SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 17. Ponedjeljak, 16. lipnja 2014.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

87.

Na temelju članka 12. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine broj 130/11 i 47/14), članka 52. točke 23. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 26/09, 16/13 i 25/13-pročišćeni tekst), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 9. sjednici, održanoj 22. svibnja i 12. lipnja 2014. godine, donijela je

PROGRAM
zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja
klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim
promjenama u Primorsko-goranskoj županiji za
razdoblje 2014.-2017. godine

1. UVOD

Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama, u cilju održivog razvitka, temelji se na načelima zaštite okoliša određenim Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 80/13) i zahtjevima međunarodnog prava i pravne stečevine Europske unije. Zrak, kao sastavnica okoliša, treba imati kvalitetu koja ne narušava zdravlje ljudi.

Mjere koje se poduzimaju u cilju zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama ne smiju ugroziti ostale sastavnice okoliša, kvalitetu življenja sadašnjih i budućih naraštaja.

Učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička i izvršna tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave unutar svojih nadležnosti.

Zakonom o zaštiti zraka (Narodne novine broj 130/11 i 47/14) kojim se određuju nadležnost i odgovornost za zaštitu zraka i ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama propisano je da skupština županije donosi program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za svoje područje. Navedeni program treba biti sastavni dio programa zaštite okoliša za područje županije, a učinkovitost njegove provedbe provjerava se četverogodišnjim izvješćem koji nadležan upravni odjel podnosi županu.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2014.-2017. (u daljnjem tekstu: Program) izrađen je uz suradnju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

2. SVRHA I SADRŽAJ PROGRAMA

Svrha je Programa definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe, s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka na području Županije. U vezi s tim Program sadržajno obuhvaća:

.načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta,

.ocjenu stanja emisija onečišćujućih tvari i kvalitete zraka,

.ciljeve zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena,

.preventivne mjere,

.kratkoročne mjere, kada postoji rizik od prekoračenja praga upozorenja,

.mjere za postizanje graničnih vrijednosti onečišćujuće tvari u zraku u zadanom roku ako su iste prekoračene,

.mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku,

.mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrufikacije i fotokemijskog onečišćenja,

.mjere za smanjenje emisija teških metala,

.mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova,

.mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora energije,

.mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa,

.način, redoslijed, rokove i obveznike provedbe mjera,

.procjenu sredstava za provedbu mjera,

.analizu troškova i koristi poboljšanja kvalitete zraka.

Mjere zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama određuju se u cilju:

.izbjegavanja, sprječavanja ili smanjenja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kvalitetu življenja i okoliš u cjelini,

.uspostave, održavanja i unaprjeđivanja cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka,

.očuvanja kvalitete zraka ako je zrak čist ili neznatno onečišćen, te poboljšavanje kvalitete zraka u slučajevima onečišćenosti,

.procjene kvalitete zraka i pribavljanja odgovarajućih podataka o kvaliteti zraka na temelju standardiziranih metoda i mjerila koji se primjenjuju na području Europske unije,

.sprječavanja i smanjivanja onečišćivanja koja utječu na ozonski sloj i klimatske promjene,

.korištenja učinkovitijih tehnologija s obzirom na potrošnju energije te poticanja uporabe obnovljivih izvora energije,

.osiguravanja dostupnosti javnosti informacija o kvaliteti zraka i emisijama onečišćujućih tvari u zrak,

.sudjelovanja u izvršenju obveza Republike Hrvatske preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima.

Sadržaj Programa je usklađen s Planom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013.-2017. godine (u daljnjem tekstu: Plan RH). U skladu s tim, a budući se mjerama koje se utvrđuju Planom RH osigurava provedba hrvatskih propisa, kao i pravnih stečevina Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) iz područja zaštite zraka, mjere određene Programom usklađene su sa Zakonom i s obvezama Republike Hrvatske koje proizlaze iz međunarodnih ugovora vezanih na zaštitu zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama.

3. OPĆI PODACI O PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

Primorsko-goranska županija je jedna od sedam jadranskih županija u Republici Hrvatskoj. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom te na jugoistoku s Ličko- senjskom i Zadarskom županijom. Površina kopnenog dijela Primorsko-goranske županije iznosi 3.587 km2, a mora 4.398 km2. Po prirodnim i gospodarskim obilježjima dijeli sa na tri cjeline: Primorje, kvarnerski otoci i Gorski kotar.

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2011. godine na području Županije živi 296.195 stanovnika. Po broju stanovnika, s udjelom od 6,9 % Primorsko-goranska županija je peta po veličini u Republici Hrvatskoj. Srednja gustoća naseljenosti Županije iznosi 83 stanovnika/km2, što je više od prosječne gustoće naseljenosti Republike Hrvatske, koja iznosi 76 stanovnika/km2.

Na području Županije nalazi se 36 jedinica lokalne samouprave, od toga 14 gradova i 22 općine. Rijeka je upravno-administrativno središte Županije i treći je grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Pored toga Rijeka je, nakon Zagreba, najveće prometno čvorište Hrvatske. Autocestom je preko Gorskog kotara povezana sa Zagrebom, odnosno s Ličko-senjskom županijom, kratkom dionicom autoceste prema granici sa Slovenijom, a tunelom Učka s Istrom.

Županiju obilježava izrazita razvedenost obale, posebne klimatske pogodnosti te povoljan geoprometni položaj koji je utjecao na razvoj gospodarstva. Slijedom navedenog, na području Županije nastala su središta s razvijenom lučkom pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značaja za cijelu Hrvatsku.

Na većem dijelu Županije zrak je čist ili neznatno onečišćen (I. kvalitete). Glavni izvori onečišćenja su pojedinačni izvori smješteni u priobalnom dijelu i to na području Grada Rijeke i Općine Kostrena te promet.

Na području Županije uspostavljena je cjelovita i kvalitetna mreža mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka, kako u okruženju onečišćivača tako i na lokacijama koje predstavljaju prirodno vrijedna područja. Rezultati praćenja kvalitete zraka u 2012. godini u odnosu na ranije godine pokazuju određena poboljšanja i smanjenje emisija pojedinih onečišćujućih tvari u zrak. Uzrok ovome je uglavnom smanjenje proizvodnje u energetskim postrojenjima i drugim pojedinačnim izvorima onečišćenja zraka.

4. OBVEZE I MJERE POBOLJŠANJA KVALITETE ZRAKA IZ PROPISA I DRUGIH DOKUMENATA KOJE SE ODNOSE NA PODRUČJE ŽUPANIJE

4.1. Zakon o zaštiti okoliša

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 80/13) zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime.

Zakonom o zaštiti okoliša za razinu županije propisana je obveza donošenja Programa zaštite okoliša koji sadrži dijelove koji se odnose na zaštitu zraka. Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša županija je obvezna osigurati izradu četverogodišnjih Izvješća o stanju okoliša.

U slučaju onečišćenja okoliša na području županije kada je onečišćivač nepoznat, županija je obvezna osigurati mjerenje imisija onečišćujućih tvari u zrak te osigurati praćenje stanja okoliša i učinaka sanacijskih mjera iz sanacijskih programa.

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša županija je dužna osigurati praćenje stanja sastavnica okoliša pa tako i zraka, prikupljanje podataka i dostavu istih u informacijski sustav zaštite okoliša, te informiranje javnosti i to sve u skladu s djelokrugom propisanim ovim Zakonom i drugim posebnim propisima.

4.2. Zakon o zaštiti zraka

Prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 130/ 11 i 47/14) učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave unutar svoje i ovim Zakonom određene nadležnosti.

Zakon o zaštiti zraka propisuje donošenje niza programskih, planskih i izvještajnih dokumenata na svim razinama i to:

.nacionalnog plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena,

.nacionalnih akcijskih planova, programa i izvješća radi provedbe ispunjenja ugovornih obveza preuzetih međunarodnim ugovorima iz područja zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama,

.programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje županije, Grada Zagreba i velikoga grada,

.izvješća o stanju kvalitete zraka, smanjenju emisija stakleničkih plinova i potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj za područje Republike Hrvatske i za područje županije, Grada Zagreba i velikoga grada za razdoblje od četiri godine,

.akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka za zone ili aglomeracije u kojima je došlo do prekoračenja bilo koje granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti,

.kratkoročnih akcijskih planova ako u određenoj zoni ili aglomeraciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja, odnosno razinu onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj onečišćenosti,

.zajedničkih ili usklađenih akcijskih planova u slučaju prekograničnog onečišćenja zraka u suradnji s nadležnim tijelima članica Europske unije ili nadležnim tijelima trećih država,

.godišnjih izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske.

Na županijskoj razini određene su sljedeće obveze:

.donijeti županijski program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama,

.donijeti izvješće o provedbi županijskog programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama,

.uspostaviti mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka na svom području i to ako se procijeni da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti (GV), odnosno ako se procijeni da za to postoje opravdani razlozi

.odrediti lokacije mjernih postaja,

.obavljati nadzor nad provođenjem aktivnosti uspostave mjernih postaja,

.objavljivati podatke o obavljenim mjerenjima i kvaliteti zraka,

.dostavljati Agenciji za zaštitu okoliša podatke vezane na kvalitetu zraka, a koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava zaštite zraka.

Zakonom o zaštiti zraka je propisano da se prema razinama onečišćenosti, a s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon utvrđuju sljedeće kategorije kvalitete zraka:

.prva kategorija kvalitete zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon,

.druga kategorija kvalitete zraka - onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon.

Navedene kategorije kvalitete zraka utvrđuje se za svaku onečišćujuću tvar posebno i odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, kvalitetu življenja, zaštitu vegetacije i ekosustava. Kategorije kvalitete zraka utvrđuju se jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu.

Treba napomenuti da ako u određenoj zoni razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost u svakom od tih slučajeva, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba nadležno za tu zonu donosi akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu, kako bi se, u što je moguće kraćem vremenu, osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti. Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka može dodatno obuhvatiti i posebne mjere koje imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.

Zakonom o zaštiti zraka također je propisano da ako u određenoj zoni postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja (razina onečišćenja čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti) predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za tu zonu donosi kratkoročni akcijski plan koji sadrži mjere koje se moraju poduzeti u kratkom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja.

4. 3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14) navodi se da jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite na način da osigurava sredstva za provedbu sljedećih mjera zdravstvene ekologije: ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za piće, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje komunalne buke i ispitivanje onečišćenja tla, te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave.

4.4. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013. - 2017.

Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine broj 139/13) određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj u petogodišnjem razdoblju. Nositelj izrade Plana je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za područja: zdravlja, industrije, energetike, poljoprivrede, šumarstva, znanosti, voda, mora, prometa, turizma, praćenja meteoroloških uvjeta i drugim relevantnim institucijama.

Plan RH se donosi za razdoblje od 2013. do 2017. godine.

Svrha Plana RH je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima na kojima kvaliteta zraka nije prve kategorije, zaštite ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih promjena.

U vezi s tim, Plan RH sadržajno obuhvaća:

.načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta,

.ocjenu stanja kvalitete zraka,

.ciljeve zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena,

.mjere zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena,

.redoslijed, rokove i obveznike provedbe mjera,

.međunarodne obveze Republike Hrvatske,

.procjenu sredstava za provedbu Plana RH i redoslijed korištenja sredstava prema utvrđenim prioritetnim mjerama i aktivnostima u Planu,

.analizu troškova i koristi poboljšanja kvalitete zraka.

Mjere koje se donose ovim Planom RH osiguravaju provedbu hrvatskih propisa, kao i pravne stečevine Europske unije koja je prenesena u zakonodavstvo Republike Hrvatske u području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena.

Plan RH polazi od načela suradnje i raspodijeljene odgovornosti među dionicima u sustavu državne uprave i jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave kao i drugih tijela javne vlasti, posebice Agencije za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s ciljem planiranja, financiranja, provedbe i izvješćivanja o uspješnosti provedbe mjera za zaštitu zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u promatranom petogodišnjem razdoblju.

Planom RH se utvrđuje da osnovni pokazatelji trenda emisija glavnih onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova pokazuju da je evidentno smanjenje ukupnih godišnjih emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida, lebdećih čestica, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, emisije ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova, i to uglavnom kao posljedica pada gospodarskih aktivnosti i potrošnje energenata u domaćinstvima, uslugama i transportu. Tematski promatrano, mjere zaštite zraka na lokalnoj razini u budućem razdoblju će se sve više odnositi na sektor prometa. Standard života i povećana mobilnost, uzroci su sve većeg broja vozila i prijeđenih kilometara. Također, primjetna je stagnacija emisija iz ovoga sektora, prvenstveno prouzročena nepovoljnim gospodarskim okolnostima. Ipak, za očekivati je da će zbog jačanja intenziteta prometa u urbanim sredinama u budućem srednjoročnom

razdoblju pitanje rješavanja pritisaka na okoliš iz ovoga sektora biti prioritetno, posebice sa stajališta onečišćenja zraka prizemnim ozonom i lebdećim česticama.

Planom RH se ističe da je gledajući regionalno, Republika Hrvatska u nepovoljnoj situaciji s obzirom na probleme eutrofikacije i prizemnog ozona, koje samostalno, primjenom vlastitih mjera, ne može trajno riješiti. S gledišta zakiseljavanja, stanje se znatno poboljšalo, što je posljedica, prvenstveno, adekvatne primjene međunarodnih ugovora i pravne stečevine EU. U Republici Hrvatskoj, kao i većini drugih država u Europi, tek jedan dio ukupnog taloženja i prizemnog ozona potječe iz vlastitih izvora te se postavlja cilj zajedničkog rješavanja tih problema na razini Europe, provedbom obveza iz Gothenburškog protokola o suzbijanju acidifikacije, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine.

Budući da rješavanje problema onečišćenja zraka u Republici Hrvatskoj ovisi u velikoj mjeri o smanjenju emisija onečišćujućih tvari u drugim državama, posebice susjednim, Republika Hrvatska je zainteresirana za uspješnu provedbu obveza iz međunarodnih ugovora i suradnju s drugim zemljama.

Planom RH se potvrđuje da su klimatske promjene dominantni globalni problem okoliša u 21. stoljeću. Učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji i očituju se nizom pojava: promjenom temperature, količine oborina, promjenom vodnih resursa, podizanjem razine mora, učestalosti ekstremnih meteoroloških prilika, promjenama u ekosustavu i biološkoj raznolikosti, poljoprivredi, šumarstvu, kao i zdravstvenim poteškoćama, što u konačnici rezultira i velikim ekonomskim štetama.

Znanstvenici, u okviru Međuvladinog panela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC), predviđaju kako će ove promjene biti sve izraženije. Republika Hrvatska se, zbog svojeg zemljopisnog položaja, ekoloških i okolišnih posebnosti i gospodarske orijentacije, može smatrati zemljom izuzetno osjetljivom na klimatske promjene. U tom smislu, Planom RH se predlaže da se ulože dodatni napori kako bi se smanjili pritisci i ublažile klimatske promjene prvenstveno smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u zrak.

Napominje se da je usporedno s izradom Plana RH, uz potporu Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), pokrenuta izrada okvira za dugoročnu strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2050. godine, koja kroz široku suradnju dionika po sektorima utjecaja (energetika, industrijski procesi, promet, zgradarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, turizam i gospodarenje otpadom) određuje put prema dugoročnom cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 - 95% do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu. Stoga su u Planu navedene prioritetne mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u narednom petogodišnjem razdoblju s ciljem provedbe ove dugoročne strategije. Prioritetne mjere za put prema niskougljičnom razvoju su sljedeće:

Energetika

.povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije,

.povećanje proizvodnje električne energije iz sunčeve energije,

.povećanje proizvodnje toplinske energije iz sunčeve energije,

.iskorištavanje energetskog potencijala otpada,

.nuklearna energija.

Zgradarstvo

.smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada,

.energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja,

.nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje,

.individualno mjerenje potrošnje, te sustavi pametnog upravljanja zgradom,

.obnovljivi izvori - sunčevi toplinski sustavi.

Promet

.poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje,

.prijevoz biciklima,

.efikasniji javni gradski prijevoz,

.bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima,

.prelazak sa cestovnog prometa na željeznički prijevoz,

.povećanje energetske učinkovitosti u prometu,

.električna vozila,

.biogoriva.

Poljoprivreda

.smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (N2O),

.sprječavanje ispiranja dušika iz tla (N2O),

.korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (CH4, CO2),

.povećanje zalihe ugljika na površinama pod usjevima (CO2),

.integralna mjera boljeg gospodarenja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Otpad

.izbjegavanje nastajanja otpada,

.proizvodnja električne energije i topline iz bioplina,

.korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe,

.integralni sustavi gospodarenja otpadom,

.termička obrada komunalnog otpada.

Šumarstvo

.kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliv prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a,

.pošumljavanje,

.brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za energetske potrebe),

.povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda,

.korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo...),

.održavanje sustava prevencija požara.

Turizam

.smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije,

.energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja,

.novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje,

.obnovljivi izvori energije.

Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena koji se postavljaju u Planu RH proizlaze iz postojećeg zakonodavnog okvira u području zaštite okoliša i zaštite zraka, obveza prema međunarodnim sporazumima te analize ostvarenja ciljeva iz prethodnog plana sukladno nacrtu Izvješća o stanju kvalitete zraka za razdoblje 2008.-2011. godine.

Ciljevi su podijeljeni u četiri tematske skupine: zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, emisije onečišćujućih tvari u zrak, emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te međusektorske teme koje obuhvaćaju informiranje javnosti i financiranje mjera. Ciljevi su sljedeći:

.C1 Sprječavanje ili postupno smanjivanje onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja i okoliša u cjelini

.C2 Uspostava, održavanje i unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka na teritoriju Republike Hrvatske

.C3 Smanjivanje i ograničavanje onečišćenja koja nepovoljno utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje

.C4 Smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te održavanje razine odliva stakleničkih plinova

.C5 Osiguranje dostupnosti informacija javnosti vezano uz kvalitetu zraka, emisije i projekcije emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj te provedbe politike i mjera za poboljšanje kvalitete zraka te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama putem informacijskog sustava zaštite zraka

.C6 Osiguranje financiranja pripreme i provedbe mjera za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u zrak, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te aktivnosti nadogradnje i osnaživanja upravno-administrativnih, znanstvenih i stručnih institucija i njihovih kapaciteta

.C7 Unaprjeđenje međunarodne aktivnosti i suradnje na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena.

U Planu RH mjere zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena obuhvaćaju:

.prioritetne mjere,

.preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka (MPR),

.kratkoročne mjere, kada postoji rizik od prekoračenja praga upozorenja (MKR),

.mjere za postizanje graničnih vrijednosti za određivanje onečišćujuće tvari u zraku u zadanom roku ako su iste prekoračene (MGV),

.mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku (MOZ),

.mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrufikacije i fotokemijskog onečišćenja (MOT),

.mjere za smanjenje emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari (MPO) i teških metala (MTM),

.mjere za postupno ukidanje potrošnje kontroliranih tvari koje oštećuju ozonski sloj i smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova (MOS),

.mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova (MSP),

.mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljive energije (MEN),

.mjere za smanjenje ukupnih emisija iz prometa (MTR).

Plan RH, slijedom definiranih mjerila za određivanje prioritetnih mjera, propisuje prioritetne mjere i aktivnosti za četiri tematske skupine:

.mjere zaštite zraka i poboljšanja kvalitete zraka,

.mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u zrak,

.mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari i teških metala,

.mjere za zaštitu ozonskog sloja,

.mjere za ublažavanje klimatskih promjena,

.mjere s međusektorskim utjecajem.

Definirane su tri razine prioriteta provedbe mjera:

I. mjere najvišeg prioriteta čiju je pripremu ili početak provedbe potrebno planirati za prvu tekuću godinu važenja Plana RH zbog ostvarivanja pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva,

II. mjere srednjeg prioriteta čija je priprema ili početak provedbe planiran za sredinu razdoblja važenja Plana RH ili mjere koje su već u provedbi i koje se nastavljaju za vrijeme važenja Plana RH,

III. mjere umjerenog prioriteta čiju je pripremu potrebno planirati u završnom razdoblju provedbe Plana RH.

Planom RH je predviđeno da su jedinice područne/ regionalne samouprave nadležne za provedbu sljedećih aktivnosti i mjera:

.jačanje kapaciteta jedinica područne/regionalne samouprave u vođenju registra onečišćavanja okoliša u dijelu koji se odnosi na emisije u zrak,

.osiguranje dostave podataka u bazu podataka o kvaliteti zraka kao sastavnog dijela Informacijskog sustava zaštite zraka,

.izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u mreži visoke rezolucije,

.jačanje kapaciteta jedinica područne/regionalne samouprave za pripremu kratkoročnih akcijskih planova,

.primjena posebnih mjera zaštite zdravlja ljudi i okoliša i mjera pravovremenog i cjelovitog informiranja javnosti,

.jačanje kapaciteta jedinica područne/regionalne samouprave za pripremu akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka,

.sudjelovanje u daljnjem smanjivanju emisija SO2, iz procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu,

.sudjelovanje u daljnjem smanjivanju emisija NOx iz procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu,

.sudjelovanje u smanjivanju emisija PM2,5 iz procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu,

.sudjelovanje u poticanju korištenja goriva iz otpada za proizvodnju električne energije i topline,

.sudjelovanje u poticanju korištenja goriva iz otpada u industriji cementa,

.sudjelovanje u primjeni mjera vezanih na gospodarenje otpadom:

oizbjegavanje nastajanja i smanjivanje količine komunalnog otpada,

opovećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada,

ospaljivanje na baklji i/ili korištenje metana iz odlagališta otpada kao goriva za proizvodnju električne energije,

osmanjenje količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada,

oproizvodnja goriva iz otpada,

okorištenje bioplina za proizvodnju električne energije i topline,

opovećanje obuhvata stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada,

otermička obrada komunalnog otpada i mulja iz postrojenja za obradu otpadnih voda.

4. 5. Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije

Strategijom zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (Službene novine broj 31/05) koja je donesena za razdoblje 2005. - 2015. godine utvrđen je kao poseban cilj u području zaštite zraka, u područjima koja imaju visoku kvalitetu zraka (I. kategoriju), kakva se nalazi u najvećem dijelu naše Županije, očuvati takvu kvalitetu, a u područjima u kojima je kvaliteta zraka narušena (u središtu Grada Rijeke i u okruženju Rafinerije na Urinju) postići I. kategoriju kvalitete zraka.

4. 6. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 32/13) u okviru mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš propisane su mjere zaštite zraka za područje Županije. Planom se utvrđuje da se problematika zaštite zraka bitno razlikuje od zaštite drugih dijelova okoliša jer osim lokalnih aspekata, ne mali utjecaj mogu predstavljati regionalni, pa i globalni utjecaji. Prostornim planom određuju se mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima. Mjere su razvrstane na:

.prioritetne,

.mjere za smanjenje emisija iz najznačajnijih točkastih izvora,

.mjere za smanjivanje emisija iz prometa,

.mjere u sektoru gospodarenja otpadom,

.preventivne mjere,

.mjere smanjivanja nepovoljnih utjecaja zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona.

Prioritetne mjere obuhvaćaju mjere čiji je cilj hitno poboljšati stanje i djelovati u slučaju dostizanja kritičnih vrijednosti na utjecajnom području rafinerije na Urinju. Na tom su području uspostavljena odgovarajuća mjerenja posebne namjene koja omogućuju trenutni uvid u stanje onečišćenja zraka.

Prioritetne mjere obuhvaćaju:

.usklađivanje rada industrijskih postrojenja s vremenskim prilikama,

.poduzimanje odgovarajućih akcija u pogonima i procesnim postrojenjima,

.obavještavanje javnosti u slučaju dostizanja kritičnih vrijednosti onečišćenja zraka,

.održavanje i osuvremenjivanje postojećeg monitoringa u okruženju rafinerije na Urinju.

Prioritetna mjera obuhvaća i donošenje akcijskog plana za poboljšanje kakvoće zraka koji može dodatno obuhvatiti i posebne mjere koje imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.

Mjere za smanjivanje emisija na lokaciji rafinerije u Urinju su sljedeće:

.tehnološke i proizvodne procese u rafineriji trajno usklađivati s najbolje raspoloživim tehnologijama koje najbolje odgovaraju specifičnim uvjetima lokacije,

.kod utvrđivanja mjera u postupku objedinjenih uvjeta zaštite okoliša ili postupcima procjene utjecaja na okoliš, uzeti u obzir kumulativne i sinergijske utjecaje postojećih i planiranih emisija u okruženju rafinerije,

.modernizacijom pogona rafinerije u Urinju potrebno je smanjiti emisije sumporovog dioksida za 80% prvenstveno korištenjem plina u postojećim i novim pogonima, te rješavanjem problema ostatnih loživih ulja s visokim sadržajem sumpora,

.postrojenje za obradu teških frakcija nafte (novi izvor emisija) ne početi graditi prije nego se uspješno završi I. faza modernizacije i ocijeni da je na utjecajnom području rafinerije moguće postići i trajno održati I. kategoriju kakvoće zraka,

.kapacitet postrojenja ne smije biti veći od potrebnog za obradu vlastitih teških frakcija nafte,

.prilikom određivanja najbolje raspoloživih tehnika za ovaj novi pogon potrebno je koristiti zaključke iz referentnih dokumenata o najbolje raspoloživim tehnikama (BREF) ili najnaprednije tehnike,

.uskladiti emisije sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica s graničnim vrijednostima za emisije postojećih velikih uređaja, uz uvođenje prirodnog plina kao goriva, za procesnu peć F-1, parni kotao G4 i parni kotao G5 ugraditi LowNOx gorionike,

.emisije sumporovodika i sumpora iz Clausovog postrojenja moraju biti usklađene s graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, kao i režim rada ovog postrojenja,

.otpadni plin iz ovog postrojenja koji sadrži sumporovodik mora se odvoditi na naknadno spaljivanje,

.kod tehnološkog procesa katalitičke razgradnje ugljikovodika (FCC-proces) emisije praškastih tvari, oksida dušika (NOx) i oksida sumpora (SOx) moraju biti usklađene s graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora,

.emisije organskih spojeva u otpadnim plinovima moraju također zadovoljiti granične vrijednosti,

.fugitivne emisije benzena i drugih hlapivih ugljikovodika potrebno je smanjiti ili eliminirati redovitim održavanjem postrojenja, pravodobnom zamjenom dotrajalih dijelova, instaliranjem jedinica za rekuperaciju para gdje god je to moguće, korištenjem najboljih tehnoloških mjera te pravodobnom modernizacijom postrojenja,

.fugitivne emisije preispitati jednom godišnje i izraditi izvještaj s pojedinostima o tim ispuštanjima i mjerama poduzetim za njihovo smanjivanje,

.ispitivanje zraka u radnom okolišu jedna je od mjera za procjenu fugitivnih emisija.

Mjere za smanjenje emisija iz pogona petrokemijske industrije u Omišlju su:

.do prelaska na zemni plin koristiti gorivo s manje od 1% m/m sumpora,

.fugativne emisije preispitati jednom godišnje (posebno ispuštanje u atmosferu zbog rada sigurnosnih ventila), izraditi izvještaj s pojedinostima o tim ispuštanjima i mjerama poduzetim za njihovo smanjivanje.

Mjere za smanjenje emisija iz TE Rijeka su sljedeće:

.do prelaska na plin potrebno je koristiti gorivo s manje od 1% m/m sumpora,

.za smanjenje emisija dušikovih oksida i krutih čestica ugraditi LowNOx gorionike i opremu za redukciju krutih čestica iz dimnih plinova.

Mjere za smanjenje onečišćenja zraka u remontnom brodogradilištu Martinšćica su:

.do prelaska na zemni plin korištenje goriva s nižim sadržajem sumpora (najviše 1,0%),

.za vanjsku oplatu broda proces pjeskarenja provoditi unutar zatvorenog sustava.

Planom se potvrđuje da u ukupnim emisijama iz prometa, cestovni promet najviše (oko 90%) doprinosi u onečišćenju zraka, te da se najveće opterećenje zraka od utjecaja cestovnog prometa osjeća u gradskom središtu Rijeke. Na smanjenje emisija iz cestovnog prometa treba djelovati:

.preusmjeravanjem tranzitnog prometa izvan naseljenih područja (rasterećenje centra grada Rijeke od prometa),

.osiguravanjem protočnosti cesta.

Područje luke u Rijeci prepoznato je kao područje opterećeno emisijama NOx te manjim dijelom i emisijama SO2, i lebdećih čestica. Potvrđuje se da je glavni uzrok emisija transport, sidrenje i vezanje broda prema/u luci, dok je udio prekrcaja u luci znatno manji, te se stoga luka smatra plošnim izvorom emisija.

Emisiju sumpornog dioksida potrebno je smanjiti:

.korištenjem brodskog goriva na vezu i u plovidbi s propisanom minimalnom količinom sumpora,

.instaliranjem priključka za opskrbu električnom energijom brodova u mirovanju pri istovaru/pretovaru tereta,

.za smanjenje onečišćenja zraka prilikom pretovara i transporta rastresitih i praškastih materijala u luci i ostalim zonama, primijeniti tehničke i građevinske mjere zaštite kao što su: zatvoreni transportni sustavi, optimiziranje spremnika za ispuštanje, minimiziranje visine slobodnog pada pri ispuštanju materijala, pokrivanje otvorenih skladišnih prostora, vlaženje materijala skladištenog na otvorenom, primjena zaštite protiv vjetra, itd.

Navedene mjere rezultat su provedene strateške procjene utjecaja Prostornog plana na okoliš. Naime, mjere zaštite okoliša uključujući i mjere zaštite zraka utvrđene strateškom procjenom integrirane su u Prostorni plan.

Programom praćenja stanja okoliša u odnosu na provedbu Prostornog plana koji je utvrđen strateškom procjenom i usvojen nakon donošenja Prostornog plana određen je program praćenja kvalitete zraka koji obuhvaća:

.praćenje ukupnih emisija stakleničkih plinova i emisija po sektorima,

.praćenje ukupnih emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju zakiseljevanje, eutrofikaciju i prizemni ozon,

.praćenje ukupnih emisija teških metala i postojanih organskih otapala (iz procesne industrije),

.nastavak praćenja kvalitete zraka u urbanim i industrijskim područjima na mjernim postajama sukladno dosadašnjoj praksi u državnoj i lokalnoj mreži,

.nastavak praćenja kakvoće zraka u ruralnim i zaštićenim područjima

.praćenje kvalitete zraka u okruženju onečišćivača sukladno programima utvrđenim rješenjima o prihvatljivosti zahvata na okoliš i/ili rješenjima o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

5. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA

Zaštita zraka je u Republici Hrvatskoj uređena krovnim zakonima: Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti zraka te nizom provedbenih propisa. Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti zraka pravno uređuju glavna područja zaštite zraka: praćenje, procjenjivanje i izvješćivanje o kvaliteti zraka, sprječavanje i smanjivanje onečišćenosti zraka, granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, praćenje emisija onečišćujućih tvari, zahtjeve na tehničke uređaje, kvalitetu proizvoda (gorivo, boje i lakovi) ukidanje potrošnje TOOS te ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Za određivanje ciljeva i prioriteta u djelotvornoj zaštiti i poboljšanju kvalitete zraka, ali i drugih povezanih sastavnica okoliša, koji su potencijalno ugroženi zbog onečišćenosti zraka, primjenjuju se opće prihvaćena načela koja obuhvaćaju:

-Načelo održivog razvitka - osiguranje jednakih mogućnosti u zadovoljavanju potreba današnjih i budućih naraštaja, te omogućavanje dugoročnog očuvanja kakvoće okoliša i biološke raznolikosti

-Načelo predostrožnosti - pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i materijalnih dobara, te vodeći računa o sprječavanju onečišćivanja okoliša, mogućem nastanku šteta po okoliš i izbjegavanju stvaranja otpada, u najvećoj mogućoj mjeri

-Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza - nisu dopušteni zahvati u okoliš koji mogu imati štetni učinak na biološku i krajobraznu raznolikost

-Načelo zamjene i/ili nadomještanja - zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš treba zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi

-Načelo otklanjanja i sanacije štete u okolišu na izvoru nastanka - ako je šteta u okolišu nastala kao rezultat djelovanja ili propuštanja propisanog obveznog djelovanja operatera odnosno kao rezultat obavljanja djelatnosti fizičke ili pravne osobe, oni su dužni otkloniti odnosno sanirati štetu u okolišu prvenstveno na izvoru nastanka

-Načelo cjelovitog pristupa - sprječavanje i/ili svođenje rizika za okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini

-Načelo suradnje - održivi razvitak postiže se suradnjom i zajedničkim djelovanjem Hrvatskog sabora, Vlade, Županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina te svih drugih dionika u cilju zaštite okoliša, svakoga u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti

-Načelo onečišćivač plaća - onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji uključuju i troškove sanacije i pravične naknade štete

-Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti - javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje informacije čuvaju za tijelo javne vlasti

-Načelo poticanja - poticanje djelatnosti u svezi sa zaštitom okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćavanje okoliša, kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje onečišćuju okoliš ili ga iskorištavaju u dopuštenim granicama

-Načelo pravo na pristup pravosuđu - u svrhu zaštite prava na zdrav život i zdrav okoliš, Država će nevladinim udrugama koje promiču zaštitu okoliša i drugim osobama, u pitanjima vezanim za okoliš, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, osigurati pravo na preispitivanje akata tijela javne vlasti pred nadležnim sudom.

Navedena temeljna načela predstavljaju okvir unutar kojeg se i u skladu s kojim se postavljaju ciljevi, te koji u tom smislu jamči ispunjavanje ciljeva u skladu sa hijerarhijski višim propisima i dokumentima.

Odrednice iz Plana RH, a slijedom njega i Programa uzimaju u obzir i dugoročne ciljeve vazane uz put prema niskougljičnom gospodarstvu.

Za određivanje prioriteta u pogledu provedbe ciljeva te pripreme i provedbe mjera određuju se sljedeća mjerila koja će služiti za njihov izbor:

Preventivno djelovanje - prioritet treba dati mjerama kojima se preventivno djeluje na sprječavanje onečišćenja zraka i ublažavanje klimatskih promjena;

Razina onečišćenja - prioritet treba dati područjima i štetnim tvarima za koje je utvrđena viša razina onečišćenja, promatrano u odnosu granične vrijednosti i kritične razine onečišćenja;

Stupanj štetnosti (opasnost, rizik) onečišćujuće tvari na ljudsko zdravlje - prednost treba dati onim ciljevima i mjerama čijim se ostvarenjem utječe na smanjivanje emisija tvari koje imaju izraženija štetna svojstva;

Veličina populacije ili ekosustava pod rizikom - u određivanju prioriteta bitan čimbenik je veličina populacije koja je izložena onečišćenju i/ili površina i raznovrsnost ugroženog ekosustava i kulturnih dobara;

Osjetljivost receptora - u pogledu utjecaja na zdravlje osjetljivijom populacijom smatraju se djeca, starije osobe i bolesni. Kod ekosustava osjetljivost se određuje preko kritičnih razina onečišćenja;

Stupanj nelagode izazvan onečišćenjem - osim zdravstvenih učinaka i štetnog djelovanja na ekosustav, razlog za djelovanje je i nelagoda zbog onečišćenja, najčešće zbog neugodnog mirisa ili primjerice smanjenja vidljivosti;

Rok ispunjavanja cilja/provedbe mjere - prednost se daje provedbi mjera koje je potrebno pripremiti ili započeti tijekom 2014. godine zbog ispunjavanja postavljenih ciljeva;

Osiguranost financijskih sredstava, ostalih resursa i stručnih podloga - prednost se daje mjerama za koje postoje osigurana financijska sredstva, osim ako nisu u suprotnosti s prethodna dva mjerila;

Sinergijski učinak - prednost se daje mjerama koje pored smanjivanja prioritetnih onečišćujućih tvari imaju pozitivan učinak na smanjivanje ostalih onečišćujućih tvari i/ili na smanjivanje utjecaja na druge sastavnice okoliša (vode, tlo/otpad).

6. OCJENA STANJA KVALITETE ZRAKA

6.1. Prikaz stanja emisija u zrak

Emisija je ispuštanje onečišćujućih tvari u plinovitom ili krutom stanju iz određenog izvora u okoliš. Za prikaz emisija obrađeni su podaci za točkaste i plošne izvore. Točkaste izvore čine industrijska i energetska postrojenja, dok su grupom plošnih izvora obuhvaćena domaćinstva, promet i uslužne djelatnosti.

Izvori su onečišćivanja zraka nepokretni i pokretni emisijski izvori.

Nepokretni izvori su:

.točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji, građevine i slično),

.difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka (uređaji, određene aktivnosti, površine i druga mjesta).

Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: motorna vozila, šumski i poljoprivredni strojevi, necestovni pokretni strojevi (kompresori, buldožeri, gusjeničari, hidraulični rovokopači, cestovni valjci, pokretne dizalice, oprema za održavanje putova i drugo), lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi.

Izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak moraju biti izgrađeni i/ili proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i okoliš.

Granične vrijednosti emisija iz pokretnih izvora propisuju se posebnim propisima.

Nepokretni izvori nisu građevine i uređaji u kojima se priprema hrana na otvorenom ili su uvjeti i način rada za te građevine i uređaje određeni posebnim propisom.

6.1.1. Pojedinačni nepokretni izvori

Za izračun emisija točkastih izvora korišteni su podaci katastra emisija u zrak u Primorsko-goranskoj županiji za 2012. godinu te su prikazani u tablicama 1.- 4.

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr