51.

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni tekst) i članka 39. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko - goranske županije« 18/13) Općinsko vijeće Općine Klana, na sjednici održanoj 12. studenog 2013. godine donosi

POSLOVNIK
o radu Općinskog vijeća Općine Klana

1. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Poslovnikom o radu Općinskog vijeća detaljnije se uređuje način ustrojavanja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava i obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća.

Općinsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpredsjednika i članova Općinskog vijeća, te predsjednika i članova radnih tijela Općinskog vijeća u obavljanju njihovih dužnosti.

Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova Vijeća.

2. KONSTITUIRANJE VIJEĆA, POČETAK OBNAŠANJA, PRAVA I DUŽNOSTI ČLANA VIJEĆA, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA ČLANA VIJEĆA

Članak 2.

Konstituirajuću sjednicu Općinskog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće) saziva čelnik središnje državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

Prva, konstituirajuća sjednica Vijeća sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

Ako se Vijeće ne konstituira na sjednici iz stavka 2. ovog članka, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna trebala biti održana. Ako se Vijeće ni na toj sjednici ne konstituira, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavnom roku od 30 dana.

Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova konstituirajućoj sjednici predsjedat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

Vijeće se smatra konstituiranim, izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.

Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u daljnjem tekstu: Predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Vijeća, sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje 3 vijećnika, ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno radno tijelo ili veći broj vijećnika.

Članak 3.

Na prvoj sjednici, nakon što se utvrdi da je na sjednici prisutna većina vijećnika, izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.

Dnevni red konstituirajuće sjednice Vijeća utvrđuje se na početku sjednice, a može se promijeniti tijekom sjednice na prijedlog predsjedavatelja ili najmanje 3 vijećnika. Na konstituirajućoj sjednici, na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 3 vijećnika, Vijeće bira Mandatnu komisiju i Komisiju za izbor i imenovanja, većinom glasova nazočnih vijećnika. Mandatna komisija i Komisija za izbore i imenovanja imaju po tri člana odnosno predsjednika i dva člana.

Mandatna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće o provedenim izborima i imenima izabranih članova Vijeća, o imenima članova Vijeća kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjeniku člana Vijeća koji umjesto njega počinje obnašati dužnost člana Vijeća.

O Izvješću Mandatne komisije Vijeće odnosno vijećnici ne glasuju nego ga zaključkom primaju na znanje.

Izabrani član Vijeća, koji obnaša neku od nespojivih dužnosti, do dana konstituiranja, dužan je o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno prihvaćanju dužnosti člana Vijeća, obavijestiti Jedinstveni upravni odjel. Članu Vijeća koji ne dostavi navedenu obavijest mandat miruje po sili zakona.

Umjesto člana Vijeća koji je stavio mandat u mirovanje, konstituirajućoj sjednici nazočan je zamjenik člana određen sukladno odredbama Zakona o lokalnim izborima.

Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka.

Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuju ga političke stranke sukladno sporazumu,

odnosno ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno. Ukoliko se dogovor političkih stranaka ne postigne, zamjenuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s dotične liste. Političke stranke su dužne o sklopljenom sporazumu, kao i o postignutom dogovoru, obavijestiti Jednistveni upravni odjel Općine Klana.

Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Članak 4.

Nakon Izvješća Mandatne komisije, te potvrđenog mandata članova Vijeća, članovi Vijeća polažu svečanu prisegu.

Tekst prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika Općinskog vijeća Općine Klana obavljati savjesno i odgovorno te da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine Klana, poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te zauzimati se za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Klana.«

Predsjedatelj izgovara tekst prisege iz prethodnog stavka, prvi ustaje i izgovara »Prisežem«, pa potpisuje tekst svečane prisege.

Član Vijeća koji nije bio nazočan konstituirajućoj sjednici, odnosno zamjenik člana Vijeća kada počinje obnašati dužnost člana Vijeća, polaže prisegu na prvoj sjednici Vijeća na kojoj je nazočan.

Članak 5.

Na konstituirajućoj sjednici, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili najmanje 3 vijećnika, Vijeće bira predsjednika, većinom glasova svih vijećnika. Izborom predsjednika Vijeća, Vijeće se smatra konstituiranim te predsjednik Vijeća preuzima vođenje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici, a na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje 3 vijećnika, bira se potpredsjednik Vijeća, većinom glasova svih vijećnika.

Članak 6.

Danom konstituranja Vijeća, vijećnik odnosno zamjenik vijećnika, nakon što mu je potvrđen mandat, ima prava i dužnosti člana vijeća određenih zakonom, Statutom Općine Klana, ovim Poslovnikom i odlukama te općim aktima koje donosi Vijeće do prestanka mandata.

Članak 7.

Mandat člana Vijeća izabranih na redovitim izborima započinje danom konstituiranja Vijeća i traje do stupanja na snagu Odluke Vlade RH o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade RH o raspuštanju Vijeća.

Mandat članova Vijeća izabranih na prijevremenim izborima započinje danom konstituiranja Vijeća i treje do isteka tekućeg mandata Vijeća izabranog na redovitim izborima.

Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavovima na sjednicama Vijeća.

Članak 8.

Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom Općine Klana, ovim Poslovnikom, odlukama i aktima Vijeća, a osobito:

- sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća,

- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća,

- predlagati Općinskom vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,

- postavljati pitanja iz djelokruga rada Općinskog vijeća,

- postavljati pitanja Općinskom načelniku i zamjeniku Općinskog načelnika,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela Općinskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

- tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika od upravnih tijela Općine

- može dobiti uvid u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost

Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.

Član Vijeća ne smije u obavljanju svojih privatnih poslova ili bilo kojih privatnih djelatnosti, bilo za sebe ili za svojeg poslodavca, koristiti položaj člana Vijeća te naglašavti tu dužnost.

Članak 9.

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:

- ako podnese pisanu ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Općinskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno oduzeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,

- ako mu prestane prebivalište s područja Općine, danom prestanka prebivališta

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva,

- smrću.

Vijećniku kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije, mandat ne prestaje prestankom hrvatskog državljanstva.

Članak 10.

Vijećnik, koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje nespojive dužnosti, dužan je o tome obavijestiti predsjednika Vijeća u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka. Vijećniku koji ne dostavi navedenu obavijest mandat miruje po sili zakona. Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti član Vijeća nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Vijeća. Vijećnik je dužan pisani zahtjev iz prethodnog stavka podnijeti u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

Ukoliko vijećnik po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz prethodnog stavka, smatra se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.

Vijećnik ima pravo tijekom trajanja mandata, mandat staviti u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Vijeća. Mirovanje mandata na temelju tog pisanog zahtjeva počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva sukladno pravilima dostave propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, a ne može trajati kraće od 6 mjeseci.Vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata osmog dana od dostave obavijesti predsjedniku Vijeća.

Člana Vijeća, kojemu mandat miruje, za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje zamjenik, a u skladu s odredbama zakona.

Na sjednici Vijeća umjesto člana Vijeća koji je stavio mandat u mirovanje ili mu je mandat prestao po sili zakona, pravo sudjelovanja i odlučivanja ima zamjenik tog člana određen sukladno odredbama Zakona.

Nastavljanje s obnašanjem dužnosti vijećnika na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti samo jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 11.

O nazočenju člana Vijeća sjednici vijeća i radnih tijela vodi se evidencija.

Član Vijeća, ako ne može nazočiti sjednici Vijeća, odnosno radnog tijela dužan je o tome izvjestiti predsjednika Vijeća, odnosno radnog tijela, najmanje 24 sata prije početka zakazane sjednice.

Članak 12.

Vijećnik dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. Vijećnik ima pravo na naknadu u svezi radom u Vijeću i radnim tijelima u visini i način određen odlukom Vijeća.

Članak 13.

Klub vijećnika može osnovati stranka koja ima najmanje 3 vijećnika, kao i dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje 3 vijećnika. Dakle, to može biti Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.

O osnivanju Kluba vijećnika predsjednik Kluba dužan je u pisanom obliku obavijestiti predsjednika Vijeća i pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela te priložiti pravila rada, te podatke o članovima. Obavijest sadrži ime Kluba, ime predsjednika Kluba i imena članova Kluba.

Predsjednik Vijeća brine, putem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana, da se klubovima Vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad.

3. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA

Članak 14.

Vijeće ima predsjednika i jednog podpredsjednika, koji se biraju iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog za izbor predsjednika i podpredsjednika može dati Komisija za izbor i imenovanje, kao i najmanje 3 vijećnika. Vijećnik može sudjelovati u podnošenju prijedloga za samo jednog kandidata za predsjednika odnosno podpredsjednika. Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika.

Izbor predsjednika i podpredsjednika obavlja se javnim glasovanjem, za svakog kandidata ponaosob.

Ako pri glasovanju za izbor predsjednika i podpredsjednika prijedlog kandidata na dobije potrebnu većinu glasova, ili ako od više kandidata niti jedan ne dobije potrebnu većinu, glasovanje se ponavlja po istom postupku kao prvo glasovanje.

Ako je za izbor predsjednika odnodno podpredsjednika bilo više od 2 kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju samo 2 kandidata koji su dobili najviše glasova.

Ako u ponovljenom glasovanju niti jedan od ta 2 kandidata ne dobije većinu svih vijećnika, izborni se postupak ponavlja u cijelosti.

Članak 15.

Prava i dužnosti Presjednika vijeća propisana su Statutom Općine Klana, Zakonom i ovim Poslovnikom.

Predsjednik Vijeća:

- predstavlja Općinsko vijeće,

- saziva i predsjedava sjednicama Općinskog vijeća,

- predlaže dnevni red Općinskog vijeća,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine o postupku donošenja odluka i općih akata,

- objavljuje rezultate glasovanja,

- održava red na sjednici Općinskog vijeća,

- usklađuje rad radnih tijela,

- potpisuje odluke i akte koje donosi Općinsko vijeće,

- brine o suradnji Općinskog vijeća i Općinskog načelnika,

- brine o zaštiti prava vijećnika,

- brine o javnost rada vijeća,

- brine se o primjeni Poslovnika,

- dostavlja statut, poslovnik, proračun i druge opće akte predstojniku ureda državne uprave u županiji, s izvatkom iz zapisnika, u roku od 15 dana od dana donošenja, te bez odgode iste akte dostavlja načelniku

- obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom

Predsjednik Vijeća saziva sjednice Vijeća prema potrebi, a najmanje jednom u 3 mjeseca. Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje 3 vijećnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ukoliko to ne učini, na obrazloženi zahtjev najmanje 3 vijećnika, sjednicu će sazvati Općinski načelnik, u roku od 8 dana. Predsjednik odnosno podpredsjednik imaju se pravo očitovati o prijedlogu najkasnije u roku od 8 dana od dostave prijedloga.

Nakon proteka prije navedenih rokova sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev 3 vijećnika, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Sjednica Vijeća sukladno prethodno navedenim slučajevima sa prijedlogom uvršenim na dnevni red mora se održati u roku od 30 dana od dana kada je prijedlog zaprimljen.

Sjednica sazvana protivno odredbama ovog članka smatra se nazakonitom, a doneseni akti ništavnima.

Članak 16.

Potpredsjednik vijeća pomaže predsjedniku Vijeća u radu, te obavlja poslove iz njegova djelokruga za koje ga predsjednik ovlasti. Potpredsjednik Vijeća zamjenjuje predsjednika kada je isti spriječen ili odsutan. Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, podpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.

Članak 17.

Predsjednik odnosno podpredsjednik Vijeća mogu dati ostavku. Ostavka je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih vijećnika. Vijeće je dužno izabrati predsjednika odnosno podpredsjednika u roku od 30 dana od prihvaćanja ostavke. Ostavka mora biti predana u pisanom obliku u Jedinstveni upravni odjel Općine Klana.

Članak 18.

Predsjednik odnosno podpredsjednik Vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka vremena na koje su birani. Postupak razriješenja predsjednika i podpredsjednika Vijeća može pokrenuti najmanje 3 vijećnika ili Komisija za izbor i imenovanja. Prijedlog za razriješenje mora biti obrazložen. O prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih članova Vijeća.

Prijedlog za razrješenje može se podnijeti ako predsjednik odnosno podpredsjednik:

- zlouporabi položaj ili prekorači ovlaštenja,

- svojim ponašanjam šteti ugledu Vijeća,

- ne sazove sjednicu najmanje jedanput u 3 mjeseca, ili u roku od 15 dana od dana primitka obrazloženog zahtjeva 1/3 vijećnika

Ukoliko Vijeće razriješi dužnosti predsjednika odnosno podpredsjednika, dužno je u roku od 30 dana od dana razrješenja izabrati predsjednika odnosno podpredsjednika, ako istog ne izabere na istoj sjednici.

Članak 19.

Ako predsjedniku odnosno podpredsjedniku prestane mandat člana Vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata, vijeće je dužno izabrati predsjednika odnosno podpredsjednika u roku od 30 dana od dana kada Vijeće primi na znanje izvješće mandatne komisije o prestanku mandata.

Ako predsjednik odnosno podpredsjednik stavi mandat vijećnika u mirovanje, Vijeće će izabrati predsjednika odnosno podpredsjednika u roku od 30 dana od dana kada je Vijeće primilo na znanje izvješće mandatne komisije o nastupu mirovanja.

4. RADNA TIJELA

Članak 20.

Za proučavanje i razmatranje pojedinih sadržaja, te pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenja izvršavanja odluka i općih akata Vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih sadržaja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća te za izvršavanje ciljanih zadaća i poslova od interesa za Općinu, ovim se Poslovnikom osnivaju radna tijela Vijeća.

Članak 21.

U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Vijeće. Radna tijela su odbori, komisije i povjerenstva. Vijeće može uz stalna radna tijela osnovana Statutom Općine Klana i ovim Poslovnikom osnivati i druga radna tijela. Odlukom o osnivanju radnog tijela uređuje se njegov naziv, sastav, djelokrug i način rada.

Članak 22.

Radno tijelo ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova. Predsjednik, podpredsjednik i članovi radnih tijela biraju se iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca koji svojom stručnošću, znanjem, umijećem i iskustvom mogu pridonijeti kvaliteti rada tijela i Vijeća uopće, a na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja.

Članak 23.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.

Članak 24.

Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu i usklađuje rad tijela s radom Vijeća i drugih radnih tijela, Jedinstvenog upravnog odjela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednici radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela sukladno zahtjevu Vijeća, predsjednika Vijeća, Načelnika, a ukoliko to ne učini sjednicu radnog tijela dužan je sazvati predsjednik Vijeća. Potpredsjednik radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene Poslovnikom. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika ili podpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.

U svezi s pitanjima iz djelokruga radnog tijela predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela, te s pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 25.

Radno tijelo zauzima stajališta o pitanjima iz njihova djelokruga ako je na sjednici nazočna većina članova radnog tijela. Zaključak odnosno preporuku radno tijelo donosi većinom glasova nazočnih članova. O radu na sjednici vodi se zapisnik kojeg potpisuje osoba koja predsjedava i zapisničar.

Članak 26.

Radno tijelo može uključiti znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake u pripremanje akat ili razmatranje pojedinog pitanja iz svoga djelokruga na osnovi suglasnosti predsjednika Vijeća. Radno tijelo može osnovati radnu skupinu, koja je sastavni dio radnog tijela i ne može samostalno istupati i biti nositelj prava i obveza.

Članak 27.

Radno tijelo o svojim primjedbama, mišljenjima i prijedlozima izvješćuje, pisanim ili usmenim putem, Vijeće. Izvjestitelj radnog tijela, će prema zaključku radnog tijela ili na vlastiti poticaj kao i na zahtjev Vijeća, obrazložiti primjedbe, mišljenja ili prijedloge radnih tijela. Radna tijela međusobno surađuju, a mogu održati i zajedničku sjednicu, te Vijeću podnijeti zajednički izvještaj.

Članak 28.

Na rad sjednice radnog tijela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Poslovnika.

Članak 29.

Stalna radna tijela Općinskog vijeća su:

- Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost

- Mandatna komisija.

- Komisija za izbor i imenovanja

- Odbor za gospodarstvo, financije i proračun, komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša,

- Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja,

- Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu i međuopćinsku suradnju,

- Odbor za grobljanska pitanja,

- Odbor za poljoprivredu i stočarstvo

Članak 30.

Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost:

- predlaže Statut Općine i Poslovnik o radu Općinskog vijeća,

- predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta odnosno Poslovnika o radu Općinskog vijeća,

- razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Općinsko vijeće glede njihove usklađenosti sa zakonom i pozitivnim pravnim sustavom Republike Hrvatske a u smislu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Općinskom vijeću,

- obavlja i druge poslove predviđene Statutom

Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost ima predsjednika, podpredsjednika i 1 člana.

Članak 31.

Komisija za izbor i imenovanja predlaže:

- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,

- izbor i razrješenje članova radnih tijela Općinskog vijeća,

- izbor i razrješenje i drugih osoba određenih Statutom i drugim odlukama Općinskog vijeća,

- propise o primanjima vijećnika te naknade troškova vijećnicima za rad u Općinskom vijeću,

- raspis natječaja za dodjelu javnih priznanja Općine Klana,

- obavlja i druge poslove određene općim aktima Općine Klana.

Komisija za izbor i imenovanja ima predsjednika, podpredsjednika i 1 člana.

Članak 32.

Odbor za gospodarstvo, proračun i financije, komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša:

- razmatra, predlaže i prati strategiju gospodarskog i poduzetničkog napretka Općine Klana,

- razmatra i predlaže mjere koje se odnose na gospodarstvo i poduzetništvo Općine Klana,

- razmatra sustav financiranja javnih potreba u Općini Klana,

- razmatra proračun Općine Klana, odluku o izvršenju proračuna Općine Klana i godišnjeg obračuna proračuna Općine Klana,

- razmatra i druga pitanja iz područja proračuna i financija,

- razmatra prostorno plansku dokumentaciju i planove koji donosi Općinsko vijeće, inicira donošenje i izmjene prostornog plana,

- razmatra i predlaže mjere koje se odnose na prostorno planiranje i gospodarenja prostorom te zaštitu prostornih resursa i graditeljske baštine,

- razmatra i predlaže mjere u svezi s promicanjem uređenja komunalne infrastrukture i imovine u svrhu učinkovitijeg uređenja naselja, ulica, javnih i zelenih površina, parkirališta te javne rasvjete,

- razmatra i predlaže mjere vezane uz obavljanje komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti koje su vezane s lokalnom infrastrukturom (vodoopskrba i kanalizacija),

- razmatra i predlaže visinu komunalne naknade i komunalnog doprinosa,

- razmatra i predlaže mjere vezane uz promicanje kvalitete stanovanja,

- razmatra i predlaže strategiju prometa i prometne infrastrukture,

- razmatra i predlaže mjere koje se odnose na zaštitu i promicanje zaštite okoliša,

- obavlja i druge poslove određene općim aktima Općine Klana.

Odbor za gospodarstvo, proračun i financije, komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša ima predsjednika, podpredsjednika i 3 člana.

Članak 33.

Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja:

- analizira i razmatra stanje u socijalnoj skrbi i zdravstvenoj zaštiti,

- razmatra i predlaže mjere koje su vezane uz područje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi,

- obavlja druge poslove određene općim aktima Općine Klana.

Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja ima predsjednika, podpredsjednika i 1 člana.

Članak 34.

Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu i međuopćinsku suradnju:

- razmatra osiguravanje potreba hrvatskih branitelja, hrvatskih dragovoljaca i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata te članova njihove obitelji,

- razmatra osiguravanje potreba građana u području predškolskog odgoja i osnovnog obrazovanja te prati provođenje aktivnosti u tim područjima,

- razmatra, predlaže i prati provođenje aktivnosti u području kulture, športa i tehničke kulture,

- razmatra pitanja iz međuopćinskih i međunarodnih odnosa te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Općinskog vijeća koji se odnose na to područje,

- surađuje s odgovarajućim odborima općina i gradova iz zemlje i inozemstva,

- obavlja druge poslove određene općima aktima Općine Klana.

Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu i međuopćinsku suradnju ima predsjednika, podpredsjednika i 1 člana.

Članak 35.

Odbor za grobljanska pitanja:

- razmatra i predlaže rješenja za cjelokupnu problematiku groblja,

- predlaže visinu grobljanske naknade,

- predlaže uređenje, proširenje i održavanje groblja,

- predlaže akte kojima se uređuju aktivnosti vezane uz mjesna groblja,

- obavlja druge poslove određene općim aktima Općine Klana.

Odbor za grobljanska pitanja ima predsjednika, podpredsjednika i 3 člana.

Članak 36.

Odbor za poljoprivredu i stočarstvo:

- analizira stanje u poljoprivredi i stočarstvu na području Općine Klana,

- predlaže mjere za razvoj poljoprivrede i stočarstva te prati provođenje planiranih aktivnosti,

- obavlja druge poslove određene općima aktima Općine Klana.

Odbor za poljoprivredu i stočarstvo ima predsjednika, podpredsjednika i 1 člana.

Članak 37.

Mandatna komisija:

- na konstituirajućoj sjednici obavještava Općinsko vijeće o provedenim izborima za Općinsko vijeće o imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog povjerenstva o provedenim izborima,

- obavještava Općinsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,

- obavještava općinsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika po sili zakona, a mirovanju mandata iz osobnih razloga i o mirovanju mandata zbog obnašanja nespojive dužnosti te o zamjeniku vijećnika koji umjesto njega počinje obavljati vijećničku dužnost

- obavještava Općinsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika

Mandatna komisija ima predsjednika, podpredsjednika i 1 člana.

5. ODNOS OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

Članak 38.

Općinski načelnik nazoči sjednicama Vijeća, na kojima može nazočiti i zamjenik Načelnika. Općinski načelnik može odrediti izvjestitelje za točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Vijeća.

Članak 39.

Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta načelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava načelnika o stajalištima i mišljenjima Vijeća odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 40.

Općinski načelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu Općinskom vijeću i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj - prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj - lipanj tekuće godine.

Općinski načelnik odgovara na upite članova Vijeća, ili usmeno na samoj sjednici, ili, u pisanom obliku koji se proslijeđuje predsjedniku Vijeća što on uvrštava na dnevni red sljedeće sjednice Vijeća.

Prijedlog za traženje izvješća od Načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje pet vijećnika, a prijedlog mora biti u pisanom obliku te potpisan od svih vijećnika koji to traže. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.

Predsjednik vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od dana primitka. Općinski načelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.

Vijeće može raspravu o izvješću načelnika završiti utvrđivanjem stava o pitanju koje je pokrenutoili donošenjem zaključka kojim se od načelnika traži izvršavanje općih akata Vijeća.

Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća Načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

Ako prijedlog za traženje izvješća Načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka šest mjeseci od dana kada je Vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od Načelnika.

6. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 41.

Vijeće na osnovi prava i obveza određenih zakonom, Statutom Općine Klana i ovim Poslovnikom donosi statut, poslovnik o radu, odluke, proračun, godišnji obračun proračuna, pravilnike, preporuke, zaključke, upute i naputke.

Akti kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Vijeću, donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Odlukom se uređuju odnosi iz djelokruga Općine Klana koji su od općeg značenja za građane i pravne osobe, te propisuju njihova prava i dužnosti, odnosno utvrđuju pitanja od interesa za Općinu Klana.

Odlukom se odlučuje i o izboru odnosno imenovanju i razrješenju, te o davanju suglasnosti na akte, kada je to određeno pozitivnim propisima.

Članak 42.

Zaključcima se zauzima stajalište o temama koje Vijeće razmatra.

Vijeće može na osnovi ocjene stanja o pojedinoj oblasti zaključkom obvezati načelnika, Jedinstveni upravni odjel ili radno tijelo. Vijeće na poduzimanje odgovarajućih mjera ili aktivnosti iz njihova djelokruga rada.

Preporukom se na temelju podnesenih predstavki i pritužbi o nepravilnostima o radu tijela Vijeća ukazuje na mogućnost njihova razrješenja.

Članak 43.

Akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća te se na izvornike stavlja pečat Vijeća. Pod izvornikom se podrazumijeva onaj tekst akata koji je usvojen na sjednici Vijeća. O izradi izvornika akta Vijeća, stavljanju pečata na iste, čuvanju izvornika i očevidniku izvornika brine pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 44.

Opći akti Vijeća, te odluke o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju dužnosnika, koje bira, odnosno imenuje i razrješuje Vijeće, objavljuju u službenom glasilu.

Zaključci koje donosi Vijeće objavljuju se u službenom glasilu.

Akti koji su po ocjeni predsjednika Vijeća od neposrednog interesa za građane Općine Klana, ističu se na oglasnim pločama u naseljima Klana, Studena, Lisac, Škalnica i Breza.

Akti koji se iz tehničkih razloga ne mogu istaknuti na način određen u stavku 3. ovog članka, dostupni su u prostorijama općine Klana, o čemu se građanima daje informacija na odgovarajući način.

O objavi akata brine se pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 45.

Postupak donošenja akata pokreće se podnošenjem prijedloga akta u pisanom obliku. Pravo podnošenja prijedloga akata ima predsjednik Vijeća, načelnik, vijećnik, Klub vijećnika, radno tijelo Vijeća, osim u slučajevima kada je odredbama ovog Poslovnika određeno da pojedini prijedlog može podnijeti određeno tijelo ili određeni broj vijećnika. Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog. Ukoliko se ne postigne dogovor, predsjednik Vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.

Članak 46.

Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.

Ukoliko predsjednik Vijeća utvrdi da podneseni prijedlog akta nije sastavljen u suglasju s odredbama ovoga Poslovnika, zatražit će da predlagatelj akta u određenom roku, a koji ne može biti kraći od 8 dana, niti duži od 30 dana, isti uskladi.

Ako predlagatelj u danom roku uskladi svoj prijedlog, smatrat će se da je isti podnesen kad je prvi put podnesen, a ako predlagatelj u roku iz prethodnog stavka ovog članka ne uskladi prijedlog akta, smatrat će se da prijedlog nije bio podnesen.

Prijedlog akta mora sadržavati:

- Pravni temelj za donošenje akta

- Tekst prijedloga akta s obrazloženjem

- Važeći akt, ako se predlaže izmjena ili dopuna

Uz prijedlog se može podnijeti i dodatna dokumentacija.

Predlagatelj akta može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže stupanje na snagu akta danom objave, mora sadržavati se posebno obrazložiti potrebu ranijeg stupanja na snagu.

Podnositelj izvješća, analize ili informacije dužan je navesti izvor i dokumentaciju na kojoj se isto zasniva, te može uzimati riječ u tijeku rasprave kako bi dao objašnjenja, iznio mišljenje ili odgovorio na izražena mišljenja i pitanja.

Načelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela

Članak 47.

Prije rasprave o prijedlogu akta na sjednici Vijeća, prijedlog razmatra Općinski načelnik, ako on nije predlagatelj, te radno tijelo u čijem su djelokrugu pitanja koja se uređuju aktom.

Općinski načelnik i radno tijelo mogu se izjašnjavati o prijedlogu akta, te također i Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost i kada nisu predlagatelj akta.

Očitovanja Općinskog načelnika, Komisije za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost i radnog tijela dostavljaju se predsjedniku Vijeća najkasnije jedan dan prije održavanja sjednice.

Članak 48.

Prijedlog da se akt, uvršten na dnevni red sjednice, izmijeni ili dopuni daje se u obliku amandmana uz obrazloženje teksta amandmana.

Općinski načelnik, član Vijeća, Klub članova Vijeća i predlagatelj akta ima pravo podnošenja amandmana.

Amandman se, u pisanom obliku, upućuje predsjedniku Vijeća najkasnije jedan dan prije sjednice Vijeća.

Predsjednik Vijeća dostavlja podnesene amandmane na prijedlog odluke predlagatelju i Općinskom načelniku kada on nije predlagatelj akta.

Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

U slučaju iz prethodnog stavka ovoga članka, ovlašteni podnositelji amandmana imaju pravo podnositi amandmane na izmijenjeni dio prijedloga akta do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga kata može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 minuta.

Članak 49.

O amandmanima se izjašnjava predlagatelj akta i Općinski načelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se odnose.

Ako je na jedan članak prijedloga akta podneseno više amandmana, glasuje se najprije o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja, te o ostalim amandmanima po istom kriteriju.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavnim dijelom prijedloga akta.

Amandman koji je podnio predlagatelj akta ili se s istim suglasio, postaje sastavnim dijelom prijedloga akta te se o njemu ne glasuje odvojeno.

Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s time složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, tijekom rasprave.

Načelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.

Ako konačni prijedlog akta nije podnio načelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije usuglasio Načelnik, se glasuje odvojeno.

Članak 50.

Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom glasova nazočnih članova Vijeća.

Većinom glasova svih članova Vijeća donosi se Statut, Poslovnik o radu Općinskog vijeća, proračun, odluka o izvršenju proračuna, godišnji obračun proračuna, odluka o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća, te drugi akti određeni zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

Članak 51.

Vijeće odlučuje o svakom prijedlogu na dnevnom redu nakon rasprave, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se odlučuje bez rasprave.

Ako pitanje o kojem se raspravlja na Vijeću ne zahtijeva donošenje akta ili ako Vijeće odluči da ne želi o određenom pitanju raspravljati, predsjednik Vijeća završava raspravu i prelazi na sljedeću točku dnevnog reda.

Ako Vijeće o pojedinom pitanju o kojem je raspravljalo nije dovršilo raspravu ili odluči da će odluku o istome donijeti naknadno, rasprava se prenosi za jednu od narednih sjednica.

Vijeće može u tijeku rasprave odlučiti da se akt vrati predlagatelju ili odgovarajućem tijelu radi dodatne obrade.

U slučaju da Vijeće nije prihvatilo prijedlog akta na sjednici na kojoj se o istome raspravljalo, predlagatelj akta je dužan prije ponovnog podnošenja istoga prijedloga razmotriti mišljenje, primjedbe i prijedloge iznesene u raspravama na sjednicama Vijeća i radnih tijela, od strane Općinskog načelnika, te obrazložiti zašto iste nije mogao usvojiti.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja. Iz navedenog razloga glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži načelnik, neovisno o tome da li je on predlagatelj.

Članak 52.

Glasovanje na sjednici je javno osim ako Vijeće, na prijedlog najmanje 3 člana Vijeća, ne odluči većinom glasova nazočnih članova Vijeća da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Predsjednik Vijeća poziva članove Vijeća da se izjasne, tko je »za » prijedlog, tko je »protiv« prijedloga, te tko se suzdržao od glasovanja.

U slučaju da se dizanjem ruku ne može utvrditi točan rezultat glasovanja, glasuje se poimeničnim izjašnjavanjem.

Poimeničnim izjašnjavanjem glasuje se i kada to odluči Vijeće većinom nazočnih članova Vijeća na prijedlog predsjednika Vijeća ili kluba članova Vijeća.

Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se »za« ili »protiv«.

Ako se prilikom glasovanja o amandmanu o njegovom prihvaćanju izjasni manje od polovice nazočnih članova Vijeća, predsjednik Vijeća utvrdit će da amandman nije prihvaćen.

Ako se provodi poimenično glasovanje, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela prozvat će člana Vijeća, koji se tada izjašnjava da li je »za«, »protiv« ili »suzdržan« od glasovanja.

Po završetku prozivanja, ponovno se prozivaju članovi Vijeća za koje je utvrđeno da nisu glasovali.

Glasove prebrojava pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, odnosno osoba koju on ovlasti.

Članak 53.

Rezultat glasovanja objavljuje predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća ponovit će glasovanje i ponovno objaviti rezultat glasovanja na zahtjev člana Vijeća koji zatraži provjeru glasovanja.

Članak 54.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima.

Glasački listići iste su veličine, oblika i boje, te ovjereni pečatom Vijeća.

Ako se glasuje o prijedlogu kandidata, na glasačkom se listiću kandidati navode imenom i prezimenom prema abecednom redu prezimena, a zaokružuje se redni broj ispred imena i prezimena pojedinog kandidata.

Kod glasovanja o pojedinom prijedlogu, pitanje mora biti postavljeno jasno, a glasuje se »za« ili »protiv« odnosno »suzdržan« prema uputi na listiću.

Glasačke listiće priprema djelatnik Jedinstvenog upravnog odjela.

Predsjedniku Vijeća kod tajnog glasovanja pomaže pročelnik ili druga ovlaštena osoba (u slučaju odsustva pročelnika) Jedinstvenog upravnog odjela i član Vijeća kojega odredi predsjednik.

Član Vijeća kojega je predsjednik odredio da mu pomaže kod tajnog glasovanja, nazočan je kod glasačke kutije.

Glasuje se osobno, jednim glasačkim listićem.

Nevažeći je listić koji je nepopunjen, na kojemu su dopisana nova imena ili se ne može na siguran način utvrditi za koga je ili za što član Vijeća glasovao.

Na utvrđivanje rezultata glasovanja prelazi se nakon što predsjednik Vijeća utvrdi da je glasovanje završeno.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovu predanih glasačkih listića.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se po istome postupku.

Članak 55.

Općinsko vijeće donosi akte većinom glasova, ukoliko je na sjednici Vijeća nazočna većina svih vijećnika.

7. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU

Članak 56.

Akt se može donijeti po hitnom postupku ako je to nužno radi sprečavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi nedonošenje takve odluke u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

Razloge za hitnost postupka dužan je obrazložiti predlagatelj akta.

Ako prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi vijećnik, prijedlog mora svojim potpisom podržati još najmanje 3 vijećnika.

Vijeće najprije glasuje o opravdanosti prijedloga za hitni postupak, a zatim se raspravlja i odlučuje o aktu.

Na prijedlog akta koji se donosi po hitnom postupku, amandmani se podnose do zaključenja rasprave.

Za akt koji traži donošenje prema hitnom postupku, predsjednik Vijeća može sazvati sjednicu Općinskog vijeća usmeno, telefonom, brzojavom, teklićem i sl. najranije 24 sata od zaprimanja prijedloga, odnosno najkasnije 24 sata prije održavanja sjednice.

Na sjednici Vijeće najprije glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu.

O postupku s amandmanima primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku.

8. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA OPĆINE KLANA

Članak 57.

Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Općine Klana podnosi općinski Načelnik kao jedini ovlašteni predlagatelj na način i u rokovima propisanim zakonom.

Općinski načelnik može podneseni prijedlog proračuna povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanju o proračunu u cijelini.

O prijedlogu proračuna provodi se jedinstvena rasprava.

Članak 58.

Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

Članak 59.

Ako se u zakonom određenom roku ne donese proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Vlada Republike Hrvatske istovremeno raspušta Vijeće i razrješuje Načelnika, te imenuje povjerenika i raspisuje prijevremene izbore sukladno posebnom zakonu.

9. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 60.

Na području Općine Klana mogu se osnivati mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima i interesima.

Mjesni odbori osnivaju se za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, Statutom i posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Mjesni odbor pravna je osoba.

Članak 61.

Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća i prikazuju se na kartografskom prikazu koji je sastavni dio te odluke.

Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati: 10% građana upisanih u popisu birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, udruge građana sa sjedištem na području Općine i Općinski načelnik.

U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka daju građani ili njihove udruge, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku Općinskom načelniku.

Članak 62.

Općinski načelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje je li prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i Statutom.

Ukoliko Općinski načelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način ili da ne sadrži podatke kako bi se po njemu moglo postupiti, obavijestiti će o tome predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.

Pravovaljani prijedlog Općinski načelnik upućuje Općinskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijama prijedloga.

Članak 63.

U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora. Prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora prilažu se podaci o predlagatelju (imena i prezimena te adresa prebivališta fizičkih osoba, naziv i sjedište pravne osobe), predloženom području i granicama mjesnog odbora, sjedištu mjesnog odbora, nacrt pravila

mjesnog odbora te prijedlog poslova i način financiranja mjesnog odbora. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora, koji imaju biračko pravo, na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.

Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.

Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 64

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Općinsko vijeće u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Općinskog vijeća o osnivanju mjesnog odbora odnosno u roku od 30 dana od dana isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora.

Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 dana.

Članak 65.

Vijeće mjesnog odbora, uključujući i predsjednika, broji 5 članova.

Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran punoljetni hrvatski državljanin koji ima biračko pravo i koji ima prebivalište na područje tog mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz redova svojih članova, većinom glasova svih članova, na vrijeme od četiri godine. Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu, godišnji financijski plan i godišnji obračun troškova te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Članak 66.

Programom rada utvrđuju se zadaće mjesnog odbora, poglavito u smislu skrbi za uređenje područja mjesnog odbora, provedbom lokalnih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, skrbi za poboljšanje zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa kao i svih drugih tekućih, lokalnih, potreba na području mjesnog odbora.

Pravilima mjesnog odbora detaljnije se utvrđuju: način konstituiranja, sazivanje i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 67.

Prihode mjesnog odbora čine prihodi koje posebnom Odlukom utvrdi Općinsko vijeće te pomoći i dotacije pravnih ili fizičkih osoba.

Članak 68.

Vijeće mjesnog odbora može sazivati zborove građana radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog interesa i značaja.

Zbor građana može se sazivati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu.

Zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

Članak 69.

Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavlja Jedinstveni upravni odjel Općine Klana.

Članak 70.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Općinski načelnik.

Općinski načelnik može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti vijeće mjesnog odbora ako isto učestalo krši odredbe Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove i zadaće.

10. RED NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice

Članak 71.

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća najmanje jednom u tri mjeseca, a po potrebi i češće. Predsjenik Vijeća dužan je sazvati sajednicu na prijedlog 1/3 vijećnika ili na prijedlog načelnika, u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno Načelnika. Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u prije navednom roku, sjednicu će sazvati Načelnik u roku od 8 dana.

Nakon proteka oba prije navedena roka sjednicu Vijeća može na zahtjev 1/3 vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

Sjednica sazvana na sva tri prethodno navedena načina mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.

Sjednica sazvana protivno prije navedenim odredbama, smatra se nazakonitom, a doneseni akti ništavnima.

Članak 72.

Članovima Vijeća dostavlja se prijedlog dnevnog reda i materijal o kojemu će se raspravljati za redovite sjednice najkasnije 5 dana prije održavanja sjednice.

Iznimno, predsjednik Vijeća može, u slučajevima kada je neophodno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, sazvati sjednicu Vijeća po hitnom postupku (telefonom, brzojavom, teklićem i sl.), bez dostave materijala za tu sjednicu, a dnevni red za tu sjednicu predložiti na samoj sjednici.

Iznimno, članovima Vijeća se materijal uz pojedinu točku dnevnog reda može dostaviti i naknadno ili na samoj sjednici.

Poziv i materijal na sjednicu mogu se dostaviti i elektroničkim putem.

Članak 73.

Redni broj sjednice određuje se u nizu za sjednice koje se održavaju tijekom jednog saziva Vijeća.

1. Utvrđivanje kvoruma, odgoda i prekid sjednice.

Članak 74.

Predsjednik Vijeća otvara sjednicu kada utvrdi da postoji nazočnost većine članova Vijeća odnodno vijećnika.

Ako sjednici nije nazočan potreban broj članova Vijeća, predsjednik Vijeća odgađa sjednicu za određeni sat istoga dana ili za drugi određeni dan i sat.

Ako za vrijeme trajanja sjednice predsjednik utvrdi, ili ga o istome upozori član Vijeća, da nije nazočan potreban broj članova Vijeća, prekinut će sjednicu i zakazati nastavak sjednice za određeni sat istoga dana ili za određeni drugi dan i sat.

O odgodi sjednice i o nastavku prekinute sjednice zakazanoj za drugi dan, pisanim se putem obavješćuju samo odsutni članovi Vijeća.

U slučaju odgode sjednice, predsjednik će zakazati sjednicu odnosno nastavak sjednice najkasnije u roku od 5 dana od dana odgode odnosno prekida sjednice.

Predsjednik Vijeća može odgoditi i sazvanu sjednicu najviše za 8 dana, ako za to postoje opravdani razlozi.

2. Dnevni red

Članak 75.

Dnevni red sjednice predlaže predsjednik Vijeća u pozivu za sjednicu. Dnevni red se u pravilu utvrđuje na početku sjednice.

Na predloženi dnevni red, vijećnik ili ovlašteni predlagatelj akta ima pravo podnijeti pisani prigovor najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Vijeća.

Pisani prigovor na predloženi dnevni red može se podnijeti i ako predsjednik Vijeća nije uvrstio u prijedlog dnevnog reda predmet koji mu je dostavljen najmanje 30 dana prije održavanja sjednice.

Ako je prigovor opravdan, predmet se uvrštava u dnevni red bez rasprave. O opravdanost prigovora odlučuje vijeće glasovanjem.

Ako prigovor na predloženi dnevni red nije podnijet, predloženi dnevni red smatra se utvrđenim, te se o njemu posebno ne glasuje.

Članak 76.

Predsjednik Vijeća može i na samoj sjednici predložiti da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda.

O predloženoj promjeni dnevnog reda glasuje se na sjednici s time da se najprije glasuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda, a zatim o prijedlogu da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom. O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave.

Članak 77.

Predsjednik Vijeća objavljuje usvojeni dnevni red.

Predsjednik Vijeća može tijekom sjednice promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.

3. Predsjedanje i sudjelovanje

Članak 78.

Sjednici Vijeća predsjeda predsjednik Vijeća, a ako je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda potpredsjednik Vijeća.

Članak 79.

Sjednici Vijeća, kao gosti, mogu prisustvovati i svi oni koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Članak 80.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta rasprave, predsjednik Vijeća opomenut će ga da se drži teme dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije druge opomene ne drži teme dnevnog reda, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ.

Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Neovisno o redoslijedu, vijećnik može dobiti riječ kada želi govoriti o povredi Poslovnika ili kada želi ispraviti navod za koji drži da je netočan.

Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća vodi brigu da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Predsjednik Vijeća može, ako isto ocijeni potrebnim, radi dogovora vijećnika ili klubova vijećnika o određenom pitanju, ili odmora u slučaju dužeg trajanja sjednice, odrediti stanku u trajanju koliko to odredi predsjedavajući.

Članak 81.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji smatra da je netočan, predsjednik Vijeća će mu dati riječ čim završi govor čiji se navod želi ispraviti.

Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravak netočnog navoda.

Vijećnik koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili utvrđenog dnevnog reda, predsjednik Vijeća daje riječ čim je ovaj traži. Predsjednik Vijeća dužan je poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje.

Članak 82.

Vijećnik u raspravi treba govoriti kratko i u svezi s predmetom rasprave, odnosno 5 minuta.

Ograničenje trajanja govora može predložiti predsjednik Vijeća.

O ograničavanju trajanja govora Vijeće odlučuje bez rasprave.

Članak 83.

Predsjednici vijeća mjesnih odbora mogu sudjelovati u raspravi kada zatraže i dobiju riječ od predsjedavatelja sjednicom, bez prava odlučivanja.

Osoba koja je pozvana na sjednicu kao gost, a želi sudjelovati u raspravi, dobit će riječ kao posljednja u redoslijedu govornika.

U raspravi, kada dobije riječ od predsjedavatelja, može, bez prava odlučivanja, sudjelovati i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.

4. Red na sjednici i stegovne mjere

Članak 84.

Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.

Za remećenje reda na sjednici predsjednik Vijeća može članu Vijeća izreći:

- opomenu,

- opomenu s oduzimanjem riječi,

- udaljenje sa sjednice.

Stegovne mjere iz prethodnog stavka su izvršne i o njima se ne vodi rasprava.

Članak 85.

Opomena se izriče ako član Vijeća svojim ponašanjem ili govorom na sjednici remeti red ili na drugi način krši odredbe Poslovnika, a osobito ako:

- ne govori o predmetu o kojem se raspravlja,

- govori, a nije dobio riječ,

- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

- svojim govorom omalovažava ili vrijeđa članove Vijeća, te sve ostale prisutne na sjednici vijeća

- na drugi način remeti red na sjednici.

Članak 86.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se ako član Vijeća:

- nakon izricanja opomene svojim ponašanjem ili govorom nastavi kršiti odredbe Poslovnika,

- na grublji način vrijeđa ili narušava ugled predsjednika Vijeća ili člana Vijeća, te sve ostale prisutne na sjednici vijeća

- narušava ugled Vijeća.

Članak 87.

Udaljenje sa sjednice izriče se članu Vijeća kada svojim ponašanjem toliko naruši red i prekrši odredbe ovoga Poslovnika o radu na sjednici, tako da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Ako je vijećniku izrečena mjera udaljenja sa sjednice, član Vijeća je dužan odmah napustiti sjednicu.

Članak 88.

Protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice Vijeća, član Vijeća ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi predsjedniku Vijeća najkasnije u roku od 24 sata od izricanja stegovne mjere, a predsjednik Vijeća ga upućuje svim članovima Vijeća.

Predsjednik Vijeća unosi prigovor u dnevni red iduće sjednice.

Mišljenje o prigovoru daje Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost pitanja.

Odluka o prigovoru se donosi većinom glasova nazočnih članova Vijeća bez rasprave, time da pravo govora ima samo član Vijeća koji je podnio prigovor i izvjestitelj Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Vijeće po prigovoru može potvrditi ili ukinuti izrečenu stegovnu mjeru. Odluka Vijeća je konačna.

Članak 89.

Ako druge osobe koje su nazočne sjednici narušavaju rad, predsjednik Vijeća će ih opomenuti.

Predsjednik Vijeća može narediti da se osobe iz prethodnog stavka udalje iz dvorane ako i nakon izrečene opomene narušavaju red na sjednici.

Članak 90.

Ako predsjednik Vijeća ne može održati red na sjednici prije navedenim mjerama ovoga Poslovnika, odredit će prekid sjednice.

Članak 91.

Vijećnici mogu postavljati pitanja Načelniku, zamjeniku Načelnika i pročelniku Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada.

Pitanja se postavljaju na sjednici Vijeća prije utvrđivanja dnevnog reda usmeno ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje. Odgovori na pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najduže pet minuta. Ako vijećnik traži pisani odgovor taj mu se odgovor daje najkasnije na sljedećoj sjednici. Načelnik, zamjenik načelnika i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana dostavljaju pisani odgovor posredovanjem predsjednika Vijeća koji taj odgovor upućuje svim vijećnicima.

Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše tri minute. Pravo postavljanja pitanja ima i klub vijećnika, s time da može postaviti jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najviše tri minute.

Pitanja i odgovori moraju biti kratki, jasni i precizni.

Ako bi se odgovor koji se odnosi na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, načelnik, zamjenik načelnika odnosno pročelnik mogu predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu rada to pitanje.

Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne mogu trajati dulje od dvije minute. Vijećnik koji nije nazočio sjednici kada je predsjednik Vijeća obavijestio Vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i o dobivenom odgovoru, može pisanim putem dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

5. Tijek sjednice

Članak 92.

Nakon otvaranja sjednice predsjednik Vijeća daje potrebna objašnjenja u svezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama dnevnog reda i to redom koji je utvrđen.

Članak 93.

Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može podnijeti uvodno usmeno izlaganje.

Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja izvjestitelj radnog tijela može usmeno izložiti očitovanje tog tijela.

Članak 94.

Na sjednici se o svakom predmetu iz dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako Vijeće ne odluči da se o pojedinom predmetu neće raspravljati.

Rasprava o prijedlogu akta obuhvaća raspravu o samom prijedlogu akta, te raspravu o podnesenim prijedlozima za izmjenu i dopunu prijedloga akta.

Predlagatelj ima pravo tražiti riječ i tijekom rasprave, davati objašnjenja, izjašnjavati se o podnesenim amandmanima, te o mišljenjima i primjedbama iznesenima u raspravi.

Ako se u tijeku rasprave o pojedinoj točki dnevnog reda pojavi sumnja da se akt neće moći donijeti zbog manjkavosti podataka ili dokumentacije u materijalu, Vijeće može, na prijedlog najmanje tri člana Vijeća, odlučiti da se očitovanje o toj točki dnevnog reda odgodi za narednu sjednicu, uz upute predlagatelju da prijedlog dopuni odgovarajućim podacima odnosno dokumentacijom.

Članak 95.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu po pojedinoj točki dnevnog reda kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

Po zaključenju rasprave pristupa se glasovanju na način i po postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.

6. Zapisnik

Članak 96.

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, sudjelovanju u raspravi, te o donesenim odlukama i drugim aktima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinoj temi.

Zapisnik izrađuje pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, odnosno osoba koju on za isto odredi.

Zapisnik sa sjednice Vijeća se usvaja, odnosno prihvaća, na početku, u pravilu, iduće sjednice Vijeća.

Vijećnik ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik, odlučuje se bez rasprave.

Ako se iznijete primjedbe prihvate, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene ili dopune.

Zapisnik se prihvaća glasovanjem »za« ili »protiv«.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik Vijeća i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, ili druga osoba kojoj je povjereno vođenje zapisnika.

Izvornik zapisnika pohranjuje se u Jedinstvenom upravnom odjelu.

Sjednice se Vijeća mogu se tonski snimati, ali se ne radi prijepis tonske snimke.

U slučaju iz prethodnog stavka pročelnik Jedinstvenog upravnog tijela dužan je članu Vijeća na njegov zahtjev omogućiti reprodukciju tonskog zapisnika.

Tonski zapis pohranjuje se u Jedinstvenom upravnom odjel

11. JAVNOST RADA

Članak 97.

Sjednice Vijeća su javne.

Građani i predstavnici zainteresiranih pravnih osoba imaju pravo nazočiti sjednicama Vijeća s time da su dužni u pisanom obliku najaviti svoju nazočnost najkasnije dva dana prije održavanja sjednice.

Predsjednik Vijeća može ograničiti broj građana koji nazoče sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici.

Na sjednici Vijeća mogu biti nazočni izvjestitelji javnih glasila i elektronskih medija, kojima se dostavljaju pozivi za sjednicu, prijedlozi akata i drugi materijali o kojima Vijeće raspravlja.

Tijela Općine Klana dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova i izvješćivati o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.

Članak 98.

Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o radu Vijeća i radnih tijela, mogu se davati službene izjave i održavati konferencije za novinare.

Službene izjave o radu Vijeća daje predsjednik i druge osobe koje na to ovlasti predsjednik, a konferencije za novinare održavaju se kad to odluči Vijeće ili predsjednik Vijeća.

Članak 99.

Općina Klana može izdavati publikacije kojima se objavljuju prikazi rada njenih tijela, izvješća s rasprava i odluke tih tijela, prijedlozi koji se pripremaju za rasprave te druga pitanja iz djelokruga rada Općine Klana ili koja su od neposrednog interesa za građane.

Članak 100.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni materijali Vijeća koji u skladu sa posebnim propisima nose oznaku tajnosti.

Član Vijeća ne smije, na sjednici otvorenoj za javnost, iznositi podatke iz materijala navedenih u prethodnom stavku.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela određuje način postupanja s aktima koji su označeni određenim stupnjem povjerljivosti.

12. OBAVLJANJE STRUČNIH, ADMINISTRATIVNIH I DRUGIH POSLOVA

Članak 101.

Odlukom o ustroju i djelokrugu rada Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana određuje se djelokrug, osnove unutarnjeg ustrojstva i druga pitanja važna za obavljanje stručnih, administrativnih i drugih poslova važnih za rad Vijeća.

13. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 102.

Na dan stupanja na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Općinskog vijeća (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 44/09).

Članak 103.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-01/13-01/39

Ur. broj: 2170-06-13-01-01

Klana, 12. studenoga 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KLANA

Predsjednik

Slavko Gauš, v. r.