SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 36. Petak, 11. listopada 2013.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

173.

Na temelju članka 66. stavka 4. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07), a u vezi s člankom 277. stavkom 1. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 80/13), članka 20. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08), članka 28. točke 22. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 26/ 09,16/13 i 25/13 - pročišćeni tekst), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 4. sjednici održanoj 10. listopada 2013., donijela je

PROGRAM
PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA U ODNOSU
NA PROVEDBU PROSTORNOG PLANA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

1. UVOD

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (dalje: Prostorni plan) usvojen je 12. rujna 2013. godine na Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije i objavljen u »Službenim novinama« broj 32/13.

U skladu s Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08) tijekom izrade Prostornog plana proveden je postupak strateške procjene utjecaja na okoliš. Strateška procjena provedena je na temelju rezultata Strateške studije kojom su prepoznati vjerojatno značajni utjecaji i opterećenja na okoliš koji bi mogli nastati provedbom Prostornog plana, razrađena varijantna rješenja planiranih zahvata uz odabir za okoliš najprihvatljivijih, utvrđene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Utvrđene mjere i program praćenja stanja okoliša rezultat su zakonskih propisa i obveza.

Sukladno članku 64. stavku 2. i 3. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07), u svezi sa člankom 18. stavkom 5. i 6. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je mišljenje kojim se potvrđuje da je postupak strateške procjene proveden sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, Pravilniku o povjerenstvu za stratešku procjenu (»Narodne novine« broj 70/08) i Uredbi o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 64/08).

Program praćenja stanja okoliša utvrđen strateškom procjenom integriran je u Prostorni plan. Određen je način praćenja procijenjenih značajnih utjecaja na okoliš, a nave

Županija

dena praćenja kao i dodatna istraživanja okoliša predviđena su na određenim područjima i lokalitetima za sljedeće sastavnice okoliša: zrak, voda, tlo, more, biljni i životinjski svijet. Praćenjem utvrđenih pokazatelja predviđeno je i praćenje stanja šumarstva, lovstva, poljoprivrede, prometa, energetike, kulturne baštine, otpada i buke.

U skladu s člankom 20. stavkom 2. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš Program praćenja stanja okoliša u odnosu na provedbu Prostornog plana Primorsko-goranske županije sadrži ciljeve Prostornog plana, pokazatelje za praćenje stanja okoliša, način provjere provedbe mjera zaštite okoliša, postupanje u slučaju neočekivanih nepovoljnih utjecaja i izvore sredstava potrebnih za provedbu praćenja stanja okoliša.

2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Prostornim planom određeni su sljedeći temeljni ciljevi razvitka u prostoru Županije:

-Kvalitetno vrednovati geostrateški položaj i prirodne resurse Županije putem naglašene pomorske orijentacije i izgradnje nedostajuće infrastrukture.

-Osigurati pretpostavke za visoku stopu rasta gospodarstva koja jamči uravnotežen i održiv razvitak na području cijele Županije i povećati opću razinu razvijenosti.

-Povećati standard ljudi, zaposlenost i kakvoću življenja te uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka.

-Razviti kvalitetan prometni sustav, sukladan potrebama prometnog povezivanja na svim razinama (regija, država, EU), integrirajući sve prometne grane.

-Razvijati sustave vodoopskrbe i posebno sustave odvodnje.

-Izgraditi cjelovit županijski sustav zbrinjavanja otpada.

-Osigurati prostorno-planske preduvjete za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva osloncem na vlastite snage i resurse u uvjetima koje mogu izazvati kraj ere jeftine energije i fosilnih goriva kao i/ili klimatske promjene.

-Očuvati biološku raznovrsnost ekosustava na kopnenom i podmorskim dijelu Županije, posebno područja bogata biljnim i životinjskim vrstama.

3. POKAZATELJI ZA PRAĆENJE STANJA
OKOLIŠA

Pokazatelji praćenja stanja okoliša rezultat su Strateške procjene, odnosno procijenjenih utjecaja koji mogu nastati provedbom Prostornog plana

Pokazatelji za praćenje stanja okoliša su sljedeći:

.kakvoća zraka,

.kakvoća voda,

.površina poljoprivrednog zemljišta,

.površine pod ekološkom poljoprivredom,

.površina zemljišta degradiranog sušom,

.kakvoća mora,

.invazivne vrste u moru,

.biološka raznolikost mora,

.količina ispuštenih balastnih voda,

.indeks bioraznolikosti,

.udio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrsta,

.broj ugroženih staništa,

.zaštićena područja u odnosu na ukupan teritorij
Županije,

.udio šuma pod održivim upravljanjem,

.zdravstveno stanje šume,

.stanje divljači,

.ukupna emisija CO2 ekv. po energetskim sektorima,

.udio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanci,

.potrošnja biogoriva u javnom gradskom prijevozu,

.broj građevina i lokaliteta kulturne baštine u blizini pojedinačnih novih zahvata za koje je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš,

.količina komunalnog, proizvodnog i opasnog otpada,

.količina oporabljenog i odloženog otpada,

.broj reciklažnih dvorišta,

.stanje kapaciteta građevina za gospodarenje otpadom (razvijenost, raspoređenost i dostatnost infrastrukture za oporabu i zbrinjavanje otpada),

.broj strateških karata buke i akcijskih planova za aglomeracije, glavne ceste, glavne željezničke pruge i zračne luke na području Županije.

4. NAČIN PROVJERE PROVEDBE MJERA
ZAŠTITE OKOLIŠA

Praćenje utvrđenih pokazatelja i primjena mjera zaštite okoliša pratit će se sljedećim programom praćenja stanja:

Zrak

Pratiti kakvoću zraka:

.ukupna emisija stakleničkih plinova, emisija po sektorima

.ukupna emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju zakiseljevanje, eutrofikaciju i prizemni ozon

.ukupna emisija teških metala i postojanih organskih otapala (iz procesne industrije)

.u urbanim i industrijskim područjima nastaviti pratiti kakvoću zraka na mjernim postajama sukladno dosadašnjoj praksi u državnoj i lokalnoj mreži

.nastaviti praćenje kakvoće zraka u ruralnim i zaštićenim područjima

.u okruženju onečišćivača kakvoću zraka pratiti sukladno programu utvrđenom rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i/ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

Vode

Pratiti količinu vode:

.indeks eksploatacije obnovljivih izvora vode

.potrošnja vode po sektorima

Pratiti kvalitetu voda:

.prisutnost koliformnih bakterija u vodi za piće

.indeks rizika od kemijskih toksikanata za vodene ekosustave

.eutrofikacija površinskih voda, izvori onečišćenja voda i njihovo uklanjanje

.zadovoljavanje kategorizacije voda

.udio voda koji se obrađuje u sustavima za obradu voda

.obrađene industrijske otpadne vode prije ispuštanja u more

.obrađene urbane otpadne vode prije ispuštanja u more

.nastaviti postojeća praćenja:

-površinskih i podzemnih voda na karakterističnim postajama u okviru nacionalnog monitoringa koje provode »Hrvatske vode«

-površinskih i podzemnih voda - izvorišta vode za piće u okviru nacionalnog monitoringa koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo

-hidroloških praćenja i praćenja razina podzemnih voda putem državnog hidrometeorološkog zavoda.

Praćenje kakvoće voda vezano uz pojedine zahvate provoditi sukladno programu koji je određen vodopravnom dozvolom, rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i/ ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

Tlo

Pratiti prenamjenu poljoprivrednog zemljišta

Pratiti dezertifikaciju: udio zemljišta degradiran sušom.

More

Pratiti:

.hranjive tvari: trofički indeks. Nastaviti i razvijati praćenje ekološkog stanja akvatorija Kvarnerskog zaljeva (nacionalni projekt »Jadran«).

.biološku kakvoću mora

.unos stranih invazivnih vrsta

-status bioraznolikosti u moru.

.standard kakvoće mora za kupanje: granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i druge značajke mora. Nastaviti praćenje kakvoće mora za kupanje.

.utjecaj pomorskog prometa:

-iznenadna onečišćenja mora i pomorskog dobra

-unos balastnih voda

.utjecaj kopnenih gospodarskih aktivnosti na more: iznenadna onečišćenja mora i pomorskog dobra kopnenim gospodarskim aktivnostima. Nastaviti i razvijati praćenje izvora onečišćenja mora s kopna (LBA program).

Prije svakog zahvata koji direktno zadire u more izvršiti početno mjerenje kakvoće mora na parametre koji će ovisiti o tipu i veličini zahvata.

Program praćenja mora pojedinog zahvata bit će određen (tamo gdje je to potrebno) pojedinačnom vodopravnom dozvolom, rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i/ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

Biološka raznolikost

Pratiti:

.indeks bioraznolikosti

.udio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrsta

.ugrožena staništa

.zaštićena područja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranske županije

.udio šuma pod održivim upravljanjem.

Obavljati istraživanja i pratiti koncentracije metala u vodenom stupcu i sedimentu Urinjske špilje (HR3000243).

Šumarstvo

Na šumskim područjima nastaviti redovito praćenje zdravstvenog stanja šume, znakove propadanja stabala, bilježiti promjene i usporediti ih s prijašnjim godinama tijekom kojih na predmetnom području nije bilo novoizgrađenih pojedinačnih zahvata.

Lovstvo

Na lovno-gospodarskim područjima nastaviti redovito praćenja stanja divljači, bilježiti promjene i usporediti ih s prijašnjim godinama tijekom kojih na predmetnom području nije bilo novoizgrađenih pojedinačnih zahvata.

Poljoprivreda

.Pratiti poljoprivrednu djelatnost

.Površine pod ekološkom poljoprivredom u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji

.Primjenu održive umjesto konvencionalne poljoprivrede

Promet

.Pratiti socijalni i ekološki utjecaj prometa:

-emisije stakleničkih plinova iz cestovnog prometa

-emisija za ozon štetnih tvari

-korištenje čistijih i alternativnih goriva u prometu

-udio voznog parka koji se koristi u javnom gradskom prijevozu koji udovoljava standardima vezanima uz buku i emisije u zrak.

Energetika

.Pratiti:

-ukupna emisija CO2 ekv. po sektorima

-udio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanci

-potrošnju biogoriva u javnom gradskom prijevozu.

Kulturna baština

.Osigurati povremeni nadzor objekata kulturne baštine u blizini pojedinačnih zahvata, za koje je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš, od strane Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Otpad

.Pratiti stanje sustava gospodarenja otpadom:

-ukupne količine proizvedenog otpada

-količine opasnog otpada

-količine oporabljenog otpada i količine otpada koji se odlaže

-broj reciklažnih dvorišta

-stanje kapaciteta za gospodarenje otpadom (razvijenost, raspoređenost i dostatnost infrastrukture za oporabu i zbrinjavanje otpada).

Buka

.Pratiti izradu strateških karata buke i akcijskih planova za aglomeracije, glavne ceste, glavne željezničke pruge i zračne luke na području Županije.

.U okruženju pojedinih zahvata pratiti razinu buke sukladno programu praćenja koji je propisan rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i/ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

U skladu s rezultatima strateške procjene i ovim Programom praćenja stanja okoliša određen je način praćenja procijenjenih značajnih utjecaja na okoliš. Navedena praćenja i dodatna istraživanja predviđena su na određenim područjima i lokalitetima za sljedeće sastavnice okoliša:

Zrak

Radi integralnog upravljanja zaštitom zraka, potrebno je razvijati postojeći sustav upravljanja kakvoćom zraka. Radi toga predviđa se provedba sljedećeg:

-Naročitu pažnju obratiti emisijama iz cestovnog i pomorskog prometa (CO, NOx, PM10, VOC) i točkastih izvora lociranih na području općina Kostrena i Omišalj i Grada Rijeke.

-Razvijati/poboljšati monitoring kakvoće zraka što uključuje:

-modernizirati mrežu praćenja kakvoće zraka zamjenom kemijskih metoda odgovarajućim analizatorima gdje god je to moguće;

-barem na jednoj postaji u gradu Rijeci započeti s mjerenjem lebdećih čestica PM2.5;

-pristupiti analizi udjela pojedinih izvora u onečišćenju zraka lebdećim česticama (PM2.5);

-nabaviti jednu kompletnu mobilnu ili lako prenosivu stanicu za mjerenje onečišćenja zraka od prometa, ali i za druga povremena mjerenja;

-iako su državnom mrežom već određene lokacije za mjerenje pozadinskog onečišćenja, za potrebe Županije bilo bi poželjno barem godinu dana mjeriti onečišćenja na rubnim dijelovima Županije:

-potrebno je započeti s uzorkovanjem i analizom hlapivih ugljikovodika na plinskom kromatografu, tim više što se na području Županije aromatski ugljikovodici (BTX) mjere na više mjesta analizatorima kojima je to referentna metoda;

-za dobivanje opterećenja pojedinim onečišćujućim tvarima na širem prostoru pribjeći korištenju pasivnih uzorkivača (npr. NO2 i O3);

-obnoviti biološki monitoring šumskih sustava i kartiranje kritičnog opterećenja na području Gorskog kotara.

Također treba uspostaviti odgovarajući geografsko- informacijski sustav radi objedinjavanja podataka za područje Županije dobivenih monitoringom kakvoće zraka s meteorološkim podacima, podacima o emisijama onečišćujućih tvari u zrak te drugim potrebnim podacima definiranim računskim modelima onečišćenja zraka i prognoziranja emisija. Takvo objedinjeni podaci trebaju činiti osnovnu podlogu za upravljanje kakvoćom zraka.

Za provedbu integralnog upravljanja kakvoćom zraka potrebno je nadopuniti module komercijalnog softvera koji se već koristi s modulom za bazu podataka o emisijama, modulom za kartiranje onečišćenja (od suštinskog značenja za prostorno planiranje) i modulom za predviđanje onečišćenja zraka za naredni dan na osnovi emisija i meteorološke prognoze.

Prirodna baština

Planom je predviđeno praćenje stanja populacije flore i faune, te vegetacije na područjima pod mogućim utjecajem energetskih građevina (vjetroelektrane, sunčane elektrane i dr.) i značajnijih prometnih koridora.

Uz cestovne koridore potrebno je organizirati praćenje frekvencije prelaska životinja preko izgrađenih i planiranih prijelaza za životinje.

Također, planira se uspostaviti praćenje utjecaja onečišćenja i klimatskih promjena na živi svijet na kopnu i moru, osobito na lokacijama uz industrijska postrojenja na području Urinja, industrijske zone Kukuljanovo, Bakarskog zaljeva, Omišlja i područja Parka prirode Učka.

Tlo i šume

Radi utvrđivanja nultog stanja kakvoće tla u okruženju industrijskih zona, potrebno je obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na onečišćenje teškim metalima i zakiseljavanjem.

U Gorskom kotaru u šumama koje su ugrožene, uspostaviti cjelovitu mrežu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa.

Vode

Poznavanje stanja voda potrebno je radi ocjene mogućnosti njezinoga korištenja za razne namjene; utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja; određivanja potrebnih mjera i planova zaštite te kontrole poduzetih mjera zaštite.

Nacionalni program ispitivanja površinskih i podzemnih voda na području Primorsko-goranske županije potrebno je proširiti na sljedeći način:

-postojeću mrežu opažanja podzemnih voda proširiti uključivanjem u monitoring izvora Cerovica u Riječkom zaljevu i izvora u Gorskom kotaru: Velika Belica, Zeleni vir, Kamačnik i Studeno vrelo;

-dopuniti monitoring ekološkog stanja površinskih voda biološkim i hidromorfološkim elementima;

-uspostaviti novu postaju ispitivanja vodotoka Gornja Dobra poslije Vrbovskog uz hidrološku postaju Luki;

-ispitivanja kakvoće voda potrebno je povezati s hidrološkim opažanjima.

Radi dobivanja što bolje podloge za upravljanje vodama, potrebno je objediniti podatke dobivene ispitivanjima iz Nacionalnog programa praćenja stanja podzemnih i površinskih voda koje provode »Hrvatske vode« i monitoringa izvorišta javne vodoopskrbe koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u jedinstvenu bazu podataka kroz uspostavu odgovarajućeg geografsko-informacijskog sustava za područje Županije.

Potrebno je uspostaviti praćenje kakvoće podzemnih voda na utjecajnom području velikih izvora onečišćenja radi što ranijeg otkrivanja onečišćenja. To obuhvaća u prvom redu praćenje utjecaja odlagališta opasnog otpada Sovjak na kakvoću podzemnih voda, a posredno i mora.

More

Radi praćenja stanja i odgovarajućeg upravljanja morskim okolišem potrebno je:

-Nastaviti s provedbom postojećih programa praćenja mora na području Županije (praćenje ekološkog stanja akvatorija Kvarnerskog zaljeva u sklopu sustavnog istraživanja Jadranskog mora); praćenje kakvoće mora za kupanje; praćenje onečišćenja mora kopnenim izvorima i aktivnostima (LBA program); praćenje kakvoće mora u blizini određenih gospodarskih subjekata, te ih razvijati prema novim spoznajama i promjenama u prostoru.

-Razviti i provoditi sustavni monitoring lučkih područja (luke nautičkog turizma, brodogradilišta) od onečišćenja opasnim tvarima uključujući štetne sustave protiv obrastanja brodova.

-Razviti i provoditi monitornig invazivnih vrsta u lučkim područjima i remontnim brodogradilištima.

-Uspostaviti objedinjeno prikupljanje podataka iz različitih monitoring programa koji se provode/ili će se provoditi na području Županije temeljem važećih nacionalnih propisa (iz područja zaštite okoliša, vodnog gospodarstva, pomorstva, ribarstva, zaštite prirode) korištenjem GIS sustava kao preduvjet njegovog korištenja u upravljanju morskim okolišem na osnovi ekosustavnog pristupa.

5. POSTUPANJE U SLUČAJU NEOČEKIVANIH
NEPOVOLJNIH UTJECAJA

U slučaju neočekivanih nepovoljnih utjecaja na okoliš postupa se u skladu sa zakonom propisanim postupcima.

Kod iznenadnog onečišćenja mora primjenjuje se Državni Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (»Narodne novine« broj 92/08) i županijski planovi intervencija. Za Primorsko-goransku županiju na snazi je Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji (»Službene novine« 26/09). Ovim planom se utvrđuju postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Primjenjuje se kod iznenadnog onečišćenja mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg do 2.000 m3, te za manji opseg i jačinu izvanrednog

prirodnog događaja u moru. Plan se primjenjuje i na morske prostore, dno i podmorje koji obuhvaćaju pomorsko dobro, unutarnje morske vode i teritorijalno more u granicama Primorsko-goranske županije.

U slučaju iznenadnih i izvanrednih onečišćenja kopnenih voda uzrokovanih onečišćenjem s kopna postupa se sukladno Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (»Narodne novine« broj 5/ 11). Navedeni Državni plan, između ostalog, propisuje subjekte u njegovoj provedbi uključujući i »Hrvatske vode« te obveznike izrade operativnih planova mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda.

U slučaju onečišćenja priobalnih voda te u slučaju onečišćenja kopna kao posljedice onečišćenja mora primjenjuje se Državni Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, odnosno Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji, a u slučaju onečišćenja kopnenih voda s plovila primjenjuju se propisi iz oblasti unutarnje plovidbe.

U slučaju nezgode ili nesreće na industrijskim postrojenjima koja značajno utječe na okoliš operater je sukladno Zakonu o zaštiti okoliša dužan:

-bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

-poduzeti mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i za sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća,

-poduzeti mjere koje odrede nadležna tijela kako bi se ograničile posljedice za okoliš i spriječile moguće daljnje nezgode ili nesreće te

-bez odgađanja svaki nepredviđeni događaj u postrojenju ili djelovanje u okoliš prijaviti inspekciji zaštite okoliša.

Prema Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (»Narodne novine« broj 114/08) za sva postrojenja u kojima se nalaze opasne tvari u jednakoj ili većoj količini od propisane u Prilogu I. iste Uredbe operateri su dužni u svrhu sprječavanja velikih nesreća poduzeti mjere predostrožnosti i ispuniti propisane mjere i obveze kako bi se spriječile posljedice za ljude, okoliš i materijalna dobra kao i po infrastrukturu (kanalizacija, plinovodi i sl.) i postrojenja.

Prostornim Planom Primorsko-goranske županije određene su sljedeće građevine ili zone koje bi u slučaju katastrofe imale izvanlokacijski utjecaj: Petrokemija - Omišalj, Plinovodi, Naftovod - Omišalj, TE Rijeka - Kostrena, Rafinerija nafte Urinj - Kostrena, Zračna luka - Rijeka i Međunarodni aerodrom - Lošinj. Također određena su i ugrožena područja od prometnica i od željezničkih pruga na području Županije kojima će se obavljati promet opasnih tvari. Potencijalni rizik od katastrofa ili velikih nesreća u prometu predstavlja i cestovni promet tunelom Učka.

Vezano uz pomorski promet veće zagađivanje okoliša moguće je očekivati izlijevanjem mineralnih ulja i naftnih derivata kod brodskih havarija i prekrcajima na terminalima naftovoda u Omišlju, Rafineriji na Urinju i u prometu Riječkim zaljevom. Najfrekventniji prometni pravci brodova s opasnim teretom su plovni put kroz Kvarner, plovni put kroz Kvarnerić i plovni put kroz Velebitski i Vinodolski kanal.

Prostornim planom određeno je da prostornim planovima užih područja za građevinska područja naselja i površine koje se nalaze u zonama ugroze potrebno navesti popis kritične infrastrukture, na kartografskom prikazu prikazati ugrožene zone, definirati urbanističke mjere zaštite u ugroženim zonama, a građevine ili prostore u kojima se proizvode, prerađuju i skladište zapaljive tekućine potrebno je smještati u građevinska područja izdvojene namjene odnosno na što veću udaljenost od područja u kojima ljudi rade i borave.

6. IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA
PROVEDBU PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša, pa tako i za praćenje stanja okoliša osiguravaju se u državnom proračunu, proračunu jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave i iz drugih izvora prema odredbama tog Zakona i drugih posebnih zakona kojima se uređuje zaštita pojedinih sastavnica okoliša. Programe praćenja stanja okoliša u okruženju zahvata za koje je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš osiguravaju nositelji zahvata temeljem rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Programi koji se provode u okviru posebnih istraživanja sastavnica okoliša za potrebe pojedinih projekata financiraju se iz drugih izvora uključujući i sredstva europskih fondova.

U nastavku navode se izvori financiranja praćenja kvalitete zraka, voda, mora, prirodne baštine i šuma te praćenja podataka o otpadu i razinama buke.

Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11) na području Županije praćenje kvalitete zraka provodi se na mjernim postajama državne mreže, lokalne mreže i na postajama instaliranim u okviru onečišćivača (prema programima praćenja stanja utvrđenim temeljem rješenja o prihvatljivosti zahvata). Povremeno, u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša provode se mjerenja posebne namjene. Program praćenja koji se provodi na državnim postajama financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, na lokalnoj mreži iz županijskog proračuna, a program koji se provodi na postajama u okruženju onečišćivača financiraju sami onečišćivači. Troškove mjerenja posebne namjene, ako se utvrdi da nije došlo do prekomjerne onečišćenosti zraka, a onečišćivač nije poznat, snosi jedinica lokalne samouprave.

Prema Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj 153/ 09, 63/11, 130/11 i 56/13) nadzor nad stanjem površinskih, uključivo i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se sustavnim praćenjem stanja voda koje obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi:

-zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode,

-ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za priobalne vode,

-kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i

-količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.

Vrši se i prikupljanje podataka u okviru biološkog monitoringa voda u cilju klasifikacije ekološkoga stanja voda, a lokacije monitoringa su uključene u mrežu Europske unije. Ovaj monitoring provode »Hrvatske vode« o čemu donose godišnji plan.

Prema Uredbi o standardu kakvoće voda (»Narodne novine« broj 73/13) »Hrvatske vode« monitoring stanja podzemnih voda provode prema Planu monitoringa koji obuhvaća uzorkovanje i ispitivanje podzemnih voda na pokazatelje koji su indikativni za količinsko i kemijsko stanje svakog propisanog elementa kakvoće.

»Hrvatske vode« su za potrebe uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda također obvezne osigurati praćenje i utvrđivanje hidroloških prilika - uključivo motrenje, prikupljanje, kontrolu, obradu, čuvanje i objavu hidroloških podataka, analizu hidrološkog režima, prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša, procjenu

poplavnih rizika, praćenje stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

Onečišćivači su dužni osigurati financiranje praćenja stanja voda, provedbe mjera zaštite voda, provedbe planova i programa državnih ulaganja u gradnju građevina javne odvodnje, te troškove poduzimanja mjera prevencije od onečišćivanja voda, bilo po osnovi odgovornosti za onečišćenje, bilo plaćanjem naknade za zaštitu voda propisanu zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

Sredstva za praćenje kakvoće mora za kupanje na plažama osiguravaju se temeljem Uredbe o kakvoći mora za kupanje (»Narodne novine« broj 73/08) u Županijskom proračunu.

Vođenje podataka o balastnim vodama s brodova osigurava se iz državnog proračuna. Podatke dostavljaju brodari preko lučkih kapetanija u Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 80/ 13) propisano je da je Zavod za zaštitu prirode zadužen za uspostavljanje i organiziranje praćenja stanja očuvanosti prirode koje obuhvaća:

-praćenje i ocjenu stanja divljih vrsta, njihovih staništa, stanišnih tipova, a osobito praćenje stanja nacionalno ugroženih vrsta i staništa, vrsta propisanih posebnim propisima donesenim na temelju Zakona te svih vrsta ptica koje prirodno obitavaju na području Republike Hrvatske,

-praćenje stanja zaštićenih i drugih dijelova prirode.

Za istraživanja stanja očuvanosti prirode koja se provode za potrebe izrade i provođenja planova upravljanja pojedinih zaštićenih područja kao i drugih dokumenata i projekta iz područja zaštite prirode sredstva se mogu osigurati u državnom proračunu, proračunu jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave i iz drugih izvora.

Temeljem Zakona o šumama (»Narodne novine« broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12) »Hrvatske šume« su obvezne nadzirati stanje šuma i pratiti njihovo zdravstveno stanje. Preko Nacionalnog koordinacijskog centra na odabranim šumskim plohama provodi se procjena i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume u okviru posebnog Međunarodnog programa sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Radom Nacionalnog centra za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Svi vlasnici i posjednici šuma dužni su dopustiti provedbu propisanih motrenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih resursa, sakupljanja podataka sukladno međunarodnim obvezama te znanstvenih istraživanja. Znanstvena istraživanja i programi praćenja u području šumarstva osiguravaju se sredstvima »Hrvatskih šuma«, iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma i iz drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Podaci o otpadu - količine proizvedenog i sakupljenog neopasnog i opasnog otpada, količine oporabljenog otpada uključujući i odloženi otpad, odnosno količine otpada koje su izvezene prate se kroz registar onečišćavanja okoliša sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (»Narodne novine« broj 35/08). Za vođenje registra onečišćavanja okoliša nadležna je Agencija za zaštitu okoliša. Dostavu podataka o proizvodnji i prijenosu s mjesta nastanka otpada na propisanim obrascima u bazu registra dužni su osigurati obveznici (proizvođači, sakupljači i obrađivači). Županija je putem svog nadležnog tijela obvezna osigurati provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka.

Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/ 09 i 55/13) propisano je da su gradovi koji imaju više od 250.000 stanovnika kao i vlasnici odnosno koncesionari industrijskih područja, glavnih cesta s više od 6 mil prolaza vozila godišnje, glavnih željezničkih pruga s više od 60.000 prolaza vlakova godišnje i glavnih zračnih luka obvezni izraditi stratešku kartu buke i akcijske planove. Svi obveznici izrade navedenih dokumenata dužni su osigurati financijska sredstva za programe mjerenja razine buke kojima će se kontrolirati učinkovitost propisanih mjera zaštite od buke.

Kako iz navedenog proizlazi da se radi o brojnim i složenim postupcima praćenja stanja okoliša u kojima kao nositelji i provoditelji sudjeluju brojne institucije u sklopu ovoga Programa nije moguće navesti konkretne iznose, nego će potrebne iznose utvrditi i osigurati nadležne institucije sukladno obvezama iz pojedinačnih provedbenih propisa.

7. STUPANJE NA SNAGU

Ovaj Program stupa na snagu prvi dan od dana njegove objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-04/13-01/7

Ur. broj: 2710/1-01-01/4-13-9

Rijeka, 10. listopada 2013.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština

Predsjednik
Erik Fabijanić

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr