igrališta.

Članak 6.

Područja definirana kao zaštitne zelene površine (Z) uređuju se između predviđene osnovne namjene prostora i prometnih površina, predstavljajući vizualnu barijeru prema cestovnim površinama.

Članak 7.

Unutar površina infrastrukturnih sustava (IS) moguće je planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji prometne i komunalne infrastrukture sportskog područja Omišalj.

Članak 8.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ZA SPORT I REKREACIJU

2.1. Uvjeti smještaja i gradnje građevina unutar zone sportske namjene (R1-1)

Uvjeti gradnje sportskih građevina unutar zone sportske namjene R1-1 utvrđuju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 5 000 m2:

2.Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine

Unutar ove namjene moguće je graditi višefunkcionalnu sportsku dvoranu, zatvoreni bazen te sve potrebne prateće sadržaje uključivo ugostiteljsko-turističke programe. Moguće je planirati i igrališta za različite sportove na otvorenom.

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig)
iznosi 0,04:

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis)
iznosi 0,18:

-Najveća dozvoljena katnost građevine iznosi dvije nadzemne etaže (Po+P+1)

-najveća dozvoljena visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi 12,5 m

3.Smještaj građevine na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine sportske namjene do ruba građevinske čestice iznosi: 10,0 m ili h/2

-najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m

4.Uređenje građevne čestice

-najmanje 60% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.

-do građevne čestice osiguran je pristup javnom prometnicom definiranom kao kolno-pješačka ulica (KP)

-unutar građevne čestice potrebno je osigurati manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe te komunalnih službi;

Osobitu pažnju obratiti hortikulturnom uređenju prostora u svrhu čega je obvezno izraditi posebni elaborat od ovlaštenog krajobraznog arhitekta.

Osim parkirališne površine (P), smještene na južnom dijelu obuhvata Plana, u kojoj se planira 250 parkirnih mjesta za osobne automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse, a koja zadovoljava potrebe cijele sportske zone, moguće je u sklopu uređenja građevne čestice njen dio (sukladno arhitektonskom projektu) planirati kao parkirališnu površinu.

5.Uvjeti oblikovanja građevina

Arhitektonsko oblikovanje sportskih građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.

Arhitektonska rješenja u dijelu planirane sportske infrastrukture trebaju se tipološki i morfološki uklopiti u okolno naselje sljedom zatečenih lokalnih uvjeta. Osobitu pozornost obratiti zaštiti vanjskih i unutarnjih vizura.

6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za sportske građevine.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine i drugu komunalnu infrastrukturu, definirani su člankom 15. ovih Odredbi i kartografskim prikazom 4b - NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE.

7.Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Članak 9.

2.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar zone R1-2

Rekreacijske površine uključuju otvorena sportsko- rekreacijska igrališta različitih sportova, kao i natkrivenu tribinu. Otvorena igrališta nije predviđeno natkrivati. Dozvoljena je gradnja manje ugostiteljske građevine, pratećih prostora i sadržaja (npr. svlačionica i sl.) te objekta s pogonom za održavanje kompleksa.

Uvjeti gradnje rekreacijskih građevina na području namjene oznake R1-2 utvrđuju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 5 000 m2:

2.Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine

Unutar ove namjene moguće je planirati, graditi i uređivati različite sportsko-rekreacijske sadržaje na otvorenom i prateće servisne programe poput svlačionica i manjih ugostiteljskih sadržaja.

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig)
iznosi 0,04:

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (Kis)
iznosi 0,18:

-Najveća dozvoljena katnost građevine iznosi jedna nadzemna etaža (P)

-najveća dozvoljena visina građevine iznosi 7,5 m

-na 5 000 m2 uređene sportsko-rekreacijske površine moguće je planirati najviše do 100 m2 pratećih programa koji uključuju svlačionice i manje interne ugostiteljske prostore za korisnike

3.Smještaj građevine na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine rekreacijske namjene do ruba građevinske čestice iznosi: 10,0 m

4.Uređenje građevne čestice

-60% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti.

-do građevne čestice osiguran je pristup javnom prometnicom definiranom kao sabirna ulica (SU-2)

-unutar građevne čestice potrebno je osigurati manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe te komunalnih službi;

Osobitu pažnju obratiti hortikulturnom uređenju prostora u svrhu čega je obvezno izraditi posebni elaborat od ovlaštenog krajobraznog arhitekta.

Osim parkirališne površine (P), smještene na južnom dijelu obuhvata Plana, u kojoj se planira 250 parkirnih mjesta za osobne automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse, a koja zadovoljava potrebe cijele sportske zone, moguće je u sklopu uređenja građevne čestice njen dio (sukladno arhitektonskom projektu) planirati kao parkirališnu površinu.

5.Uvjeti oblikovanja građevina

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.

Arhitektonska rješenja u dijelu planirane sportske infrastrukture trebaju se tipološki i morfološki uklopiti u okolno naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta. Osobitu pozornost obratiti zaštiti vanjskih i unutarnjih vizura.

6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za sportske građevine.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine i drugu komunalnu infrastrukturu, definirani su člankom 15. ovih Odredbi i kartografskim prikazom 4b - NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE.

7.Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Članak 10.

2.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar zone R1-3

Uvjeti gradnje rekreacijskih građevina na područjima namjene oznake R1-3 utvrđuju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 3 000 m2:

2.Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine

Unutar ove namjene moguće je planirati, graditi i uređivati različite prateće i servisne građevine u funkciji sportsko-rekreacijskog programa zone (npr. ugostiteljski i dodatni klupski prostori), društvene sadržaje i sl.

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig)
iznosi 0,04:

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (Kis)
iznosi 0,18:

-Najveća dozvoljena katnost građevine iznosi jedna nadzemna etaža (P)

-najveća dozvoljena visina građevine iznosi 7,5 m

3.Smještaj građevine na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine rekreacijske namjene do ruba građevinske čestice iznosi: 10,0 m

4.Uređenje građevne čestice

-60% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti.

-do građevne čestice osiguran je pristup javnom prometnicom definiranom kao sabirna ulica (SU-2)

-unutar građevne čestice potrebno je osigurati manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe te komunalnih službi;

Osobitu pažnju obratiti hortikulturnom uređenju prostora u svrhu čega je obvezno izraditi posebni elaborat od ovlaštenog krajobraznog arhitekta.

Osim parkirališne površine (P), smještene na južnom dijelu obuhvata Plana, u kojoj se planira 250 parkirnih mjesta za osobne automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse, a koja zadovoljava potrebe cijele sportske zone, moguće je u sklopu uređenja građevne čestice njen dio (sukladno arhitektonskom projektu) planirati kao parkirališnu površinu.

5.Uvjeti oblikovanja građevina

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.

Arhitektonska rješenja u dijelu planirane sportske infrastrukture trebaju se tipološki i morfološki uklopiti u okolno naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta. Osobitu pozornost obratiti zaštiti vanjskih i unutarnjih vizura.

6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za sportske građevine.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine i drugu komunalnu infrastrukturu, definirani su člankom 15. ovih Odredbi i kartografskim prikazom 4b - NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE.

7.Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Članak 11.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Unutar obuhvata ovog Plana nema građevina društvenih djelatnosti.

Članak 12.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Unutar obuhvata ovog Plana nije predviđena gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 13.

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Dostupnost područja obuhvata Plana osigurava se preko postojeće županijske ceste koja dobiva karatker glavne ulice (GU), a za ostale planirane ulice predlaže se kategorija sabirne ulice odnosno kolno-pješačke ulice.

U cilju postizanja funkcionalne hijerarhije prometnica temeljem planirane mreže prometnica provedena je nova planska kategorizacija prometnica na razini ovog prometnog rješenja.

Članak 14.

Kategorizacija prometnica

Na području obuhvata su prepoznate tri kategorije prometnica: glavne, sabirne i kolno-pješačke ulice.

-Glavna ulica (GU)

Prometnica GU je postojeća županijska prometnica koja povezuje Omišalj sa postojećom Državnom cestom (D103 - čvor Križišće - novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska). Prolazi uz jugoistočnu granicu područja obuhvata Plana. Na nju se jednim križanjem priključuje sabirna prometnica SU-2.

Ukupna širina profila glavne ulice je 8,50m ( ukupna širina kolnika iznosi 5,50m, širina dvostranog pločnika je 1,5m)

-Sabirne ulice (SU)

Prometnice SU-1 i SU-2 su sabirne ulice (SU) koje predstavljaju osnovnu prometnu komunikaciju kroz područje UPU 9. Prometnica SU-1 prolazi poprečno kroz sjeverni dio područja obuhvata dok se prometnica SU-2 spaja jednim križanjem na Glavnu ulicu GU, te drugim križanjem na sabirnu ulicu SU-1.

Ukupna širina profila sabirne ulice je 7,00 m (ukupna širina kolnika iznosi 5,50m, širina jednostranog pločnika je 1,5m )

-Kolno-pješačka ulica (KP)

Kolno-pješačka ulica povezuje sabirnu ulicu SU-1 sa zonom sportske namjene (R1-1).

Kolno-pješačka ulica mora biti široka minimalno 3,00 m prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03), a ovim se Planom planira u širini od 7 m.

Članak 15.

Priključci na prometnu infrastrukturu:

-građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na planirane glavne mjesne i sabirne ulice,

-pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa, a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

-svaka građevinska čestica ima osiguran priključak na javnu prometnu površinu, neposredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

-zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

-priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima

Članak 16.

Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja prometnih građevina i površina, odnosno, smjernice za projektiranje:

Glavna i sabirne ulice:

-najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 2,75 m za SU, a za ulice s javnim prometom ili visokim udjelom prometa teretnih vozila (GU) 2,75 m,

-Glavne ulice moraju imati obostran nogostup od 1,5m

-Sabirne ulice u pravilu moraju imati minimalno jednostrani nogostup širine 1,5m

Kolno-pješačka ulica:

-kolno-pješačka ulica se formira unutar obuhvata ovog Plana isključivo za prilaz građevnoj čestici Planske oznake R1-1 i njezina dužina može iznositi najviše 50,0 m,

-odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za projektiranje:

-površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,

-nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,

-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

Parkirališne površine:

Potreban broj parkirališnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, određuje se za sljedeće namjene Planom višega reda:

- trgovački /uslužni/ ugostiteljski prostori

1 parkirno mjesto / 50 m2 radne površine

1 parkirno mjesto / 20 m2 brutto

1 parkirno mjesto / 5 sjedala

- športske građevine i površine

1 parkirno mjesto / 10 gledatelja

Članak 17.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Ovim Planom predviđeno je jedno javno parkiralište (P). Parkiralište zadovoljava parkirališne potrebe zona R1-1, R1-2 i R1-3.

Parkiralište je kapaciteta cca 250 parkirnih mjesta za osobne automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse.

Odvodnja oborinskih voda rješava se sukladno s člankom 23. ovih Odredbi.

Članak 18.

Na javnim parkiralištima osigurava se najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile osoba s teškoćama u kretanju. Takva parkirališna mjesta moraju biti minimalnih dimenzija 3,75 x 5,00 m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještaju se na parkirališnim mjestima najbližima pješačkoj površini sukladno Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Unutar zone javnog parkirališta P (prema grafičkom prikazu br.3-Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina) osigurava se rubno, odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika komunalnog otpada (EKO 'otoci'), sukladno uvjetima opisanim u članku 30. ovoga Plana.

Parkirališne površine u najvećem dijelu izvesti iz zatravljenih blokova.

Članak 19.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina.

Članak 20.

5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Predloženo rješenje infrastrukture javnih telekomunikacija prikazano je na kartografskom prikazu 2b PRO

METNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV i predviđa izgradnju tk kabelskih kanalizacija i podzemnih tk priključaka svakog objekta na promatranom području.

Ovdje prikazanim rješenjem zauzimaju se trase u prostoru, a tk kabeli provlače se kroz položene cijevi čime se ne narušuje niti ne nagrđuje prostor.

Članak 21.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Opskrba pitkom vodom

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA I ODVODNJA.

Priključenje planiranih dionica novih cjevovoda izvršiti će se na postojeći cjevovod u županijskoj prometnici, a koji se nalazi izvan obuhvata ovog plana.

Nova planirana dionica graditi će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana posebnim propisima.

Ukupan planirani broj korisnika na području je cca. 2800. Norma potrošnje po stanovniku može se usvojiti sa cca. 150 l/osoba/dan, dok norma potrošnje za korisnike poslovnog prostora iznosi cca. 80 l/osoba/dan.

Prilikom dimenzioniranja vodovodne mreže, mjerodavan podatak za najveću potrošnju biti će potrebna protupožarna količina vode u vrijednosti od 10 l/s (2 x 5,00 l/s).

Eventualno veća protupožarna količina vode može biti rezultatom procjene protupožarnih količina na osnovu elaborata procjene ugroženosti od požara, a što može biti slučaj kod objekata specifične namjene. Ovakve potrebe se mogu rješavati i lokalno odnosno na pojedinačnim objektima ugradnjom kompenzacijskih bazena unutar samih objekata.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućeg materijala profila DN 100 mm i DN 125 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 110 do 150 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm i zatrpavaju do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.

Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuvaju nesmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Članak 22.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Planirana nova mreža kanalizacije polagat će se u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA I ODVODNJA.

Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko pravnim uvjetima, potrebama etapne gradnje, te ostalim čimbenicima.

Cjelokupni sustav odvodnje oborinskih voda planiran je kao gravitacijski, odnosno svi objekti se priključuju bez prepumpavanja sanitarnih voda.

Sustav je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju se oborinske vode.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 200 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm i zatrpavaju do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa, ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 do 50 metara.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.

Kod polaganja cjevovoda kanalizacije paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom vodoopskrbe, cjevovodi kanalizacije vode ispod cijevi vodoopskrbe.

Članak 23.

Za sustav oborinske kanalizacije predviđena je izgradnja cijelog novog sustava jer na predmetnoj lokaciji ne postoji organizirano prikupljanje oborinskih voda, jer su dosadašnje prometnice imale kategoriju makadama.

Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz korištenje odgovarajućeg povratnog perioda, a u ovisnosti o površini sa koje se odvodi voda.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina/bunara.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina odvode se putem novoplaniranog sustava unutar UPU-a u upojne bunare (upojne građevine), a koji se nalaze u obuhvatu plana. Prije upuštanja u bunar voda prolazi kroz separator masti i ulja.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućg materijala promjera 300 mm.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Oborinske vode s parkirališnih površina potrebno je pročistiti na separatoru, prije upuštanja u recepijent.

Članak 24.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Napajanje područja obuhvaćenog ovim planom osigurat će se na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 110/20 kV Krk, koja je smještena izvan granica plana. Trafostanica 110/20 kV Krk svojim kapacitetom osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koja napaja, a time i za predmetno područje ovog plana.

Realizacijom ovog UPU-a procjenjuje se da će maksimalno neistovremeno vršno opterećenje iznositi cca 300 kW odnosno, a istovremeno vršno opterećenje zone plana procjenjuje se na 200 kW.

Napajanje električnom energijom kupaca, koji će se pojaviti unutar zone plana, osigurat će se iz buduće trafostanice 20/0,4 kV, kapacitet do 400 (1000) kVA. U grafičkom dijelu plana označena je načelna lokacija nove trafosatnice, a mikro lokacija planirane trafostanice 20/0,4 uvjetovana je stvarnim potrebama budućih kupaca. Ovisno o faznosti izgradnje i stvarnim potrebama, koje će biti iskazane kroz projekte za izgradnju pojedinih građevina, moguće je napajanje električnom energijom osigurati iz postojećih trafostanica 20/0,4 kV i time odgoditi potrebu izgradnje nove trafostanice.

Nova trafostanica će se izgraditi kao samostojeća ili ugradbena u sklopu druge građevine s osiguranim direktnim ili posrednim pristupom na javnu površinu.

Ako se trafostanica 20/0,4 kV radi kao samostojeća u vlasništvu lokalne distribucije, potrebno je za nju osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

Planirana trafostanica 20/0,4 kV će se interpolirati u srednjenaponsku mrežu s 20 kV podzemnim kabelom. Prilikom izrade projektne dokumentacije moguća su eventualna odstupanja trase priključnog kabela od predviđene trase u grafičkom dijelu, a što će kroz projekte biti obrazloženo. Točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacije trafostanice.

Niskonaponska mreža unutar zone plana izvoditi će se podzemnim kabelima.

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Članak 25.

5.4. Uvjeti gradnje plinske mreže

Područje obuhvata ovog Plana opskrbljivati će se prirodnim plinom priključenjem na magistralni plinovod koji prolazi državnom cestom D 102, sjeveroistočno od granice obuhvata Plana.

Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže pridržavati će se važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu (Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise (DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i propise (API i ANSI).

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 26.

UVJETI UREĐENJA JAVNIH PARKOVA (Z1)

Područje javne zelene površine - javni park (Z1) uređuju se kao mjesto za rekreaciju, odmor, druženje i opuštanje građana.

U novoplaniranim zelenim površinama, gdje je to moguće, zadržati izvornu geomorfološku strukturu i postojeću vegetaciju kao motiv projektiranja i uređenja javnog prostora.

Selekcija biljnih vrsta mora biti usklađena s autohtonim vrstama i egzotama koje uspjevaju u ovom podneblju.

Unutar područja označenog javnim zelenim površinama nije moguće planirati gradnju građevina.

Unutar zelenih površina nije dozvoljena izgradnja sanitarnih i komunalnih objekata, ali je moguće planirati postavu manjeg spomenika, kapelice ili spomen-obilježja.

Javne zelene površine ne smiju biti zatvorene i nepristupačne građanima.

U sklopu zelenih površina potrebno je onemogućiti svako kretanje motornih vozila, uz izuzetak servisnih i interventnih vozila.

Glavne šetnice potrebno je osvijetliti javnom rasvjetom.

Unutar zelenih površina nije moguće ni trajno, ni privremeno locirati sadržaje i programe koji bukom, zauzećem prostora i načinom funkcioniranja ometaju osnovnu funkciju parka.

Unutar zelenila moguće je planirati sadržaje i programe na otvorenom kojima je područje djelovanja priroda, zdrav život, životinje i zaštita okoliša, te koji svojom svrhom podupiru sportsko-rekreacijsku namjenu područja.

U sklopu zelenih površina ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi (tzv. alergenti).

Članak 27.

UVJETI UREĐENJA ZAŠTITNIH ZELENIH POVŠINA (Z)

Zone zaštitnih zelene površine (Z) predstavljaju dijelove kojima se odvajaju funkcije različitih namjena, uglavnom između infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja.

Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava od prirodnih materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene za sportko-rekreacijsku zonu, a koje neće narušiti prirodni kontekst.

Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih površina i putova, staza, biciklističkih staza, javne rasvjete, paviljona, kapelica i rekreativnih sadržaja, uz suglasnost nadležnih tijela u čijoj je nadležnosti zaštita ovih površina (ceste, vode, sanitarna zaštita i sl.), ali na način da njihova ukupna površina (pojedinačno) ne prelazi 1% površine jedne zone zaštitnog zelenila.

Gradnja na površinama zaštitnog zelenila ne dozvoljava se na klizištima, strminama, vodocrpilištima i uz vodotoke, osim građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i sl.

Članak 28.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih cjelina.

Članak 29.

7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina

Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 30.

Komunalni otpad će se prikupljati unutar obuhvata Plana i zbrinjavati na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko-goranske županije.

Postupanje otpadom regulirano je Planom gospodarenja otpadom sukladno kojem se otpad prikuplja i odlaže u posebne posude (eko-otoci) te odvozi na sabirna dvorišta.

PPU-om Općine Omišalj na području općine utvrđene su lokacije sabirnog dvorišta, dok je predviđeno da se lokacije reciklažnih dvorišta odrede planovima užih područja.

Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Unutar zone javnog parkirališta P (prema grafičkom prikazu br. 3 - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA) osigurava se rubno, odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika komunalnog otpada (EKO 'otoci'). Prostor Eko-'otoka' (za cijelo područje obuhvata UPU 9) locira se neposredno uz javnu prometnicu na minimalnoj parceli veličine 30 m2, a isti je potrebno s unutarnje strane ograditi zaštitnim zidom visine do 1,20 m. Prostor EKO-otoka treba primjereno zaštiti, oblikovati i uklopiti u okoliš. Funkcija 'EKO-otoka' ne smije ometati kolni i pješački promet te ne smije narušiti standard korisnika sportske zone.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 31.

9.1. MJERE ZAŠTITE

Zaštita tla

Obuhvat Plana ne nalazi se u području koje je prema PPU Općine Omišalj definirano kao tlo sa posebnim režimom zaštite.

Za potrebe urbanističkog plana uređenja potrebno je provesti geotehničko mikrozoniranje u mjerilu topografske podloge 1:5.000, neovisno o kategoriji tla.

Članak 32.

Zaštita zraka

Područje Općine Omišalj pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati postojeću kvalitetu zraka na način da onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odgovarajućim zakonskim aktima.

U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.

Na području obuhvata UPU 9 nailazimo prije svega na zagađenje zraka vezano uz ispušne plinove sa prometnica.

Članak 33.

Zaštita voda

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području općine određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (SN PGŽ 17/07).

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite i nema registriranih vodotoka na tom području.

Odvodnju otpadnih voda treba odrediti prema važećoj Odluci o priključenju na sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda i opskrbe pitkom vodom (SN PGŽ 6/ 02, 15/02).

Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

-zabrana pranja automobila, drugih vozila i strojeva kao i odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

-korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14).

Članak 34.

Zaštita od buke

Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:

-u zonama odmora i rekreacije, 50 dBA za dan i 40 dBA za noć

-u zonama duž autoputova i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć

Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području su sljedeći:

-promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz otpada

-promet osobnih automobila, autobusa prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskom cestom

Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određenih sadržaja.

Članak 35.

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Pri definiranju svih mjera zaštite potrebno je postupiti sukladno Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Omišalj te prema Planu zaštite i spašavanja Općine Omišalj.

Članak 36.

Sklanjanje ljudi

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja u određenim zonama, odnosno u postojećim skloništima osnovne i dopunske zaštite.

Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je sklonište smješteno, a utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Mjere sklanjanja mogu se provoditi i izradom zaklona rovovskog tipa u trenutku neposredne opasnosti po ljude ili na način da se izmještaju ljudi iz ugroženih područja. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta potrebno je projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

Unutar obuhvata Plana nema postojećih skloništa osnovne zaštite, niti je obvezna njihova izgradnja. Prema Procjeni ugroženosti, na području Općine Omišalj sklonište osnovne zaštite postoji u naselju Kijac u Njivicama te u krugu DINA Petrokemije d.d.Omišalj.

Sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06 i 110/11) za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi, kao što su sportski objekti na području obuhvata ovog Plana, obvezan je sustav uzbunjivanja. Lokacija sirene prikazana je na kartografskom prikazu 3-UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Članak 37.

Zaštita od rušenja

Posebne mjere zaštite od rušenja temelje se na zahtjevima iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora te iz propisanih mjera zaštite od rušenja u Prostornom planu Primorsko-goranske županije i Prostornom planu uređenja Općine Omišalj.

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i dr. primjenjuje se Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

Članak 38.

Zaštita od potresa

Općina Omišalj se prema seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina nalazi u zoni ugroze VIIIÊ MCS od potresa.

Prema PPUO Omišalj obuvat ovog Plana definiran je kao pogodno mjesto za prikupljanje evakuiranih ljudi te ujedno i kao sabirna površina za odlaganje materijala od urušavanja.

Zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko-građevinskih mjera.

Protupotresno projektiranje i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07, 38/09, 55/11 i 50/12) i postojećim tehničkim propisima.

Projektiranje i građenje građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres.

U građevinama športsko-rekreacijske namjene koje koristi veći broj različitih korisnika potrebno je osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 i prenošenje važnih obavjesti ŽC 112 o vrsti, opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Ovim UPU-om utvrđuje se građevina sportsko-rekreacijske namjene (R1) kao značajni gospodarski objekt, u kojem boravi veliki broj ljudi koji bi uslijed potresa mogli biti ugroženi.

Ovim Planom definirana su područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju ljudi (zelenilo, slobodne površine i slično), a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije. Također, na kartografskom prikazu 3-UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA definirana je zona za privremeno deponiranje materijala nastalog kao posljedica rušenja.

Članak 39.

Zaštita od požara

Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Omišalj, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

-TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

-DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže obvezno je planiranje hidranstkog razvoda i postave nadzemnih hidranata sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06).

Sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 835/94, 55/94 i 142/03).

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Unutar područja obuhvata Plana nema registriranih vodotoka niti opasnosti od poplava.

Poplavljivanja manjih razmjera moguća su samo zbog oborinskog nevremena u rijetkim slučajevima.

Zaštite od tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu

Unutar obuhvata ovog Plana nije predviđena gradnja gospodarskih objekata.

Privredni subjekti DINA-Petrokemija d.d., Janaf d.d. u Općini Omišalj po količinama opasnih tvari u svojim skladištima pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II direktiva. Prisutne količine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim (worst case) slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i okoliša, pa tako i područja obuhvata Plana, iako su navedeni subjekti smješteni izvan obuhvata Plana. Ostali gospodarski subjekti koji koriste opasne tvari su Benzinska postaja u Omišlju.

Prema Planu zaštite i spašavanja za Općinu Omišalj cijeli obuhvat Plana nalazi se u zoni ugroze uslijed tehničko-tehnološke nesreće u DINA - Petrokemiji. Ukoliko dođe do istjecanja etilen diklorida (EDC) iz tanka koji sadrži 11000 t EDC stvorit će se oblak otrovnog plina koji će zahvatiti i područje obuhvata Plana. Zona ugroze prikazana je na kartografskom prikazu br. 3-UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

U slučaju drugih ugroza prikazanih u Planu zaštite i spašavanja općine Omišalj područje obuhvata Plana nije ugroženo.

Promet opasnim tvarima u i oko Općine Omišalj je u stalnom porastu, a što je uzrokovano pojačanim gospodarskim razvojem u samoj Općini. Postoji vjerojatnost da će se nesreća u transportu benzina dogoditi jednom u 10.000 dostava/transporta benzina, odnosno jednom u 2 godine pod uvjetom od 5.000 godišnjih dostava benzina. Opasne tvari najviše se prevoze prometnicom Državnom cestom D 102, uz koju prolazi trasa naftovoda. Županijska cesta Ž 5083 prolazi jugoistočnim dijelom obuhvata Plana i spaja Omišalj sa državnom cestom D102 prepoznata je kao kritična infrastruktura u području obuhvata Plana.

Zaštita od klizišta i mjesta velikih erozija tla

Unutar obuhvata Plana nisu zabilježena područja zahvaćena klizištima i velikim erozijama tla.

Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (kritična infrastruktura)

U području obuhvata Plana nema magistralnih vodova niti objekata krupne infrastrukture uslijed čijeg prestanka funkcioniranja bi došlo do značajnih posljedica.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 40.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Unutar ovog Plana nije predviđena izrada planova užeg područje već se isti provodi neposredno.

Članak 41.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Unutar obuhvata ovog Plana nema postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.

Izvornici Plana čuvaju se u Upravnom odjelu Općine Omišalj, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja.

Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk, na adresi Trg bana J. Jelačića, 51500 Krk.

Članak 43.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja UPU 9 Sportskog područja Omišalj ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 44.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije.«

KLASA: 021-05/15-01/1

URBROJ: 2142-06-15-01-3

Omišalj, 26. veljače 2015.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik
Krešimir Kraljić, v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr