SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 13. Subota, 30. ožujka 2013.
GRAD RAB
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

16.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09) Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 28. ožujka 2013., donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
15 - Mundanije (NA 414)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 15 - Mundanije (NA 414) za područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/04, 40/05 - ispravak, 18/07, 47/11). Granica obuhvata Plana prikazana je na kartografskim prikazima 3.B Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite u mjerilu 1:25.000 i 4.3. Građevinska područja naselja Rab, Palit i Mundanije u mjerilu 1:5.000 te obuhvaća građevinsko područje naselja: NA 414.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja 15 - Mundanije (NA 414) sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje naselja NA 414.

Članak 3.

Elaborat Urbanistički plan uređenja 15 - Mundanije (NA 414) izradio je Geoprojekt d.d. iz Opatije u koordinaciji s nositeljem izrade Jedinstvenim upravnim odjelom Grada Raba, a sastoji se od:

a) Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje):

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

6.Uvjeti uređenja zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

b) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:

1.Korištenje i namjena površina

2.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2A. Promet

2B. Elektronička komunikacijska infrastruktura

2C. Elektroenergetika

2D. Vodoopskrba

2E. Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3A.Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju

3B.Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

4. Način i uvjeti gradnje

c) Obveznih priloga koji sadrže:

- obrazloženje Plana

- stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

- popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

- zahtjeve i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima

- izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

- evidenciju postupka izrade i donošenja Plana

- sažetak za javnost.

Elaborat iz prethodnog stavka, točaka a), b) i c) ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba, sastavni je dio ove Odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) U Urbanističkom planu uređenja 15 - Mundanije (NA 414) (u daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.

(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj i uređenje razgraničene su kako slijedi:

. površine javne namjene:

- sportsko-rekreacijska namjena (R1),

- javne zelene površine (Z1, Z2, Z3),

- površine infrastrukturnih sustava,

- vodotok,

. površine drugih namjena:

- mješovita namjena (M1, M2),

- zaštitne zelene površine (Z).

1.1. MJEŠOVITA NAMJENA

Članak 5.

(1) Planom su određene površine mješovite namjene razgraničene na: pretežito stambenu (M1) i pretežito poslovnu (M2) namjenu.

 (2) Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) grade se i uređuju:

- stambene građevine,

- stambeno-poslovne građevine,

- javne i društvene građevine,

- javne zelene površine,

- prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.

(3) Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) grade se i uređuju:

- stambeno-poslovne građevine,

- poslovno-stambene građevine,

- javne i društvene građevine,

- poslovne građevine,

- ugostiteljsko-turističke građevine,

- javne zelene površine,

- prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.

1.2. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA

Članak 6.

(1) Planom su određene površine sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1).

(2) Na površinama sporta (R1) grade se i uređuju otvorena igrališta za male sportove (mali nogomet, mali rukomet, odbojka, košarka, boćanje i sl.).

1.3. JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 7.

(1) Planom su određene javne zelene površine razgraničene na:

- javni park (Z1),

- igralište (Z2),

- odmorište (Z3).

(2) Javni park (Z1) je javni prostor hortikulturno uređen, namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.

(3) Igralište (Z2) predstavlja javni prostor s uređenim površinama za igru djece, pješačkim površinama i parkovnim zelenilom.

(4) Odmorište (Z3), predstavlja površinu gdje se zadržava postojeća vegetacija, ali je također namijenjena sadnji i uređenju autohtonih biljnih zajednica te uređenju pješačkih površina.

1.4. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Članak 8.

(1) Planom su određene zaštitne zelene površine (Z).

(2) Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom, a u njima se mogu graditi građevine komunalne i ostale infrastrukture.

1.5. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 9.

Planom su određene površine infrastrukturnih sustava razgraničene na:

- površine za građevine kopnenog prometa: javne prometne površine, pješačke površine i površine za građevine prometne infrastrukture: javno parkiralište (P),

- površine infrastrukturnih sustava i građevina: građevina vodovoda - vodosprema (VS).

1.6. VODOTOCI

Članak 10.

Planom je određena površina koja obuhvaća korito izvorišta Mrlina.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE

Članak 11.

(1) Planom je dozvoljena gradnja poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama i to građevina uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sl. djelatnosti koje obuhvaćaju sljedeće sadržaje: poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i sl.), trgovačko-opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), skladišne djelatnosti i sve vrste proizvodno- poslovne djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.

(2) Poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.

(3) Unutar građevine poslovne namjene ili u pomoćnim građevinama na građevnoj čestici građevine poslovne namjene mogu se smjestiti prateći sadržaji (rekreacija i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do 49% građevinske bruto površine građevine (u daljnjem tekstu: GBP).

Članak 12.

Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim česticama:

a) Uvjeti gradnje:

- u okviru građevne čestice poslovne namjene može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2,

- najveći broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 60 m2, a najviše 150 m2,

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,

- najmanja udaljenost poslovne građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu više građevine,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

b) Uređenje građevne čestice:

- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 30%,

- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:

- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,

- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 mjesta,

- drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,

- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta,

- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4 zaposlenika + 1 mjesto,

- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih površina i sl.,

- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 2 m,

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.

e) Ostali uvjeti:

- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,

- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.

2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Članak 13.

(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama.

(2) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti vrste pansion ne mogu se prenamijeniti u građevine druge namjene.

(3) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.

(4) U okviru ugostiteljsko-turističke građevine ili u pomoćnim građevinama na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke građevine mogu se smjestiti prateći sadržaji (društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko- rekreacijski i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do 49% GBP-a.

Članak 14.

Utvrđuju se uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim česticama:

a) Uvjeti gradnje:

- u okviru građevne čestice ugostiteljsko-turističke građevine može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8,

- najveći broj ležaja iznosi 20 odnosno najveći broj smještajnih jedinica iznosi 10,

- najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi 3 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 60 m2, a najviše 150 m2,

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

b) Uređenje građevne čestice:

- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija

2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativu 1 mjesto na 2 ležaja + 5 mjesta,

- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih površina i sl.,

- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 1,5 m,

- podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.),

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.

e) Ostali uvjeti:

- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,

- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Planom je dozvoljena gradnja građevina društvenih djelatnosti u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama i to:

- u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) i mješovite, pretežito poslovne namjene

(M2) građevine kulture, udruga i sl.,

- u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene

(M2) i javnih zelenih površina - javni park (Z1) spomenici, spomen obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.),

- u zoni sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1) građevine i površine za sport i rekreaciju.

Članak 16.

Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina društvene namjene (građevine kulture, udruga i sl.) u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M1 i mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim česticama:

a) Uvjeti gradnje:

- u okviru građevne čestice građevine društvene namjene može se graditi više građevina u kojima se mogu smjestiti različiti sadržaji društvenih djelatnosti definiranih u stavku (2) prethodnog članka kao i prateći sadržaji kompatibilni sa sadržajima osnovnih namjena (društveno-zabavni, poslovni, trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji mogu obuhvatiti do 49% GBP-a,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5,

- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne i 1 podrumska etaže pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 60 m2, a najviše 150 m2,

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

b) Uređenje građevne čestice:

- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativu 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 5 mjesta,

- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih površina i sl.,

- vanjski prostori građevina predškolskih ustanova, te građevina kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom i odgovarajućim spravama na igralištima (ovisno o dobi djece koja koriste predmetne građevine),

- oko građevnih čestica ograda se izvodi samo uz građevine predškolskih ustanova, dok se uz ostale građevine u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene unutar građevnih čestica građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m,

- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 1,5 m,

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori sunčeve energije.

e) Ostali uvjeti:

- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,

- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.

Članak 17.

Spomenici, spomen obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.) GBP-a do 30 m2 mogu se graditi unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i javne zelene površine - javnog parka (Z1).

Članak 18.

(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje sportsko-rekreacijske građevine otvorenog tipa - igrališta za male sportove (mali nogomet, mali rukomet, odbojka, košarka, boćanje i sl.) s pratećim sadržajima u zoni sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1):

a) Uvjeti gradnje i uređenja:

- unutar površine čestice mogu se graditi površine za različite sportske aktivnosti, a iste se mogu oblikovati kao zasebne cjeline (s igralištima i građevinama),

- u okviru građevne čestice igrališta za male sportove može se smjestiti jedna ili više pomoćnih građevina odnosno uređenih površina koje čine funkcionalnu i sadržajnu cjelinu,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 3000 m2,

- otvorena igrališta mogu zauzeti do 80% građevne čestice,

- uz sportsko-rekreacijsku površinu može se u okvirima čestice izgraditi tribina visine najviše 3 m iznad kote uređene sportsko-rekreacijske površine,

- Planom nije predviđeno natkrivanje sportsko-rekreacijskih površina,

- najmanja udaljenost uređenih sportsko-rekreacijskih igrališta od međa i regulacijskog pravca iznosi 1,5 m,

- sva druga izgradnja unutar građevne čestice (pomoćne građevine, tribina) treba se izvesti na udaljenosti najmanje 3 m do međa i 6 m do regulacijskog pravca,

- u pomoćnim građevinama mogu se smjestiti prateći sadržaji kompatibilni sa sportsko- rekreacijskom namjenom (svlačionice, sanitarni čvorovi, spremišta rekvizita, klupski prostori i sl.), a do 30% GBP-a pomoćnih građevina mogu zauzeti trgovačko-uslužni, ugostiteljski i sl. sadržaji,

. uvjeti gradnje pomoćnih građevina:

- tlocrtna površina građevine iznosi najmanje 60 m2, a najviše 150 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,1,

- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,1,

- najveći broj etaža građevine iznosi 1,

- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

b) Uređenje građevne čestice:

- za promet u mirovanju potrebno je na građevnoj čestici osigurati najmanje 6 parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m,

- pristup pojedinim dijelovima na građevnoj čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- uređene zelene površine s visokim i niskim raslinjem, opremljene urbanom opremom, te zatravljivanjem površine treba izvesti na najmanje 10% čestice, a izvode se uz rubove čestice u širini najmanje 1,5 m,

- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih površina i sl.,

- vanjski prostori moraju biti opremljeni urbanom opremom,

- oko građevne čestice ograda se u pravilu ne izvodi,

- u slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala slič

nih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.); iznimno prilikom ograđivanja sportsko- rekreacijske površine visina ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m pri čemu ograda mora biti izvedena od lakog materijala, providna i prozračna,

- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

- pomoćne građevine prilagođavaju se okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori sunčeve energije.

e) Ostali uvjeti:

- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,

- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 19.

(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina namijenjenih stanovanju u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:

- stambene građevine kao samostojeće i dvojne u zonama M1,

- stambeno-poslovne građevine kao samostojeće u zonama M1, M2,

- poslovno-stambene građevine kao samostojeće u zonama M2.

(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog prostora kako slijedi:

- stambena građevina je građevina koja sadrži najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako se gradi kao dvojna,

- stambeno-poslovna građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno-poslovna građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora,

- poslovno-stambena građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se 50 do 70% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 30% GPB-a koristi kao stambeni prostor; poslovno- stambena građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora.

(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka ovog članka je prostor u kojem se odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš (u skladu s posebnim propisima): ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl. te smještajni kapaciteti za privatno iznajmljivanje), uslužne i zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica. Poslovni prostor uz stambeni smještava se unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici.

(4) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.).

(5) Način gradnje građevina namijenjenih stanovanju Planom je utvrđen na kartografskom prikazu br.

4: Način i uvjeti gradnje sa sljedećim vrstama građevina:

- gradnja samostojećih stambenih građevina,

- gradnja dvojnih stambenih građevina,

- gradnja samostojećih stambeno-poslovnih građevina,

- gradnja samostojećih poslovno-stambenih građevina.

Članak 20.

(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambenih građevina u zonama definiranim u stavku (1)

prethodnog članka:

a) Uvjeti gradnje:

- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2, ,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,

- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- najveći GBP iznosi 400 m2,

- najmanja tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 64 m2,

- najveća tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 150 m2,

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,

- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m,

- uvjeti gradnje pomoćne građevine:

- namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),

- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,

- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,

- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na sabirne jame,

- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite

(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.

b) Uređenje građevne čestice:

- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:

* stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,

* stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,

* stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,

* na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,

- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.,

- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,

- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala,

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.),

- način priključenja zone na komunalnu infrastrukturu označen je strelicama na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,

- nagib kosog krova je između 18o i 22o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,

- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.

e) Ostali uvjeti:

- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,

- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

- mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.

(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1):

a) Uvjeti gradnje:

- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6 + neaktivno potkrovlje,

- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- najveći GBP iznosi 400 m2,

- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 64 m2, a najviše 120 m2,

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,

- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 14 m,

- postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od Planom utvrđenih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca,

- uvjeti gradnje pomoćne građevine: kao uvjeti gradnje definirani u prethodnom stavku ovog članka pod alinejom: »uvjeti gradnje pomoćne građevine«.

b) Uređenje građevne čestice: kao točka b) prethodnog stavka ovog članka.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice: kao točka c) prethodnog stavka ovog članka.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao točka d) prethodnog stavka ovog članka.

e) Ostali uvjeti: kao točka e) prethodnog stavka ovog članka.

(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambeno- poslovnih građevina u zonama definiranim u stavku (1) prethodnog članka:

a) Uvjeti gradnje:

- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih i manjih građevina gospodarske namjene,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,

- kod smještajnih kapaciteta za privatno iznajmljivanje najveći broj ležaja iznosi 15 odnosno najveći broj uporabnih cjelina (apartmana) iznosi 3,

- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- najveći GBP iznosi 400 m2,

- najmanja tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 64 m2, odnosno 80 m2 ako se poslovni prostor smješta unutar građevine osnovne namjene,

- najveća tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 150 m2,

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,

- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor smješta unutar građevine osnovne namjene,

- uvjeti gradnje pomoćne ili manje građevine gospodarske namjene:

- namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),

- poslovni prostor unutar manje građevine gospodarske namjene utvrđen je u stavku (3) prethodnog članka,

- izgradnja pomoćne i manje građevine gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,

- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

- tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,

- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na sabirne jame,

- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.

b) Uređenje građevne čestice:

- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:

* stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,

* stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,

* stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,

* na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,

- za poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene - prema normativima definiranim u točki 2.,

- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po apartmanu odnosno na 2 ležaja + 1 mjesto,

- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.,

- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,

- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala,

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice: kao točka c) (1) stavka ovog članka.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

- oblikovanje pomoćne i manje građevine gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,

- nagib kosog krova je između 18o i 22o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,

- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.

e) Ostali uvjeti: kao točka e) (1) stavka ovog članka.

(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih poslovno- stambenih građevina u zonama definiranim u stavku (1) prethodnog članka: primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni za samostojeće stambeno-poslovne građevine u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 21.

(1) Postojeća građevina, čija je građevna čestica manja od Planom utvrđene za novu gradnju, rekonstruira se uz primjenu ostalih uvjeta koji se odnose na najveću dopuštenu izgrađenost i iskorištenost čestice (kig i kis), visinu i udaljenosti od regulacijskog pravca i međa. Obvezno je zadržavanje strukture i tipologije postojećih građevina radi zadržavanja prostornog identiteta tradicionalnog naselja.

(2) Ukoliko se postojeća građevina nalazi na manjim udaljenostima u odnosu na Planom utvrđene udaljenosti može se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(3) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena. Planom je dozvoljena samo rekonstrukcija i održavanje građevina u nizu u okviru postojećeg gabarita, odnosno GBP-a.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 22.

(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- sustav prometa: kopneni (kolni, pješački),

- sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,

- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda, sustav uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda),

- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba, javna rasvjeta).

(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A, 2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.

(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

(4) Trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine prometnica, a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan položaj u okviru površine prometnice odredit će se pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog sustava.

(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 23.

(1) Na području obuhvata Plana određene su površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet te zone u kojima je Planom utvrđeno uređenje površina prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina u zonama drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u prostoru.

(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan pristup građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.1. Ceste/ulice

Članak 24.

(1) Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase dionica glavne mjesne i kolnopješačkih ulica.

(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.

(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.

(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru površine prometnice prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.

(5) Minimalni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

a) Glavna mjesna ulica:

- računska brzina 40 km/h,

- maksimalni nagib nivelete 12%,

- broj prometnih traka i širina kolnika 2*2,75 m,

- raskrižja u nivou,

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama,

- pješački hodnik, jednostrani, minimalne širine 1,5 m,

- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 7 m.

b) Kolnopješačka ulica:

- računska brzina 30 km/h,

- maksimalni nagib nivelete 12%,

- broj prometnih traka i širina kolnika 1x4,5 m, jednosmjerni promet,

- raskrižja u nivou,

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama,

- pješački hodnik, jednostrani, minimalne širine 1,5 m,

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 6 m.

(6) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima maksimalni nagib nivelete može biti do 17%.

Članak 25.

(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u stavku (1) prethodnog članka.

(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog stavka ovog članka smatra se i pristup najveće dužine 50 m te najmanje širine 3 m za građevine namijenjene stanovanju, odnosno 5,5 m za sve ostale građevine.

5.1.2. Javni autobusni promet

Članak 26.

(1) Planom se za javni autobusni promet predviđa korištenje glavne mjesne ulice.

(2) Na glavnoj mjesnoj ulici planirano je uređenje obostranog ugibališta za stajališta autobusa javnog prometa s nadstrešnicama za putnike.

5.1.3. Javna parkirališta

Članak 27.

(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom javnog parkirališta na Planom utvrđenim površinama označenim s P1 i P2 na kartografskim prikazima br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet i 4: Način i uvjeti gradnje. Na pojedinom Planom utvrđenom javnom parkiralištu potrebno je okvirno ostvariti najmanji broj parkirnih mjesta kako slijedi:

- P1 - 15,

- P2 - 25.

(2) Osim na Planom utvrđenim površinama iz prethodnog stavka ovog članka javne parkirališne površine dozvoljeno je graditi i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Na pojedinom javnom parkiralištu potrebno je ostvariti najmanje 5 parkirnih mjesta.

(3) Javno parkiralište mora biti priključeno na mrežu javne rasvjete i oborinske odvodnje. Parkirno mjesto na javnom parkiralištu mora biti minimalnih dimenzija 2,5x5 m.

(4) Na javnom parkiralištu treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile invalida, minimalnih dimenzija 3,75x5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na javnim parkiralištima s manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile invalida na javnom parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u građevinu te trebaju biti posebno označena.

(5) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo na 3 parkirna mjesta.

5.1.4. Pješačke površine

Članak 28.

(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih putova.

(2) Osim trasa pješačkih komunikacija iz prethodnog stavka ovog članka dozvoljeno je unutar zona javnih zelenih i zaštitnih zelenih površina uređenje pješačkih staza i stubišta uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe. Za opločavanje putova potrebno je koristiti prirodne materijale.

(3) Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba izvode se pješačke stube. Najmanja širina pješačkih putova iznosi 3 m, a iznimno na kraćim potezima može iznositi 1,6 m.

(4) Uz pješačke putove moguće je urediti manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(5) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi, znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i poteškoćama u kretanju.

5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 29.

(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B:

Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura.

(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

(3) Elektronička komunikacijska kabelska kanalizacija treba biti realizirana cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

(4) Planom se osigurava dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

(5) Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE INFASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska mreža

Članak 30.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu rasvjetu.

5.3.1.1. Elektroopskrba

Članak 31.

(1) Uz područje obuhvata Plana prolazi dalekovod DV 110 kV Rab - Novalja (Pag) te njegov zaštitni koridor dijelom zahvaća Planom obuhvaćeno područje.

(2) Zaštitni koridor dalekovoda iz prethodnog stavka ovog članka iznosi 20 m. Unutar zaštitnog koridora daleko

voda nije dozvoljena gradnja građevina niti sadnja raslinja čija bi visina mogla ugroziti pogonsku sigurnost dalekovoda.

Članak 32.

(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar Planom obuhvaćenog područja predviđa se gradnja novih 20 kV transformatorskih stanica na lokacijama označenim u kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika.

(2) Transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine (samostojeće) ili ugrađene u sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja.

(3) Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu drugih građevina. Samostojeće transformatorske stanice smještavaju se u ostale zone na zasebnim građevnim česticama najmanje veličine 5 x 6 m smještenim uz gradske ulice radi pristupa i servisiranja.

(4) Lokacije novih Planom predloženih trafostanica 20/ 0,4 kV i trase priključnih dalekovoda 20 kV mogu se izmijeniti, a bit će točno utvrđene lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba korištenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

(5) Uvjeti za gradnju trafostanica:

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5 m, a od ostalih međa 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,

- najmanja udaljenost od građevina u kojima ljudi neprekidno borave 10 m,

- kod arhitektonskog oblikovanja građevine mora se poštivati tradicijski način gradnje,

- razina buke na udaljenosti 3,5 m od trafostanice ne smije biti veća od 35 db.

(6) Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se ispod javnih površina.

(7) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz Planom definiranih lokacija za trafostanice, lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni obuhvata.

(8) Niskonaponska mreža u planiranim zonama će se izvoditi podzemnim kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se dozvoljava nadzemno izvođenje na betonskim, čeličnim i sl. stupovima izoliranim kabelskim vodičima.

5.3.1.2. Javna rasvjeta

Članak 33.

(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 34.

(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda) i sustava odvodnje otpadnih voda, uređenje drugih voda, izgradnju građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava i zaštitu od erozije i bujica.

(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno zakonskoj regulativi. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene zakonskom regulativom.

5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 35.

(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba.

(2) Opskrba vodom područja unutar obuhvata Plana ostvarit će se preko postojeće hidroforske stanice

Šćerbi koja se nalazi izvan obuhvata Plana.

(3) Na području obuhvata Plana nalazi se vodosprema Mundanije kapaciteta 250 m3 koja služi za opskrbu vodom područja na nižim kotama n.v. izvan obuhvata Plana.

Članak 36.

(1) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od 150 m. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni pojas i sl.

(2) Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije. Najmanji vertikalni razmak od ostalih instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m.

(3) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.

(4) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama.

5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Članak 37.

(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.

(2) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

Članak 38.

(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru sustava sanitarne kanalizacije Draga smještenom izvan obuhvata Plana.

(2) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje iz stavka (1) ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim propisima.

(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu

namijenjenu stanovanju kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).

Članak 39.

(1) Oborinske vode s cesta, većih parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog sustava, dozvoljava se upuštanje oborinskih voda u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.

(2) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.

(3) Sve čiste oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode promjera cijevi najmanje DN300 prema najbližem bujičnom vodotoku i nastavno prema moru ili u upojni bunar.

(4) Oborinske vode s građevnih čestica i građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav oborinske odvodnje.

Članak 40.

(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja na nižoj koti.

(2) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.

(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema važećim propisima.

5.3.2.3. Sustav uređenja voda

Članak 41.

(1) Sukladno Zakonu o vodama ograničenja na bujičnim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini odnose se na ograničenje gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih građevina te njihovog održavanja.

(2) Trasa vodotoka od izvora Mrlina te njegov zaštitni pojas kao i zaštitni pojas jaruge Draga Velandriha koja nema izraženo korito niti vidljivih tragova tečenja prikazani su na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.

(3) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina:

prometnica, parkova i trgova.

(4) Za nesmetan protok površinskih voda jaruge Draga Velandriha na planiranoj prometnici potrebno je predvidjeti propust.

(5) Iz bujičnih kanala nužno je odstraniti sve gradnje i instalacije koje ne služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se uspostavila njihova osnovna funkcija i omogućilo održavanje u skladu s namjenom. Pri tome se ne isključuje korištenje kanala i za zbrinjavanje oborinskih voda, ali preko izgrađenog i kontroliranog sustava s točno poznatim mjestima spojeva na bujični kanal.

5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina

Članak 42.

(1) Plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr., uz sadržaje i na površinama javne namjene (stajališta javnog prijevoza putnika, predškolska građevina, građevine kulture, sporta i rekreacije i sl.).

(2) Nadstrešnice te informativne i promidžbene panoe na javnim površinama treba oblikovno unificirati kao prepoznatljiv oblik urbane opreme.

(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2 m, pri čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.

(4) Predmetne građevine i instalacije smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene.

(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom korištenju javnih površina.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 43.

Planom je utvrđeno uređenje i održavanje zelenih površina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina i to:

- u zoni Z1 javni park,

- u zoni Z2 igralište,

- u zoni Z3 odmorište,

- u zonama Z zaštitne zelene površine.

6.1. JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 44.

(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Javni park namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju. Smjernice za oblikovanje strukture javnog parka su: 50% pod visokom vegetacijom, 30% su livade i travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu. Prilikom oblikovanja i uređenja javnog parka u što većoj mjeri zadržati posto

jeću vegetaciju te je ugraditi u krajobrazno uređenje, a za ozelenjavanje koristiti autohtone biljne vrste. Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme i javne rasvjete.

(2) Planom je u zoni označenoj sa Z2 utvrđeno uređenje dječjeg igrališta za uzrast djece od 7 do 15 godina, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Na čestici dječjeg igrališta mogu se uređivati pješačke površine i parkovno zelenilo u skladu s prirodnim karakteristikama prostora. Prilikom uređenja igrališta u što većoj mjeri treba zadržati postojeću vegetaciju te je ugraditi u krajobrazno uređenje, a za ozelenjavanje koristiti autohtone biljne vrste. U sklopu igrališta moguće je postavljanje dječjih sprava za igru, urbane opreme i javne rasvjete.

(3) Planom je u zoni označenoj sa Z3 utvrđeno uređenje odmorišta gdje se zadržava postojeća vegetacija uz mogućnost sadnje novih autohtonih biljnih zajednica te uređenju pješačkih površina. Zabranjena je bilo kakva gradnja.

(4) Iznimno u zoni zaštitnog koridora dalekovoda zabranjena je sadnja visokog zelenila, moguće je samo uređenje travnatih površina. Zona zabrane gradnje prikazana je na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

6.2. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Članak 45.

(1) Planom su određene zaštitne zelene površine označene sa Z, a uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom.

(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina, a na njima se mogu graditi građevine komunalne infrastrukture te uređivati pješački putovi.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 46.

(1) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti kao područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno-povijesnih cjelina određene su ovim Planom te posebnim zakonima i propisima.

(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA

7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 47.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti.

(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske pod šifrom HR 1000033 Kvarnerski otoci kao međunarodno važno područje za ptice (tzv. SPA područje).

7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 48.

(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:

- čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te sadnja novog,

- formiranje površina parkovnog i zaštitnog zelenila kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz, prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,

- Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene površine u okviru građevne čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,

- uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva unutar građevnih čestica uz prometne (kolne i pješačke) pravce,

- ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio aktivnosti zaštite prirodnog krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne čestice, visine građevina i dr.,

- zabrana gradnje na dijelovima građevnih čestica s utvrđenom dugogodišnjom autohtonom biljnom vrstom - maslinom.

(2) Dijelovi čestica na kojima je utvrđena zabrana gradnje (vrijedno područje - kultivirani krajobraz) radi očuvanja autohtonih biljnih vrsta označeni su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 49.

(1) Na cijelom području obuhvata Plana utvrđena je zona tradicionalnog naselja, a prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

(2) Uređenje zone tradicionalnog naselja usmjeriti na očuvanje vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života, rada i stvaranju stalno naseljenog stanovništva.

(3) Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, nije dopuštena izmjena strukture i tipologije postojećih građevina.

Članak 50.

Na Planom obuhvaćenom području nema pojedinačnih kulturnih dobara.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 51.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Na razmatranom području se prikuplja komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom izvan obuhvata ovog Plana.

(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

 (5) Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Članak 52.

(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište,

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada (ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada iz stavka (2) ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

(4) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom regulativom.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 53.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.

(5) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.

9.1. ZAŠTITA TLA

Članak 54.

(1) Područje Plana je, s obzirom na fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno III. geotehničkom kategorijom, zonom fliša koju karakterizira:

- stabilan teren u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja,

- izrazito mala upojnost terena, vodonepropusna fliška stijenska masa, znatna mogućnost erozije,

- teren u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš,

- relativno povoljan kompleks paleogeonskog fliša za temeljenje građevina.

(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.

(3) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.

(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je provesti prije gradnje građevina javne i društvene, sportsko- rekreacijske i slične namjene koje će koristiti veći broj različitih korisnika.

(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati vegetacijski vrijedna područja u zonama stanovanja koje mogu uključivati i ugostiteljsko-turističke, poslovne i javne i društvene sadržaje.

(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.

(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.

9.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 55.

(1) S obzirom na postojeću namjenu površina te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.

(2) Na području naselja trajno će se provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere, temeljene na zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće zraka.

(3) U skladu sa zakonskom regulativom provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:

- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema zakonom definiranim uvjetima,

- održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.

9.3. ZAŠTITA VODA

Članak 56.

(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se izvan obuhvata zone zaštite izvorišta vode za piće.

(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav te odvoditi prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Potočina smještenom izvan obuhvata Plana, na način propisan od nadležne službe.

(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se izvesti kao nepropusni, a sve građevne čestice/građevine trebaju biti priključene na javnu mrežu odvodnje.

(4) Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni

sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(5) Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja disperzno ispustiti u podzemlje.

(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

Članak 57.

(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih sadržaja u području mogućeg djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog terena postiže se izgradnjom odvodnje oborinske vode, osiguranjem širine zaštitnog koridora vodotoka te gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

(2) Na području obuhvata Plana nalazi se izvorište Mrlina i jaruga Draga Velandriha (koja nema izraženo korito niti vidljivih tragova tečenja) čiji su zaštitni koridori prikazani na kartografskim prikazima br. 2.E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka i br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(3) Sukladno zakonskoj regulativi propisana su ograničenja gradnje i korištenja prostora na bujičnim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini u svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i njihovog održavanja.

(4) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda planira se za vodotok utvrditi inundacijsko područje, odnosno javno vodno dobro i vodno dobro, a prema posebnom propisu.

(5) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m sa svake strane vodotoka, mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(6) Planom se utvrđuje obvezna izrada projektne dokumentacije cjelovitog uređenja toka bujice i njenog sliva, s utvrđivanjem mjerodavnih protoka i karakteristika odvodnog kanala. Projekt treba uskladiti s projektima oborinske odvodnje.

(7) Sigurnost zaštite od plavljenja prostora obuhvata Plana i drugih prostora uz vodotok osigurat će se dimenzioniranjem vodotoka za 20-godišnje povratno razdoblje.

(8) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina:

prometnica, parkova i trgova.

(9) Iz bujičnog vodotoka potrebno je odstraniti sve gradnje i instalacije koje nisu namijenjene zbrinjavanju bujičnih voda, što ne isključuje korištenje kanala za zbrinjavanje oborinskih voda kontroliranim sustavom.

(10) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj regulativi.

9.5. ZAŠTITA MORA

Članak 58.

Planom obuhvaćeno područje ne nalazi se uz morsku obalu, ali može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:

- izgradnju javnog sustava za odvodnju otpadnih voda usmjerenog prema sustavu sanitarne kanalizacije Draga smještenom izvan obuhvata Plana,

- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.).

9.6. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 59.

(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.

(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:

Tablica 1. Najviše dopuštene razine buke u otvorenom prostoru u odnosu na namjenu zone

Tablica 2. Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke LReq u zatvorenim boravišnim prostorijama po zonama buke u dB(A); vrijede kod zatvorenih prozora i vrata prostorija

Članak 60.

S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje bukom ovim Planom su predviđene sljedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stambene i turističke zone ili remete rad u mirnim djelatnostima (dječji vrtići, socijalne ustanove, parkovi i sl.),

- pri planiranju građevina i namjena, što predstavljaju potencijalan izvor buke, predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),

- provodit će se urbanističke mjere zaštite: uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i sl.

9.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 61.

(1) Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje se temeljem važećih propisa.

(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu br. 3B:

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(3) U građevinama javne i društvene, sportsko-rekreacijske i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, potrebno je osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti i ispuniti zahtjeve u smislu sustava uzbunjivanja u skladu s važećom zakonskom regulativom kojom se propisuju subjekti i sredstva za uzbunjivanje stanovništva te postupak za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva o nastanku opasnosti, postupcima za vrijeme trajanja opasnosti i prestanku opasnosti.

(4) U okviru Planom obuhvaćenog područja definirano je smještanje sirene za uzbunjivanje dometa čujnosti 500 m.

(5) U slučaju potrebe za većim ukopom ljudi koristit će se groblje izvan obuhvata Plana uz naselje NA 41 prikazano na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na shemi cijelog područja Grada Raba.

9.7.1. Sklanjanje ljudi

Članak 62.

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem ljudi iz ugroženih područja ili u za to podesne prostorije (prilagođavanje suterenskih i podrumskih dijelova građevina), a u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada Raba.

(2) Kod planiranja i gradnje suterenskih / podrumskih javnih i sličnih građevina potrebno je voditi računa da se one mogu brzo prilagoditi za potrebe sklanjanja ljudi.

9.7.2. Zaštita od potresa i rušenja

Članak 63.

(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom na zabilježene intenzitete potresa na području Grada Raba svrstano u VII. stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK-64.

(2) Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina provodi se u skladu sa zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za seizmičku zonu.

(3) Najugroženija područja unutar obuhvata Plana su zone unutar kojih je dozvoljena gradnja građevina: zone mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite, pretežito poslovne (M2), i sportsko- rekreacijske (R1) namjene.

(4) Na području obuhvata Plana od potresom ugrožene kritične infrastrukture nalaze se planirane trafostanice i dalekovod koji prolazi jugoistočnim dijelom Planom obuhvaćenog područja (čijim bi rušenjima moglo doći do prekida dobave električnom energijom) te postojeća vodosprema Mundanije.

Članak 64.

(1) Planom definirane mjere zaštite od rušenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Planom su definirani prometni pravci evakuacije koji nisu ugroženi urušavanjem. Kako bi se spriječilo zaprječenje prometnica eventualnim ruševinama i kako bi se omogućila evakuacija i pristup interventnim vozilima ovim Planom utvrđene su najmanje dopuštene udaljenosti građevina (međusobno i od javnih prometnih površina) te najveće visine građevina.

(3) Kao zone za evakuaciju ljudi Planom se definiraju područja koja nisu ugrožena urušavanjem: javne zelene, zaštitne zelene površine, sportsko-rekreacijska igrališta, izuzev zaštitne zelene površine unutar zaštitnog koridora dalekovoda

(4) Površine definirane u prethodnom stavku ovog članka mogu se koristiti za privremeno deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja, a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije. Konačno zbrinjavanje predviđeno je na postojećem odlagalištu otpada Sorinj koje se nalazi izvan obuhvata Plana, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na shemi cijelog područja Grada Raba.

(5) Građevine naglašene ugroženosti u naselju su građevine javno-društvene namjene (predškolske ustanove i zgrade u kojima se okuplja veći broj ljudi), hotelske zgrade uključivo glavna prometnica. Navedene građevine utvrđuju se kao prioritet u raščišćavanju terena.

9.7.3. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 65.

(1) Zaštita od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina kao i zaštita od eksplozija provodi se tijekom projektiranja primjenom važećih zakona i propisa, kao i prihvaćenih normi iz oblasti zaštite od požara i eksplozija, uključivo pravila struke.

 (2) Rekonstrukcija postojećih građevina u pojedinim zonama treba se izvesti na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina treba provesti zamjenu prostora s požarno opasnim sadržajima prema požarno neopasnim sadržajima.

(4) Za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obvezno je ishođenje suglasnosti nadležnih državnih upravnih tijela.

(5) Na Planom obuhvaćenom području nisu planirane zone za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje bi predstavljale moguće izvore tehničko-tehnološke nesreće.

Članak 66.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite od požara:

- Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

- Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske stambene građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačanje mjere zaštite od požara.

- Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa zakonskom regulativom. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

- Kod projektiranja nove vodovodne mreže obvezno je planiranje izgradnje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata najmanje 1 100 na međurazmaku od 150 m sukladno zakonskoj regulativi.

- Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova mora se poštivati zakonska regulativa.

- Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.

- Temeljem važeće zakonske regulative o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

9.7.4. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu i građevinama gospodarskih djelatnosti

Članak 67.

Na Planom obuhvaćenom području nema prometnica po kojima je predviđen prijevoz opasnih tvari kao niti lokacija na kojima se smještaju opasne tvari.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 68.

(1) Provedba Plana vrši se neposredno primjenom Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).

(2) Prioriteti izrade komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji donosi Gradsko vijeće Grada Raba za svaku narednu godinu.

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 69.

Planom nije utvrđena obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja (detaljnog plana uređenja).

10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 70.

(1) Postojeće građevine koje se nalaze u zonama koje su ovim Planom predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, rekonstruirati i održavati u okviru zatečenog gabarita, odnosno GBP-a.

(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina moguće je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u skladu s Planom mogu se zadržati sve do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj namjeni.

Članak 72.

Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba te ovjerenih pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisanih od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.

Članak 73.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Raba, pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Grada Raba, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.

Članak 74.

Grafički dio Plana te Obvezni prilozi iz točaka b) i c) stavka (1) članka 3., koji su sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 75.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 023-06/13-01/2

Ur. broj: 2169-01-02-01/3-13-14

Rab, 28. ožujka 2013.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik

Berislav Dumić, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr