SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 5. Petak, 7. ožujka 2014.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

44.

REPUBLIKA HRVATSKA

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Županijska skupština

Klasa: 021-04/13-01/1

Ur. broj: 2710/1-01-01/5-14-60

Rijeka, 27. veljače 2014.

Na temelju članka 47. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13), članka 11. stavka 2. Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj 117/12), članka 52. točke 23. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 26/09, 16/13 i 25/13-pročišćeni tekst), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 7. sjednici od 27. veljače 2014. godine, donijela je

ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru Primorsko-goranske županije
za razdoblje od 2005. do 2012. godine.

Predsjednik

Erik Fabijanić

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
(za razdoblje od 2005. do 2012. godine)

UVOD

U skladu s propisima koji reguliraju područje prostornoga uređenja i gradnje, radi praćenja provedbe dokumenata prostornog uređenja na razini županija propisana je obveza izrade četverogodišnjih izvješća o stanju u prostoru.

Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici od 27. listopada 2005. g. donijela je Izvješće o stanju u prostoru Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2000. do 2004. godine. Za slijedeće četverogodišnje razdoblje pripremljeno je Izvješće o stanju u prostoru, ali nije upućeno u proceduru donošenja zbog značajnih promjena zakonske regulative te ustroja i nadležnosti upravnih tijela i institucija.

U srpnju 2007. g. donesen je, a od 1. listopada 2007. u primjeni je Zakon o prostornom uređenju i gradnji kojim je bitno izmijenjen sustav prostornog uređenja. Temeljem tog Zakona osnovana je Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, kao i Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije koji je preuzeo poslove izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje iz nadležnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje i Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša započeli su s radom 1. siječnja 2008. Tijekom 2008. i sljedeće dvije godine obavljale su se intenzivne aktivnosti na stvaranju uvjeta za rad Upravnoga odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, posebice na kadrovskoj ekipiranosti i informatičkoj opremljenosti, te su se rješavali veliki zaostaci u rješavanju dozvola za gradnju.

Temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine bilo je najavljivano donošenje novih podzakonskih propisa, između ostalih i onoga koji bi trebao regulirati pitanje izrade i sadržaja izvješća o stanju u prostoru, a koji je donijet tek 29. rujna 2010. i u skladu s kojime je započela izrada novog Izvješća. Tijekom izrade Izvješća Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ocijenilo je postojeći Pravilnik neodgovarajućim i pokrenulo izradu novog Pravilnika.

U izradi tog novog Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru uz predstavnike Ministarstva sudjelovali su i predstavnici osam županijskih zavoda za prostorno uređenje, među kojima je bio i predstavnik Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Novi je Pravilnik donesen tek potkraj prošle godine - 24. listopada 2012., na kraju već drugoga četverogodišnjeg razdoblja, te je u skladu s njim dovršena izrada ovog Izvješća koje obuhvaća dva četverogodišnja razdoblja i odnosi se na razdoblje 2005.-2012.

Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 2005.-2012. nije do sada dostavljeno na usvajanje Županijskoj skupštini zbog intenzivnih i brojnih aktivnosti vezano za izradu i donošenje novoga prostornog plana naše Županije, koji je donesen 12. rujna 2013. Osim toga, ove su godine održani izbori i formirana su tijela nove županijske vlasti pa smatramo opravdanim da upravo na početku novog mandatnog razdoblja predstavničko tijelo Županije donese osim županijskoga prostornog plana i Izvješće o stanju u prostoru za proteklo razdoblje čime su stvorene sve pretpostavke za kvalitetno planiranje, provedbu i praćenje stanja u prostoru u sljedećem razdoblju.

1 POLAZIŠTA

1.1 OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA

Izvješće o stanju u prostoru Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: Izvješće) je dokument kojim se predstavničko tijelo Primorsko-goranske županije, stručna i šira javnost izvješćuje o stanju u prostoru u Županiji za razdoblje od 2005. do 2012. godine.

Uočavanje i evidentiranje promjena stanja u prostoru u promatranom periodu kao i promjena vezanih uz stanje izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja, te prijedlozi aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru i ocjene potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja na razini Županije i drugih dokumenata od važnosti za Županiju osnovni su razlozi izrade Izvješća.

Prema odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), kao i prethodnog Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Izvješće usvaja predstavničko tijelo Primorsko-goranske županije. Nakon usvajanja Izvješće se objavljuje u Službenim novinama Primorsko-goranske županije i dostavlja Ministarstvu graditeljstava i prostornog uređenja.

Izvješće je izrađeno na temelju prikupljenih i obrađenih podataka o prostoru, sukladno preporučenoj metodologiji izrade Izvješća (Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru NN 117/12). Za potrebe izrade Izvješća provedene su analize stanja u prostoru i zaštite prostora, utvrđeni su trendovi razvoja u prostoru, te je analizirana izrada i provedba dokumenata prostornog uređenja. U početnoj fazi izrade Izvješća, izrađena je detaljna analiza stanja u prostoru koja se planira objaviti u obliku presjeka desetogodišnjega prostornog razvoja Primorsko-goranske županije.

1.1.1 Metodologija izrade Izvješća

Metodologija izrade Izvješća zasniva se na analizi:

-zakonske regulative,

-demografskih i gospodarskih kretanja,

-institucionalnog kapaciteta regionalne i lokalne samouprave u segmentu prostornog uređenja,

-osnovnih prostornih struktura i korištenja zemljišta,

-sustava i opremljenosti naselja,

-infrastrukturnih sustava,

-zaštite prostora i kulturne baštine,

-izrade prostorno planskih dokumenata i akata.

Na temelju izrađenih analiza prepoznati su problemi, konflikti i trendovi u prostoru Županije.

Za potrebe analize stanja i trendova u prostoru, Županija je, ovisno o tematici koja je analizirana, promatrana po težištima razvoja, prirodnim cjelinama ili administrativnim granicama (područja i mikroregije) te po infrastrukturnim sustavima.

U poglavljima 2.1. Gospodarske djelatnosti, 2.2. Prostorna struktura korištenja i namjene površina i 2.3. Sustav naselja prostor je promatran prema područjima, odnosno težištima razvoja koja su bila definirana u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN 14/00, 12/05, 50/06, 8/09 i 3/11), a to su Gorski kotar, Priobalje i Otoci kao težišta razvoja. U navedenim poglavljima je prostor Općine Omišalj zbog svojih funkcionalnih i gospodarskih obilježja promatran u sklopu Priobalja, dok je u poglavlju 1.3.3. Stanovništvo i 3. Analiza izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja Općina Omišalj obrađena u sklopu područja Otoci.

U poglavlju 2.2. Prostorna struktura korištenja i namjene površina pri promatranju prirodnih površina podjela između područja Gorskog kotara i Priobalja ne slijedi točnu granicu administrativnih jedinica. Ovakva podjela provedena je radi realnijeg sagledavanja prostora. Primjerice, administrativna područja pojedinih općina (npr.: Jelenje, Bakar) sežu duboko u kopno, te njihovi dijelovi po svojim prirodnim i funkcionalnim obilježjima više pripadaju goranskom nego priobalnom području. Kada bi se u analizu prirodnih područja Priobalja uzimale u obzir i velike površine šumskog zaleđa jedinica lokalnih samouprava, rezultati ne bi pokazali stvarnu sliku stanja u prostoru.

Građevinska područja su radi lakše obrade i usporedbe podataka promatrana prema granicama administrativnih područja jedinica lokalnih samouprava, ali pritom treba napomenuti da raspored građevinskih područja slijedi predviđenu podjelu po prirodnim prostornim cjelinama. Naime, u priobalnim općinama su gotovo sva građevinska područja stvarno i smještena u uskom priobalnom području.

U poglavlju 2.4. Opremljenost prostora infrastrukturom sustav je valjalo sagledati u cijelosti, a pojedinačne teme (primjerice vodoopskrba) su se zbog svoje prirode, a i načina vođenja podataka, morale promatrati prema sustavima koji su već uspostavljeni, odnosno prema područjima djelovanja pojedinih isporučitelja.

U Izvješću se koriste odgovarajući statistički podatci preuzeti iz Popisa stanovništva, te podaci prikupljeni od strane ustanova, komunalnih i trgovačkih društava, te županijskih upravnih odjela, ureda državne uprave, jedinica lokalne samouprave, te ostalih javnopravnih tijela s javnim ovlastima.

Izvješće se izrađuje temeljem podataka do kraja 2012. godine, osim u dijelovima za koja nije bilo odgovarajućih podataka, gdje je utvrđena zadnja godina prikupljanja podataka. U Izvješću su naznačeni neki značajni događaji koji su se dogodili tijekom 2013. godine, iako ova godina nije predmet ovog Izvješća.

1.1.2 Ciljevi izrade Izvješća

Osnovni je cilj izrade Izvješća uočavanje i praćenje promjena stanja u prostoru i promjena vezanih uz stanje izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja te prepoznavanje nužnih aktivnosti s ciljem unapređenja stanja u prostoru.

Specifični ciljevi izrade Izvješća su:

-sabrati i ocijeniti izradu prostornih planova u Županiji u vremenu od 2005. do 2012. godine,

-prepoznati procese i pojave u prostoru, te ocijeniti ulogu prostornog planiranja u navedenim procesima i pojavama,

-ocijeniti načela razvoja određena Prostornim planom Primorsko-goranske županije,

-ocijeniti ulogu općina i gradova u formiranju cjelovitog sustava prostornog uređenja u Županiji,

-primijeniti politiku sustavnog uređenja prostora i promicati smjernice županijskog prostornog razvoja u skladu s državnim i europskim smjernicama prostornog razvoja,

-utvrditi prostorne odnose u regiji,

-potvrditi potrebu izmjene ili izrade novog Prostornog plana Primorsko-goranske županije 1.

1 Novi Prostorni plan Primorsko-goranske županije usvojen je na sjednici Županijske skupštine 12. rujna 2013. godine

1.2 ZAKONODAVNO INSTITUCIONALNI OKVIR

1.2.1 Izvješće o stanju u prostoru

Izvješća o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru dokumenti su čija je izrada bila propisana do 2007. godine Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04). Donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) ukinuta je obveza izrade Programa mjera i ostaje samo obveza izrade Izvješća o stanju prostoru, kao četverogodišnjeg dokumenta praćenja stanja u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

1. studenoga 2012. g. stupio je na snagu Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (NN 117/12). Pravilnikom je propisana obveza donošenja Izvješća na razini Republike Hrvatske najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.

Rok dovršetka izrade Izvješća za regionalnu i lokalnu samoupravu je godina dana od dana stupanja na snagu Pravilnika, ukoliko je proteklo četverogodišnje razdoblje od usvajanja prethodnog Izvješća. Ukoliko na dan stupanja na snagu Pravilnika nije proteklo četverogodišnje razdoblje od usvajanja prethodnog Izvješća rok dovršetka izrade Izvješća je najkasnije godina dana od isteka tog četverogodišnjeg razdoblja.

1.2.2 Zakoni koji uređuju prostorno planiranje

Temeljni zakon koji uređuje tematiku korištenja prostora je Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). No, s obzirom na to da korištenje prostora obuhvaća širok spektar različitih djelatnosti, korištenje prostora je uređeno i zakonima koji uređuju ostale djelatnosti i tematike zasebno. Na taj način, na prostorno planiranje i stanje u prostoru imaju utjecaja brojni propisi i podzakonski akti koji uređuju različite tematike, npr.: zaštitu okoliša, zaštitu prirode, razvrstavanje cesta, luka, korištenje poljoprivrednog zemljišta, šuma, itd.

Slijedom prethodno navedenog, u ovom poglavlju su ukratko opisani zakoni koji imaju utjecaja na prostorno planiranje i stanje u prostoru u Županiji.

Prva značajnija izmjena zakonske regulative, koja je značajno utjecala na stanje u prostoru dogodila se 2004. g., kada je izmjenom tadašnjega važećeg Zakona (NN 100/04) utvrđeno zaštićeno obalno područje i donesena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenoga obalnog područja mora (NN 128/04). Ovom su Uredbom definirani uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora radi njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Ova Uredba se primjenjivala u postupku izrade, donošenja i provedbe prostornih planova. Radi usklađenja s Uredbom, obavljene su izmjene prostornih planova koji su zahvaćali područje zaštićenoga obalnog područja (u daljnjem tekstu ZOP), među ostalim i Prostornog plana Županije.

Uredbom su definirani stroži uvjeti u planiranju građevinskih područja u ZOP-u te je onemogućeno ili su postroženi uvjeti za planiranje pojedinih vrsta namjena koje bi mogle imati negativan utjecaj (npr.: zabranjeno je planiranje građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju). Također je definirano da se Prostornim planom Županije mora odrediti položaj, veličina, te vrsta i kapacitet izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene.

U srpnju 2007. donesen je »novi« Zakon o prostornom uređenju i gradnji koji je u svoje odredbe imao ugrađene odredbe koje reguliraju ZOP, a Uredba je stavljena izvan snage. Ovaj je Zakon nakon toga imao više izmjena i dopuna, a trenutno je u tijeku izrada novog zakona koji bi prema najavi trebao donijeti značajne izmjene u sustavu prostornog planiranja.

U svrhu poticanja ulaganja u području gradnje 2009. g. je donesen Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10, 136/12 i 76/13) s ciljem omogućavanja početka gradnje gospodarski značajnih građevina u kraćem roku. Ovaj Zakon uređuje gradnju, izdavanje akata za građenje, uporabu i uklanjanje građevina za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, te provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora.

Hrvatski sabor je 2012. g. donio Zakon o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (NN 08/12). Ovaj je Protokol prvi međunarodnopravni instrument kojim se uvodi obveza integralnog upravljanja obalnim područjem uzimajući u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturne baštine, održivu poljoprivredu, ribarstvo, turizam te ostale gospodarske djelatnosti u obalnom području.

Jedna od značajnijih novosti u zakonskoj regulativi koja uređuje ovo područje je i Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama donesen 2011. g. (NN 90/11), često nazivan »Zakon o legalizaciji«. Ovaj je Zakon uređivao uvjete, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada. Sredinom 2012. g, radi omogućavanja što djelotvornije provedbe legalizacije i nezakonito izgrađenih zgrada, donesen je novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), koji je podijelio objekte u četiri kategorije prema veličini i sukladno tome definirao potrebnu dokumentaciju za ozakonjenje.

U ovom Izvješću neće biti moguće analizirati kakve je posljedice na prostor i prostorne planove imao ovaj Zakon, s obzirom na kratko vrijeme njegove provedbe u odnosu na razdoblje koje promatra ovo Izvješće.

Temeljni zakon koji se bavi zaštitom okoliša je Zakon o zaštiti okoliša donesen 2007.g. (NN 110/07) kojim su propisani instrumenti zaštite okoliša. Donošenjem Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 064/2008) propisano je utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za zahvate u prostoru. Provođenjem ovakvog sustava teži se da se već u ranim fazama planiranja pokažu prepreke koje bi se mogle pojaviti provedbom planiranih zahvata te da se sagleda najkvalitetnije rješenje u skladu sa zahtjevima određenog prostora.

2005. g. donesen je Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08 i 57/11) kojim je uređen sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Zakonom su utvrđene prirodne vrijednosti: zaštićena područja, zaštićene svojte i zaštićeni minerali, sigovine i fosili koji su razvrstani u razrede međunarodnog, državnog i lokalnog značenja. Zaštita prirode provodi se unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima od utjecaja na prirodu. Republika Hrvatska je također potpisnica svih značajnijih sporazuma međunarodnog javnog prava koji uređuju zaštitu prirode (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Ramsarska konvencija, Cites konvencija, Bernska konvencija, Bonska konvencija i drugi).

Do značajnih je promjena u sustavu zaštite prirode došlo stupanjem na snagu Uredbe o proglašenju ekološke mreže 2007. godine (NN 109/07). Ovom se Uredbom za čitavo područje Republike Hrvatske definira Nacionalna ekološka mreža (NEM), odnosno sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja svojom uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Nacionalna ekološka mreža Republike Hrvatske predstavlja pripremu za Europsku ekološku mrežu NATURA 2000 kojoj je svaka zemlja članica Europske Unije obvezna pridružiti. Nacionalna ekološka mreža uvodi obvezu provedbe postupka ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu kako je propisano Zakonom o zaštiti prirode.

Planiranje izgradnje i održavanja javnih cesta u Županiji odvijalo se do 2011. godine prema Zakonu o javnim cestama, a provodilo se dugoročno kroz Strategiju razvitka javnih cesta, srednjoročno, kroz četverogodišnje programe građenja i održavanja javnih cesta te godišnje, kroz planove građenja i održavanja. U razdoblju od prethodnog Izvješća Vlada RH donijela dva Programa građenja i održavanja javnih cesta, za razdoblja od 2005. do 2008. te od 2009. do 2012. godine.

Hrvatski sabor donio je u srpnju 2011. Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13) kojim je Zakon o javnim cestama stavljen izvan snage. Ovim su Zakonom utvrđeni osnovni organizacijski okviri, financiranje i nositelji gospodarenja cestama u Hrvatskoj. Stupanjem na snagu ovog zakona problematika nerazvrstanih cesta na cjelovit je način uređena jednim propisom. Odlukom o razvrstaju cesta (NN 44/12), dolazi do promjena u mjerodavnosti na području velikih gradova, odnosno na području Grada Rijeke.

U razdoblju od prethodnog Izvješća, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Naredbu o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Primorsko-goranske županije (NN 32/11, 117/12). Ovom su Naredbom u luke otvorene za javni promet uvrštene dvije dodatne luke županijskog značenja, luka Surbova-Baška (planirana) i luka Opatija. Došlo je i do promjene u broju razvrstanih luka otvorenih za javni promet lokalnog značenja, te je broj luka povećan za više od 53,8%.

Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/04, 100/04 i 141/06) donesen je Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značenja koji se u međuvremenu više puta mijenjao (NN 94/07, 79/08 i 114/12).

Sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu iz 2007. godine (NN 46/07), Vlada Republike Hrvatske osnovala je Agenciju za civilno zrakoplovstvo koja je započela s radom 2009. godine. Iste je godine donesen i novi Zakon o zračnom prometu (NN 69/09 i 84/11) kojim se uređuju sve aktivnosti u civilnom zrakoplovstvu, a koje se izvode na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske.

Zakon o elektroničkim komunikacijama donesen je 2008. godine (NN 73/08, 90/11), i njime se uređuje područje elektroničkih komunikacija. Zakon donosi promjene u pogledu elektroničke komunikacijske infrastrukture koja u cijelosti postaje od interesa za Republiku Hrvatsku, a za obavljanje regulatornih i ostalih poslova u okviru djelokruga i mjerodavnosti propisanih Zakonom osnovana je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM).

Strategiju upravljanja vodama (NN 91/08) Hrvatski je sabor usvojio 2008. g. Strategijom se određuju polazišta i ciljevi integralnog gospodarenja i zaštite voda na području Republike Hrvatske. »Novi« Zakon o vodama donesen 2009. g. (NN 153/09, 130/11) uređuje pravni status voda, vodnog dobra, vodnih građevina, način upravljanja i zaštite voda. Zakonom se definiraju novi pojmovi, kao što su uslužna područja i aglomeracije. Temeljem ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske donosi planove upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav i jadranskim vodnim područjem. Ovi su planovi izrađeni i u tijeku je postupak njihovog donošenja. Hrvatske vode temeljem važećeg Zakona mogu donijeti i detaljnije planove upravljanja, koji za sada za područje Županije nisu izrađeni. Temeljem Zakona o vodama doneseni su pravilnici temeljem kojih je utvrđena obaveza usklađenja postojećih Odluka o vodozaštiti s odredbama Zakona iz čega je proizašla obaveza usklađenja svih Odluka o vodozaštiti.

Prema važećem Zakonu o vodama i Strategiji upravljanja vodama, županijski planovi formalno više ne čine obveznu plansku dokumentaciju, no njihovi stručni dijelovi sadržani u studijama zaštite voda trebaju postati dio Plana upravljanja vodnim područjem.

Republika Hrvatska je tijekom pregovora o pristupanju Europskoj Uniji zatražila prijelazna razdoblja za provedbu vodno-komunalnih direktiva (Direktiva o kakvoći voda namijenjenih za ljudsku potrošnju te Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda), kojim se potpuna primjena Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda produžuje do 31. prosinca 2023. Na području Županije Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva (izmijenjen 2009./2010.) određene su prioritetne aglomeracije za izgradnju sustava prikupljanja otpadnih voda.

Vlada Republike Hrvatske je 2005. g. prihvatila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj koji cjelovito obuhvaća problematiku navodnjavanja te utvrđuje prava, obveze i ovlasti sudionika u procesu navodnjavanja. Projektom je planirano da županije zainteresirane za razvoj navodnjavanja usporedno s Projektom izrađuju županijske planove navodnjavanja, kao temeljnu plansku podlogu za usmjeravanje i poduzimanje konkretnih aktivnosti na razvoju navodnjavanja pojedinih područja. Temeljem navedenog, Županija je 2006. godine usvojila Plan navodnjavanja Primorsko-goranske županije (SN 43/06), nominirala projekte Nacionalnom povjerenstvu i Hrvatskim vodama za sufinanciranje, te izradila veći broj projekata. U Planu su obrađene agroekološke karakteristike područja Županije u pogledu pedoloških, hidropedoloških, klimatskih, hidroloških, hidrogeoloških, poljoprivredno-proizvodnih i agrarno-ekonomskih uvjeta.

Građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju su u vlasništvu Republike Hrvatske, a s njima upravljaju Hrvatske vode. Osim navedenih građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, vodne građevine za melioracije su u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i njima upravljaju županije. Po Zakonu o vodama u tijeku je prijelazno razdoblje u upravljanju detaljnim melioracijskim sustavima odvodnje. Primopredaja Hrvatskih voda obavit će se nakon što se sustavi obnove i dovedu u funkcionalno stanje te će županija imati sva prava i obveze u skladu sa Zakonom.

1.3 OSNOVNA OBILJEŽJA ŽUPANIJE

1.3.1 Prirodna i geografska obilježja

Primorsko-goranska županija je jedna od sedam primorskih županija u Republici Hrvatskoj. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom, te na jugoistoku s Ličko-senjskom i Zadarskom županijom. Županiji pripada i dio obalnoga mora s državnom granicom udaljenom 22 km jugozapadno od otoka Suska. Zbog svojega položaja, Županija je prometno sjecište putova koji povezuju srednju i jugoistočnu Europu i dio zemalja zapadne Europe sa Sredozemnim morem.

Površina teritorija Županije iznosi 3.587 km2, a površina akvatorija, tj. obalnog mora 4.344 km2. Županija osim kopnenog dijela, obuhvaća i veći broj stalno naseljenih otoka: Krk, Cres, Rab i Lošinj te otoke Lošinjskog arhipelaga: Unije, Ilovik, Susak i Srakane2.

Po zadnjem službenom popisu stanovništva 2011. godine, na području Županije je stalno boravilo 296.195 stanovnika, što čini 6,9% ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Srednja gustoća naseljenosti Županije iznosi 83 stanovnika/km2, što je više od prosječne gustoće naseljenosti Republike Hrvatske, koja iznosi 76 stanovnika/km2.

Županiju obilježava izrazita razvedenost obale, posebne klimatske pogodnosti i položajna blizina prostoru srednje Europe. Ukupna dužina obale iznosi 1.065 km, od čega obale kopna 133 km, a obale otoka 932 km. Povoljan geoprometni položaj utjecao je na gospodarstvo, tako da značajan dio stanovništva radi u gospodarskim djelatnostima vezanim uz promet i more. Slijedom toga su se na području Županije razvila središta s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku. Grad Rijeka s 128.624 stanovnika predstavlja poslovno, upravno-administrativno, gospodarsko i kulturno središte Županije.

Županija se sastoji od tri fizionomski izražene cjeline, među kojima je izrazita razlika u reljefu, klimi, naseljenosti i izgrađenosti.

Gorski kotar zauzima 35,5% površine Županije, a u njemu stalno boravi samo 23.011 stanovnika. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima, područje Gorskog kotara najvećim dijelom ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom (Cfb), a samo mali dio vlažnu borealnu klimu (Df). Odlikuje se kakvoćom zraka, mnogim šumskim i vodnim resursima te bogatom bioraznolikošću. Područje je malo izgrađeno i vrlo rijetko nastanjeno.

Gorski kotar karakterizira visoki planinski reljef. Najistaknutiji gorski masivi su Risnjak i Velika Kapela. Nedaleko od Mrkoplja, na području Velike Kapele, nalazi se najviše stalno nastanjeno naselje u Republici Hrvatskoj, Begovo Razdolje (1060 m, 48 stanovnika). U Gorskom kotaru uglavnom prevladava reljef pokrivenog krša s mjestimično izraženim tipičnim krškim oblicima (ponikve, škrape, ponori, jame, ponornice).

2 Izvor: GIS baza JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije

Karakteristika Gorskog kotara je velika količina oborina (više od 2000 mm godišnje). Najveći dio tzv. visokoga Gorskog kotara pokrivaju kontinentske šume bukve i jele, a niži, sjeveroistočni dio, širi pojas između Broda na Kupi i Ogulina većim dijelom je pokriven kontinentskom bukovom šumom. Najviši dijelovi Risnjaka i Velike Kapele obrasli su klekovinom bora krivulja, subalpinskim bukovim šumama i šikarom, te šumama smreke. Gorski kotar je najvećim dijelom pokriven smeđim tlima na vapnencima i dolomitima, a mjestimice je razvijena i vapnenačko-dolomitna crnica te crvenica. Najveća ponornica na ovom području je Dobra, a glavni površinski vodotok Kupa. Najvećim dijelom toka, od Osilnice do Zdihova, rijeka Kupa je državna granica Hrvatske i Slovenije. Na području Gorskog kotara nalaze se i dva energetski važna akumulacijska jezera, Lokve i Bajer.

Otoci su druga velika cjelina Primorsko-goranske županije; zauzimaju 28,1% teritorija Županije i na njima stalno boravi 39.706 stanovnika. Većina sjevernojadranskih otoka, ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom (Cfa), dok pojedini manji dijelovi Krka i Cresa spadaju u tip Cfb - umjerena topla vlažna klima s toplim ljetom. Jedino južni dio Lošinja spada u tip mediteranske klime s vrućim ljetom (Csb).

Dva niza velikih kvarnerskih otoka zatvaraju Riječki zaljev, koji je s pučine dostupan kroz tri prolaza: Velih vrata, između Cresa i Istre, Srednjih vrata, između Cresa i Krka, te uskog Vinodolskog kanala. Obale svih četiriju velikih otoka (Krk, Cres, Lošinj i Rab) obiluju zaljevima, zatonima i dragama pa im je obala relativno dugačka, s visokim koeficijentom razvedenosti. Zbog specifičnog reljefa otoka, koji mjestimično dosižu visinu sredogorja, mikroklima je otoka značajno različita. To posebno dolazi do izražaja na otoku Rabu, gdje je »kalifrontska«, od bure zaštićena jugozapadna obala, svojim mediteranskim obilježjima klime i bujnom vegetacijom posve drugačija od ogoljelog, buri okrenutoga sjeveroistočnog dijela otoka. Najveći dio otoka Krka te sjeverni dio Cresa i Raba, obrasli su submediteranskom šumom i šikarom hrasta medunca, crnograba i bjelograba, dok su južna obala Krka i Raba te južni dio otoka Cresa i otok Lošinj pokriveni samoniklom mediteranskom zimzelenom makijom hrasta crnike. Otoci su, kao i priobalje, pretežno građeni od vapnenaca krede, dok se u udolinskim prostorima nerijetko nalaze flišne naslage. Jedna od hidromorfoloških posebnosti kvarnerskih otoka je slatkovodno Vransko jezero na otoku Cresu s razinom oko 13 m iznad mora. Vransko jezero je jedinstven hidrografski fenomen na Jadranu, površine 5,5 km2 i 74 m dubine, na najdubljem dijelu jezera 60 m ispod morske razine. Vransko jezero sadrži više od 200 milijuna kubnih metara čiste pitke vode. Godišnja količina oborina na otocima Kvarnera je između 800 i 1.200 mm.

Priobalje s neposrednim zaleđem, zauzima oko 36,4% teritorija Županije. Za razliku od Gorskog kotara i Otoka na području Priobalja stalno boravi 233.478 stanovnika, a od toga broja u Gradu Rijeci stalno boravi 128.624 stanovnika. Priobalje se prostire od Plomina na zapadu do Sibinja Krmpotskog na istoku. To je uzak priobalni pojas, u zapadnom je dijelu omeđen masivom Učke, na sjeveru priobalnim grebenima Grobnišćine, a na istoku vinodolskom priobalnom uzvisinom. Priobalni pojas je demografsko i gospodarsko težište Županije.

Na dijelu Priobalja prevladavaju slabopropusne naslage paleogenskog fliša koje u vinodolskoj udolini omogućavaju tradicionalnu poljodjelsko-vinogradarsku djelatnost. Vinodolska flišna zona u svojem je sjeverozapadnom dijelu potonula i potopljena morem, tvoreći morfološki prepoznatljiv prostor Bakarskog zaljeva. S iznimkom flišnog pojasa Klana - Cernik - Vinodol, ostali dio Priobalja, uključujući i masiv Učke, građen je od karbonatnih stijena kredne starosti. Zbog relativno velike nagnutosti padina, tla su velikim dijelom erodirana ili vrlo tanka. Kamenjar je raširen, a znatne su vapnenačko-dolomitne površine pokrivene smeđim tlom. Samonikli vegetacijski pokrov obilježen je prevladavajućim submediteranskim šumama te šikarama hrasta medunca i crnog graba, odnosno, hrasta medunca i bijelog graba. Na većem dijelu Priobalja godišnje padne između 1.000-1.500 milimetara oborina, s iznimkom nešto vlažnijeg liburnijskog primorja, gdje srednja godišnja količina oborina iznosi 1.500 do 2.000 milimetara. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja.

1.3.2 Upravno-teritorijalna podjela

Primorsko-goranska županija ustrojena je kao jedinica područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi 36 jedinica lokalne samouprave, od toga 14 gradova i 22 općine. U promatranom izvještajnom razdoblju, 28. srpnja 2006. g. osnovana je jedna nova jedinica lokalne samouprave, Općina Lopar, a nastala je izdvajanjem iz sustava Grada Raba (vidjeti kartogram 1).

Osim zakonskih propisa koji uređuju djelokrug i ustroj državne uprave i samouprave jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) donio je značajne promjene u djelovanju Županije. Zakonom je izdavanje akata provedbe dokumenata prostornog uređenja izuzeto iz nadležnosti ureda državne uprave u županiji i preneseno u nadležnost upravnih tijela županije i velikih gradova. Županija je temeljem Zakona donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih odjela i službi u Primorsko-goranskoj županiji (SN 35/07) kojom je osnovala novo upravno tijelo Županije, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, koje je preuzelo dio službenika i poslova Službe za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji.

U Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije ustrojene su unutarnje ustrojstvene jedinice koje obavljaju upravne i stručne međusobno povezane poslove koji se odnose na izdavanje akata vezanih uz izradu i provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja i to:

.Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo za područje gradova Bakar, Kastav, Kraljevica te općine Jelenje, Klana, Kostrena, Viškovo i Čavle.

.Ispostava u Crikvenici za područje gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te Općine Vinodolske.

.Ispostava u Delnicama za područje gradova Delnice, Čabra i Vrbovskog, te općina Lokve, Fužine, Skrad, Mrkopalj, Brod Moravice i Ravna Gora.

.Ispostava za područje grada Krka, te općina Punat, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj i Vrbnik.

.Ispostava u Malom Lošinju za područje gradova Mali Lošinj i Cres.

.Ispostava u Opatiji za područje Grada Opatije, te općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji.

.Ispostava u Rabu za područje Grada Raba i Općine Lopar, te

.Odsjek za zaštitu okoliša i drugostupanjski upravni postupak koji obavlja stručne i upravne međusobno povezane poslove koji se odnose na zaštitu i praćenje stanja okoliša, izradu dokumenata zaštite okoliša, mjere za unapređenje stanja u okolišu, valorizaciju i zaštitu kulturne i prirodne baštine, revitalizaciju kulturno-povijesnog naslijeđa, te drugostupanjski upravni postupak iz područja komunalnog gospodarstva i spomeničke rente.

Zakon je također propisao i obvezu županija da za djelatnost prostornog uređenja na svom području osnuju zavode za prostorno uređenje županije kao javne ustanove. Sukladno tome, Primorsko-goranska županija je donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (SN 43/07). Javna ustanova je preuzela službenike, poslove, opremu i arhivu upravnog tijela Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.

Državna uprava

Prema Zakonu o sustavu državne uprave (NN 150/11), upravne i stručne poslove državne uprave na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja ured državne uprave u županiji.

Ured državne uprave neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu, rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju (ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave). Provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor i prati stanje u svom djelokrugu te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga i nadležnosti Ureda državne uprave, u Primorsko-goranskoj županiji ustrojeno je pet unutarnjih ustrojstvenih jedinica:

-Služba za gospodarstvo,

-Služba za društvene djelatnosti,

-Služba za opću upravu,

-Služba za imovinsko-pravne poslove, i

-Služba za zajedničke poslove.

Zakonom je predviđeno da se za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave u županiji, mogu odlukom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog predstojnika ureda državne uprave, osnovati ispostave ureda u gradovima i općinama izvan sjedišta ureda. Tako je u Županiji osnovano osam ispostava ureda državne uprave: u Crikvenici, Čabru, Delnicama, Krku, Malom Lošinju, Opatiji, Rabu i Vrbovskom.

Državna geodetska uprava

Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07 i 124/10), Državna geodetska uprava (DGU) je državna upravna organizacija koja obavlja upravne i stručne poslove iz područja geodezije, kartografije, katastra nekretnina, te vodi brigu o uspostavi nacionalne infrastrukture prostornih podataka, državnoj službenoj kartografiji, geodetskoj dokumentaciji, podacima o katastru nekretnina, prostornim jedinicama i vodovima, te temeljem svojih poslova neposredno utječe na stanje u prostoru u županiji.

Područni ured za katastar (PUK) Rijeka, sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave (NN 39/12), obavlja poslove iz nadležnosti DGU-e za područje Županije. Područni ured za katastar Rijeka ustrojen je na način da su za pojedina područja Županije ustrojeni zasebni uredi katastara nekretnina koji pokrivaju pojedino područje u Županiji. Tako su u Područnom uredu za katastar Rijeka ustrojeni Odjeli za katastar nekretnina Rijeka, Opatija, Crikvenica, Delnice i Krk, te Ispostave katastra nekretnina na Rabu, u Čabru, Vrbovskom, Malom Lošinju i Cresu.

Područna (regionalna) i lokalna samouprava

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) propisao je, djelokrug poslova od lokalnog i područnog (regionalnog) značenja. Županija obavlja poslove od područnog (regionalnog) značenja. To su poslovi koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje akata prostornog uređenja i drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje Županije, a izvan područja Grada Rijeke, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu u nadležnosti državnih tijela. To su poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Jedinice lokalne samouprave za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti ustrojavaju upravne odjele i službe, te mogu unutar svojih nadležnosti, predvidjeti radno mjesto za obavljanje poslova prostornog i urbanističkog planiranja.

Tijekom prikupljanja i obrade podataka za izradu Izvješća izvršena je analiza sistematizacije radnih mjesta za poslove prostornog i urbanističkog planiranja u jedinicama lokalne samouprave. Analizom je utvrđeno da je od ukupno 36 jedinica lokalne samouprave, samo 12 jedinica lokalne samouprave predvidjelo radno mjesto za obavljanje poslova prostornog i urbanističkog planiranja, a od navedenih samo je sedam jedinica i stvarno odredilo djelatnika zaduženog za poslove prostornog i urbanističkog planiranja.

U 14 jedinica lokalne samouprave koje imaju manje od 3.000 stanovnika i gdje su po Zakonu formirani jedinstveni upravni odjeli, poslove iz područja prostornog i urbanističkog planiranja uglavnom obavljaju pročelnici jedinstvenoga upravnog odjela, dok u jedinicama lokalne samouprave većim od 3.000 stanovnika, gdje je moguće formirati više upravnih odjela, ovu je mogućnost iskoristilo 10 jedinica. Zakonski je omogućeno da određene poslove »manje« jedinice lokalne samouprave može obavljati susjedna »veća« jedinica lokalne samouprave, međutim ovakav način rada u jedinicama lokalne samouprave u Županiji do sada nije zaživio.

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na poslovima prostornog i urbanističkog planiranja s jedinicama lokalne samouprave surađuje niz godina. Na temelju prikupljenih iskustava prepoznato je pravilo da je suradnja bolja i jednostavnija s jedinicama lokalne samouprave koje imaju zaposlenog djelatnika na poslovima prostornog i urbanističkog planiranja.

1.3.3 Stanovništvo

Promjena broja stanovnika i gustoća naseljenosti

Primorsko-goranska županija ima obilježja depopulacijske županije. Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. g., u Županiji stalno boravi 296.195 stanovnika. Usporedbom s podacima iz Popisa iz 2001. g. broj stanovnika koji stalno borave u Županiji se smanjio za 9.310.

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. g., na području Gorskog kotara stalno boravi 23.011 stanovnika, na području Otoka 39.706, te na području Priobalja 233.478 stanovnika. Broj stanovnika koji stalno borave u Gorskom kotaru smanjio se između zadnja dva popisna razdoblja za 3.109, dok se na području Otoka povećao za 1.019. Također se i broj stanovnika Priobalja smanjio za 7.220. Međutim, za uočiti je da je između zadnja dva popisna razdoblja broj stanovnika Grada Rijeke smanjen za 15.419, dok se na preostalom području Priobalja broj stanovnika povećao za 8.199.

Na području Priobalja živi više od 78,8% od ukupnog broja stanovništva Županije. Preostali dio je raspodijeljen na teritoriju Gorskog kotara (7,8%) odnosno Otoka (13,4%).

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr