17.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 22. Statuta Grada
Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09) Gradsko vijeće
Grada Raba, na sjednici održanoj 28. ožujka 2013., donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
16 - Mundanije (NA 422)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 16 - Mundanije (NA 422) za
područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« br. 15/04, 40/05 - ispravak, 18/07, 47/11).
Granica obuhvata Plana prikazana je na kartografskim prikazima 3.B Uvjeti
korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite u
mjerilu 1:25.000 i 4.3. Građevinska područja naselja Rab, Palit i Mundanije u
mjerilu 1:5.000 te obuhvaća građevinsko područje naselja: NA 422.
Članak 2.
Urbanistički plan uređenja 16 - Mundanije (NA 422) sadrži namjenu
i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora, način opremanja
prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za
oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za
unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim
obilježjima te druge elemente od važnosti za područje naselja NA 422.
Članak 3.
(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja 16 - Mundanije (NA 422)
izradio je Geoprojekt d.d. iz Opatije u koordinaciji s nositeljem izrade
Jedinstvenim upravnim odjelom Grada Raba, a sastoji se od:
a) Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje): I. TEMELJNE ODREDBE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i
površinama
6.Uvjeti uređenja zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
b) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:
1.Korištenje i namjena površina
2.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2A. Promet
2B. Elektronička komunikacijska infrastruktura
2C. Elektroenergetika
2D. Vodoopskrba
2E. Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3A.Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju
3B.Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
4. Način i uvjeti gradnje
c) Obveznih priloga koji sadrže:
- obrazloženje Plana
- stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja
- popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana
- zahtjeve i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima
- izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
- evidenciju postupka izrade i donošenja Plana
- sažetak za javnost.
(2) Elaborat iz prethodnog stavka, točaka a), b) i c) ovoga članka, ovjeren
pečatom Gradskog vijeća
Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba, sastavni je
dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja 16 - Mundanije (NA 422) (u
daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te
razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni
rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1:
Korištenje i namjena površina.
(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj i uređenje razgraničene su
kako slijedi:
- površine javne namjene:
- sportsko-rekreacijska namjena (R2),
- javne zelene površine (Z1, Z3),
- površine infrastrukturnih sustava,
- vodotoci
- površine drugih namjena:
- mješovita namjena (M1, M2),
- zaštitne zelene površine (Z).
1.1. MJEŠOVITA NAMJENA
Članak 5.
(1) Planom su određene površine mješovite namjene razgraničene na: pretežito
stambenu (M1) i pretežito poslovnu (M2) namjenu.
(2) Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) grade se i
uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- javne i društvene građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.
(3) Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) grade se i
uređuju:
- stambeno-poslovne građevine,
- poslovno-stambene građevine,
- javne i društvene građevine,
- poslovne građevine,
- ugostiteljsko-turističke građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.
1.2. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
Članak 6.
(1) Planom su određene površine sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija
(R2).
(2) Na površinama rekreacije (R2) uređuju se manja igrališta i površine za
sport i rekreaciju.
1.3. JAVNE ZELENE POVRŠINE
Članak 7.
(1) Planom su određene javne zelene površine razgraničene na:
- javni park (Z1),
- odmorište (Z3).
(2) Javni park (Z1) je javni prostor hortikulturno uređen, namijenjen šetnji
i odmoru u prirodnom okruženju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju
prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.
(3) Odmorište (Z3), predstavlja površinu gdje se zadržava postojeća
vegetacija, ali je također namijenjena sadnji i uređenju autohtonih biljnih
zajednica te uređenju pješačkih površina.
1.4. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
Članak 8.
(1) Planom su određene zaštitne zelene površine (Z).
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije
te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom, a u njima se mogu graditi
građevine komunalne i ostale infrastrukture.
1.5. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 9.
Planom su određene površine za građevine kopnenog prometa razgraničene na:
- javne prometne površine,
- pješačke površine,
- javno parkiralište (P).
1.6. VODOTOCI
Članak 10.
Planom su određene površine koja obuhvaćaju korita vodotoka Šćerbi i
izvorišta Curka.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE
Članak 11.
(1) Planom je dozvoljena gradnja poslovnih građevina u zonama mješovite,
pretežito poslovne namjene (M2) prikazanim na kartografskom prikazu br. 4:
Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama i to građevina uslužnih,
trgovačkih, zanatskih i sl. djelatnosti koje obuhvaćaju sljedeće sadržaje:
poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske institucije,
osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i sl.),
trgovačko-opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge (caffei,
buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti (krojačke,
frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.),
skladišne djelatnosti i sve vrste proizvodno- poslovne djelatnosti koje ne
ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode
buku unutar dozvoljenih granica.
(2) Poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene moguće
je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
(3) Unutar građevine poslovne namjene ili u pomoćnim građevinama na
građevnoj čestici građevine poslovne namjene mogu se smjestiti prateći sadržaji
(rekreacija i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do 49% građevinske bruto
površine građevine (u daljnjem tekstu: GBP).
Članak 12.
Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito
poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim česticama:
a) Uvjeti gradnje:
- u okviru građevne čestice poslovne namjene može se smjestiti više
građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2,
- najveći broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne i 1 podrumska etaža pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 11 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog
terena,
- najveća tlocrtna površina građevine iznosi 350 m2,
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost poslovne građevine od građevine osnovne namjene na
susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupna visina više građevine,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 30%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP
potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj
parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5*5,0 m na građevnoj
čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene
prema normativima kako slijedi:
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali
ne manje od 40 mjesta,
- drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4 zaposlenika + 1 mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih
površina i sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 2 m,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se
oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski
uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se
podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s
horizontalnim pomakom od najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a
prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama
na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje kvalitetnih i postojanih materijala sukladno funkciji i tehnološkom
procesu osnovne namjene, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
Članak 13.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene
vrste pansion u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) prikazanim na
kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama
i to građevine hotela, pansiona i sl.
(2) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti vrste pansion ne mogu se
prenamijeniti u građevine druge namjene.
(3) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u okviru građevne čestice stambene
namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
(4) U okviru ugostiteljsko-turističke građevine ili u pomoćnim građevinama
na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke građevine mogu se smjestiti
prateći sadržaji (društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko-
rekreacijski i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do 49% GBP-a.
Članak 14.
Utvrđuju se uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama
mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim
česticama:
a) Uvjeti gradnje:
- u okviru građevne čestice ugostiteljsko-turističke građevine može se
smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8,
- najveći broj ležaja iznosi 20 odnosno najveći broj smještajnih jedinica
iznosi 10,
- najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi 3 pri čemu se i suterenska
etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 13 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog
terena,
- najveća tlocrtna površina građevine iznosi 350 m2,
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5x5,0 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru
građevine osnovne namjene prema normativu 1 mjesto na 2 ležaja + 5 mjesta,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih
površina i sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 1,5 m,
- podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen,
beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog
podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih
karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.),
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice mogu izvesti podzidi
koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom
zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće
od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od
najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se
ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama
na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje kvalitetnih i postojanih materijala sukladno funkciji i tehnološkom
procesu osnovne namjene, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 15.
Planom je dozvoljena gradnja građevina društvenih djelatnosti u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim
građevnim česticama i to:
- u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) i mješovite, pretežito
poslovne namjene
(M2) građevine kulture, udruga i sl.,
- u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1), mješovite, pretežito
poslovne namjene
(M2) i javnih zelenih površina - javni park (Z1) spomenici, spomen obilježja
i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.),
- u zoni sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) površine za manja
sportska igrališta i rekreaciju.
Članak 16.
Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina društvene namjene (građevine kulture,
udruga i sl.) u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M1 i
mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim
česticama:
a) Uvjeti gradnje:
- u okviru građevne čestice građevine društvene namjene može se graditi više
građevina u kojima se mogu smjestiti različiti sadržaji društvenih djelatnosti
definiranih u stavku (2) prethodnog članka kao i prateći sadržaji kompatibilni
sa sadržajima osnovnih namjena (društveno-zabavni, poslovni, trgovačko-uslužni,
ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji mogu obuhvatiti do 49% GBP-a,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5,
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne i 1 podrumska etaže pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 14,5 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog
terena,
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice i od regulacijskog
pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP
potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj
parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m na građevnoj
čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene
prema normativu 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 5 mjesta,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih
površina i sl.,
- vanjski prostori građevina predškolskih ustanova, te građevina kulture
moraju biti opremljeni urbanom opremom i odgovarajućim spravama na igralištima
(ovisno o dobi djece koja koriste predmetne građevine),
- oko građevnih čestica ograda se izvodi samo uz građevine predškolskih
ustanova, dok se uz ostale građevine u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje
ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične
ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili
sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan,
izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno
kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno prilikom ograđivanja površina
specifične namjene unutar građevnih čestica građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske
površine i sl.) visina ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3,0 m,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 1,5 m,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se
oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski
uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda
ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m
koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2,0 m
i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama
na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje kvalitetnih i postojanih materijala sukladno funkciji i tehnološkom
procesu osnovne namjene, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori
sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.
Članak 17.
Spomenici, spomen obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i
sl.) GBP-a do 30 m2 mogu se graditi unutar zona mješovite, pretežito
stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i javne
zelene površine - javnog parka (Z1).
Članak 18.
(1) Utvrđuju se uvjeti uređenja rekreacijskih površina u zoni
sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2):
a) Uvjeti gradnje i uređenja:
- unutar površine čestice mogu se uređivati manja igrališta za sport i
površine za odmor i rekreaciju, nije dozvoljena gradnja građevina niti
natkrivanje površina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 3500 m2,
- najmanja udaljenost uređenih rekreacijskih površina od međa i
regulacijskog pravca iznosi 1,5 m,
- u okviru građevne čestice moguće je smjestiti dječja igrališta zonirana s
obzirom na uzrast.
b) Uređenje građevne čestice:
- za promet u mirovanju moguće je na građevnoj čestici osigurati
parkirališna mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m,
- pristup pojedinim dijelovima na građevnoj čestici mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
- na čestici se uređuju pješačke površine nasipavanjem prirodnim
materijalima i sl. te zelene površine sadnjom visokog i niskog raslinja u
skladu s prirodnim karakteristikama prostora, opremljene urbanom opremom;
iznimno u potezu 10 m uz rub korita vodotoka nije dozvoljena sadnja drveća,
- oko građevne čestice ograda se ne izvodi,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom
s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema
opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i
visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim
pomakom od najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori
između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:
- čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu
najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti
nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama
na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
d) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 19.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina namijenjenih stanovanju u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
- stambene građevine kao samostojeće i dvojne u zonama M1,
- stambeno-poslovne građevine kao samostojeće u zonama M1, M2,
- poslovno-stambene građevine kao samostojeće u zonama M2.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene stanovanju s obzirom na broj
uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog prostora kako slijedi:
- stambena građevina je građevina koja sadrži najviše tri stana ako se gradi
kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako se gradi kao dvojna,
- stambeno-poslovna građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se do 50%
GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi
kao stambeni prostor; stambeno- poslovna građevina sadrži najviše 4 uporabne
cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora,
- poslovno-stambena građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se 50 do 70%
GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 30% GPB-a koristi
kao stambeni prostor; poslovno- stambena građevina sadrži najviše 4 uporabne
cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka ovog članka je prostor u kojem se
odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš (u skladu
s posebnim propisima): ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei, buffeti,
restorani, pečenjarnice i sl. te smještajni kapaciteti za privatno
iznajmljivanje), uslužne i zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl. radionice),
trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni
sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te sve vrste proiz
vodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne
izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih
granica. Poslovni prostor uz stambeni smještava se unutar građevine osnovne
namjene ili manje građevine gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici.
(4) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici
građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.).
(5) Način gradnje građevina namijenjenih stanovanju Planom je utvrđen na
kartografskom prikazu br.
4: Način i uvjeti gradnje sa sljedećim vrstama građevina:
- gradnja samostojećih stambenih građevina,
- gradnja dvojnih stambenih građevina,
- gradnja samostojećih stambeno-poslovnih građevina,
- gradnja samostojećih poslovno-stambenih građevina.
Članak 20.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambenih građevina u zonama
definiranim u stavku (1) prethodnog članka:
a) Uvjeti gradnje:
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota
najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote
prirodnog terena,
- najveći GBP iznosi 400 m2,
- najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 64 m2,
- najveća tlocrtna površina građevine iznosi 200 m2,
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,
- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj
građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 16 m,
. uvjeti gradnje pomoćne građevine:
- namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve
građevine na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža
ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,
- tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine
građevine osnovne namjene,
- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3,0 m,
- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na
sabirne jame,
- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice
ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba
osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora
riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
b) Uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativima kako slijedi:
* stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
* stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
* stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
* na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u
prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između
ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže
kamenom visine do 1,5 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10
ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.),
- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama
na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje kvalitetnih i postojanih materijala, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna
osnovnoj građevini,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu
plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
- nagib kosog krova je između 18o i 22o a pokrov mora
biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina
osnovne namjene.
e) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih stambenih građevina u zonama
mješovite, pretežito stambene namjene (M1):
a) Uvjeti gradnje:
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m2
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6 + neaktivno potkrovlje,
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota
najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote
prirodnog terena,
- najveći GBP iznosi 400 m2,
- tlocrtna površina građevine iznosi najmanje 64 m2, a najviše
120 m2,
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,
- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj
građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 14 m,
- postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od Planom
utvrđenih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost građevine od regulacijskog pravca,
- uvjeti gradnje pomoćne građevine: kao uvjeti gradnje definirani u
prethodnom stavku ovog članka pod alinejom: »uvjeti gradnje pomoćne građevine«.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b) prethodnog stavka ovog članka.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice: kao točka c) prethodnog
stavka ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao točka d) prethodnog stavka ovog
članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) prethodnog stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambeno- poslovnih građevina u zonama
definiranim u stavku (1) prethodnog članka:
a) Uvjeti gradnje:
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih i manjih građevina
gospodarske namjene,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2, odnosno 600 m2
ako se poslovni prostor smješta unutar građevine osnovne namjene,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,
- kod smještajnih kapaciteta za privatno iznajmljivanje najveći broj ležaja
iznosi 15 odnosno najveći broj uporabnih cjelina (apartmana) iznosi 3,
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota
najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote
prirodnog terena,
- najveći GBP iznosi 400 m2,
- najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 64 m2, odnosno 80 m2
ako se poslovni prostor smješta unutar građevine osnovne namjene,
- najveća tlocrtna površina građevine iznosi 200 m2,
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,
- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj
građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor smješta unutar građevine
osnovne namjene,
- uvjeti gradnje pomoćne ili manje građevine gospodarske namjene:
- namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),
- poslovni prostor unutar manje građevine gospodarske namjene utvrđen je u
stavku (3) prethodnog članka,
- izgradnja pomoćne i manje građevine gospodarske namjene izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža
ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,
- tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine
građevine osnovne namjene,
- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3,0 m,
- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na
sabirne jame,
- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice
ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba
osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta
mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
b) Uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5x5,0 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru
građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u
prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene - prema
normativima definiranim u točki 2.,
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po apartmanu odnosno na 2 ležaja + 1
mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih
susjednih građevnih čestica 1,8 m,
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže
kamenom visine do 1,5 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice: kao točka c) (1) stavka
ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje kvalitetnih i postojanih materijala, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne i manje građevine gospodarske namjene i upotreba
materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu
plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
- nagib kosog krova je između 18o i 22o a pokrov mora
biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina
osnovne namjene.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) (1) stavka ovog članka.
(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih poslovno- stambenih građevina u
zonama definiranim u stavku (1) prethodnog članka: primjenjuju se uvjeti
gradnje utvrđeni za samostojeće stambeno-poslovne građevine u prethodnom stavku
ovog članka.
Članak 21.
(1) Postojeća građevina, čija je građevna čestica manja od Planom utvrđene
za novu gradnju, rekonstruira se uz primjenu ostalih uvjeta koji se odnose na
najveću dopuštenu izgrađenost i iskorištenost čestice (kig i kis), visinu i
udaljenosti od regulacijskog pravca i međa.
(2) Ukoliko se postojeća građevina nalazi na manjim udaljenostima u odnosu
na Planom utvrđene udaljenosti može se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.
(3) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I
POVRŠINAMA
Članak 22.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao
linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
- sustav prometa: kopneni (kolni, pješački),
- sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,
- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda,
sustav uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda),
- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata
(elektroopskrba, javna rasvjeta).
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A,
2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka
grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima
nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite
okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukturne
mreže smještaju se u okviru površine prometnica, a radi međusobnog usklađenja
svih infrastrukturnih sustava točan položaj u okviru površine prometnice
odredit će se pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog
sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke komunikacijske, komunalne i
ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru površina ostalih namjena
utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani
pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo polaganje osigura
koridor minimalne širine 1,5 m.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak 23.
(1) Na području obuhvata Plana određene su površine za izgradnju i
rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br.
2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet.
(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih površina moguća je, temeljem
projektne dokumentacije, gradnja i
drugih prometnih i pratećih površina i građevina u zonama
drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u prostoru.
(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan pristup građevinama, javnim
površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti izveden u skladu s važećom
zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Ceste/ulice
Članak 24.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase
dionica glavne mjesne i kolnopješačke ulice.
(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna površina unutar obuhvata Plana uz
koju se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan
pristup.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u
cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase
prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi
se potpornim zidovima u okviru površine prometnice prema rješenjima koja
osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar
obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica:
- računska brzina 40 km/h,
- maksimalni nagib nivelete 12%,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup česticama,
- pješački hodnik, jednostrani, minimalne širine 1,5 m,
- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika
za parkiranje,
- širina planiranog poprečnog profila iznosi 7 m.
b) Kolnopješačka ulica:
- računska brzina 30 km/h,
- maksimalni nagib nivelete 12%,
- broj prometnih traka i širina kolnika 1x4,5 m, jednosmjerni promet,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup česticama,
- pješački hodnik, jednostrani, minimalne širine 1,5 m,
- širina planiranog poprečnog profila iznosi 6 m.
(6) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima maksimalni nagib nivelete može
biti do 17%.
Članak 25.
(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu u jednoj
od kategorija navedenih u stavku (1) prethodnog članka.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog stavka ovog članka smatra se i
pristup najveće dužine 50 m te najmanje širine 3,0 m za građevine namijenjene
stanovanju, odnosno 5,5 m za sve ostale građevine.
5.1.2. Javni autobusni promet
Članak 26.
(1) Planom se za javni autobusni promet predviđa korištenje glavne mjesne
ulice.
(2) Na glavnoj mjesnoj ulici planirano je uređenje obostranog ugibališta za
stajališta autobusa javnog prometa s nadstrešnicama za putnike.
5.1.3. Javna parkirališta
Članak 27.
(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom javnog parkirališta na Planom
utvrđenoj površini označenoj sa P na kartografskim prikazima br. 2A: Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet i 4: Način i uvjeti gradnje.
Na Planom utvrđenom javnom parkiralištu potrebno je okvirno ostvariti 30
parkirnih mjesta.
(2) Osim na Planom utvrđenim površinama iz prethodnog stavka ovog članka
javne parkirališne površine dozvoljeno je graditi i u zonama mješovite, pretežito
stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Na pojedinom javnom
parkiralištu potrebno je ostvariti najmanje 5 parkirnih mjesta.
(3) Javno parkiralište mora biti priključeno na mrežu javne rasvjete i
oborinske odvodnje. Parkirno mjesto na javnom parkiralištu mora biti minimalnih
dimenzija 2,5x5 m.
(4) Na javnom parkiralištu treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati
najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile invalida, minimalnih dimenzija
3,75x5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na javnim parkiralištima s manje od
20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile invalida na javnom parkiralištu
trebaju biti smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u građevinu te
trebaju biti posebno označena.
(5) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske
vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo na 3 parkirna mjesta.
(6) Na javnom parkiralištu uz zonu mješovite, pretežito poslovne namjene
(M2) potrebno je parkirna mjesta razmjestiti da se između njih ostvari pristup
na građevnu česticu.
5.1.4. Pješačke površine
Članak 28.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila prometnica na Planom
obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih putova.
(2) Osim trasa pješačkih komunikacija iz prethodnog stavka ovog članka
dozvoljeno je unutar zona javnih zelenih i zaštitnih zelenih površina uređenje
pješačkih staza i stubišta uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina
izvedbe. Za opločavanje putova potrebno je koristiti prirodne materijale.
(3) Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako to radi terenskih uvjeta nije
moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba izvode se pješačke stube.
Najmanja širina pješačkih putova iznosi 3 m, a iznimno na kraćim potezima može
iznositi 1,6 m.
(4) Sve pješačke putove moraju biti obilježene putokazima i drugim
odgovarajućim oznakama.
(5) Uz pješačke staze moguće je urediti manje prostore za odmor s
odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.
(6) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi, znakovi, rasvjetni stupovi,
koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) postavlja se na način da ne
predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i poteškoćama
u kretanju.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 29.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na
kartografskom prikazu br. 2B:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička
komunikacijska infrastruktura.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke
komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i
potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska kanalizacija treba biti realizirana
cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.
(4) Planom se osigurava dovoljan broj telefonskih priključaka svim
kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(5) Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i
koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama
postojećih, odnosno planiranih prometnica.
(6) Dio postojećeg elektroničkog komunikacijskog voda planirano je dislocirati
izvan zone obuhvata Plana.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE INFASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska mreža
Članak 30.
Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za
elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom
prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu
rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak 31.
(1) Područjem obuhvata Plana prolazi dalekovod DV 110 kV Rab - Novalja
(Pag).
(2) Zaštitni koridor dalekovoda iz prethodnog stavka ovog članka iznosi 20
m. Unutar zaštitnog koridora dalekovoda nije dozvoljena gradnja građevina niti
sadnja raslinja čija bi visina mogla ugroziti pogonsku sigurnost dalekovoda.
Članak 32.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar Planom obuhvaćenog
područja predviđa se gradnja novih 20 kV transformatorskih stanica na
lokacijama označenim u kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika.
(2) Transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine (samostojeće)
ili ugrađene u sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i
drugačija oblikovna rješenja.
(3) Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće
građevine ili u sklopu drugih građevina. Samostojeće transformatorske stanice
smještavaju se u ostale zone na zasebnim građevnim česticama najmanje veličine
5,0 x 6,0 m smještenim uz gradske ulice radi pristupa i servisiranja.
(4) Lokacije novih Planom predloženih trafostanica 20/ 0,4 kV i trase
priključnih dalekovoda 20 kV mogu se izmijeniti, a bit će točno utvrđene
lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba
korištenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
(5) Uvjeti za gradnju trafostanica:
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5 m, a od
ostalih međa 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,
- najmanja udaljenost od građevina u kojima ljudi neprekidno borave 10 m,
- kod arhitektonskog oblikovanja građevine mora se poštivati tradicijski
način gradnje,
- razina buke na udaljenosti 3,5 m od trafostanice ne smije biti veća od 35
db.
(6) Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom
nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a gdje postoje prostorne
mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se ispod javnih površina.
(7) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama pojavi potrošač čije vršno
opterećenje nije moguće osigurati iz Planom definiranih lokacija za
trafostanice, lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni
obuhvata.
(8) Niskonaponska mreža u planiranim zonama će se izvoditi podzemnim
kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se dozvoljava nadzemno izvođenje na
betonskim, čeličnim i sl. stupovima izoliranim kabelskim vodičima.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak 33.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao
samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je
prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do kraja definirati njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim
proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 34.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav
korištenja voda) i sustava odvodnje otpadnih voda, uređenje vodotoka i drugih voda,
izgradnju građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu
od poplava i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete, sukladno zakonskoj regulativi. Uz zahtjev za
izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene zakonskom
regulativom.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak 35.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - vodoopskrba.
(2) Opskrba vodom područja unutar obuhvata Plana ostvarit će se preko
postojeće hidroforske stanice Šćerbi, spojem na opskrbni cjevovod naselja
Šćerbi, koji se nalazi izvan obuhvata Plana.
(3) Mjesto priključka na opskrbni cjevovod iz prethodnog stavka ovog članka
odredit će se projektnom dokumentacijom.
Članak 36.
(1) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti
vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a
udaljenost između hidranata treba biti manja od 150 m. Hidranti će se postaviti
na vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni pojas i sl.
(2) Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u
pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije.
Najmanji vertikalni razmak od ostalih instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi
osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili drugog) pokrova
iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m.
(3) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i
projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(4) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležne institucije na
način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema
građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak 37.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje
otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu
br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih
voda i uređenje vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim
cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske
vode.
Članak 38.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana
treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru sustava sanitarne kanalizacije
Rab smještenoj izvan obuhvata Plana.
(2) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje iz stavka (1) ovog članka sve
tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne
vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi
uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim propisima.
(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu namijenjenu stanovanju kapaciteta
do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.)
Članak 39.
(1) Oborinske vode s cesta, većih parkirališnih, radnih i manipulativnih
površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon
pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirališne površine do deset
parkirališnih mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni
teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih
mjesta, do izgradnje javnog sustava, dozvoljava se upuštanje oborinskih voda u
podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.
(2) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina za asfaltirane
površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih
ulja.
(3) Sve čiste oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode
promjera cijevi najmanje DN300prema najbližem bujičnom vodotoku i nastavno
prema moru ili u upojni bunar.
(4) Oborinske vode s građevnih čestica i građevina ne smiju se ispuštati na
prometne površine nego se zbrinjavaju u okviru pojedine građevne čestice, a
moguće ih je upuštati u javni sustav oborinske odvodnje.
Članak 40.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno
je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne
instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti od cijevi suvremenih
materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi može biti najmanje
DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je najmanje 1 m.
Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja na nižoj
koti.
(2) Sva križanja trase cjevovoda s bujičnim vodotocima izvoditi na način da
gornja kota (tjeme cjevovoda) bude najmanje 1,20 m ispod kote nereguliranog
korita vodotoka, odnosno 0,80 m ispod kote dna reguliranog korita vodotoka.
(3) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom
ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na
terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti
kao tipske s taložnicom.
(4) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.
(5) Za potrebe gradnje građevina potrebno je osigurati priključak na sustav
javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina za
odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u
skladu s važećom zakonskom regulativom.
(7) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u drugi prijemnik te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz
sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik moraju biti u
okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema
važećim propisima.
5.3.2.3. Sustav uređenja voda
Članak 41.
(1) Sukladno Zakonu o vodama ograničenja na bujičnim vodotocima i njihovoj
neposrednoj blizini odnose se na ograničenje gradnje i korištenja prostora u
koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih
građevina te njihovog održavanja.
(2) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim
gradnje javnih površina:
prometnica, parkova i trgova.
(3) Iz bujičnih kanala nužno je odstraniti sve gradnje i instalacije koje ne
služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se uspostavila njihova osnovna
funkcija i omogućilo održavanje u skladu s namjenom. Pri tome se ne isključuje
korištenje kanala i za zbrinjavanje oborinskih voda, ali preko izgrađenog i
kontroliranog sustava s točno poznatim mjestima spojeva na bujični kanal.
5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak 42.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih građevina, kao što su
nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr., uz sadržaje i na
površinama javne namjene (stajališta javnog prijevoza putnika, predškolska
građevina, građevine kulture, sporta i rekreacije i sl.).
(2) Nadstrešnice te informativne i promidžbene panoe na javnim površinama
treba oblikovno unificirati kao prepoznatljiv oblik urbane opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i instalacija određuje se u
okvirima proširene pješačke ili dijela zelene
površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za
najmanje 2,0 m, pri čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje
vozila i pješaka, ne smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge
korisnike tog prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije smještajem i izgledom moraju biti
uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja
pojedine građevine na području Grada Raba utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela
jedinice lokalne samouprave o privremenom korištenju javnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak 43.
Planom je utvrđeno uređenje i održavanje zelenih površina u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina i to:
- u zoni Z1 javni park,
- u zoni Z3 odmorište,
- u zonama Z zaštitne zelene površine.
6.1. ZELENE POVRŠINE
Članak 44.
(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno uređenje javnog parka, a
moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i
mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Javni park namijenjen je šetnji i
odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju. Smjernice za oblikovanje
strukture javnog parka su: 50% pod visokom vegetacijom, 30% su livade i
travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu. Prilikom uređenja javnog
parka predlaže se maksimalno zadržavanje postojeće vegetacije. Unutar javnog
parka dozvoljeno je organizirati prostor za igru djece s mogućnošću
postavljanja dječjih sprava za igru, urbane opreme i javne rasvjete.
(2) Planom je u zoni označenoj sa Z3 utvrđeno uređenje odmorišta gdje se
zadržava postojeća vegetacija uz mogućnost sadnje novih autohtonih biljnih
zajednica. Zabranjena je bilo kakva gradnja.
(3) Iznimno u zoni zaštitnog koridora dalekovoda zabranjena je sadnja
visokog zelenila, moguće je samo uređenje travnatih površina. Zona zabrane
gradnje prikazana je na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite.
6.2. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
Članak 45.
(1) Planom su određene zaštitne zelene površine označene sa Z, a uređuju se
kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim
zelenilom.
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost
odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina, a na njima
se mogu graditi građevine komunalne infrastrukture te uređivati pješački
putovi.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 46.
(1) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti kao područja posebnih ograničenja u
korištenju te kulturno- povijesnih cjelina određene su ovim Planom te posebnim
zakonima i propisima.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta
korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Članak 47.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih prirodnih
vrijednosti.
(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je dio područja Ekološke mreže
Republike Hrvatske pod šifrom HR 1000033 Kvarnerski otoci kao međunarodno važno
područje za ptice (tzv. SPA područje).
(3) Planom se štiti izvor Curka uz koji se nalaze vrijedne vegetacijske
skupine. Izvor Curka potrebno je redovito čistiti i održavati.
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti
Članak 48.
(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti planskim
rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:
- čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te sadnja novog,
- formiranje površina parkovnog i zaštitnog zelenila kao dodatne kategorije
kojom se unapređuje prirodni krajobraz, prvenstveno kroz povećanje ukupne
zelene površine,
- Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene površine u okviru građevne
čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,
- uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva unutar građevnih čestica uz
prometne (kolne i pješačke) pravce,
- ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio aktivnosti zaštite prirodnog
krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne čestice, visine građevina i
dr.,
- zabrana gradnje na dijelovima građevnih čestica s autohtonim biljnim
vrstama.
(2) Dijelovi čestica na kojima je utvrđena zabrana gradnje (vrijedno
područje - prirodni krajobraz) radi očuvanja vrijednih vegetacijskih skupina
označeni su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju.
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak 49.
(1) Na dijelu obuhvata Plana utvrđena je zona tradicionalnog naselja, a
prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju.
(2) Uređenje zone tradicionalnog dijela naselja usmjeriti na očuvanje
vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života, rada i stvaranju stalno
naseljenog stanovništva. Oblikovanje građevine zadržati u postojećem
prepoznatljivom obliku, nije dopuštena izmjena strukture i tipologije postojećih
građevina.
(3) Iznimno od uvjeta gradnje utvrđenih ovim Odredbama se za zonu definiranu
u stavku (1) ovog članka utvrđuje:
- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2,
- najveća visina građevne određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju
se građevina interpolira, ali ne više od 9 m,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 60 m2,
a najviše 150 m2,
- uređivanje svih vanjskih ploha građevina mora se temeljiti na korištenju
isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
Članak 50.
Na Planom obuhvaćenom području nema pojedinačnih kulturnih dobara.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 51.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Rab,
odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja komunalni otpad i zbrinjava na
odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni
i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno
odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u
okoliš na građevnoj čestici na način da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Komunalni otpad odvozit će se prema
komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog
otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih
na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih
potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno
staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti
smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne
službe.
Članak 52.
(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se
pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:
- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,
- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,
- prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na
postojeće odlagalište,
- saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati kontejnere za
privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada (ulja i sl.), koji mora
biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne
i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada iz stavka (2) ovog članka
moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i
količinama privremeno uskladištenog otpada.
(4) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su postupati s
otpadom u skladu s važećom zakonskom regulativom.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 53.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu
tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne buke, štetnog djelovanja voda
i mjere posebne zaštite.
(3) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3B:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite.
(4) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih
dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno
je provoditi u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(5) Unutar Planom obuhvaćenog područja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini,
ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno
ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad
dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u
naselju.
(6) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i
površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život
i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim
propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak 54.
(1) Područje Plana je, s obzirom na fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno
III. geotehničkom kategorijom, zonom fliša koju karakterizira:
- stabilan teren u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti
prilikom zasijecanja,
- izrazito mala upojnost terena, vodonepropusna fliška stijenska masa,
znatna mogućnost erozije,
- teren u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih
značajki u odnosu na goli krš,
- relativno povoljan kompleks paleogeonskog fliša za temeljenje građevina.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem potrebne stabilnosti i
nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta
velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je provesti prije gradnje građevina
javne i društvene, sportsko- rekreacijske i slične namjene koje će koristiti
veći broj različitih korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati vegetacijski vrijedna područja u
zonama stanovanja koje mogu uključivati i ugostiteljsko-turističke, poslovne i
javne i društvene sadržaje.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod
zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo,
izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i
zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 55.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina te planiranu orijentaciju na
stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona štetnih po kvalitetu zraka, može se
temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi da njegova kakvoća zadovoljava
korištenje najviše kategorije prema zakonskim propisima pa kao takva treba biti
i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se provoditi monitoring kakvoće zraka i
poduzimat će se sve mjere, temeljene na zakonskim propisima kojima se može
očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom provodit će se potrebne mjere za
sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija definiranih posebnim propisima i u
tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i
građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema zakonom
definiranim uvjetima,
- održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom
zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.
9.3. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 56.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno ugroženo povećanom razinom buke.
Područje više ugroženosti bukom može se predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te
uz sadržaje ugostiteljstva i zabave, pa u tom koridoru odnosno uz zone
navedenih sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine
određene važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema utvrđenom
standardu prikazanom u tablicama:
Tablica 1. Najviše dopuštene razine buke u otvorenom prostoru u odnosu na
namjenu zone
Tablica 2. Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke LReq u zatvorenim
boravišnim prostorijama po zonama buke u dB(A); vrijede kod zatvorenih prozora
i vrata prostorija
Članak 57.
S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje bukom ovim Planom su
predviđene sljedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno
ugrožavaju stambene i turističke zone ili remete rad u mirnim djelatnostima
(dječji vrtići, socijalne ustanove, parkovi i sl.),
- pri planiranju građevina i namjena, što predstavljaju potencijalan izvor
buke, predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili
otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog
vremena ugostiteljskih lokala i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite: uređenje zaštitnih zelenih
pojaseva uz prometnice i sl.
9.4. ZAŠTITA VODA
Članak 58.
(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se izvan obuhvata zone zaštite
izvorišta vode za piće.
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav te odvoditi
prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Draga Vašibaka smještenom izvan
obuhvata Plana, na način propisan od nadležne službe.
(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se izvesti kao nepropusni, a sve
građevne čestice/građevine trebaju biti priključene na javnu mrežu odvodnje.
(4) Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda,
prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do
tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se
upuštaju.
(5) Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih
površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav
javne odvodnje ili nakon pročišćavanja disperzno ispustiti u podzemlje.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
Planom obuhvaćenom području investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u
skladu s posebnim propisima.
9.5. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak 59.
(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih sadržaja u području mogućeg
djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog terena postiže se izgradnjom
odvodnje oborinske vode, osiguranjem širine zaštitnog koridora vodotoka te
gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
(2) Na području obuhvata Plana nalazi se vodotok Šćerbi i izvorište Curka
prikazani na kartografskim prikazima br. 2.E: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka i br. 3B:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite. Izvor Curka potrebno je redovito čistiti i održavati.
(3) Sukladno zakonskoj regulativi propisana su ograničenja gradnje i
korištenja prostora na bujičnim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini u
svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i njihovog održavanja.
(4) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i
zaštite od bujičnih voda planira se za vodotoke utvrditi inundacijsko područje,
odnosno javno vodno dobro i vodno dobro, a prema posebnom propisu.
(5) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog
dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka,
s obostranim pojasom širine 10,0 m sa svake strane vodotoka, mjereno od gornjeg
ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.
(6) Planom se utvrđuje obvezna izrada projektne dokumentacije cjelovitog
uređenja toka bujice i njenog sliva, s utvrđivanjem mjerodavnih protoka i
karakteristika odvodnog kanala. Projekt treba uskladiti s projektima oborinske
odvodnje.
(7) Sigurnost zaštite od plavljenja prostora obuhvata Plana i drugih
prostora uz vodotok osigurat će se dimenzioniranjem vodotoka za 20-godišnje
povratno razdoblje.
(8) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim
gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.
(9) Iz bujičnog vodotoka potrebno je odstraniti sve gradnje i instalacije
koje nisu namijenjene zbrinjavanju bujičnih voda, što ne isključuje korištenje
kanala za zbrinjavanje oborinskih voda kontroliranim sustavom.
(10) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje
protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj regulativi.
9.6. ZAŠTITA MORA
Članak 60.
Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora obuhvaćaju:
- izgradnju javnog sustava za odvodnju otpadnih voda usmjerenog prema
sustavu sanitarne kanalizacije Rab smještenom izvan obuhvata Plana,
- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom
pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.).
9.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak 61.
(1) Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje se temeljem važećih propisa.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na
kartografskim prikazu br. 3B:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite.
(3) U građevinama javne i društvene, sportsko-rekreacijske i slične namjene
koje koristi veći broj različitih korisnika, potrebno je osigurati prijem
priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je
potrebno poduzeti i ispuniti zahtjeve u smislu sustava uzbunjivanja u skladu s
važećom zakonskom regulativom kojom se propisuju subjekti i sredstva za
uzbunjivanje stanovništva te postupak za uzbunjivanje i obavješćivanje
stanovništva o nastanku opasnosti, postupcima za vrijeme trajanja opasnosti i
prestanku opasnosti.
(4) U okviru Planom obuhvaćenog područja definirano je smještanje sirene za
uzbunjivanje dometa čujnosti 500 m.
(5) U slučaju potrebe za većim ukopom ljudi koristit će se groblje izvan
obuhvata Plana uz naselje NA 41 prikazano na kartografskom prikazu
br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene
posebnih mjera uređenja i zaštite na shemi cijelog područja Grada Raba.
9.7.1. Sklanjanje ljudi
Članak 62.
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem ljudi iz
ugroženih područja ili u za to podesne prostorije (prilagođavanje suterenskih i
podrumskih dijelova građevina), a u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada
Raba.
(2) Kod planiranja i gradnje suterenskih / podrumskih javnih i sličnih
građevina potrebno je voditi računa da se one mogu brzo prilagoditi za potrebe
sklanjanja ljudi.
9.7.2. Zaštita od potresa i rušenja
Članak 63.
(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom na zabilježene intenzitete
potresa na području Grada
Raba svrstano u VII. stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po
MSK.
(2) Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina provodi se u skladu
sa zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za
seizmičku zonu.
(3) Najugroženija područja unutar obuhvata Plana su zone unutar kojih je
dozvoljena gradnja građevina: zone mješovite, pretežito stambene (M1),
mješovite, pretežito poslovne (M2), i sportsko- rekreacijske (R2) namjene.
(4) Na području obuhvata Plana od potresom ugrožene kritične infrastrukture
nalaze se planirane trafostanice i dalekovod koji prolazi sjevernoistočnim
dijelom Planom obuhvaćenog područja čijim bi rušenjima moglo doći do prekida
dobave električnom energijom.
Članak 64.
(1) Planom definirane mjere zaštite od rušenja prikazane su na kartografskom
prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, ure
đenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite.
(2) Planom su definirani prometni pravci evakuacije koji nisu ugroženi
urušavanjem. Kako bi se spriječilo zaprječenje prometnica eventualnim
ruševinama i kako bi se omogućila evakuacija i pristup interventnim vozilima
ovim Planom utvrđene su najmanje dopuštene udaljenosti građevina (međusobno i
od javnih prometnih površina) te najveće visine građevina.
(3) Kao zone za evakuaciju ljudi Planom se definiraju područja koja nisu ugrožena
urušavanjem: javne zelene, zaštitne zelene površine, sportsko-rekreacijska
igrališta, izuzev zaštitne zelene površine unutar zaštitnog koridora dalekovoda
(4) Površine definirane u prethodnom stavku ovog članka mogu se koristiti za
privremeno deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja, a u
svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije. Konačno
zbrinjavanje predviđeno je na postojećem odlagalištu otpada Sorinj koje se
nalazi izvan obuhvata Plana, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 3B:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite na shemi cijelog područja Grada Raba.
(5) Građevine naglašene ugroženosti u naselju su građevine javno-društvene
namjene (predškolske ustanove i zgrade u kojima se okuplja veći broj ljudi),
hotelske zgrade uključivo glavna prometnica. Navedene građevine utvrđuju se kao
prioritet u raščišćavanju terena.
9.7.3. Zaštita od požara i eksplozije
Članak 65.
(1) Zaštita od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i
infrastrukturnih građevina kao i zaštita od eksplozija provodi se tijekom
projektiranja primjenom važećih zakona i propisa, kao i prihvaćenih normi iz
oblasti zaštite od požara i eksplozija, uključivo pravila struke.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina u pojedinim zonama treba se izvesti
na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline.
(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija
građevina treba provesti zamjenu prostora s požarno opasnim sadržajima prema
požarno neopasnim sadržajima.
(4) Za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere
zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih
mjera zaštite od požara, obvezno je ishođenje suglasnosti nadležnih državnih
upravnih tijela.
(5) Na Planom obuhvaćenom području nisu planirane zone za gradnju građevina
gospodarskih djelatnosti koje bi predstavljale moguće izvore tehničko-tehnološke
nesreće.
Članak 66.
Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite od požara:
- Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku
metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito
stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za
pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se
okuplja i boravi veći broj ljudi.
- Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom
opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina,
vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako
se izvode slobodnostojeće niske stambene građevine, njihova međusobna
udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6
m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od
visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna
propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne,
pojačanje mjere zaštite od požara.
- Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije
postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu
širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa
zakonskom regulativom. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se
planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem
na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.
- Kod projektiranja nove vodovodne mreže obvezno je planiranje izgradnje
hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata najmanje 1 100 na međurazmaku
od 150 m sukladno zakonskoj regulativi.
- Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova mora se poštivati zakonska regulativa.
- Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa,
primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
- Temeljem važeće zakonske regulative o zaštiti od požara potrebno je
izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine
2).
9.7.4. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u
prometu i građevinama gospodarskih djelatnosti
Članak 67.
Na Planom obuhvaćenom području nema prometnica po kojima je predviđen
prijevoz opasnih tvari kao niti lokacija na kojima se smještaju opasne tvari.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 68.
(1) Provedba ovog Plana vrši se neposredno primjenom Odredbi za provođenje
uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).
(2) Prioriteti izrade komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području
obuhvata Plana određuje se Programom gradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture koji donosi Gradsko vijeće Grada Raba za svaku narednu godinu.
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA
Članak 69.
Planom nije utvrđena obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užeg
područja (detaljnog plana uređenja).
10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 70.
(1) Postojeće građevine koje se nalaze u zonama koje su ovim Planom
predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni,
rekonstruirati i održavati u okviru zatečenog gabarita, odnosno GBP-a.
(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s namjenom prikazanom na
kartografskom prikazu br. 1:
Korištenje i namjena površina moguće je samo prema uvjetima
za predmetnu namjenu.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 71.
Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u skladu s Planom mogu se
zadržati sve do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj namjeni.
Članak 72.
Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba te ovjerenih pečatom
tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisanih od osobe odgovorne
za provođenje javne rasprave.
Članak 73.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Raba,
pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Grada Raba, Upravnom odjelu za
graditeljstvo i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji, Javnoj ustanovi
Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu
graditeljstva i prostornoga uređenja te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj -
Zavodu za prostorno planiranje.
Članak 74.
Grafički dio Plana te Obvezni prilozi iz točaka b) i c) stavka (1) članka
3., koji su sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.
Članak 75.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-06/13-01/2
Ur. broj: 2169-01-02-01/3-13-15
Rab, 28. ožujka 2013.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Berislav Dumić, v. r.
