SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 18. Petak, 20. lipnja 2014.
GRAD NOVI VINODOLSKI

29.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), članka 21. Statuta Grada Novog Vinodolskog (»Službene novine PGŽ« broj 12/13) i Odluke o izradi II. Izmjena Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (»Službene novine PGŽ« broj 40/13), po pribavljenoj suglasnosti župana Primorsko-goranske županije, KLASA: 350-03/14-01/23, URBROJ: 2170/1-03-01/1-14-2, od 8. 5. 2014. godine Gradsko vijeće Grada Novog Vinodolskog na 10. sjednici održanoj 16. lipnja 2014. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju II. Izmjena Odluke o donošenju
Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donose se II. Izmjene Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski.

Članak 2.

II. Izmjene Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski predstavlja elaborat koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:

I. TEKSTUALNI DIO

Odredbe za provođenje

II. GRAFIČKI DIO - Kartografski prikazi u mjerilu 1:2000

1.Korištenje i namjena površina - razvoj i uređenje

2.1.Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - prometna mreža

2.2.Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - telekomunikacijska mreža

2.3.Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - vodoopskrba

2.4.Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - odvodnja otpadnih voda

2.5.Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - energetski sustav

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja

4.Uvjeti i način gradnje

III. OBVEZNI PRILOZI

1.Obrazloženje plana

2.Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

3.Suglasnosti i mišljenja

4.Izvješće o javnoj raspravi

5.Evidencija postupka izrade i donošenja plana

6.Sažetak za javnost

7.Stručni izrađivač

II. Izmjene Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski izradila je tvrtka Urbanistica, d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za urbanizam i razvoj Grada Novog Vinodolskog.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 23/10, 36/10 - Ispravak i 19/13) mijenja se članak 62 i sada glasi:

Planom se utvrđuju opći uvjeti za novu izgradnju i rekonstrukciju građevina stambene namjene (obiteljskih kuća i stambenih građevina) unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1, M1-2, M2, M2-1, M2-2, M2-3, M2-3A i M3:

1.1. Smještaj građevina stambene namjene na građevnoj čestici:

- Udaljenost slobodnostojeće građevine iznosi najmanje pola visine (h/2) od građevina na susjednim građevnim česticama ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice s otvorima, odnosno ne manje od 3,0 metra bez otvora. Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke;

Građevine koje se grade koje dvojne (poluugrađene) jednom svojom stranom se naslanjaju na susjednu građevinu ili građevnu česticu, a na ostalim stranama moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od građevina na susjednim građevnim česticama ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice s otvorima, odnosno ne manje od 3,0 metra bez otvora.

Iznimno, postojeće građevine unutar površina označenih planskim oznakama M1-1, M1-2, M2, M2-1, M2-2, M2-3 i M2- 3A izgrađene u skladu s građevinskom dozvolom a čije su udaljenosti manje od 4,0 m od granice građevne čestice smiju se rekonstruirati uz uvjet da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Odredbe ove alineje ne odnose se na izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu ostataka građevina i ruševina unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1 i M1-2.

- Balkoni, terase i otvorena stubišta, na česticama građevina stambene namjene, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od susjedne građevne čestice. Ova odredba ne odnosi se na rekonstrukciju postojećih balkona, terasa i otvorenih stubišta;

- Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi:

- 10 metara od glavnih mjesnih ulica,

- 4 metra od sabirnih i ostalih ulica te ostalih javnih površina;

- Iznimno, od prethodne alineje, u slučaju interpolacija novih građevina (u pretežito izgrađenom uličnom potezu) kao i kod rekonstrukcije postojećih građevina unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1, M1-2, M2, M2-1, M2-2, M2-3 i M2-3A, moguće su i manje udaljenosti od regulacijskog pravca (i na regulacijskom pravcu) uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama sukladno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama;

1.2. Uređenje građevne čestice:

- Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

- Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m2 po stanu ili jednoj samostalnoj uporabnoj cjelini.

- Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm, uz obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180.

- Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se hortikulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak.

- Neizgrađeni dio građevne čestice naselja treba biti najmanje 50% uređen visokim i niskim zelenilom. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

- Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena), pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,90 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden metala ili drugog materijala sličnih karakteristika (ne smiju biti žičane niti drvene) ili izveden kao zeleni nasad (živica). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih parcela ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena).

Iznimno, unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1, M1-2 i M2-3 (određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«), visina ograda može biti i viša ali ne više od 2 metra (osim ako nije određeno posebnim propisom) i potpuno puna, u skladu s već formiranim odnosno zatečenim ogradama, odnosno u skladu s mišljenjem i/ili posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

- Na građevnim česticama građevina stambene namjene unutar površina označenih planskom oznakom M3 (određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«) potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

1.3. Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

- Građevina mora imati pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi.

- Iznimno, širina javnog pristupa može biti i manja, ali ne manja od:

- 5,0 m unutar površina označenih planskom oznakom M3,

- 3,0 m unutar površina označenih planskom oznakom M2, M2-2, M2-3 i M2-3A.

Pristup ne može biti duži od 50 metara, odnosno 100 metara s okretištem na kraju;

- 1,5 m (postojeći pješački prolaz ili stubište) unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1, M1-2 i M2-1 (određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«);

- Građevine se mogu graditi unutar površina označenih planskom oznakom M3 samo ukoliko imaju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom.

Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar površina označenih planskim oznakama M2, M2-1 i M2-2 do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za sve građevine stambene namjene - obiteljske kuće i stambene građevine (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine do max. 10 ES. Za stambene građevine s više od 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline, kapaciteta većeg od 10 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

- Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te na građevine elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

1.4. Broj parkirališnih mjesta

- Na građevnim česticama se mora osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, stambenoj odnosno samostalnoj uporabnoj cjelini, a broj mjesta u skladu s namjenama poslovnih prostora sukladno članku 83. ovih Odredbi. Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila mora se predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno mjesto ili u garaži (koja može biti u sklopu građevine ili kao pomoćna građevina). Odredba se primjenjuje u postupku ishođenja lokacijske dozvole za novu gradnju ili prenamjenu stambenog dijela građevine u poslovni.

Iznimno, unutar površina označenih planskom oznakom M2 i M2-2, u slučajevima prenamjene stambenog dijela u poslovni, investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini (cca 200 m) uz javnu prometnu površinu.

- Navedene odredbe iz prethodne alineje ove točke ne odnosi se na novu gradnju i rekonstrukciju (i prenamjene stambenog dijela u poslovni) unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1, M1-2, M2-1, M2-3 i M2-3A.

1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina

- Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i kod zamjenskih građevina te rekonstrukcije postojećih, oblikovanje fasada i krovišta, kao i upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, i dr.).

- Unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1, M1-2, M2-3 i M2-3A s vrijednom autohtonom arhitektu

rom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

- Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

- Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu primorskog podneblja.

- Krovišta građevina moraju biti kosa, minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između 18Ê i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica crvene boje. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu (ovisno o lokalnim uvjetima), biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

- Na površinama označenim planskom oznakom M moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih prozora i krovnih kućica (najviše do 30% krovne plohe). Također je dozvoljeno korištenje-postavljanje »sunčanih« kolektora (njihova postava mora biti u okviru krovne plohe građevine) pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine površine. Na površinama označenim planskim oznakama M1, M1-1 i M1-2 navedeni radovi se izvode temeljem posebnih uvjeta odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

- Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

- Izgradnja ravnih krovova dopuštena je samo na pomoćnim, manjim građevinama gospodarske (obrtničke) namjene te ukoliko se krovna terasa koristi kao parkiralište ili prohodna površina.

- Na području cijelog naselja Novi Vinodolski zabranjuje se upotreba salonita za pokrivanje krovišta građevina.

- Kamene fasade postojećih građevina moguće je obnavljati samo upotrebom kamena kao građevinskog materijala, bez mogućnosti žbukanja istih.

Iznimno, od stavka (1) ovog članaka, za rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ruševina i ostataka ruševina kao i prenamjenu građevina druge namjene (postojećih ruševina i ostataka ruševina) u građevine stambene namjene unutar površine označene planskom oznakom M1, M1-1, i M1-2, primjenjuju se odredbe iz poglavlja 4.2.1. » Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ostataka građevina i ruševina unutar površine označne planskom oznakom (M1, M1-1 i M1-2)«.

Članak 4.

Mijenja se podnaslov oznake 4.2. i sada glasi:

4.2. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ostataka građevina i ruševina unutar površina označenih planskim oznakama M2, M2-1, M2-2, M2-3 i M2-3A

Članak 5.

Mijenja se podnaslov oznake 4.2.1. i sada glasi:

4.2.1. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina, i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ostataka građevina i ruševina unutar površine označene planskom oznakom (M1, M1-1 i M1-2)

Članak 6.

Mijenja se članak 68 i sada glasi:

Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina, i izgradnja zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ostataka građevina i ruševina unutar površine označene planskom oznakom M1, M1-1 i M1-2. Stanje građevina i ruševina kao i bivših građevina utvrđuje se izvatkom iz katastra zemljišta, zemljišno - knjižnim izvadkom i po potrebi arhivskom građom te temeljem stručnog mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

Unutar površine označene planskom oznakom M1, M1-1 i M1-2 (određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«) rekonstrukcija postojećih građevina, i izgradnja zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ostataka građevina i ruševina izvodi se temeljem posebnih uvjeta odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

(3) Posebni uvjeti odnosno mišljenja (granične vrijednosti) nadležnog Konzervatorskog odjela za rekonstrukciju građevina i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ostataka građevina i ruševina unutar povijesne jezgre ne mogu biti veće od slijedećih općih uvjeta za rekonstrukciju određenih ovim Planom:

1. Oblik i veličina građevinske čestice određeni su veličinom i oblikom katastarske čestice na kojoj je građevina izgrađena (ili je bila izgrađena) ili površinom koja služi za redovnu uporabu građevine.

2. Građevinska linija definirana je stranom objekta orijentiranom prema javnoj površini. Građevinska linija može biti i identična regulacijskoj liniji (prema lokalnim uvjetima).

3. Površina unutar koje se može razvijati tlocrt objekta određuje se temeljem posebnih uvjeta odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

4. Maksimalna i minimalna izgrađenost parcele kreće se od 30 do 100 %. U pravilu se zadržava postojeća tlocrtna izgrađenost, a povećanje izgrađenosti parcele, koja može biti i do 100 % utvrđuje se temeljem posebnih uvjeta odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

5. Priključak na javni sustav odvodnje. Mjesto i način priključivanja građevne čestice na komunalne građevine vršiti će se prema suglasnostima nadležnih komunalnih poduzeća. Mora se osigurati pristup barem pješačkim prolazom ili stubištem širine od najmanje 1,5 m.

6. Namjena građevina: osnovna namjena građevina je stambena (manje od 50% može imati poslovnog prostora), a može biti i društvena, poslovna, odnosno ugostiteljsko- turistička. Poželjna je prenamjena prizemnih etaža stambenih građevina u poslovni prostor, osobito duž osnovnih pješačkih i kolnih pravaca. U poslovnim prostorima mogu se planirati ugostiteljske djelatnosti, trgovina, servisi ili mala privreda pod uvjetom da se radi o čistoj djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.

7. Maksimalna visina objekata iznosi najviše pet etaža (jedna podzemna etaža i četiri nadzemne etaže uz uvjet da je četvrta nadzemna etaža potkrovlje bez nadozida), najveće dopuštene visine građevine 9,50 m.

8. Vrste krova, nagib i vrste pokrova: Krovišta moraju biti dvostrešna, nagiba 18 -23 stupnja s pokrovom od kupe kanalice. Zabati i strehe moraju biti glatko ožbukani bez vidljivih drvenih dijelova krovišta, a odvodnja oborinskih voda s krovnih ploha u skladu s rješenjem autohtone arhitekture. Nije dozvoljena izgradnja krovnih terasa ni u dijelu krovišta.

9. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje: U arhitektonsko oblikovnom smislu svi objekti obavezno moraju zadržati značajke autohtone primorske arhitekture kako u mjerilu cjeline tako i detalja. Fasade moraju biti glatko ožbukane i oličene svijetlim pastelnim bojama u tonu kamena i zemlje, a prema uputstvu nadležnog Konzervatorskog odjela. Balkoni i terase se ne smiju izraditi na uličnoj fasadi objekta. Dozvoljene su rekonstrukcije postojećih balatura. Otvori na fasadama moraju biti uspravno pravokutni s odnosom visina : širina 1,2 : 1 u mjerilu tradicionalne primorske arhitekture. Ukoliko su vanjski otvori uokvireni

kamenim ertama, obavezno ih treba sačuvati. Objekti moraju imati zidani i glatko ožbukani dimnjak oblikovan u skladu s autohtonom arhitekturom. Za objekte javnih sadržaja ili dijelove objekta s javnim sadržajima također je obvezno poštivanje oblikovnih elemenata tradicionalne arhitekture, kako pri obradi fasade, tako i interijera.

10. Za smještaj vozila za potrebe objekata unutar povijesne jezgre osigurava se parkirni prostor na javnim parkiralištima i unutar planirane višeetažne garaže u kontaktnoj zoni (na obodu stare jezgre).

11. Uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih objekata:

- Građevinske čestice objekata koji tvore gradsku strukturu kao dio niza ili bloka, a građevinska linija im se ne podudara s regulacijskom linijom, te imaju prema ulici »dvor« ili parcele na kojima se javlja »dvor« kao cenzura između dva objekta u sklopu niza ili pak na završetku niza, moraju imati tradicionalni ogradni zid visine 2,0 do 2,50 m, zidani i glatko ožbukani ili izveden u autohtonom kamenu bez naglašenih fuga.

- Građevinske parcele na padini brijega moraju imati na isti način obrađene, ali niže (0,80 do 1;20 metara) ogradne zidove bez metalnih ili drugačijih nastavaka. Vrata na ulazu u parcelu (dvorište) moraju biti puna (drvena ili metalna, adekvatno obojena) ili željezna ako se radi o nižim ogradnim zidovima.

- Postojeći pomoćni objekti moraju se rekonstruirati po istim oblikovnim principima kao i glavni objekti, a ako im se građevinska linija podudara s regulacijskom linijom ne smiju imati terase na ravnim krovovima.

Članak 7.

Mijenja se stavak (5) u članku 105 i sada glasi:

Planom se predviđa gradnja novih 20 kV transformatorskih stanica. Transformatorske stanice se planiraju kao tipski objekti ili građevine izvedene na licu mjesta u koje se ugrađuju transformatori ili kao ugradbene u građevini. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća građevina, najmanja udaljenost trafostanice od granice susjedne parcele iznosi 1,0 m, a prema javnoj površini 2,0 m., a samo iznimno i manje prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili posredan pristup do javne površine.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 8.

II. Izmjene Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski izrađene su u četiri (4) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novog Vinodolskog i potpisanih od predsjednika Gradsko vijeća Novog Vinodolskog.

Izvornici II. Izmjena Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela za urbanizam i razvoj Grada Novog Vinodolskog, u dokumentaciji prostora Javne ustanove »Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije« ,Uredu za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica, te u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje.

Članak 9.

Stupanjem na snagu ove Odluke, stavljaju se van snage svi kartografski prikazi Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (»Službene novine PGŽ« broj 23/10, 36/10 i 19/13).

Članak 10.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/14-20/2

Ur. broj: 2107/02-01-14-3

Novi Vinodolski, 16. lipnja 2014.

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI

Predsjednik Gradskog vijeća

Neven Pavelić, v. r.

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=895&mjesto=51250&odluka=29
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr