SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 8. Petak, 28. ožujka 2014.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

54.

Na temelju članka 91. stavka 3. točke 2. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), članka 7. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 66/11 i 47/13), članka 28. točke 23. Statuta Primorsko- goranske županije (»Službene novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 26/09, 16/13 i 25/13 - pročišćeni tekst), Županijska skupština Primorsko-goranske županije uz prethodno pribavljeno mišljenje »Hrvatskih voda« (KLASA: 325-03/13-04/13, UR.BROJ:374-1-6-13-5 od 18. prosinca 2013.), na 8. sjednici održanoj 27. ožujka 2014. godine, donijela je

ODLUKU
o zaštiti izvorišta na području Gorskog kotara

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite (u nastavku: zone zaštite) i mjere zaštite izvorišta i akumulacija (u nastavku: izvorišta) na području Gorskog kotara koja se koriste ili se planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu.

Zone zaštite utvrđuju se radi zaštite izvorišta od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Izvorišta iz ove Odluke nalaze se na području gradova: Čabar, Delnice i Vrbovsko te općina: Fužine, Lokve, Ravna Gora i Skrad.

Slivovi izvorišta koji se štite ovom Odlukom pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu.

Granice obuhvata zona zaštite određene ovom Odlukom ucrtane su na preglednoj karti mjerila 1:200 000 (Prilog 1).

Članak 2.

Slivna područja izvorišta, veličine i granice zona zaštite i mjere zaštite u području zona određeni su na temelju vodoistražnih radova (prva faza istraživanja) sadržanih u elaboratu »Novelacija granica zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode na području Gorskog kotara« izrađenom od Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, veljača 2013.

Članak 3.

Pojedini izrazi u smislu ove Odluke imaju sljedeće značenje:

1. »Integrirana zaštita bilja« ima isto značenje kao u Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (»Narodne novine« broj 142/12);

2. »Izravno ispuštanje u podzemne vode« je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske slojeve;

3. »Izvorište« je mjesto na zemljišnoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na zemljišnoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda;

4. »Javna odvodnja« je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i pražnjenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama;

5. »Javna vodoopskrba« je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama ili na drugi propisani način (cisternama, vodonoscima i sl.);

6. »Nekemijske metode« ima isto značenje kao u Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (»Narodne novine« br. 142/12);

7. »Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda« znači obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s Uredbom o standardu kakvoće voda;

8. »Opasne tvari« su tvari koje su toksične, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti;

9. »Ostale (druge) onečišćujuće tvari« su one onečišćujuće tvari (sintetske i nesintetske), navedene u Uredbi o standardu kakvoće voda, koje se ne nalaze na listi prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari. Među tim tvarima su utvrđene »specifične onečišćujuće tvari« koje se ispuštaju u značajnim količinama;

10. »Otpadni mulj« ima isto značenje kao u Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/13)

11. »Otpadne vode« su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode;

12. »Prioritetne tvari« su tvari ili skupine tvari, navedene u Uredbi o standardu kakvoće voda, koje predstavljaju značajan rizik za vode, uključujući i rizik za vode koje se zahvaćaju za piće. Među tim tvarima su utvrđene »Prioritetne opasne tvari« za koje se planiraju mjere zabrane ili ograničenja ispuštanja, emisija i rasipanja;

13. »Stajski gnoj, gnojovka i gnojnica« imaju isto značenje kao u Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/13),

14. »Uvjetno grlo (UG)« je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg;

15. »Visoki stupanj pročišćavanja« znači dodatne procese u obradi koji rezultiraju daljnjim pročišćavanjem u odnosu na primijenjene metode kod II. i III. stupnja pročišćavanja (npr. uklanjanje dušika, ukljanjanje fosfora, lagune za poboljšanje svojstava, dezinfekcija fizikalnim postupcima, filtracija, membranski procesi i dr.)

II. KLASIFIKACIJA IZVORIŠTA, TIP VODONOSNIKA I SLIVNA PODRUČJA

Članak 4.

Izvorišta koja se štite ovom Odlukom podijeljena su u dvije grupe:

1. izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu i

2. planirana i potencijalna izvorišta vode za piće (u nastavku: potencijalna izvorišta).

Izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu u smislu dinamike crpljenja maksimalnog kapaciteta 20 do 100 l/s su: Čabranka, Kupica, Ribnjak i Ličanka.

Ostala izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu iz ove Odluke imaju u smislu dinamike crpljenja maksimalni kapacitet manji od 20 l/s.

Potencijalna izvorišta su: Kupa, Mala Belica, Velika Belica, buduća akumulacija Križ odnosno privremeni zahvat u akumulaciji Lokvarka, Zeleni Vir, Mlako vrelo, Studeno vrelo i Kamačnik.

Buduća akumulacija Križ odnosno privremeni zahvat u akumulaciji Lokvarka je potencijalni zahvat površinske vode iz akumulacija. Ostala izvorišta iz ove Odluke su zahvati podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.

Članak 5.

Prostor prihranjivanja izvorišta iz članka 1. stavka 1. ove Odluke obuhvaća dva sliva: Crnomorski i Jadranski sliv.

Unutar Crnomorskog sliva izdvojeni su slijedeći slivovi:

Sliv izvora u Prezidu:

- izvorišta: Mlake, Trbuhovica.

Sliv izvorišta Čabranke:

- izvorišta: Čabranka, Sušica, Žikovci I, Žikovci II, Tropeti, Paklenski jarak.

Sliv izvorišta u Zamostu:

- izvorišta: Donji Žagari, Mandli, Požarnica, Sveta Gora, Podstene, Sokoli I, Sokoli II, Kamenje, Klanc, Hrib II.

Sliv izvorišta Kupe:

- izvorišta: Hrib I, Gločevac

- potencijalno izvorište: Kupa.

Sliv akumulacije i vodotoka Lokvarke:

- izvorišta: Mrzlica, Mihićevo, Maljenica, Šćurak, buduća akumulacija Križ odnosno privremeni zahvat u akumulaciji Lokvarka.

Sliv Velike i Male Belice:

- potencijalna izvorišta: Velika Belica, Mala Belica.

Sliv izvorišta Kupice i Zelenog Vira:

-izvorišta: Kupica, Skrad I, Skrad II, Skrad III, Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan, Josipovac, Paletina, Stari Laz

- potencijalno izvorište: Zeleni Vir.

Sliv gornjeg toka rijeke Dobre:

- izvorišta: Veliki žljeb, Korito, Jazbina, Hribac, Kicelj, Stari Lazi, Javorova kosa, Ribnjak, Draškovac, Topli potok

- potencijalna izvorišta: Studeno vrelo, Mlako vrelo, Kamačnik.

Unutar Jadranskog sliva izdvojen je:

Sliv izvorišta Ličanke:

- izvorište: Ličanka

Zone zaštite prostiru se na području gradova: Bakar, Čabar, Delnice i Vrbovsko te općina: Brod Moravice, Čavle, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad u Primorsko-goranskoj županiji i grada Ogulina u Karlovačkoj županiji.

III. ZONE SANITARNE ZAŠTITE

Članak 6.

Zone zaštite izvorišta određene su na osnovi kriterija propisanih Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 66/11 i 47/13) za izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti maksimalnog kapaciteta do 20 l/s i 20 do 100 l/s u smislu dinamike crpljenja i za potencijalna izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti, te za potencijalna izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija.

Članak 7.

Slivna područja izvorišta koja se koriste za javnu vodopskrbu sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti podijeljena su prema stupnju opasnosti od onečišćenja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:

- zona ograničenja - IV. zona

- zona ograničenja i nadzora - III. zona

- zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona

- zona strogog režima zaštite i nadzora - I. zona

- vodoopskrbni rezervat.

Za pojedina izvorišta utvrđene su sljedeće zone zaštite:

1. Četiri zone (I., II., III. i IV.) zaštite za izvore Kupica, Ribnjak i Draškovac.

2. Tri zone (I., II. i III.) zaštite i vodoopskrbni rezervat za izvorište Čabranke.

3. Tri zone (I., II. i III.) zaštite za:

- izvorište u slivu Gornje Dobre: Topli potok,

- izvorišta na području Gerova: Donji Žagari, Mandli, Požarnica i Podstene.

4. Dvije zone (I. i II.) zaštite za:

- izvorišta u slivu Čabranke: Sušica, Tropeti, Paklenski jarak, Žikovci I i Žikovci II,

- izvorišta na području Prezida: Mlake i Trbuhovica,

- izvorišta na području Gerova: Sokoli I, Sokoli II, Kamenje, Klanc i Hrib II,

- izvorišta u slivu Kupe: Gločevac i Hrib I

- izvorišta u slivu Lokvarke: Mrzlica, Mihićevo, Maljenica i Šćurak,

- podsustav malih izvorišta u slivu izvora Kupice i Zelenog vira: Skrad I, II i III, Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan, Josipovac i Paletina, Stari Laz.

- podsustav malih izvorišta u slivu gornjeg toka rijeke Dobre: Veliki žljeb, Korito, Jazbina, Hribac, Kicelj, Stari Lazi, Javorova kosa,

- Vrelo Ličanke.

Članak 8.

Slivna područja potencijalnih izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti podijeljena su prema stupnju opasnosti od onečišćenja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:

- zona ograničenja - IV. zona

- zona ograničenja i nadzora - III. zona

- zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona

- vodoopskrbni rezervat.

Za potencijalna izvorišta utvrđene su sljedeće zone zaštite:

1. Tri zone (II., III. i IV.) zaštite za izvorišta Velika Belica, Mala Belica, Zeleni Vir i Kamačnik.

2. Dvije zone (II. i III.) zaštite i vodoopskrbni rezervat za izvor Kupe.

3. Dvije zone (II. i III.) zaštite za izvore Mlako vrelo i Studeno vrelo.

Članak 9.

Slivna područja potencijalnih izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz buduće akumulacije Križ odnosno privremenog zahvata u akumulaciji Lokvarka podijeljena su prema stupnju opasnosti od onečišćenja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:

- zona ograničenja i nadzora - III. zona

- zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona

- zona strogog režima zaštite i nadzora - I. zona.

Za potencijalna izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija utvrđuju se:

1. Dvije zone (I. i II.) zaštite za akumulaciju Križ.

2. Dvije zone (I. i III.) za akumulaciju Lokvarka.

IZVORIŠTA SA ZAHVAĆANJEM PODZEMNE VODE IZ VODONOSNIKA S PUKOTINSKOM I PUKOTINSKO-KAVERNOZNOM POROZNOSTI

ČETVRTA ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat četvrte zone sanitarne zaštite

Članak 10.

Četvrta zona sanitarne zaštite (u nastavku: IV. zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotin

skom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhvaća dijelove slivova od granica slivnog područja izvorišta do vanjske granice treće zone zaštite. To je područje sliva izvora s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko - kavernozno podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta.

Granice IV. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1 : 50 000 (Karta 1).

Zabrane u IV. zoni

Članak 11.

U IV. zoni zabranjuje se:

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode,

- građenje postrojenja za proizvodnju na osnovi baznih kemijskih procesa, postrojenja metalurške industrije, postrojenja koja koriste radioaktivne tvari i postrojenja za proizvodnju opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih tvari kao i prioritetnih tvari za vode i vodni okoliš,

- građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

- građenje cjevovoda za transport tekućina koje su opasne za vodu,

- uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih kao i prioritetnih tvari,

- građenje benzinskih postaja i drugih spremnika naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava bez mjera zaštite,

- izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,

- građenje autocesta i državnih cesta, parkirališta površine 1000 m2 ili većih, aerodroma i manipulativnih površina bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja onečišćenih oborinskih voda,

- skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove Odluke,

- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega,

- odlaganje otpadnog mulja iz uređaja za obradu otpadnih voda,

- nekontrolirano odlaganje otpada.

Mjere zaštite u IV. zoni

Članak 12.

Na području IV. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. Odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda rješavati izgradnjom sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja, a gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje (na područjima izvan aglomeracija) otpadne vode pročišćavati na vlastitom uređaju odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina ili ponovno koristiti nakon odgovarajućeg pročišćavanja za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja.

2. Oborinske vode s parkirališta većih od 1000 m2 te radnih i manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

3. Oborinske vode autocesta i državnih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika, odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja, ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

4. U gospodarskim objektima koja koriste opasne, ostale (druge) onečišćujuće i prioritetne tvari moraju se provoditi sljedeće mjere zaštite:

- skladištiti u zatvorenom prostoru u originalnoj ambalaži ili u nadzemnim spremnicima u prihvatnom bazenu,

- manipulaciju navedenim tvarima obavljati isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen),

- periodično obavljati kontrole radi identifikacije mogućih mjesta propuštanja (procjeđivanja) opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari.

5. Benzinske postaje moraju se graditi sa spremnicima s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.

6. Spremnici naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava moraju biti dvostijenski ili jednostijenski u tankvani, a ako su ukopani, s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.

7. Trafostanice s uljnim transformatorom moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu. Trafostanice s količinom transformatorskog ulja većom od 600 l moraju biti izgrađene s dvostrukom barijerom.

8. Sva područja s velikim rizicima od erozije nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti pošumljavanjem i zatravnjivanjem.

9. Transport opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu sa važećim propisom o prijevozu opasnih tvari.

Članak 13.

IV. zona potencijalnih izvorišta sa napajanjem ili zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom potoznosti utvrđena je po istim kriterijima kao i zone zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

U IV. zoni zaštite potencijalnih izvorišta primjenjuju se zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao u zonama zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

TREĆA ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat treće zone sanitarne zaštite

Članak 14.

Treća zona sanitarne zaštite (u nastavku: III. zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti, obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja u kojem su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja između 1-3 cm/s odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv).

Granice III. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:50 000 (Prilog 2).

Zabrane u III. zoni

Članak 15.

Na području III. zone, uz zabrane iz članka 11. ove Odluke, zabranjuje se:

- građenje građevina za uporabu, obradu i odlaganje neopasnog otpada, osim reciklažnih dvorišta, transfer stanica i pretovarnih stanica predviđenih prostorno planskom dokumentacijom, uz provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevine,

- građenje benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim postojećih eksploatacijskih polja kamena koja imaju rudarsku koncesiju, s propisanim mjerama zaštite,

- građenje županijskih cesta i parkirališta površine iznad 500 m2 bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

- prijevoz opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari, osim za lokalne potrebe, na državnoj cesti D3 Rijeka - Zagreb, na dionici Gornje Jelenje - Vrbovsko i županijskoj cesti ŽC 5032 Gornje Jelenje - Crni Lug, do njihove rekonstrukcije,

- građenje i rekonstrukcija željezničke pruge bez mjera zaštite za slučaj incidenta s opasnim teretom,

- stočarska proizvodnja (farme s više od 20 UG) bez primjene Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse iz propisa o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

- primjena gnojiva s dušikom na poljoprivrednoj površini ukoliko nije u skladu sa načelima korištenja gnojiva iz propisa o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

- primjena gnojiva pomiješanog s otpadnim muljem,

- upotreba pesticida koji sadrže opasne, ostale (druge) onečišćujuće i prioritetne tvari,

- građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisanih mjera zaštite voda,

- upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,

- regularno gospodarenje šumama.

Mjere zaštite u III. zoni

Članak 16.

Na području III. zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 12. ove Odluke, i sljedeće mjere zaštite:

1. Oborinske vode županijskih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika i laguna odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

2. Do rekonstrukcije državne ceste D3 Rijeka - Zagreb, na dionici Gornje Jelenje - Delnice i županijske ceste ŽC 5032 Gornje Jelenje - Crni Lug, promet opasnim tvarima preusmjeriti na autocestu A6.

3. Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s parkirališta površine iznad 500 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora - taložnika, odnosno druge odgovarajuće tehnologije ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

4. Rekonstrukciju postojećeg magistralnog naftovoda za međunarodni transport Omišalj - Sisak izvesti uz propisani sustav zaštite i kontrole s ciljem postizanja mjera zaštite voda.

5. Na poljoprivrednim površinama, poljoprivredna gospodarstva, uključujući i stočarsku proizvodnju, dužna su osigurati uvjete i provoditi mjere propisane Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i koristiti gnojivo u skladu s važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva:

- uporaba gnojiva mora biti kontrolirana, u skladu s potrebama biljaka za hranjivima,

- u tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredne površine mogu se gnojiti stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika (N),

- stajski gnoj skladištiti na uređenim gnojištima u vodonepropusnim spremnicima,

- tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz koji ne smije biti istjecanja.

6. Uporaba pesticida mora biti u skladu s posebnim mjerama zaštite pitke vode i vodnog okoliša iz važećeg propisa o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Za suzbijanje štetnih organizama i zaštitu bilja dati prednost integriranoj zaštiti bilja te biološkim, fizikalnim i dr. nekemijskim mjerama koje su ekonomski i ekološki opravdane. Pesticidi koji se koriste moraju biti što je više moguće specifični za ciljanu vrstu i imati najmanje moguće štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš i neciljane organizme.

7. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda i mjera za sprečavanje erozije.

Članak 17.

III. zona potencijalnih izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko- kavernoznom potoznosti utvrđena je po istim kriterijima kao i zone zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

U III. zoni potencijalnih izvorišta primjenjuju se iste zabrane i ograničenja te mjere

zaštite kao u zonama zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

DRUGA ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat druge zone sanitarne zaštite

Članak 18.

Druga zona sanitarne zaštite (u nastavku: II. zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti, ovo je potrebno dopisati obuhvaća glavne podzemne drenažne tokove s mogućim tečenjem do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojeg su brzine (prividne i stvarne) tečenja veće od 3 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.

II. zona obuhvaća ponore i ponorne zone u slivnom području.

Granice područja II. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Prilog 2).

Zabrane u II. zoni

Članak 19.

U II. zoni, uz zabrane iz članka 15. ove Odluke, zabranjuje se:

- poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i nekemijskih metoda za

zaštitu bilja i suzbijanje štetnih organizama u skladu sa važećim propisom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida,

- stočarska proizvodnja, osim za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 UG uz provedbu mjera zaštite voda propisanih Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i primjenu gnojiva u skladu s važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

- primjena dozvoljenih gnojiva na poplavljenom, zamrznutom ili snijegom prekrivenom tlu,

- primjena dozvoljenih gnojiva na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 m ili više, na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka,

- gradnja groblja i proširenie postojećih,

- ispuštanje pročišćenih oborinskih voda s autocesta, državnih i županijskih cesta;

- građenje svih industrijskih postrojenja,

- građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda,

- građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne i površinske vode,

- sječa šume osim sanitarne sječe,

- izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije kod radova i aktivnosti vezanih uz gospodarenje šumama,

- građenje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad,

- izgradnja i rekonstrukcija željezničke pruge bez sustava kontrolirane odvodnje,

- uporaba herbicida radi održavanja protupožarne zaštite pruge,

- građenje benzinskih postaja i svih spremnika tekućeg goriva za pogon i grijanje,

- građenje trafostanica s uljnim transformatorom, osim ako zbog snage transformatorske stanice nije moguće koristiti suhi transformator,

- prijevoz opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari lokalnim cestama, osim lož ulja za potrebe grijanja individualnih stambenih objekata.

Mjere zaštite u II. zoni

Članak 20.

Na području II. zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 16. ove Odluke, i sljedeće mjere zaštite:

1. Izgraditi sustav javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U slučaju kada odvođenje otpadnih voda sustava javne odvodnje izvan zone nije opravdano stoga što ne bi proizvelo nikakvu korist za okoliš ili stoga što zahtjeva prekomjerne materijalne troškove, otpadne vode rješavati na uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode, procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz predhodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.

2. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U iznimnim slučajevima, kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano stoga što ne bi proizvelo nikakvu korist za okoliš ili stoga što zahtjeva prekomjerne materijalne troškove, otpadne vode iz građevina u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba moguće je rješavati na vlastitom uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz predhodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.

Otpadne vode građevina s opterećenjem do 30 ES moguće je zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.

3. Postojeće državne i županijske ceste moraju imati zatvoreni sustav odvodnje i bočne branike.

4. Do rekonstrukcije državnih i županijskih cesta, granicu II. zone potrebno je označiti tablama sa natpisom II. vodozaštitne zone.

5. Rekonstrukciju cesta provoditi uz propisane mjere zaštite.

6. Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s parkirališta površine iznad 200 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora - taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

7. Sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.

8. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima i konjima.

9. Područje ponora i ponornih zona u blizini naselja i cesta ograditi.

Članak 21.

II. zona potencijalnih izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko- kavernoznom potoznosti utvrđena je po istim kriterijima kao i zone zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

U II. zoni potencijalnih izvorišta primjenjuju se iste zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao u zonama zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

PRVA ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat prve zone sanitarne zaštite

Članak 22.

Prva zona sanitarne zaštite (u nastavku: I. zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja vode, te drugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.

I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja uređaje za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje.

I. zone prikazane su na katastarskim podlogama, u digitalnom obliku.

Članak 23.

Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i obavlja javnu vodoopskrbu (u nastavku: korisnik izvorišta) mora biti vlasnik ili zakoniti posjednik nekretnine na kojoj se nalazi izvorište uključujući cijeli prostor zone potreban za njegovu fizičku zaštitu.

Korisnici izvorišta iz ove Odluke su javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe: Komunalac d.o.o. Delnice, Komunalac d.o.o. Vrbovsko i KD Čabranka d.o.o. ili njihovi pravni slijednici.

Zabrane u I. zoni

Članak 24.

U I. zoni zabranjeno je postojanje i građenje bilo kakvih objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti osim onih vezanih za zahvaćanje, pripremu i transport vode prema sustavu vodoopskrbe.

Mjere zaštite u I. zoni

Članak 25.

Na području I. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. Područje zone mora biti ograđeno, a pristup dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz vodoopskrbu.

2. Sanitarne otpadne vode moraju se odvesti izvan zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno sakupljati u nepropusnu sabirnu jamu.

3. Oborinske vode iz zaleđa ove zone moraju se provesti izvan zone.

4. Oborinske vode s krovova objekata i uređenih površina unutar zone moraju se provesti izvan zone.

5. Objekti i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon crpilišta moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.

VODOOPSKRBNI REZERVATI

Obuhvat vodoopskrbnih rezervata

Članak 26.

Vodoopskrbni rezervati izvorišta Čabranke i izvorišta Kupe obuhvaćaju brdsko-planinsko područje, odnosno glavne zone prikupljanja i zadržavanja vode u slivu.

Granice vodoopskrbnih rezervata ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Prilog 2).

Članak 27.

Na području vodoopskrbnih rezervata, uz zabrane iz čl. 19. ove Odluke (zabrane u II. zoni), zabranjuje se i:

- prijevoz opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari lokalnim i šumskim cestama,

- ispuštanje otpadnih voda u ponore i estavele.

Članak 28.

U vodoopskrbnom rezervatu mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda rješavati na vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja te ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

2. Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s parkirališta površine iznad 200 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

3. Objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja.

4. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima i konjima.

5. Sva područja s velikim rizicima od erozije nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti pošumljavanjem i zatravnjivanjem.

POTENCIJALNA IZVORIŠTA SA ZAHVAĆANJEM POVRŠINSKIH VODA IZ AKUMULACIJA

Obuhvat III. zone

Članak 29.

III. zona akumulacije Lokvarka obuhvaća cijelo slivno područje akumulacije Lokvarka do granica II. zone buduće akumulacije Križ, II. zone izvora koji se koriste za vodoopskrbu u slivu akumulacije Lokvarka.

Granica III. zone akumulacije Lokvarka ucrtana je na topografskoj karti mjerila 1:50.000 (Prilog 2).

Zabrane u III. zoni

Članak 30.

U III. zoni, uz zabrane iz članka 15. ove Odluke, zabranjuje se:

- skladištenje nafte i naftnih derivata, osim za potrebe grijanja individualnih stambenih objekata.

Mjere zaštite u III. zoni

Članak 31.

U III. zoni primjenjuju se mjere zaštite iz članka 16. ove Odluke.

Obuhvat II. zone

Članak 32.

II. zona potencijalnih izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija obuhvaća pojas širine od najmanje 100 metara sa svake strane dotoka mjereno od vanjske granice I. zone, a prostire se uz dotok do granice podsliva akumulacije ili jezera, te pojas od 100 metara uz akumulaciju mjeren od vanjske granice I. zone.

Granice II. zone buduće akumulacije Križ ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:50.000 (Prilog 2).

Zabrane i mjere zaštite u II. zoni

Članak 33.

U II. zoni buduće akumulacije Križ primjenjuju se zabrane i ograničenja iz članka 19. te mjere zaštite iz članka 20. ove Odluke.

Obuhvat I. zone

Članak 34.

I. zona buduće akumulacije Križ obuhvaća akumulaciju, branu, vodozahvatnu građevinu, crpnu stanicu, uređaj za kondicioniranje vode, građevinu za čuvanje izvorišta, zaštitne taložnice na ušću dotoka i zaštitni pojas uz akumulaciju u širini od 10 metara od ruba vode pri najvišem vodostaju.

U I. zoni buduće akumulacije Križ moraju biti ograđeni: vodozahvatna građevina, crpna stanica, uređaj za kondicioniranje vode i građevine za čuvanje izvorišta.

I. zona privremenog zahvata u akumulaciji Lokvarka obuhvaća kružni pojas promjera 20 metara iznad podvodnog vodozahvata, koji je na koti -42,0 m u odnosu na najviši vodostaj 772 m.n.m. I. zona označava se plutačama na površini vode.

I. zona u akumulaciji Lokvarka uspostavit će se izgradnjom privremenog zahvata.

Pristup na područje I. zone dopušten je samo uz odobrenje ovlaštenih osoba korisnika vodozahvata.

I. zone prikazane su na topografskoj podlozi, u digitalnom obliku.

Članak 35.

U I. zoni potencijalnih izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija, uz zabrane i ograničenja te mjere zaštite iz I. zone izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti, dodatno se zabranjuje:

- ispuštanje otpadnih voda iz pogonskih građevina i voda za pranje uređaja za kondicioniranje voda,

- javni promet vozila i pješaka,

- korištenje svih vrsta plovila, sportova na vodi i kupanje,

- ribarenje, sportski ribolov i uzgoj ribe,

- upotreba gnojiva i sredstava za zaštitu bilja,

držanje i napajanje stoke.

IV. MJERE ZA SANACIJU STANJA U ZONAMA ZAŠTITE

Članak 36.

Program mjera sanacije za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona zaštite vode za piće u slivu izvora u Gorskom kotaru određen je elaboratom »Mjere sanacije na postojećim objektima unutar zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara«, RiEKO- LAB d.o.o., 2007. i »Elaboratom zaštitnih zona privremenog zahvata vode za piće iz akumulacije Lokvarka«, RiEKO-LAB d.o.o., 2010. Program mjera sanacije preuzet je u elaborat »Novelacija zona sanitarne zaštite izvorišta na području Gorskog kotara«, Geotehnički fakultet, 2013. koji se sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.

Program mjera sanacije sastavni je dio ove Odluke.

Programom mjera sanacije određuju se izvori onečišćenja, mjere, aproksimativni troškovi i nositelji sanacije, te prioriteti i rokovi realizacije. Provođenje mjera sanacije iz ovog Programa predviđa se, prema razini prioriteta, u dvije faze. Mjere iz prve razine prioriteta treba provesti do kraja 2018. godine, iz druge razine do kraja 2025. godine.

U slučaju promjene vlasnika ili korisnika građevine, obveze propisane Programom mjera sanacije prenose se na novog pravnog sljednika.

V. MIKROZONIRANJE

Članak 37.

Iznimno od odredbi članka 11., 15. i 19. ove Odluke mogu se dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:

- ako se provedu detaljni vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na vodonosnik,

- ako se na temelju detaljnih vodoistražnih radova izradi poseban elaborat koji ima za svrhu dokazati okolnosti iz ovoga članka (u daljnjem tekstu: elaborat mikrozoniranja),

- ako se elaboratom mikrozoniranja predvide odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.

Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite mora dokazati neštetnost zahvata odnosno obavljanja djelatnosti u mikrozoni u odnosu na propisanu zonu.

Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki na temelju kojih je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi.

Izvođač vodoistražnih radova i izrade elaborata mikrozoniranja može biti isključivo osoba registrirana za obavljanje geoloških i hidrogeoloških istraživanja s certificiranim rješenjem o ispunjenju uvjeta za obavljanje djelatnosti vodoistražnih i drugih hidrogeoloških radova izdanog od ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.

Članak 38.

Investitoru planiranog zahvata u mikrozoni vodopravnim uvjetima će se odrediti provođenje radnji iz članka 37. ove Odluke.

Dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka 2. odnosno stavka 3. ove Odluke, vodopravnim uvjetima će se odrediti uvjeti za poduzimanje zahvata u mikrozoni i obveza poduzimanja mjera zaštite.

Izvedba zahvata u mikrozoni provodi se uz vodni nadzor.

Ne dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka 2. odnosno stavka 3. ove Odluke Hrvatske vode će odbiti zahtjev za zahvate u prostoru koji nisu dopušteni ili su zabranjeni prema članku 11., 15. i 19. ove Odluke.

Članak 39.

Vodoistražne radove, izradu elaborata i mjere zaštite u mikrozoni radi dopuštenja obavljanja djelatnosti koje su inače zabranjene u zoni sanitarne zaštite financira zainteresirani investitor.

Dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka 2. odnosno stavka 3. ove Odluke, nadležno upravno tijelo Primorsko- goranske županije, uz suglasnost Hrvatskih voda, donosi akt kojim dopušta obavljanje djelatnosti u mikrozoni.

Ne dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka 2. odnosno stavka 3. ove Odluke nadležno upravno tijelo Primorsko- goranske županije obavijestit će zainteresiranog investitora da su na snazi zabrane iz ove Odluke.

VI. IZVORI I NAČIN FINANCIRANJA

Članak 40.

Potrebni sanacijski zahvati i mjere zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite obavljaju se na krajnji trošak vlasnika odnosno drugog posjednika postojeće građevine odnosno osobe koja obavlja djelatnost suprotno odredbama ove Odluke.

Mogući izvori financiranja sanacijskih zahvata i mjera zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite definirani su sljedećim zakonima: Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o održivom gospodarenju otpadom.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Granice zona zaštite prikazane su na topografskim kartama i u GIS aplikaciji na digitalnom mediju, a pohranjene su po jedan primjerak u Hrvatskim vodama, Vodnogospodarskom odjelu za slivove sjevernog Jadrana, Primorsko- goranskoj županiji - Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i kod javnih isporučitelja vodnih usluga javne vodoopskrbe.

Sastavni dio ove Odluke su sljedeći kartografski prikazi:

Karta 1. Karta obuhvata zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara, MJ 1:200 000,

Karta 2. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara, MJ 1:50 000.

Članak 42.

Granice zona sanitarne zaštite i odredbe ove Odluke unose se u sve dokumente prostornog uređenja koji obuhvaćaju slivno područje izvorišta koja se štite ovom Odlukom.

Postojeći razvojno planski dokumenti moraju se uskladiti s odredbama ove Odluke.

Do usklađenja dokumenta prostornog uređenja s odredbama ove Odluke mjerodavne su granice zona sanitarne zaštite utvrđene ovom Odlukom.

Članak 43.

Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljaju nadležne inspekcije temeljem posebnih propisa.

Članak 44.

Za nepridržavanje odredbi ove Odluke primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Zakona o poljoprivredi i Zakona o prijevozu opasnih tvari.

Članak 45.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se van snage Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (»Službene novine« broj 23/ 04).

Članak 46.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-04/14-01/2

Ur. broj: 2170/1-01-01/5-14-20

Rijeka, 27. ožujka 2014.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština

Predsjednik

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr