SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 26. Petak, 19. srpnja 2013.
GRAD MALI LOŠINJ
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

47.

Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) i članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je na 2. sjednici održanoj dana 12. srpnja 2013. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju IV. izmjena i dopuna
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA
MALOG LOŠINJA

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donose se IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (u daljnjem tekstu: Plan) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 13/08 i 13/12).

Ovaj Plan je sukladno Odluci o izradi (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 19/12 i 8/13) izradio Nesek d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu »IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja«, koji se sastoji od tekstualnog, grafičkog dijela i obveznih priloga, a sadrži:

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I.Temeljne odredbe

II. Odredbe za provođenje

III. Prijelazne i završne odredbe

GRAFIČKI DIO

Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:

1.A. i 1.B. Korištenje i namjena površina

3.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
Zaštita prirode i zaštita kulturnih dobara

3.1.A. i 3.1.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju

Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000:

4.2. Građevinsko područje - Ćunski

4.4. Građevinsko područje - Mali Lošinj

4.6. Građevinsko područje - Nerezine

4.13. Građevinsko područje - Veli Lošinj

OBVEZNI PRILOZI

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

Članak 22. mijenja se i glasi:

Na području Grada Malog Lošinja su određena slijedeća izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Članak 4.

U članku 23. mijenja se stavak (3) i glasi:

Privezište Čikat 1 oznake PR4 planirano je za privez plovila vezanih za zonu ugostiteljsko-turističke namjene, a unutar kojeg je smješteno i Molo Apostoli čija je namjena pristajanje izletničkih brodova i brodica.

Članak 5.

U članku 24. mijenja se stavak (2) i glasi:

Planiraju se privezišta u zonama ugostiteljsko-turističke namjene određenog najvećeg kapaciteta kao slijedi:

Članak 6.

Članak 26. mijenja se i glasi:

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja, određene kao sportsko rekreacijski centar (R1) jesu:

Članak 7.

Članak 32. mijenja se i glasi:

Na području grada Malog Lošinja su određena slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene - IS, kao površine za infrastrukturne građevine koje uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene:

Članak 8.

U članku 40. mijenja se stavak (2) i glasi:

Ovim planom se na području Grada Malog Lošinja određuju sljedeće uređene plaže:

Članak 9.

U članku 41. mijenja se stavak (1) i glasi:

Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s morske i kopnene strane. Na kopnenom dijelu uređene plaže potrebno je osigurati pristup plaži preko javne prometne površine koja zadovoljava uvjete utvrđene člancima 186. i 187. ovih Odredbi, a kojim se osigurava i pristupačnost i osobama s poteškoćama u kretanju, te ovisno o prostornim mogućnostima i lokalnim uvjetima uređivati dječja i rekreacijska igrališta, sunčališta, terase i izgraditi građevinu s pratećim sadržajima.

Članak 10.

U članku 43. briše se stavak (2).

Članak 11.

U članku 62b. mijenja se stavak (1) i glasi:

Neizravni kolni prilaz građevnoj čestici, s mreže javnih prometnica može se osigurati javnom prometnom površinom, kolnim pristupnim putom koji zadovoljava uvjete utvrđene člancima 186. i 187. odredbi, na koji se način u neizgrađenom dijelu naselja mogu priključiti do 4 građevne čestice te pješačkim putom na malim otocima bez kolnog prometa.

Članak 12.

Članak 76a. mijenja se i glasi:

Neposrednom provedbom Plana mogu se graditi montažne građevine: kiosci i štandovi, kao i plutajući objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na prostorima lučkih područja, privezišta i sidrišta.

Članak 13.

Članak 92a. mijenja se i glasi:

U sklopu građevinskih područja naselja Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i Mali Lošinj se planiraju urediti zone gospodarske - poslovne namjene ukupne površine 11,5 ha. Prostori koji su planirani za tu namjenu su označeni na kartografskom prikazu 4. »Građevinska područja naselja«, u mjerilu 1: 5.000 a detaljno se razgraničavaju i definiraju prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa. U sklopu zona K15 -Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Križa, K19 -Unije-Kanali, je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici. U sklopu pojedine zone gospodarske - poslovne namjene su planirani slijedeći sadržaji:

-zona K15 u naselju Belej površine približno 1,09 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

-zona K16 u naselju Nerezine, površine približno 3,49 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost; mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

-zona K17 u naselju Nerezine, postojeće brodogradilište - površine približno 0,68 ha,

-zona K1 određuje se UPU-om u naselju Punta Križa, površine približno 1,2 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. poljoprivredne gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

-zona K18 u dijelu naselja Punta Križa - luka Jadrišćica, Pogana površine približno 0,22 ha, planira se za manje uslužne, komunalne i trgovačke sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

-zona K19 u naselju Unije - Kanali, površine približno 0,28 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.

-zona K110 u naselju Veli Lošinj površine približno 1,44 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, uključivo javno parkiralište/garažu i manje proizvodno - zanatske sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

-zona K111 u naselju Mali Lošinj - Kovčanje, površine približno 3,08 ha, planira se za gospodarske i prometne sadržaje i djelatnosti, bez štetnih utjecaja na okoliš, na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet.

Članak 14.

U članku 92d. dodaje se stavak (3) i glasi:

Unutar akvatorija brodogradilišne luke Mali Lošinj dozvoljava se izgradnja i postavljanje suhih dokova, travel lifta nosivosti 400 tona, travel lift docka i trailera do 120 tona nosivosti.

Članak 15.

U članku 110. mijenja se stavak (2) i glasi:

U sklopu građevinskog područja oznake T11 ukupni kapacitet smještaja može iznositi do 1.500 kreveta dok u sklopu građevinskog područja oznake T11-1 ukupni kapacitet može iznositi do 100 kreveta.

Članak 16.

U članku 111. brišu se stavci (4) i (5).

Članak 17.

U članku 115. mijenjaju se stavci (1) i (2) i glase:

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Rapoća se planira turističko naselje i /ili autokamp.

Najveći ukupni kapacitet zone Rapoća površine do 3,82 ha može iznositi do 400 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.

Članak 18.

U članku 152. mijenja se stavak (1) i glasi:

Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 50 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne građevinske (bruto) površine do 400 m2 i najveće visine do 5 m, uz mogućnost izgradnje potpuno ukopanog podruma do 1000 m2 građevinske (bruto) površine.

Članak 19.

U članku 163. mijenja se točka c. i glasi:

c.Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja za
korištenje aerodroma i letjelišta;

3.za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje zračni put,

4.za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje prostor za postavljanje prilaznih svjetala nakon planiranog produženja uzletno-sletne staze,

5.za letjelište Unije se utvrđuje zračni put.

Članak 20.

U članku 178. mijenjaju se stavci (1) i (2) i glase:

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustav«, u mjerilu 1:25.000.

Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je člancima 44.-46. odredbi. Ovim su Planom određeni koridori i površine infrastrukturnih sustava i to za:

-prometni sustav koji uključuje cestovni, pješački i promet u mirovanju te pomorski i zračni promet,

-infrastrukturu pošte i elektroničkih komunikacija i druge povezane opreme,

-vodnogospodarskog sustava,

-sustav uređenja vodotoka i voda,

-energetskog sustava.

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora se određuju na sljedeći način:

Članak 21.

Članak 184. mijenja se i glasi:

Planirane nove ili rekonstruirane dionice su:

-novi odvojak ceste naselje Veli Lošinj - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Rovenska,

-cesta u naselju Veli Lošinj koja prolazi obodno između turističkog naselja Punta i zapadnog ruba jezgre naselja,

-nova ulazna cesta u naselje Artatore s ceste za aerodrom (L5157),

-novi dio ceste Poljana - most na Privlaci u Malom Lošinju,

-novi odvojak ceste s postojeće ceste za Čikat u pravcu Velopina, ispod hotela Čikat.

-nova cesta od lokalne ceste (L58099) Ustrine - D100 do kamenoloma na lokaciji Bojnak koji se nalazi uz granicu, na području Grada Cresa.

Članak 22.

Sadržaj članka 192. se briše.

Članak 23.

U članku 201. mijenja se stavak (1) i glasi:

Morske luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su:

-morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja Mali Lošinj,

-morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: 21 luka.

U članku 201. mijenjaju se točke 9. i 10. te glase:

9.Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - Rapoća (Ufratar)

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica,

-privez za potrebe ugostiteljsko-turističke zone Rapoća oznake T24 (16 vezova, varijanta je osigurati vezove u okviru luke naselja).

10. Morska luka otvorena za javni promet Osor

Morska luka otvorena za javni promet Osor ima dva bazena, svaki s jedne strane grada, koji su međusobno spojeni Osorskim kanalom.

U sklopu bazena 1 - sjevernog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

-ukrcaj i iskrcaj putnika,

-ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,

-privez i odvez brodica nautičara i sportskih brodica,

-privez i odvez ribarskih brodova.

U sklopu bazena 2 - južnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica.

Uređenje bazena 2 - južnog dijela luke Osor je vezano na planirani zahvat rekonstrukcije državne ceste D100 i osorskog mosta, pri čemu se proširenjem ceste planira korekcija obalnog zida u luci te zaštitom luke od valova

iz smjera juga čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. Za navedene zahvate u prostoru zaštitnog koridora 110kV pomorskog kabela kopnene dionice potrebno je zatražiti izdavanje posebnih uvjeta građenja od nadležne institucije.

U članku 201. dodaje se točka 22. i glasi:

22. Morska luka otvorena za javni promet Artatore

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

-ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

-ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,

-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica,

-privez i odvez ribarskih brodova,

-privez i odvez teretnog broda,

-pristajanje hidroaviona.

Za uređenje luke Artatore planira se izgradnja lukobrana i obale čime će se stvoriti preduvjeti za uređenje priveza u akvatoriju luke.

Članak 24.

Članak 204. mijenja se i glasi:

Ostale postojeće luke, lučice, mandrači i sidrišta se na ovom prostoru tradicijski koriste za dolazak do poljoprivrednih posjeda, pašnjaka, do groblja, šuma, lovišta, svjetionika i drugih površina. Svi postojeći pristani i privezišta kapaciteta do 10 vezova se mogu uređivati i rekonstruirati zbog povećanja standarda i osiguranja sigurnih uvjeta za privez, bez povećanja kapaciteta te se koristiti na tradicijski način. Iznimno, navedene luke, lučice, mandrači i sidrišta mogu se koristiti i u funkciji izletničkog turizma i rekreacije ako su neposredno vezani na sadržaje ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene na kopnu. Navode se slijedeće lokacije:

1.Uvala Ustrine (luka Ustrine),

2.Otok Trstenik- privezišta Portić,

3.Uvala Meli,

4.Uvala Galboka,

5.Uvala Toverašćica,

6.Uvala Baldarin,

7.Uvala Kaldonta,

8.Uvala Sonte,

9.Uvala Lučica,

10. Uvala Studenčić,

11. Uvala Liski,

12. Otok Koludarac - Uvala Englez,

13. Otok Murtar - zapadno privezište,

14. Uvala Krivica,

15. Uvala Balvanida,

16. Uvala Tresorka,

17. Uvala Kriška,

18. Otok Sv. Petar - Pod groblje,

19. Otok Sv. Petar,

20. Otok Male Orjule,

21. Otok Murtar - istočno privezište,

22. Otok Trstenik - Pristanište,

23. Uvala za Osirom,

24. Uvala Lanena,

25. Uvala Zakalčić,

26. Uvala Jadrišćica - Draga

27. Otok Koludarac.

Članak 25.

Članak 209. mijenja se i glasi:

Planira se dogradnja uzletno-sletne staze aerodroma Lošinj dužine 900 m na najmanje 2.000 m duljine piste, čime bi se omogućio prihvat zrakoplova kapaciteta do 200 putnika, odnosno na ukupnu duljinu od 3.000 m duljine čime se osigurava prostor za postavu prilaznih svjetala. Osnovna širina uzletno-sletne staze iznosi do 300 m, odnosno obostrani zaštitni pojas širine 150 m od osi uzletno-sletne staze i obostrano dodatnih 25 m do ograde te je ukupna širina uz uzletno-sletnu stazu 350 m. Uzletno-sletna staza je širine 45 m. Prostor aerodroma se ograđuje.

Aerodrom je kodne oznake 3d ili manje, ovisno o tehničkim mogućnostima, instrumentalnog nepreciznog prikaza.

Za pristup aerodromu iz zraka potrebno je osigurati prilazne ravnine sa svake strane UUS-e 150 m iznad visine praga. Na tom području zabranjeno je graditi objekte koji mogu ugroziti sigurnost aerodroma.

U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za građevinsko područje aerodroma (IS3) se planom rezervirao prostor ukupne površine 77,38 ha. Rekonstrukcija aerodroma »Mali Lošinj» planira se u okviru površine građevinskog područja aerodroma (IS3) te prema potrebi i na građevinskim zemljištima izvan građevinskog područja aerodroma.

Članak 26.

Naslov poglavlja 5.2. mijenja se i glasi:

5.2. INFRASTRUKTURA POŠTE I ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

Članak 27.

U članku 212. mijenja se stavak (1) i glasi:

Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1. »Infrastrukturni sustav - pošta i elektroničke komunikacije« u mjerilu 1:25.000.

Članak 28.

Članak 213. mijenja se i glasi:

Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na:

-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat),

-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima.

Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova koristi se »Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture« izrađen od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđen od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.

Površina zemljišta na kojem se smješta samostojeći antenski stup i povezana oprema zadana je njegovim fizičkim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti. U pravilu, maksimalna veličina površine, odnosno građevinske čestice, za smještaj samostojećeg antenskog stupa iznosi 350 m2. Sve instalacije i građevine moraju biti udaljene minimalno 2 m od ruba građevne čestice odnosno površine za redovnu upotrebu građevine.

Za izgradnju samostojećih antenskih stupova potrebno je koristiti tipska rješenja i projekte odobrene od strane

Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Samo u slučaju da iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi i drugi tipovi samostojećih antenskih stupova. Objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim ako je posebnim propisima određeno drugačije. Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, postojeće antenske stupove i njihovu opremu potrebno je prilagođavati novim standardima u cilju povećavanja zdravlja ljudi, prirode i okoliša.

Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih službi kao i ostalih zainteresiranih korisnika.

Pristupni put građevnoj čestici samostojećeg antenskog stupa mora biti minimalne širine 3 m. za pristupni put samostojećem antenskom stupu potrebno je koristiti postojeće šumske putove, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. U zaštićenim područjima novi pristupni put se može formirati samo uz poštivanje uvjeta nadležnih institucija.

Elektroenergetski priključak radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije. Priključak se može izvesti putem alternativnog izvora ili korištenjem obnovljivih izvora energije.

Idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za ishođenje lokacijske dozvole za građenje samostojećeg antenskog stupa mora, pored sadržaja propisanog zakonom, obvezno sadržavati analizu smještaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa od minimalno 2000 m od odabrane lokacije. Analiza krajobraza mora biti provedena na način da se sagledaju prirodni potencijali i ograničenja prostora, posebno vodeći računa o prirodnim, ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima navedenog područja. Valorizacijom krajobraza potrebno je izvršiti inventarizaciju prostornih datosti odabrane lokacije i šireg područja analizirajući:

-fizičke strukture prostora, kao što su topografija, geomorfološke značajke, tlo, vodni tokovi, vegetacija, staništa flora i fauna, prirodne i ekološke posebnosti i sl. te

-kultuno-povijesne datosti kao što su izgrađene - antropogene strukture, etnološku baštinu, povijesno korištenje prostora i sl.

Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način da se ne naruši izgled krajobraza koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je potreno očuvati panoramski vrijedne prostore. Analiza krajobraza mora dokazati da je odabrana lokacija za smještaj antenskog stupa u odnosu na prostor u krugu radijusa minimalno 2000 m od same lokacije, optimalna, kao i odrediti vrstu, tip i visinu antenskog stupa te uvjete uređenja i mjere zaštite građevne čestice ili površine za redovnu upotrebu građevine.

Prije ishođenja lokacijskih dozvola za građenje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi jednostavan račun propisima dopuštenog utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu.

Građenje samostojećih antenskih stupova nije dopušteno:

-na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama,

-u građevinskim područjima.

Iznimno se dozvoljava građenje samostojećih antenskih stupova u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.

Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno na vodnom dobru. U postupku ishođenja lokacijske dozvole nadležno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjeta svojim će aktom utvrditi da li objekt utječe na vodni režim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta.

Na područjima koja su zaštićena radi očuvanja prirode i prirodnih vrijednosti nije dozvoljeno građenje samostojećih antenskih stupova. Iznimno, ukoliko je zbog postizanja osnove pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, potrebno je planirati minimalan broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenst i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.

Gradnja samostojećih antenskih stupova u zoni zračne luke, zračnog pristaništa, letjelišta i heliodroma dopuštena je samo ako se aeronautičkom studijom dokaže da isti ne probijaju zaštitne ravnine i ne ometaju sustave kontrola i veze.

Članak 29.

Dodaje se članak 213a. koji glasi:

Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar objekta) treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).

Članak 30.

Sadržaj članka 220. se briše.

Članak 31.

U članku 225. mijenjaju se stavci (1) i (2) i glase:

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na vodama II. reda Primorsko-goranske županije, Sektor E - branjeno područje 23 - područje malih slivova »Kvarnersko primorje i otoci« i »Podvelebitsko primorje i otoci« - mali sliv »Kvarnersko primorje i otoci«.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra) širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

Članak 32.

Iza članka 226. dodaje se poglavlje navodnjavanje Unijskog polja i članak 226a. koji glasi:

Navodnjavanje oko 250 ha poljoprivredne površine Unijskog polja se planira s ciljem razvoja održive poljoprivredne proizvodnje na otoku Unije. Prosječne potrebe vode iznose 130 mm dok ukupne neto potrebe vode iznose 325.000 m3.

Vodne zalihe za navodnjavanje je moguće osigurati sakupljanjem oborinskih voda uz prihranjivanje iz otočke vodne leće u povoljnijim hidrološkim razdobljima. Potrebno je istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika (bazena) napajanih oborinskim vodama iz sustava nakapnih ploha ili iz vodoopskrbnih ili drugih

izgrađenih vodnih sustava kao i osiguranje istraživanja i izvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika.

Vodozahvat i dovod vode trebaju biti usklađeni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj površini. Potrebni hidrotehnički zahvati i sustav za navodnjavanje će se odrediti detaljnijim projektom ovisno o karakteristikama kulture koja će se uzgajati, karakteristikama tla, veličini i obliku površine, konfiguraciji terena, klimatskim karakteristikama, vrsti i položaju izvora vode, količini i kakvoći vode, raspoloživoj radnoj snazi itd.

Članak 33.

U članku 231. mijenja se stavak (2) i glasi:

Postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji, ili što bliže postojećoj, novom trafostanicom 10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Planirane trafostanice 10(20)/ 0,4 kV gradit će se kao samostojece građevine ili kao ugradbene u građevini. Ako se trafostanice 10(20)/0,4 kV rade kao samostojeće građevine na zasebnoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene najmanje 1 m od granice susjedne građevne čestice i 2 m od kolnika. Iznimno su moguće i manje udaljenosti prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu potrebno je osigurati direktni ili posredan pristup do javne površine.

Članak 34.

U članku 234. mijenja se stavak (2) i glasi:

Za korištenje sunčeve energije se planira instaliranje i/ili gradnja samostojnih fotonaponskih sustava/elektrana u rasponu snage od 100 do 1000 kW.

Članak 35.

Dodaje se članak 234a. koji glasi:

Uvjeti za instaliranje/izgradnju fotonaponskih sustava/ elektrana su sljedeći:

-Smjestiti elektrane:

-Izvan infrastrukturnih koridora,

-Izvan vrijednog poljoprivrednog zemljišta (obradivog tla), I. i II. bonitetne klase,

-Izvan područja predloženih za zaštitu dijelova prirode i područja graditeljske baštine (kulturno povijesne baštine),

-Izvan arheoloških lokaliteta,

-Izvan područja osobitih krajobraznih vrijednosti definiranih člankom 235. ovih Odredbi;

-Predvidjeti uređenje pomoćnih građevina i postrojenja (prostor za pretvarače i ostalu opremu) koristeći autohtone materijale i tehnike kako bi se što bolje uklopili u postojeće stanje i okoliš;

-Općenito gdje god i kada god je moguće umjetne materijale zamijeniti prirodnim radi što boljeg uklapanja u okoliš;

-Korisiti autohtone biljne vrste kada je potrebno radi boljeg uklapanja postrojenja u okoliš. Posebno ih koristiti kako bi se prikrili eventualni tragovi izvođenja radova;

-Priključak elektrane na mrežu predvidjeti prema dobivenoj prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti od strane nadležnog tijela;

-Nakon isteka roka amortizacije sustavi/postrojenja se moraju zamijeniti i/ili ukloniti te zemljište vratiti u prvobitno stanje.

Članak 36.

U članku 237. mijenja se stavak (8) i glasi:

Ovim se Planom utvrđuju sljedeće mjere zaštite prirode:

-u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu te obalno područje (prirodne plaže i stijene), treba revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, treba poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.,

-u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika naselja mora se stvoriti i očuvati postojeći zeleni sustav u vidu mreže drvoreda i zelenih površina (javnih i privatnih) koja prožima naselje te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja,

-prilikom planiranja pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni treba sačuvati kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne zelene površine,

-u što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (slika naselja u krajobrazu),

-u što većoj mjeri potrebno je sačuvati postojeću vegetaciju te ju ukomponirati u krajobrazno uređenje,

-na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati minimalnu površinu koja mora ostati neizgrađena te obrasla vegetacijom,

-prilikom ozelenjavanja koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u tom podneblju,

-pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

-treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode,

-treba ograničiti građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale,

-ne smije se širiti građevinska područja na područja park šuma otvaranjem novih područja na kojima do sada nije postojala gradnja namijenjena turizmu, stanovanju ili dr.,

-pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora,

-korištenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave,

-za područja ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako od područja, a koje su propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine 109/07),

-za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekološku mrežu.

Članak 37.

U članku 237a. mijenja se stavak (1) i glasi:

Područje obuhvata Plana se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) dijelom nalazi u obuhvatu ekološke mreže unutar područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove: HR3000161 Cres-Lošinj rezervat dupina, Koridor za morske kornjače, HR3000027 Podmorje Trstenika, HR2000885 Oruda, HR2000886 Palacol, HR3000007 Cres - rt Suha - rt Meli, HR3000028 I. strana V. i M. Orjula, HR3000014 Ilovik i Sv. Petar, HR2000883 Punta Križa, HR3000017 Podmorje otoka Suska, HR3000015 V. i M. Srakane, HR3000018 Podmorje otoka Unije, HR5000032 Akvatorij zapadne Istre, HR2000884 Slatine kod Osora na Cresu, HR3000178 Cres - uvale, HR2001036 Otočić V. Osir, HR3000008 Lošinj - Vela i Mala Draga, HR3000009 Lošinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Lošinj - uvala Krivičica, HR3000011 Lošinj - uvala Balvanida, HR3000012 Lošinj - uvala Pijeska, HR3000013 Lošinj - uvala Vinikova, HR2000674 Otok Lošinj; kod Televrina, HR3000436 Uvala Vognjišća - Unije, HR2000987 Vele stine - Unije, HR2000988 Male stine - Unije, HR2000962 Lokva u naselju Unije, HR3000262 Špilja na Punta Križi, HR3000198 Medvjeđa pećina kod uvale Lučica (Lošinj), HR2000986 Šuma Liski zapadno od Ćunskog, HR3000264 Špilja i prolaz (o. Srakane), HR2000675 Otok Koludarc, HR2000676 Mali Lošinj - uvala Baldarka, HR3000265 Špilja (o. Lošinj), HR2000566 Kornu kod Bonića (Lošinj) i međunarodno važnog područja za ptice: HR1000033 Kvarnerski otoci, HR1000032 Akvatorij zapadne Istre.

Članak 38.

Naslov poglavlja 8. mijenja se i glasi:

8.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 39.

U članku 299. mijenja se stavak (1) i glasi:

Detaljniji planovi uređenja koji se usklađuju sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i s ovim Planom, po potrebi mijenjaju i dopunjuju, te po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na snazi i primjenjuju nakon usvajanja ovog Prostornog plana su:

PUP »Proširenje groblja-Sv. Martin«, Mali Lošinj S.N. 8/ 92,

PUMN »Nerezine«, S.N. 32/94, S.N. 21/06.

Stavci (2), (3) i (4) se brišu.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Odluka će se temeljem članka 101. stavka 1. Zakona o prostronom uređenju i gradnji (»Narodne novine» broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) objaviti u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 41.

Plan je izrađen u 6 (šest) izvornika.

Članak 42.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage slijedeći kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije» broj 13/08 i 13/12):

Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:

1.A. i 1.B. Korištenje i namjena površina,

3.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Zaštita prirode i zaštita kulturnih dobara,

3.1.A. i 3.1.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju,

Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000:

4.2. Građevinsko područje - Ćunski,

4.4. Građevinsko područje - Mali Lošinj,

4.6. Građevinsko područje - Nerezine,

4.13. Građevinsko područje - Veli Lošinj.

Članak 43.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/12-01/23

Ur. broj: 2213701-01-13-19

Mali Lošinj, 12. srpnja 2013.

GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.

 

Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna   


http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=847&mjesto=10005&odluka=47
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr