SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 10. Utorak, 19. ožujka 2013.
OPĆINA KOSTRENA
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

6.

Na temelju članka 46. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11) i članka 30. Statuta Općine Kostrena (»Službene novine Primorsko goranske županije« broj 26/09) Općinsko vijeće Općine Kostrena na sjednici održanoj 28. veljače 2013. godine, donijelo je

AKCIJSKI PLAN
ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE KOSTRENA

1. UVODNO OBRAZLOŽENJE

Tri godine od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti zraka (NN 60/08), u Europskoj uniji doneseni su značajni pravni dokumenti iz područja zaštite klime, zaštite ozonskog sloja i postupanja sa fluoriranim stakleničkim plinovima. Stoga je u listopadu 2011. godine donesen novi Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11) koji u potpunosti implementira acquis communautaire iz područja zaštite zraka. Novi Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11) propisuje predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba obvezu donošenja Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka ukoliko u određenoj zoni ili aglomeraciji razina onečišćujućih tvari u zraku prekoračuje bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost.

Kako su u 2011. godini zbog premašenog dopuštenog broja prekoračenja satnih graničnih vrijednosti sumporovog dioksida i vodikovog sulfida područja Urinja i Krasice kategorizirana kao područja II kategorije kakvoće zraka, Općina Kostrena je, u skladu sa gore navedenim pokrenula izradu Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka. Oba navedena područja pod izravnim su utjecajem INA Rafinerije nafte Rijeka - Pogon Urinj, u Općini Kostrena (u daljnjem tekstu: INA RNR Pogon Urinj), stoga je izvor onečišćenja navedenim polutantima poznat.

Oba navedena područja ispitivanja kategorizirana su u 2011. godini kao područja II kategorije kakvoće zraka i s obzirom na koncentracije ozona, no navedeno se ne može pripisati lokalnom utjecaju već je ozon kritičan polutant na čitavom Sredozemlju, stoga se navedena problematika u ovom dokumentu neće posebno obrađivati.

STRUKTURA I METODOLOGIJA IZRADE PLANA

Izrađivač je zbog velikog broja podataka i stručne literature nastojao da se ovaj Akcijski plan prikaže na sažet i pregledan način, izbjegavajući višestruko ponavljanje općepoznatih činjenica i informacija. U pogledu krajnje svrhe i ciljeva koje ovaj Akcijski plan mora postići, korištena su i postojeća iskustva većih europskih i svjetskih gradova koji su bili suočeni s problemom kakvoće zraka i poduzimanjem odgovarajućih mjera u cilju njenog poboljšanja. U tom smislu neophodna je primjena pozitivne prakse i pravne stečevine EU kao i integracija ciljeva zaštite zraka na razini Općine s njezinim planiranim razvojem u okvirima održivosti.

Sadržaj Akcijskog plana propisan je člankom 46. stavkom 5. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11).

Kvaliteta Akcijskog plana za poboljšanje zraka u Općini Kostrena u izravnoj je vezi s kvalitetom dostupnih podataka. Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka izrađen je na temelju izvješća: Monitoring kakvoće zraka na utjecajnom području INA RNR Pogon Urinj za razdoblje ispitivanja:

01.01. - 31.12.20111.

2. OPĆE INFORMACIJE

Općina Kostrena, nalazi se zemljopisno u centralnom dijelu PGŽ-a. Svojim zapadnim dijelom graniči s Gradom Rijekom, na sjevernom dijelu s Gradom Bakrom, istoku Gradom Kraljevicom, te u konačnici, na jugu, morskom granicom s Općinom Omišalj. Administrativno je najmlađa Općina u Primorsko-goranskoj županiji.

Svojom lokacijom, Općina Kostrena pripada prostornoj cjelini »Rijeka-prsten«, a koju uglavnom čine Općine i Gradovi koji su ranijim administrativnim uređenjem pripadali bivšoj Općini Rijeka, i nalaze se u neposrednom okruženju Grada Rijeke.

——————————————

1 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije, Zdravstveno-ekološki odjel - Odsjek za kontrolu zraka, Rijeka, 2012. godine.

Ukupnom površinom od 59,87 km2 (kopno i more) Općina sačinjava 1.6 % ukupne površine Primorsko- goranske županije. Od 59,87 km2 površine, na kopneni dio otpada 12,07 km2, dok akvatorijalni dio zauzima 47,79 km2. Općinska granica duga je 49,47 km.

Općina Kostrena smjestila se unutar takozvanog Riječkog prstena (P1b), u srcu Kvarnerskog zaljeva. U neposrednoj je blizini, istočno od administrativnog središta Primorsko-Goranske županije, grada Rijeke. Omeđena prirodnim granicama, uvalom Martinšćica, obalom Riječkog zaljeva, Sušačkom dragom i Bakarskim zaljevom, Kostrena se proteže južnim padinama blagog nagiba, koji se postepeno spuštaju od grebena Kostrenskog poluotoka prema morskoj obali. Sjeverne i zapadne padine, koje se naglo spuštaju u dolinu Martinšćice, Sušačku Dragu i Bakarski zaljev, stjenovite su i samim time ne naseljene.

Slika 1.: Položaj Općine Kostrena

Longitudinalno se, kroz cijelu Općinu Kostrena, proteže tzv. Jadranska magistrala (D8), koja je u ljetnim mjesecima podnosila izuzetno opterećenje. Bila je jedini izlaz iz Grada Rijeke u pravcu istoka, te je dočekivala brojne turiste iz smjera Grada Bakra. Danas, nakon završetka nove trase riječke »zaobilaznice« do čvora Bakar (prometnog pravca D40), promet u Kostreni smanjenog je intenziteta iako, u ljetnim mjesecima, ipak postoji znatno opterećenje. Općina Kostrena danas sustavno upravlja gospodarskim subjektima na način da se novijim prostornim planovima jasno definiraju infrastrukturalni elementi te uspostava disjunktivnog odnosa urbane i gospodarske zone.

2.1. NASELJA U OPĆINI KOSTRENA

Iz popisa birača proizlazi da na području Općine Kostrena živi 4189 stanovnika, što sveukupno čini

2,02% stanovništva priobalnih Općina i Gradova, te 1,60% ukupnog stanovništva Primorsko-goranske županije. Gustoća naseljenosti Općine Kostrena iznosi 435,89 stanovnika/km2.

Bitna odrednica Općine Kostrena jest lokacija. Neposredna blizina administrativnog središtažupanije, relativno mala izgrađenost, neposredna blizina mora, te prirodne ljepote Općine Kostrena čine ju izrazito atraktivnom za život i stalni boravak. Zbog svoje lokacijske značajke (dužine), mjesta u Općini Kostrena bez izraženog su lokaliteta gravitiranja. S obzirom na način življenja u prošlosti, došlo je do prirodnog grupiranja na dvije zone, i to oko zone crkve u Svetoj Luciji i Svetoj Barbari. Shodno tome, došlo je i do grupiranja naselja oko navedenih objekata, odnosno do prirodne podjele.

2.2. PRIRODNA OBILJEŽJA

2.2.1. KLIMA

Potrebno je uzeti u obzir i klimatološka obilježja područja kod procjenjivanja kakvoće zraka. Važno je naznačiti ljetne periode zbog fotokemijskih reakcija polutanata zraka. Za uže područje Kostrene ne postoje meteorološke postaje.

Temeljni dokument za cjeloviti opis meteorološke situacije na području PGŽ tj. meteorološku podlogu za potrebu prostornog planiranja Općine Rijeka, dao je u svojoj studiji DHMZ (Državni Hidrometeorološki zavod) u studenom 1992. godine. U studiji su razrađene relevantne meteorološke veličine za razdoblje 1961/1990. g. U istom dokumentu postoje podaci glede osnovnih meteoroloških pokazatelja tipa temperature zraka, oborina, relativne vlage, naoblake i insolacije, strujanje zraka te specifične ekstremne meteorološke pojave. U tabeli (1.) prikazani su osnovni meteorološki podaci mjereni na gore navedenoj meteorološkoj postaji.


POKAZATELJI POSTAJA RIJEKA


Srednja temperatura zraka proljeće-ljeto-jesen-zima ÊC 12,6 - 22,1 - 14,5 - /6,2

Srednja godišnja temperatura zraka ÊC 13,8

Godišnja količina oborina u mm 1522,7

Godišnji broj dana sa kišom (oborine › 0,1 mm) 127,4

Godišnji broj dana sa snijegom (oborine › 0,1 mm) 4,2

Godišnja relativna vlaga % 64

Godišnji broj dana s jakim vjetrom 40,4

Godišnji broj dana s olujnim vjetrom 11,1


Tabela 1: Meteorološki podaci

Po Kopenovoj klasifikaciji, koja se najčešće koristi za osnovni prikaz klime, područje Kostrene spada u klasu Cfsax. Glavno obilježje Cfsax klime su vruća ljeta s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 22ÊC, a zimsko kišno razdoblje je široko rascijepano u proljetni i jesensko-zimski maksimum. Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba.

U prikazu koji slijedi treba imati na umu da su klimatski prosjeci sastavljeni od često bitno različitih vrijednosti, koje pripadaju različitim tipovima vremena. Godišnji hodovi mnogih elemenata klime, a posebno trajanja insolacije, naoblake i količine oborine objašnjavaju se zadržavanjem ciklona i sličnih poremećaja u hladnom dijelu godine nad Sredozemljem, njihovim skretanjem u proljeće preko sjevernog ili srednjeg Jadrana na kopno i njihovom odsutnošću nad Jadranom ljeti. Nejednake vrijednosti tih istih elemenata nad morem i uz obalu potječu dobrim dijelom od postepeno sve jačeg dizanja zračne struje sa Sredozemlja kako se približuje planinama. Taj je zrak, naime, mnogo bogatiji vlagom od onoga koji dolazi s kopna.

Temperatura

Za prikaz prosječnih temperaturnih prilika Općine Kostrena može poslužiti usporedba podataka meteoroloških postaja Rijeka - grad (120 m n.m.) i Kraljevica (20 m n.m.). Temperaturne prilike u Rijeci i Kraljevici vrlo su slične, s malo višim temperaturama u Kraljevici (srednja godišnja temperatura je 14.20ÊC) nego u Rijeci (13.60ÊC), što se može pripisati manjoj nadmorskoj visini Kraljevice. Godišnji hod temperature zraka maritimnog je tipa. Zbog utjecaja mora jesen (IX, X i XI mjesec) je na obje lokacije za 20ÊC toplija od proljeća (III, IV i V). Varijabilnost temperature najveća je zimi.

Isparavanje i vlaga u zraku

Godišnje su vrijednosti usporedive s godišnjim količinama oborine, no ljeti oborina ne može namiriti potrebu za evapotranspiracijom, dok ju zimi obilno nadmašuje. Granica evapotranspiracije od 100 mm u srpnju poklapa se s granicom između prevladavajuće listopadne i zimzelene vegetacije. Tlak vodene pare u zraku kreće se između 5 mbar zimi i 20 mbar ljeti. Relativna vlaga iznosi u godišnjem prosjeku oko 70%, no uz jugo je mnogo veća nego uz buru.

Oborine

Na području Kostrene, oborinski režim je maritimnog karaktera. Srednje godišnje količine oborina iznose za Rijeku 1562 mm. Količine oborina u hladnom polugodištu veće su nego u toplom. Oborine padaju u oko 30% dana godišnje. Dnevne količine oborina veće od 50 mm su rijetke (4 dana godišnje). Snježni pokrivač se rijetko i neredovito javlja (50% zima). Najduže se može u prosjeku očekivati tijekom siječnja. U Rijeci se pojavljuju prosječno samo dva dana zimi sa snijegom na tlu.

Insolacija

Prirodno osvjetljenje između 11 i 12 sati pri vedrom vremenu može iznositi 44,4 klx u siječnju, a 117,6 klx u srpnju. Za područje Kostrene srednje godišnje apsolutno trajanje insolacije iznosi oko 2100 sati, pa ovo područje ubrajamo u srednje osunčane krajeve Hrvatske.

Vjetar

Vjetrovne prilike na području Jadrana određene su geografskim položajem, razdiobom baričkih sustava opće cirkulacije, utjecajem mora i kopnenog zaleđa, dobom dana i godine i dr. Pojedini lokaliteti su pod utjecajem i drugih čimbenika kao što su izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl. Zbog razvijenog reljefa obalnog područja te utjecaja raspodjele baričkih sustava u sinoptičkim i mezorazmjerima, na priobalnom području postoji složen lokalni cirkulacijski režim strujanja. Za prikaz strujnog režima na području Općine Kostrena analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za Rijeku u razdoblju 1981-2000. godine. Rezultati analize prikazani su grafički na ružama vjetra (slika 2.).

Slika 2: Godišnja i sezonske ruže vjetra, Rijeka, 1981-2000

Sezonske ruže i godišnja ruža su vrlo slične, a najveća se razlika zapaža ljeti kad je povećana učestalost SW- SWS vjetra (13.6%) u odnosu na ostala godišnja doba. SW vjetar se javlja kao danji vjetar s mora na kopno (zmorac) u sklopu obalne cirkulacije. Iako zmorac ne većem dijelu obale ima NW-W smjer, na riječkom području zbog konfiguracije terena (blizine otoka Krka) i položaja postaje podno brda na Kozali ima više izražen SW smjer. Zmorac predstavlja osvježenje ljeti, a praćen je vedrinom i suhoćom te je pogodan za jedrenje.

Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru vjetra može se primijetiti da u Rijeci prevladava vjetar jačine 1-3 Bf (od povjetarca do slabog vjetra) u 85.9% slučajeva. Relativna čestina umjereno jakog vjetra (4-5 Bf) je 4.4%, a jakog vjetra (6 Bf) je 0.04% od čega na olujni vjetar (8 Bf) otpada 0.01%. Stoga se jak i olujan vjetar na postaji Rijeka javlja relativno rijetko, a najčešće je to bura. Najjača bura je puhala jačinom od 9 Bf što predstavlja oluju. Tišina je zastupljena u 9.3%.

2.2.2. PEDOLOŠKO RAZVRSTAVANJE TALA I VEGETACIJA

Uz neizostavnu pojavu kamenja i stijena na području Općine Kostrena izmjenjuju se pet pedoloških

tipova. Tipovi tla izmjenjuju se dubinski, iako se ponekad nalaze izolirani, na malim arealima.

Smeđe tlo (Kalkokambisol) zadržalo se na površini kao produkt eksternih čimbenika u trošenju vapneno- dolomitne čvrste podloge. Pod utjecajem erozije smeđe tlo javlja se u plitkom varijetetu. Kalkokambisol nastaje isključivo na tvrdoj, čistoj vapneno dolomitnoj podlozi. S obzirom da je mineralni dio ovog tla nastao rezidualnom akumulacijom nerastvorenog ostatka (ostatak glinenog sastava u kojem se nalazi smjesa različitih minerala) krečnjaka poslije ispiranja CaCO3, svojstva tog ostatka određuju svojstva kalkokambisola.

Crveno tlo (Terra rosa) zadržava se u škrapama i depresijama. Crvenica je tlo mediteranskog podneblja. Razvija se na čistim vapnencima i dolomitima, a dolazi u tipičnom i lesiviranom varijetetu. Na promatranom području se javlja kao plitka (30 - 40 cm). Plitka primorska crvenica je slabo kiselo do neutralno tlo (5,6 - 7,7). Dobro su opskrbljena dušikom koji se kreće od 0,11 - 0,41; fiziološki aktivni fosfor je na minimumu i kreće se od 0,2 - 9,6 mg/100 gr tla; vrijednost kalija je povoljnija i u prosjeku je iznad 15 mg/100 g tla. Crvenice su često skeletna tla i to skeletno ilovaste gline do gline, s time da se sadržaj koloidne gline povećava s dubinom. Porozitet crvenica je visok, a kapacitet za zrak zadovoljava.

Vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol) nalazi se na vršnom sjeverozapadnom dijelu prema Martinšćici. Vapneno dolomitna crnica ili kalkomelanosol je izrazito šumsko i pašnjačko tlo karakteristično za više nadmorske visine.

Aluvijalno - koluvijalno - antropogeno tlo zauzima područje doline Martinšćice i Draškog potoka. Nastalo je kao recentni riječni nanos, pa je plitko i izmiješano sa šljunkom i pijeskom. Veći dio doline je uređen, zatravnjen i ograđen jer se nalazi unutar zaštićenog vodozaštitnog područja bunara pitke vode u Martinšćici.

Obalni dio, izuzimajući antropogena tla unutar industrije, zauzimaju uglavnom obalne stijene i manja šljunčana žala.

U prošlosti središnji dio Kostrenskog poluotoka su pokrivale poljoprivredne površine, koje su danas napuštene i zarasle. Vegetacijska karta I. Horvata (Horvat, 1962.) čija istraživanja datiraju iz 50-tih godina, već tada registrira napuštene poljoprivredne površine. Svjedočanstvo o tome su toponimi - Vrti i Njive i brojne gromače i suhozidi, unutar kojih su formirani travnjaci, šikare i šumarci. Takve površine sa suhozidima, kao neizostavnim elementom primorskog ruralnog pejzaža, su važan rezervoar bioraznolikosti. Fitogeografski, flora Općine Kostrena tipična je mediteransko-litoralna.

Mediteransko-litoralni pojas je dio Mediteranske regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji obuhvaća veći dio otoka, uski priobalni pojas, te srednju i južnu Dalmaciju. Za to područje karakteristične su vazdazelene šume hrasta crnike (Quercus ilex) i šume alepskog i crnog dalmatinskog bora (Pinus halepensis i Pinus nigra subsp. dalmatica) koje su razvijene u stenomediteranskoj i eumediteranskoj zoni. U priobalnom pojasu u kojem se mogu javljati kratkotrajni mrazevi ili je pod jakim utjecajem bure razvijaju se šume hrasta medunca (Quercus pubescens) koje pripadaju submediteranskoj zoni. Submediteranska zona razlikuje se većom količinom padalina u zimskim mjesecima i znatno nižom temperaturom, zbog koje je vegetacija listopadna. Slično eumediteranskoj zoni, i ovdje su ljeta suha i vruća.

2.2.3. STANIŠTA I EKOLOŠKA MREŽA

U sljedećoj tabeli (2.) prikazani su stanišni tipovi administrativnog obuhvata Općine Kostrena. Uz samu lokaciju predmetnog zahvata vežu se isključivo stanišni tipovi definirani u NKS kodu I i J. - kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom odnosno izgrađena i industrijska staništa.

Tabela 2: Stanišni tipovi administrativnog područja Općine Kostrena

- PRILOG 2: Karta staništa RH; Predmetno područje: Naselje URINJ

Odredbama za provođenje Prostornog Plana Općine Kostrena prepoznate su vrijednosti određenih tipova staništa, te su propisane mjere očuvanja. Iako su na području Općine Kostrena zastupljene stanišne svojte koje prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 119/09) pripadaju rijetkim i ugroženim stanišnim tipovima u RH te prema Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EC) pripadaju stanišnim tipovima od interesa za EU, uz samu lokaciju predmetnog zahvata, postojeći stanišni tipovi nisu podložni posebnim mjerama zaštite.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN 139/08) definira se ekološka mreža kao: sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000. Područje zahvata unutar Općine Kostrena ne nalazi se unutar nacionalne ekološke mreže. Najbliža područja koja su od važnosti za nacionalnu ekološku mrežu nalaze se približno 2 km udaljeni od središta Općine i to:

PODRUČJA VAŽNA ZA PTICE TE OSTALE SVOJTE I STANIŠTA

Šifra i naziv područja:

HR5000019 #, Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

Ciljevi očuvanja:

MEĐUNARODNO VAŽNA PODRUČJA ZA PTICE

Šifra i naziv područja:

HR1000019 # ,Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

Ciljevi očuvanja:

- PRILOG 3: Karta staništa RH; Predmetno područje: Naselje URINJ

3. ANALIZA STANJA

3.1. PORIJEKLO ONEČIŠĆENJA - GLOBALNI, REGIONALNI I LOKALNI PRITISCI

Onečišćenje prirode i okoliša jest svako unošenje štetnih tvari i energije, koje narušavaju prirodni sklad (homeostazu) živih i neživih sastavnica okoliša. Današnje čovječanstvo izloženo je trajnim opasnostima od onečišćenja okoliša. Izvori štetnih tvari su različiti, ali stupanj njihova opterećenja biosfere ovisi o stupnju razvoja tehnologija u industrijskoj proizvodnji, poljoprivredi, prometu i drugim sektorima te o stupnju socijalne senzitivnosti određene društvene zajednice.

3.1.1. GLOBALNI PRITISCI

Ekološki čimbenici koji danas djeluju u okolišu ostavljaju lepezu posljedica u ekosustavu. Ekološki maksimum dosegnut je antropogenim djelovanjem, a kao posljedicu najavljuje klimatske promjene. Izmjenom sastava atmosfere odvijaju se promjene u globalnoj klimatskoj karti sa fatalnim posljedicama na neprilagođene organizme. Antropološki utjecaj ubrzao prirodni proces te kompleksne promjene sastava atmosfere. Promjene koje su se dogodile u posljednjih 100 godina i tek one koje slijede direktno su pod ljudskim utjecajem.

Ljudski utjecaj najviše se očituje u efektu staklenika. Pri spomenu efekta staklenika misli se na povećanje srednje temperature na površini Zemlje. Efekt staklenika se odnosi na emisiju plinova koji zagrijavaju Zemlju, a najveći proizvođač tih plinova je čovjek i industrija.

U posljednjih 300 godina temperatura na Zemlji je narasla za 0.7 stupnjeva, od toga 0.5 stupnjeva samo u 20. stoljeću. 4 od 5 najtoplijih godina otkad postoje mjerenja bilo je u 90-ima prošlog stoljeća dok se broj hladnih dana gotovo prepolovio.

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja. Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima, više neće uspijevat. Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode, s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime, sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu.

Iako utjecaj malih struktura u očuvanju globalne klime ne izgleda moguć, ono što je moguće na razini lokalne društvene zajednice (države, županije, grada, općine i pojedinca) jest provođenje sintagme: misli globalno djeluj lokalno. Provođenjem mjera navedenih ovim dokumentom, poduzima se prvi korak u nastojanju da se globalnoj ekološkoj krizi pristupi na pozitivan planski način.

3.1.2. REGIONALNI PRITISCI

Regionalno gledajući, Hrvatska je u nepovoljnoj situaciji s obzirom na problem zakiseljavanja (acidifikacije), eutrofikacije i prizemnog ozona, koji samostalno, primjenom vlastitih mjera ne može trajno riješiti. U Hrvatskoj, kao i većini drugih država u Europi, tek jedan dio ukupnog taloženja i prizemnog ozona potječe iz vlastitih izvora. Stoga se postavlja cilj zajedničkog rješavanja ovih problema na razini Europe, provedbom

obveza iz Gothenburškog protokola uz LRTAP konvenciju. Budući da rješavanje problema Hrvatske ovisi u najvećoj mjeri o smanjenju emisija u drugim državama, posebice susjednim, Hrvatska mora biti zainteresirana za uspješnu provedbu obveza iz međunarodnih ugovora i suradnju s drugim zemljama.

Na regionalnoj skali i skali prekograničnog prijenosa onečišćenja okoliš je izložen mnogobrojnim

štetnim procesima i posljedicama kao što su:

- Taloženje kiselih spojeva (sulfata, nitrata) i pojava zimskog smoga.

- Stvaranje fotooksidanata i fotokemijskog ljetnog smoga.

- Smanjena vidljivost uslijed povećanih koncentracija čestica i aerosola.

- Prijenos i taloženje teških metala, olova, žive, kadmija.

- Prijenos i taloženje dugoživućih organskih spojeva.

- Mnogostruki učinci vezani uz prijenos onečišćenja atmosferom u druge medije: mora, površinske vode,
šumska tla i osjetljive ekosustave.

Najveći prekogranični doprinos onečišćenju daju Italija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Mađarska i Njemačka. Potrebno je ostvariti bilateralnu razmjenu informacija o stanju, mjerama i planovima. Najveće opterećenje sumpornim i dušikovim spojevima je u području Gorskoga kotara, što je posljedica dominantnog utjecaja prekograničnog prijenosa onečišćenja, osobito iz Italije, Bosne i Hercegovine, Njemačke i Srbije. Kod taloženja sulfata i nitrata dominantnu ulogu ima velika količina oborine. Koncentracije i taloženje dušikovih spojeva koji nastaju emisijom amonijaka, prvenstveno u poljoprivrednim i stočarskim područjima (amonijevi ioni u oborini) najviše su u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj; uz vlastite emisije veliki doprinos opterećenju daju emisije iz susjedne Italije i Mađarske.

Slika 3: Doprinos pojedinih država taloženju sumpora (SOx-S), oksidativnog dušika
(NOX-N i reduktivnog dušika (NH3-N)2

Notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je od 8. listopada 1991. godine, Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (LRTAP konvencija) i Protokola Konvencije o zajedničkom praćenju i procjeni dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (EMEP protokol).

3.1.3. LOKALNI PRITISCI - SEKTORSKI

Čovjek djeluje na okoliš svim svojim aktivnostima - korištenjem prostora, korištenjem resursa, zadovoljavanjem svojih osobnih, socijalnih i gospodarskih potreba. Tim djelovanjem utječemo na promjenu prirodne ravnoteže, na dostupnost prirodnih dobara, ponekad čak izravno na zdravlje ljudi.

Razmjeri, mehanizmi i rezultati toga djelovanja na okoliš su različiti. Zbog jednostavnosti procjene tako raznolikih utjecaja na okoliš uobičajeno se pritisci grupiraju oko pojedinih gospodarskih aktivnosti te se promatra kako pojedini sektori kao cjelina, utječu na okoliš. Neke od tih aktivnosti, kao što su industrija, energetika ili promet očigledni su izvori pritisaka na okoliš, dok su drugi - kao poljoprivreda, ribarstvo ili šumarstvo u drugačijem odnosu s okolišem te i sami ovise o stanju okoliša.

————————————–

2 IZVOR: Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u RH za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08)

Neki od gospodarskih sektora, npr. turizam, relativno su kasno prepoznati kao pritisci te im se tek posljednjih godina posvećuje veća pozornost. Prednost sagledavanja utjecaja koji pojedini sektor u cjelini ima na okoliš očigledna je prvenstveno s aspekta planiranja.

U sljedećoj tabeli iznijeti su okvirni udjeli onečišćujućih tvari u onečišćenju zraka prema kategorizaciji izvora, iz prakse zemalja EU.

INDUSTRIJA

U Općini Kostrena djeluju tri gospodarska subjekta s industrijskim pogonima: INA RNR Pogon Urinj, TE Rijeka na lokaciji Urinj i Brodogradilište »Viktor Lenac« u Martinšćici.

Navedeni pogoni industrijskih djelatnosti predstavljaju gospodarsku žilu kucavicu ne samo Općine Kostrena već i PGŽ-a, ali i čitave Republike Hrvatske. Gospodarske djelatnosti koje se u njima obavljaju, tj. prerada nafte i naftnih derivata, proizvodnja električne energije i remontno brodogradilište predstavljaju osnovno obilježje gospodarske strukture i daju najveći doprinos ne samo gospodarstvu Kostrene nego i Županije.

Navedeni subjekti, ujedno su i primarni izvori emisija onečišćujućih tvari u zraku3.

TE Rijeka

TE Rijeka građena je u razdoblju od 1974.-1978. godine. Najveći je pogon u elektro-gospodarstvu Primorsko goranske županije. S instaliranim 320 MW snage (303 MW na izlazu), čini 62 % ukupnog potencijala Županije. TE Rijeka danas zapošljava 140 radnika, a planira se zaposliti njih još 20-tak. HEP ne planira u budućnosti povećavati kapacitete postrojenja.

INA RNR Pogon Urinj

Jedan od ključnih sektora INA-e čini proizvodnja naftnih derivata, što je osnovna djelatnost INA Rafinerije Rijeka, koja ima dugu i bogatu povijest i na istraživanjima nafte u Hrvatskoj. INA Rafinerija Rijeka je otpočela s radom 1883. godine u Mlaci, a 1965. je otvorena nova rafinerija na lokaciji Urinj.

INA RNR Pogon Urinj u fazi je provedbe kapitalnih projekata modernizacije. 12. veljače 2011. godine obilježen je završetak investicijskog projekta i predaja na korištenje postrojenja prve faze modernizacije riječke Rafinerije.

Prva faza modernizacije pretpostavljala je gradnju tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking, Proizvodnja vodika i Izdvajanje sumpora - te brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija. Cilj druge faze modernizacije Rafinerije nafte Rijeka jest povećanje proizvodnje visokovrijednih srednjih destilata, uz istovremenu eliminaciju proizvodnje loživog ulja s visokim sadržajem sumpora. U tu svrhu odabrana je tehnologija komornog koksiranja (Delayed Coking) za konverziju teških ostataka u lakše proizvode koja se temelji na procesima termičkog krekinga.

—————————————–

3 Svakako je potrebno napomenuti kako na području Općine Kostrena postoji još subjekata i faktora koji mogu utjecati na kakvoću zraka no dio tih utjecaja se ne analizira u okviru ocjenjivanja kakvoće zraka u Općini Kostrena. Isto tako dio utjecaja se ne prati ili se prati u smanjenom opsegu

Brodogradilište »Viktor Lenac«

Remontna djelatnost ima dugu tradiciju na ovim prostorima, a uvjetovana je postojanjem riječke luke. Glavni predstavnik remontne brodogradnje je Brodogradilište »Viktor Lenac«. Poslije provedene privatizacije stvorena je nova organizacija, koja danas ima oko 582 djelatnika.

Remontna brodogradilišta generalno su veliki generatori i opasnog i neopasnog otpada te emisija hlapivih organskih spojeva i primarnih čestica. Zavisno od vrste remonta koji je potrebno obaviti,

zavisi i vrsta te količina pojedino generiranog otpada. Općenito, kod klasičnog remonta broda obavljaju se poslovi na sanaciji pojedinih dijelova brodskih konstrukcija (uključujući i mehaničarske radove, odnosno radove na pogonskim strojevima ili pak pomoćnim agregatima), te obnovi zaštitnih premaza, bilo da se radi o podvodnom ili nadvodnom dijelu broda. Pri takvim postupcima očekivano dolazi do generiranja otpada, mahom opasnog.

Prema dostupnim podacima u Općini Kostrena djeluje još 40 manjih tvrtki i poduzeća. Sva poduzeća obavljaju tercijarnu djelatnost. U istu skupinu djelatnosti spada i 30-tak ugostiteljskih objekata. Jedini objekt iz uslužne grane djelatnosti koji pruža turistički smještaj je hotel »Lucija« u Žurkovu.

PROMET

Cestovni promet Općine Kostrena uglavnom se zasniva na korištenju jednog dijela Jadranske magistrale, odnosno državne ceste D-8. Državna cesta D-8 povezuje Općinu Kostrena sa Rijekom odnosno, nadovezuje se na prometnice prema sjevero-zapadu tj. Sloveniji i Italiji. Prema jugu ova prometnica povezuje područje Bakarskog zaljeva odnosno, područja Like i Dalmacije. D-8 je svojim prostornim položajem i funkcijom koju sada ima neadekvatno locirana.

Otvaranje istočnog kraka »Riječke zaobilaznice« tj. prometnice D402 te čvorova Draga - Sv. Kuzam i državne prometnice D40 Bakar-Čavle, uvelike je snizilo stupanj opterećenja Jadranske magistrale kroz Općinu Kostrena. Znatno smanjenje tranzitnog prometa očituje se i kroz brojačko mjesto, smješteno u Općini Kostrena, gdje je 2002. godine PGDP4 iznosio 12 138 vozila, a PLDP5

20245 vozila. U sljedećoj tabeli (3.) prikazan je prosječni godišnji i prosječni ljetni dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima.

Tabela 3: Prosječni godišnji i prosječni ljetni dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima

Iz tabele (3.) jasno je vidljivo povećanje cestovnoga prometa u ljetnim mjesecima, što stvara probleme kako lokalnom stanovništvu, tako i pristiglim turistima. Postojeći magistralni pravci na prolasku kroz naselje koriste lokalne ceste, te onečišćenjem bukom, vibracijama, prašinom, plinovima, i povećanim rizikom od prometne nesreće (ovisno o vrsti tereta, potencijalno i ekološke nesreće), smanjuju kvalitetu okoliša i života u naseljima kroz koja prolaze. Ova je vrsta pritiska, zbog povećanog transporta roba i materijala, posebno izražena na prilaznim cestama gospodarskim zonama.

Pored državne prometnice (D8) postoje još dvije prometnice od kojih je jedna položena neposredno uz obalu, a duga prolazi kroz najstarija naselja Kostrene te uglavnom služi za lokalni promet. Južna koja ide uz priobalje poluotoka svoju funkciju postiže u ljetnim mjesecima kao prilazna prometna veza rekreacijskim i kupališnim zonama, dok je sjeverna prometnica položena kroz najstarija naselja Kostrene i služi lokalnom prometu tih naselja. U urbanim područjima obilježenim snažnom imigracijom praćenom loše planiranom novom izgradnjom, kao neizbježni problem se pojavljuje zagušenje prometom u mirovanju, odnosno nedostatak parkirnih mjesta. Nadalje, postojeća mreža javnog prijevoza svojom (ne)atraktivnošću uvelike gubi utrku s alternativnim osobnim prijevozom, gdje je broj osobnih vozila, usprkos sve skupljem gorivu, u stalnom porastu.

Utjecaj prometa kao izvora onečišćenja zraka u Općini Kostrena dosada nije praćen niti uziman u obzir pri ocjenjivanju kakvoće zraka. Onečišćenje zraka iz prometa motornih vozila ima izravan utjecaj na zdravlje ljudi te ekološku i estetsku degradaciju okoliša. Motorna vozila proizvode različite štetne emisije u zrak. Neki utjecaji emisija su lokalnog karaktera, čime štetno djeluju u mjestu nastanka emisija, a drugi su regionalnog ili globalnog karaktera, te lokacija predstavlja sekundarnu varijablu u odnosu na štetnost same emisije većih razmjera.

———————————

4 Prosječan godišnji dnevni promet

5 Prosječan ljetni dnevni promet

6 Neprekidno automatsko brojenje

Tabela 4: Onečišćujuće emisije iz cestovnog prometa

TURIZAM

Općina Kostrena je vrlo osebujan primjer promišljanja razvoja. Po površini i broju stanovnika mala općina, po položaju i prirodi priobalna, mediteranska, urbano uređena, okružena snažnom industrijom. Kostrena je općina duge pomorske tradicije, s puno sadržaja autohtone povijesti i naslijeđa, u hrvatskim i regionalnim uvjetima s visokim osobnim i društvenim standardom. Kostrena je i općina s dugom tradicijom turizma, ali opet osobita po dugoročnoj stagnaciji i zaostajanju u djelatnosti koja joj se prirodno, prometno i iskustveno nameće. Iako je sam utjecaj iz sektora turizma na kakvoću zraka minoran, potrebno je napomenuti specifičnu okolnost Općine Kostrena, tj. »Riječko kupalište«. Naime u ljetnim mjesecima, veliki broj dnevnih migranta s šireg područja Grada Rijeke posjećuje plaže Općine Kostrena, te u tom smislu, može se govoriti o znatnom utjecaju iz sektora prometa u turističkoj sezoni.

U sljedećoj tabeli (5.) iznijeti su zbirni podaci o kretanju broja turista na području općine Kostrena u

razdoblju od 2008. do 2011. godine.

Tabela 5: Dolasci i noćenja turista9

—————————————–

7 O utjecajima emisija iz prometa biti će više rečeno u poglavlju 6.2.

8 Današnja izloženost je najveća uslijed ispušnih plinova iz automobila, iako je benzin s olovom (tetraetil olovo) već gotovo potpuno izbačen iz upotrebe. Ipak dugogodišnje taloženje u tlu opteretilo ga je i znanstvenici smatraju da će još dugi niz godina olovo biti prisutno u tlu i zraku vezano za prašinu. Nekada su uglavnom industrijski i visoko urbani dijelovi imali povišene koncentracije olova u zraku, a danas i ruralna područja pokazuju sličan trend zbog prijenosa olova strujanjem zraka.

9 IZVOR: Državni zavod za statistiku

3.2. SUSTAV PRAĆENJA KAKVOĆE ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE KOSTRENA

3.2.1. DRŽAVNA MREŽA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA

Državne mreže za praćenje kakvoće zraka na području Općine Kostrena nema. 10

3.2.2. LOKALNA MREŽA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA

Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije je temeljem ugovora broj 02- 210-295/1-11 od 14. 6. 2011. preuzeo obavezu obaviti stručnu obradu i interpretaciju podataka imisijskog monitoringa INA RNR Pogon Urinj za razdoblje 1. siječanj - 31. prosinac 2011. godine.

Na obradu i interpretaciju prikupljeni su podaci sa 4 mjerne postaje na kojima INA RNR Pogon

Urinj provodi imisijski monitoring: Urinj (INA Inženjering), Paveki, Vrh Martinšćice i Krasica.

Od studenog 2003. god. automatske postaje oko INA RNR Pogon Urinj povezane su s centralnim sistemom za prikupljanje i obradu podataka u Zavodu.

Donjom slikom (5.) prikazane su lokacije mjernih postaja s funkcijom praćenja utjecaja rada INA RNR Pogon Urinj na kakvoću zraka u Općini Kostrena i Gradu Bakru.

—————————–

10 Direktive EU ne zahtijevaju praćenje kakvoće zraka na obje razine - državnoj i lokalnoj iz razloga što bi pravilno uspostavljena mreža za praćenje, uz ispunjenje potreba državnog sustava,trebala biti u mogućnosti zadovoljiti i većinu lokalnih potreba.

Nakon provedene revitalizacije, postaje imaju različiti opseg mjerenja. Najveći broj parametara mjeri se na postajama Urinj i Paveki, nešto manji obim je na Krasici, dok se najmanji broj parametara mjeri na Vrhu Martinšćice. Postaje Urinj i Paveki identične su po opsegu mjerenja, osim što se umjesto amonijaka na Urinju, na Pavekima mjere koncentracije ozona. Na svim postajama zajednički parametri su H2S i BTX.

Analizatori pojedinih polutanata koji se koriste u praćenju kakvoće zraka osnivaju se na nekom fizičkom svojstvu polutanata. Principi određivanja pojedinih polutanata su:

1. analizator sumporova dioksida radi na principu mjerenja fluorescencije UV svjetlom pobuđenih molekula
SO2,

2. analizator vodikova sulfida radi na principu konverzije H2S u SO2, koncentracija kojeg se određuje
mjerenjem fluorescencije UV svjetlom pobuđenih molekula SO2,

3. analizator dušikovih oksida izraženih kao NO2 radi na principu kemiluminiscencije nastale u reakciji
NO i O3,

4. analizator amonijaka radi na principu kemiluminiscencije nastale u reakciji NO i O3 nakon konverzije
NH3 spaljivanjem u NO,

5. analizatori ozona radi na principu apsorpcije UV zračenja,

6. analizator ugljikova monoksida radi na principu apsorpcije infracrvenog zračenja,

7. analizatori lebdećih cestica PM10 i PM2.5 radi na principu apsorpcije ß - zračenja,

8. analizator BTX radi na principu plinske kromatografije sa detektorom ionizacije plamena,

9. analizator merkaptana i sulfida radi na principu plinske kromatografije s izotermalnim razdvajanjem kroz
teflonsku mikrokolonu sa detekcijom pomoću mokre elektrokemijske ćelije sa kromnom kiselinom).

Ostale metode mjerenja su:

1. Uzorci taložne tvari sakupljaju se u aparatu koji je izrađen prema njemačkim standardima, a

sastoji se od nosaca, košare, te polietilenske posude. Trajanje uzorkovanja iznosi 30 + 2 dana.

Ukupno netopiva, ukupno topiva tvar i pepeo određeni su gravimetrijski. Sadržaj klorida i kalcija određen je standardiziranim volumetrijskim metodama. Sadržaj sulfata u topivom djelu, nitrata i amonijevih iona određeni su spektrofotometrijski. Koncentracije metala: Fe, Zn, Cu, Pb i Cd određene su atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (AAS) nakon otapanja pepela u 25%-tnoj kloridnoj kiselini.

2. Uzorci lebdećih cestica PM10 sakupljeni su na filterima sa staklenim vlaknima pomoću aparata za uzorkovanje malih volumena zraka. Za uzorkovanje PM10 postavljena je odgovarajuća glava na uzorkivač. Težina sakupljenih lebdećih cestica određena je gravimetrijski. Za određivanje sadržaja metala u lebdećim cesticama filteri su ekstrahirani u smjesi HCl i HNO3. Kiseli ekstrakt analiziran je na sadržaj pojedinih metala (Pb, Cd i Ni), pomoću atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS).

Treba istaknuti da su predmetna mjerenja PM2.5 na postajama Urinj i Paveki prva kontinuirana mjerenja ovih cestica na području Primorsko-goranske županije, i na tragu su trendova koji postepeno postaju standardi u zemljama Europske unije.

Podaci o postajama te informacije o mjernim tehnikama po onečišćujućim tvarima date su

Prilogom 1 - Podaci o postajama.

3.3. VRSTA I OCJENA ONEČIŠĆENJA

Vrsta i ocjena onečišćenja sagledani su na osnovu podataka dobivenih praćenjem pojedinih polutanata putem ranije navedenih mjernih postaja.

Kako je problematika onečišćenja zraka na području Općine Kostrena dugogodišnji problem, niže je dan sažeti pregled podataka o kakvoći zraka na području Općine od 2005. godine.

U sljedećoj tabeli iznijeti su zbirni podaci o kakvoći zraka na području Općine (zrak II. kategorije, zrak III. kategorije, odnosno zrak I. kategorije i II. kategorije), temeljeni na sustavu navedenog monitoringa te obrađeni u okvirima relevantnih provedbenih propisa.11

Rezultati mjerenja interpretirani prema odredbama Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11). Ovakva interpretacija nema utjecaj na rezultate ispitivanja obzirom da se primjenjuju odredbe još uvijek važeće Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)12.

3.3.1. REZULTATI PROCJENJIVANJA ZA 2011. GODINU

POSTAJA URINJ

Radovi na revitalizaciji postaje Urinj započeli su kasnije u odnosu na preostale tri postaje i trajali su od 25.01.2012. do 24.02.2012. Ova dinamika radova usuglašena je sa Inspekcijom zaštite okoliša, zajedno sa postavljanjem zamjenskih analizatora SO2 i H2S na Krasici, kako bi se omogućio kontinuirani monitoring kakvoće zraka na utjecajnom području Rafinerije nafte Rijeka za vrijeme revitalizacije postaja. Do 25.01.2011. godine na ovoj postaji mjerenja su se izvodila dotadašnjim sistemom DOAS. Od ovih mjerenja u razmatranje su uzeti SO2 i NO2, dok su ostali parametri promijenjeni (O3, formaldehid i etilbenzen), ili su zbog nekompatibilnosti nove baze podataka preuzele mjesta postojećih (H2S, CO i PM10). Posljedica navedenog je kasniji početak rada, stoga na postaji Urinj nije mogao biti zadovoljen obuhvat podataka od 90% u 2011. godini. Obzirom na navedeno, kategorizaciju kakvoće zraka za ovo područje treba uzeti uvjetno. Ovo se ne odnosi na SO2 i NO2 gdje su iskorišteni svi raspoloživi podaci u 2011. godini te obuhvat podataka zadovoljava traženih 90%.

—————————————

11 Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 I 60/08) i novi Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)

12 Nova Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) stupa na snagu 1. siječnja, 2013. godine.

Tabela 6: Zbirni rezultati procjenjivanja na postaji Urinj za 2011. godinu

Iako je ¸prosječna godišnja koncentracija sumporova dioksida ispod godišnje granične vrijednosti GV=50 m/m3, zbog premašenog dopuštenog broja prekoračenja satne granične vrijednosti GV područje Urinja ima kakvoću zraka II kategorije, odnosno zrak je prekomjerno onečišćen sumporovim dioksidom. Ukupno su zabilježena 32 prekoračenja, od čega 10 puta do 25. siječnja, te 22 puta u preostalom dijelu godine.

Situacija je kulminirala dana 18. siječnja 2011. kada su proglašene Posebne mjera zaštite zdravlja ljudi i okoliša prema Uredbi o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku nakon kratkotrajne epizode prekoračenja kritične vrijednosti za SO2 kada su razine sumporovog dioksida dosegnule 601 m/m3 kroz trosatni pomični prosjek.

Srednja godišnja koncentracija vodikovog sulfida također je ispod godišnje GV, ali zbog učestalosti broja prekoračenja satnih GV koja premašuju dozvoljeni broj, područje Urinja se nedvojbeno može svrstati u II kategoriju kakvoće zraka, odnosno prekomjerno onečišćen zrak prema vodikovom sulfidu. Kao i kod sumporovog dioksida, i u ovom slučaju su vidljiva određena poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno u broju prekoračenja satne granične GV (78 u odnosu na 279).

Izmjerene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5 zadovoljavaju granične vrijednosti i gotovo su identične prošlogodišnjim vrijednostima. Kod lebdećih čestica PM10 zabilježena su četiri prekoračenja dnevne granične vrijednosti GV. Ovi rezultati potvrđuju opravdanost dosadašnje prakse korištenja korekcijskog faktora pri obradi rezultata dobivenih sustavom TEOM, a prema preporuci EU. Kakvoća zraka obzirom na ova dva parametra uvjetno je I kategorije.

Izmjerene koncentracije dušikovog dioksida, ugljikovog monoksida i amonijaka su niske i ispod

odgovarajućih GV, te je kakvoća zraka obzirom na ove parametre I kategorije.

Od parametara koji se mjere analizatorom BTX-a, Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) propisuje graničnu vrijednost samo za benzen, a rezultati mjerenja pokazuju da je zadovoljena godišnja granična vrijednost. Obzirom da se na ovoj postaji dosad nisu pratile koncentracije BTX-a, usporedba sa prethodnim razdobljem nije moguća. Izmjerene koncentracije benzena u skladu su sa očekivanim u vanjskoj atmosferi u okruženju industrijskih postrojenja prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Izmjerene koncentracije toluena, ksilena i etilbenzena također su niske i znatno ispod spomenutih preporučenih vrijednosti WHO.

Novost predstavljaju i mjerenja merkaptana i sulfida. Merkaptani ili tioalkoholi su organski sumporni spojevi, a kao i sulfidi, izrazito su neugodnog mirisa pa kao takvi narušavaju kvalitetu življenja na nekom području. Izmjerene koncentracije ovih spojeva su uglavnom niske ili na samoj granici detekcije instrumenta, pa koncentracije metil- i etil- merkaptana zadovoljavaju godišnju graničnu vrijednost za merkaptane, kako pojedinačno, tako i kao ukupni merkaptani. Za dimetil- sulfid i dimetil-disulfid nije propisana granična vrijednost.

Koncentracije olova, kadmija i nikla u lebdećim česticama PM10 ispod su godišnje granične vrijednost za svaki pojedini metal. Ipak, primjetno je da su koncentracije ovih metala donekle povišene u odnosu na rezultate dobivene u urbanim područjima ili okruženju brodogradilišta, te u drugim mjerenjima te vrste. Mogući uzrok tome je i korišteni LVS uzorkivač kako je već spomenuto u prvom poglavlju. Zbog kasnijeg početka s radom, ali i probnog perioda rada po instalaciji uzorkivača čestica, iznimno i samo u ovom slučaju nije zadovoljena donja granica obuhvata podataka od 75% te se ovdje nije provodila kategorizacija prema navedenim parametrima.

Srednja godišnja količina istaložene ukupne taložne tvari (UTT) na jedinicu površine znatno je ispod godišnje granične vrijednosti od 350 mg/m2 dan. Isto vrijedi i za istaložene metale olovo i kadmij u UTT, količina kojih je ispod graničnih vrijednosti za te metale. Za željezo, cink i bakar nisu propisane granične vrijednosti, a kako su izmjerene količine ovih metala niske, odnosno na donjoj granici vrijednosti koje se mjere na širem području Primorsko-goranske županije, u slijedećem ispitnom razdoblju mjerenja ova tri metala zamijenit će praćenje količine nikla u UTT, što je sukladno ugovorenim obimom usluga. U UTT prevladava ukupno topiva komponenta, od čega se ističe količina iona sulfata (SO42-) koja je najveća u odnosu na druge postaje na području Primorsko-goranske županije.

POSTAJA PAVEKI

Postaja Paveki isključena je iz rada 17.11.2010, a počela je sa radom 21.01.2012. godine. Obuhvat podataka zadovoljava kriterij za stalna mjerenja, izuzev merkaptana, te metala u PM10 i UTT za koje su dane uvjetne kategorije kakvoće zraka.

Postaje Urinj i Paveki identične su po opsegu mjerenja, osim što se umjesto amonijaka ovdje mjere koncentracije ozona.

Tabela 7: Zbirni rezultati procjenjivanja na postaji Paveki za 2011. godinu

Na postaji Paveki, prema dobivenim rezultatima, zadovoljene su granične vrijednosti GV obzirom na sumporov dioksid, vodikov sulfid, dušikov dioksid, ugljikov monoksid, lebdeće čestice PM10 i PM2.5, benzen i merkaptane te se područje Paveka može svrstati u I kategoriju kakvoće zraka prema ovim parametrima.

Prema izmjerenim vrijednostima ozona kakvoća zraka je II kategorije, odnosno zrak je prekomjerno onečišćen ozonom, zbog velikog broja dana (87 dana) sa prekoračenjem granične vrijednosti za 8-satni pomični prosjek, kao i 49 prekoračenja dnevne granične vrijednosti. Ovo onečišćenje ne može se pripisati utjecaju Rafinerije nafte Rijeka obzirom da je ozon kritičan polutant na čitavom Sredozemlju, pa tako i na čitavom području Primorsko-goranske županije.

Od drugih prekoračenja zabilježena su dva prekoračenja 24-satne granične vrijednosti za PM10, te jedno prekoračenje satne granične vrijednosti za sumporov dioksid.

POSTAJA VRH MARTINŠĆICE

Postaja Vrh Martinšćice isključena je iz rada 16.11.2010. a započela je sa radom 22.01.2012. godine. Ova postaja doživjela je najveće preinake, zadržana su samo mjerenja H2S i BTX, dok se SO2, NO2, O3, CO i lebdeće čestice PM10 ovdje više ne mjere.

Tabela 8: Rezultati mjerenja onečišćenja zraka na postaji Vrh Martinšćice za 2011. godinu (mg/m3).

Na postaji Vrh Martinšćice prema dobivenim rezultatima zadovoljene su granične vrijednosti za vodikov sulfid te je kakvoća zraka I kategorije obzirom na ovaj parametar. U 2011. godini zabilježeno je jedno prekoračenje satne granične vrijednosti.

Rezultati mjerenja benzena ispod su godišnje granične vrijednosti, te su znatno niži od onih izmjerenih prethodne godine koji su bili označeni upitnima. Prema dobivenim rezultatima, kakvoća zraka je I kategorije obzirom na benzen.

Izmjerene koncentracije toluena, ksilena i etilbenzena također su niske i znatno ispod ranije spomenutih preporuka WHO. Na ovoj postaji zanimljiva je razina koncentracije ksilena, koja je iako niska, primjetno veća u odnosu na preostale tri postaje.

POSTAJA KRASICA

Postaja je isključena iz rada 30.11.2010. a počela je sad radom 22.01.2012. godine. I ova postaja je doživjela promjene u opsegu mjerenja. Parametri koji se ovdje više ne prate su ugljikov monoksid i lebdeće čestice PM10. Za vrijeme radova na postaji su instalirani zamjenski analizatori sumporova dioksida i vodikova sulfida, te su i rezultati ovih mjerenja uvršteni u obradu.

Tabela 9: Rezultati mjerenja onečišćenja zraka na postaji Krasica za 2011. godinu ((mg/m3).

Prema rezultatima mjerenja područje Krasice ima II kategoriju kakvoće zraka, odnosno prekomjerno je onečišćeno sumporovim dioksidom i vodikovim sulfidom, u oba slučaja zbog prekomjernog broja prekoračenja satnih graničnih vrijednosti.

U II kategoriju kakvoće zraka, odnosno prekomjerno onečišćen zrak područje Krasice svrstava se i prema rezultatima mjerenja ozona, ali i ovdje vrijedi opaska izrečena kod postaje Paveki kako je postojeća zakonska regulativa, preuzeta iz europskih direktiva, prestroga za naše klimatske uvjete, ali i općenito za mediteranske zemlje.

Izmjerene koncentracije dušikovog dioksida i benzena ne prekoračuju granične vrijednosti, te je kakvoća zraka I kategorije obzirom na ove parametre.

I ovdje su rezultati mjerenja benzena, toluena i ksilena daleko niži nego prethodne godine, te govore u prilog nepouzdanosti prethodnih mjerenja ovih parametara. Dobiveni rezultati ostalih mjerenih parametara u razini su vrijednosti iz prethodnih godina.

3.3.2.KATEGORIZACIJA PODRUČJA OPĆINE KOSTRENA PREMA KAKVOĆI ZRAKA U 2011. GODINI

Određivanjem kakvoće zraka zapravo se ne provode direktna emisijska mjerenja već se uzima u obzir kompleksni sustav modela kretanja onečišćujućih tvari koji obuhvaća: emisije (prirodne i antropogene), vertikalno miješanje zraka, transport vjetrom, kemijske reakcije u zraku, apsorpcijske procese u tlu i druge vrste odvoda (sink) onečišćujućih tvari koje su primarno dospjele u zrak.

Krajem 2011. godine stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11), te su rezultati mjerenja interpretirani prema odredbama istog.

Prema članku 24. Zakona kakvoća zraka određenog područja svrstava se u dvije kategorije za svaki parametar koji se prati:

- I kategorija - čist ili neznatno onečišćen zrak (C<GV)

- II kategorija -onečišćen zrak (C>GV)

gdje je C izmjerena koncentracija, a GV granična vrijednost.

Obradom i analizom podataka o imisijskom monitoringu Rafinerije nafte Rijeka na lokaciji Urinj u razdoblju siječanj-prosinac 2011. godine, prema stupnju onečišćenosti zraka područje mogućeg utjecaja može se klasificirati kao:

II KATEGORIJA KAKVOĆE ZRAKA ILI ONEČIŠĆEN ZRAK:

- prema sumporovom dioksidu: područje Urinja i Krasice zbog premašenog dopuštenog broja prekoračenja satnih graničnih vrijednosti za ovaj parametar na obje postaje;

- prema vodikovom sulfidu: područje Urinja i Krasice zbog premašenog dopuštenog broja prekoračenja satnih graničnih vrijednosti za ovaj parametar na obje postaje;

- prema ozonu: područje Paveka i Krasice zbog premašenog dopuštenog broja dana sa prekoračenjem granične vrijednosti za 8-satni pomični prosjek, kao i premašenog dopuštenog broja prekoračenja dnevne granične vrijednosti na obje postaje.

I KATEGORIJA KAKVOĆE ZRAKA ILI ČIST ILI NEZNATNO ONEČIŠĆEN ZRAK

- prema ostalim parametrima i područjima gdje je obuhvat podataka minimalno 90%, te uvjetno I

kategoriju za parametre i područja gdje je obuhvat podataka od 75 do 90%.

KLASIFIKACIJA PODRUČJA PREMA STUPNJU ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA

Na temelju usporedbe rezultata mjerenja provedenih tijekom 2011. godine s Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11) utjecajno područje INA RNR Pogona Urinj se prema stupnju onečišćenosti zraka može svrstati u dvije kategorije kakvoće zraka.

3.4. MJERE PROVEDENE U SVRHU POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA NA

PODRUČJU OPĆINE KOSTRENA

Uslijed dugogodišnjeg kontinuiranog prekomjernog onečišćenja zraka, Općina Kostrena je tijekom

2007. godine pokrenula aktivnosti za izradu Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na svome području. Kao rezultat projekta, uz sudjelovanje nadležnih institucija i detektiranih onečišćivača, donesen je, u kolovozu 2008. godine, Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Općini Kostrena13

U navedeni Program uključene su sve mjere iz Sanacijskog programa za smanjenje emisije/imisija benzena iz INA d.d. Rafinerije Nafte Rijeka i Elaborata smanjenja onečišćenosti zraka sumporovodikom iz INA RNR Pogona Urinj.

———————————

13 Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Općini Kostrena; IND-EKO d.o.o. Rijeka, kolovoz, 2008. godine

U periodu od 2008. godine do danas, praćenjem kakvoće zraka na području Općine Kostrena detektirane su znatne kvalitativne i kvantitativne promjene u razinama onečišćujućih tvari u zraku. Završetkom prve faze modernizacije, te provedbom sanacijskih programa INA RNR Pogon Urinj rezultiralo je znatnim smanjenjem emisija benzena, no područja utjecaja klasificirana su višim stupnjem onečišćenosti zraka s obzirom na sumporov dioksid i vodikov sulfid.

Početkom 2011. godine, temeljem dovršetka prve faze modernizacije INA RNR Pogona Urinj u Općini Kostrena, imisijske postaje su u postupku revitalizacije doživjele značajne preinake, kako opsegom ispitivanja, tako i ugradnjom nove opreme. Monitoringom je obuhvaćeno ispitivanje slijedećih onečišćujućih tvari po postajama:

- Urinj: SO2, H2S, NO2, NH3, CO, lebdeće cestice PM10 i PM2.5, BTX, merkaptani (MM i EM) i sulfidi
(DMS i DMDS), Pb, Cd, i Ni u PM10, UTT i metali u UTT

- Paveki: SO2, H2S, NO2, O3, CO, lebdeće cestice PM10 i PM2.5, BTX, merkaptani (MM i EM) i sulfidi
(DMS i DMDS), Pb, Cd, i Ni u PM10, UTT i metali u UTT

- Vrh Martinšćice: H2S, BTX

- Krasica: SO2, H2S, NO2, O3, BTX

Napušten je sistem DOAS (Opsis, Švedska) kojim se dosad mjerila većina parametara, te su ugrađeni analizatori nove generacije, u najvećoj mjeri proizvođača Horiba, Japan, izuzev plinskih kromatografa (Chromatotec, Francuska) i uzorkivača čestica (Leckel, Njemačka). Gdje god je to moguće, analizatori imaju tipsko odobrenje (Type approaval test) i zadovoljavaju zahtjeve odgovarajućih Normi za referentne metode mjerenja kako je to propisano Pravilnikom o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05).

Danas, općenito govoreći, monitoring kakvoće zraka na utjecajnom području INA RNR Pogona

Urinj predstavlja najobimnija i najkompleksnija mjerenja na području Republike Hrvatske.

Nadalje, potrebno je napomenuti kako se revitalizacijom mjernih postaja u potpunosti zadovoljilo zahtjeve proizašle iz novog zakona o zaštiti zraka (NN 130/11) kao i opsege ispitivanja definirane novom Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12).

18. siječnja, 2011. godine na području Općine Kostrena zabilježena su kritična prekoračenja dopuštenih vrijednosti u zraku sumpornog dioksida. Prekoračenja su zabilježena na mjernoj postaji Urinj. Inspekcija zaštite okoliša obavila je dvodnevni nadzor na lokaciji INA RNR Pogon Urinj. Budući da je utvrđeno da u vrijeme pojave kritičnih razina sumpornog dioksida nije bilo kvarova rafinerijskih postrojenja inspekcija zaštite okoliša zatražila je od INA RNR Pogon Urinj da do 4. veljače 2011. godine dostavi Analizu stanja prekomjernog onečišćenja zraka sumpornim dioksidom s planom mjera i rokovima provedbe tehničkih rješenja, koja mogu pridonijeti smanjenju pojave prekoračenja satnih vrijednosti imisija za sumporni dioksid.

4. CILJEVI I MJERE POBOLJŠANJA I ZAŠ TITE ZRAKA U RAZMATRANOM PERIODU

Budući da se zaštita zraka ne javlja kao samostalna i neovisna varijabla, već kao odgovor na realne pojave onečišćenja i degradacije okoliša, to se u razmatranje moraju u određenoj mjeri, uključiti i osnovni čimbenici onečišćenja. Zbog toga se u prvom dijelu obrade ovog tematskog područja najprije pristupilo od primarnih uzročnika onečišćenja, te neposrednih izazivača (agensa) i predmeta, odnosno nositelja, koji, ustvari, trpe onečišćenje i zahtijevaju zaštitu.

Zaštita okoliša, pa tako i zraka, kao aktivnost i preokupacija javlja se kao iznuđeni odgovor na sve naglašenije probleme, odnosno suvremeni globalni fenomen onečišćenja i degradacije okoliša. S obzirom na multidisciplinarnost i inače širok i složen problem onečišćenja i zaštite okoliša, delikatno je pitanje definiranja fokusa, odnosno preciziranja obuhvata ove elaboracije.

Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka u Općini Kostrena dio je globalnog procesa koji nastoji odgovoriti na izazove zaštite, odnosno održivog upravljanja okolišem, usredotočen na područje Općine. Ono što ovim nastojanjima, u slučaju Općine Kostrena, daje i dodatnu važnost, jest i činjenica da je zdrav i očuvan okoliš osnovni resurs za sve gospodarske djelatnosti koje su u postojećim strateškim razvojnim zamislima prepoznate kao okosnica budućega razvoja.

Ovo poglavlje opisuje primarne ciljeve politike zaštite zraka na lokalnoj razini utemeljene na smjernicama postavljenim u Strategiji i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/02). Tabelarnim prikazima predstavljene su temeljne mjere zaštite zraka (direktne ili indirektne) namijenjene što boljoj realizaciji postavljenih ciljeva.

4.1. CILJEVI

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) među ostalim donosi načela zaštite okoliša koja se temelje na uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša te uvažavanju znanstvenih spoznaja.

- Načelo održivog razvitka prema kojem treba prilikom usvajanja polazišta, donošenja strategija, planova i programa te propisa i njihovoj provedbi, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, u okviru svog djelokruga, poticati održivi razvitak.

- Načelo predostrožnosti prema kojem treba pri uporabi okoliša štedljivo rabiti sastavnice okoliša i njima upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovne uporabe prirodnih i materijalnih dobara, te vodeći računa o sprječavanju onečišćivanja okoliša, mogućem nastanku šteta po okoliš i izbjegavanju stvaranja otpada, u najvećoj mogućoj mjeri.

- Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza prema kojem treba nastojati očuvati prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet.

- Načelo zamjene i/ili nadomještanja prema kojem je potrebno zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manju izloženost opasnosti za okoliš, što se utvrđuje u postupcima uređenim Zakonom.

- Načelo otklanjanja i sanacije štete u okolišu na izvoru nastanka prema kojem su štetu u okolišu nastalu kao rezultat djelovanja ili propuštanja propisanog obveznog djelovanja operator odnosno kao rezultat obavljanja djelatnosti fizičke ili pravne osobe, oni dužni otkloniti odnosno sanirati prvenstveno na izvoru nastanka.

- Načelo cjelovitog pristupa čija je svrha sprječavanje i/ili svođenje izloženosti opasnosti za okoliš na najmanju moguću mjeru izloženosti opasnosti za okoliš u cjelini.

- Načelo suradnje govori o postizanju održivog razvitka suradnjom i zajedničkim djelovanjem Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina te svih drugih sudionika u cilju zaštite okoliša, svakoga u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti.

- Načelo onečišćivač plaća prema kojem onečišćivač snosi troškove nastale onečišćivanjem okoliša.

- Načelo pristupa obavijestima i sudjelovanja javnosti prema kojem javnost ima pravo pristupa obavijestima o okolišu kojima raspolaže tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje obavijesti čuvaju za tijelo javne vlasti.

- Načelo poticanja prema kojem Vlada Republike Hrvatske, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, sukladno svojim nadležnostima, potiču djelatnosti i aktivnosti u svezi zaštite okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćivanje okoliša kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje onečišćuju okoliš ili ga rabe u dopuštenim granicama.

- Načelo prava na pristup pravosuđu prema kojem svaka osoba koja svoj zahtjev za obaviješću u pitanjima zaštite okoliša smatra zanemarenim, neosnovano odbijenim ili ako na njega nije odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava pred sudom sukladno posebnom propisu o pravu na pristup obavijestima.

U odnosu na postavljena načela, određuju se ciljevi.

Gore navedeni okvirni i opći ciljevi u zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka na državnoj razini su odrednice pomoću kojih su postavljeni ciljevi ovoga Akcijskog plana, a to je zaštita i očuvanje zdravlja građana i stalno poboljšanje kakvoće zraka. U tim okvirima ciljevi koji se postavljaju ovim Akcijskim planom moraju biti:

- Specifični što znači da se konkretno odnose na rješavanje problema onečišćenja zraka u Općini Kostrena u definiranim vremenskim rokovima.

- Mjerljivi tj. da je njihovo postignuće moguće verificirati kvantitativnim pokazateljima.

- Realno ostvarivi u zadanom četverogodišnjem razdoblju za koje se donosi Akcijski plan.

Postavljaju se slijedeći pojedinačni ciljevi:

- C1 Postići I. kategoriju kakvoće zraka u naseljima gdje je kakvoća zraka II. kategorije prema mjerenjima
sumporovog dioksida i vodikovog sulfida;

- C2 Održati I. kategoriju zraka u naseljima u kojima je ustanovljena I. kategorija;

- C3 Smanjiti emisije štetnih tvari koje utječu na regionalnu i globalnu onečišćenost;

- C4 Poticati energetsku učinkovitost i uporabu »čistijih« goriva;

- C5 Kontinuirano i učinkovito nadzirati provedbu Akcijskog plana za poboljšanje kakvoće zraka, sanacijskih programa i ostalih programa za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak od strane nadležnih tijela državne uprave i lokalne samouprave i o tome transparentno informirati građane.

Za ostvarivanje ciljeva predlažu se mjere i aktivnosti, kratkoročne i dugoročne, ovisno o vidu onečišćenja i jačini utjecaja. Mjere i aktivnosti uglavnom doprinose ispunjenju više ciljeva pa njihovo strogo razvrstavanje i grupiranje prema ciljevima nije uvijek razložno. Mjerila i prvenstva prilagođena su stvarnoj (postojećoj) situaciji. Mjerila koja služe za njihovu ocjenu i poredak po prvenstvima su sljedeća:

- Stupanj štetnosti (opasnost, izloženost opasnosti) onečišćujuće tvari na ljudsko zdravlje - za svaku od promatranih prvenstvenih onečišćujućih tvari potrebno je utvrditi stupanj akutnog i kroničnog štetnog djelovanja (otrovnost, karcinogenost) na organizam.

- Rok ispunjavanja cilja i provedbe mjere - sukladno prihvaćenim sanacijskim planovima prednost se daje provedbi mjera koje imaju kraći rok provedbe ili početak provedbe.

- Osiguranost financijskih sredstava, ostalih resursa i stručnih podloga - prednost se daje mjerama za koje postoje osigurana financijska sredstva, za koje je proveden postupak natječaja, osim ako nisu u suprotnosti s prethodna dva mjerila.

- Sinergijski učinak - prednost se daje mjerama koje pored smanjivanja prvenstvenih onečišćujućih tvari imaju pozitivan učinak na smanjivanje ostalih onečišćujućih tvari i/ili na smanjivanje utjecaja na druge sastavnice okoliša (vode, tlo/otpad).

Primjena navedenih mjerila znači davanje prvenstva onim ciljevima i mjerama koje djeluju na smanjenje emisija onečišćujućih tvari s najvećim stupnjem štetnog djelovanja na ljudski organizam i koje istovremeno imaju kraći rok provedbe, osigurana financijska sredstva, izrađene potrebne stručne i administrativne podloge i koje pozitivno utječu na smanjenje ostalih onečišćujućih tvari uključujući i smanjeni utjecaj na vode i tlo.

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

5. SUDIONI CI I I NSTRUME NTI Z AŠ TITE ZR AK A

Kao što je već spomenuto, sfera zaštite okoliša obuhvaća brojne institucionalno-administrativne i praktično- poduzetničke aktivnosti koje se izražavaju kao reakcija na sve prisutnije i izraženije oblike onečišćenja okoliša. Koliko god su brojni i načini i oblici onečišćenja okoliša, koje uzrokuju poslovne aktivnosti pojedinih subjekata, toliko su brojni i raznovrsni načini i mogućnosti njegova očuvanja i zaštite. Zapravo, akteri onečišćenja u velikoj se mjeri poklapaju s onima iz sfere zaštite, s time što se u ovoj drugoj, zaštitnoj ulozi, mijenja njihov odnos prema emisiji onečišćenja, a u zaštitnu se sferu uvodi novi čimbenik, tj. institucionalno- zaštitna regulativa. Akteri koji se pojavljuju u skorijoj praksi zaštite okoliša mogu se svrstati u jednu od tri osnovne kategorije:

- upravna i samoupravna tijela na različitim razinama (državna, regionalna, lokalna), u različitim sektorima (zaštita okoliša, gospodarstvo, infrastruktura...), s različitim funkcijama (planiranje, provedba, nadzor...);

- gospodarski subjekti ( javna i privatna poduzeća);

- javnost (skupine, pojedinci, NVU).

Treba istaknuti da su ovdje utvrđeni akteri u idealnom slučaju ujedno tvorci, provoditelji i recenzenti Akcijskog plana poboljšanja kvalitete zraka u Općini Kostrena. U tome smislu, ovaj dokument, sastavljen na osnovi okvirne analize stanja sustava (i upravljanog i upravljačkog), predstavlja početnu točku, inicijalni materijal za trajan proces planiranja, implementacije i adaptacije, u kojem sudjeluju i odlučuju svi relevantni akteri.

5.1. UPRAVNA TIJELA

Djelotvornu okolišnu politiku temeljenu na načelima održivoga razvoja moguće je postići/provoditi samo onda ako su svi partneri aktivno uključeni. Važna ako ne i vodeća uloga pri tome pripada upravi/državi koja osim što stvara uvjete drugim partnerima, mora stvoriti uvjete za iskorištavanje ukupnoga potencijala svih sektorskih politika, kao i različitih upravnih razina. Isto tako moraju se stvoriti uvjeti za suradnju s drugim ciljnim skupinama i drugim zemljama.

Državna razina

Na državnoj razini pri tome prije svega misli se na uključivanje načela zaštite okoliša u sva područja koja pokriva vladina politika, a kojima se posredno ili neposredno utječe na održivi razvoj. U tu skupinu spadaju gotovo sva područja, a ona najvažnija jesu prostorno planiranje, gospodarstvo (industrija, poljoprivreda, energetika, promet, turizam,..), znanost, izobrazba, tržište i cijene, fiskalna politika, sudstvo, stanovanje, ...

Uska suradnja također je potrebna između različitih upravnih razina. Pri tome je potrebno jasno odrediti raspodjelu ovlasti i odgovornosti. Osobito bitno jest stvoriti uvjete za ravnopravno uključivanje nižih, manjih zajednica u veće bez obzira na to je li riječ o udruživanju na teritorijalnome ili pak na interesnom načelu.

Tijela državne uprave i javne institucije zadužene su za neposrednu provedbu zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora te druge upravne i stručne poslove. Lista nije sveobuhvatna, no ističe i ukratko opisuje osnovne aktere te ilustrira kako svako područje ljudskog djelovanja ima i svoju okolišnu dimenziju, odnosno može biti više ili manje prihvatljiva, s obzirom na zaštitu zraka.

Županijska razina

Osnovni predstavnik središnje državne vlasti na području Primorsko - goranske županije je Ured državne uprave, koji obavlja upravne i stručne poslove prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama Vlade RH (NN 21/02). Unutar Ureda, za poslove iz resora zaštite zadužena je Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša. Od drugih tijela državne uprave, koja imaju svoje ispostave / područne jedinice na području Županije, za zaštitu okoliša svakako su najznačajnije razne inspekcije - u prvom redu inspekcija zaštite okoliša.

Županijska uprava glavni je katalizator i integrator svih procesa na prostoru županije. Izrijekom,

županijska uprava potiče i koordinira odnose partnerstva među svim ostalim značajnim akterima (državna uprava, poduzetnici, udruge i pojedinci, investitori i financijeri...), osigurava informacijske servise, predlaže projekte, (unutar svojih mogućnosti) daje financijske poticaje, sufinancira i osmišljava kreditiranje projekata, i sl. Posljedično, razna tijela županijske uprave logični su glavni inicijatori i facilitatori participativnog procesa daljnjeg razvoja i provedbe ovog Akcijskog plana.

5.1.1. OBAVEZE OPĆINE KOSTRENA PO PITANJU ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA TE ZAŠTITE ZDRAVLJA STANOVNIŠTVA

- Donijeti Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka u slučaju da razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost.

- Dostaviti MZOIP-u Akcijski plan po njegovu donošenju.

- Informirati javnost o pojavi praga upozorenja ili praga obavješćivanja putem priopćenja svim raspoloživim medijima.

- Narediti primjenu posebnih mjera zaštite zdravlja ljudi i način njihove provedbe.

Posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša koje se poduzimaju prilikom pojave prekoračenja pragova upozorenja i praga obavješćivanja prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) podrazumijevaju:

A. Upozorenja i savjeti stanovništvu:

- pozvati stanovništvo da pazi kako svojim ponašanjem i aktivnostima ne bi dodatno doprinijelo onečišćivanju zraka i tome dodatno ugrozili ugrožene skupine stanovništva,

- preporučiti da se ne upotrebljavaju uređaji za zagrijavanje prostorija na fosilna goriva, pogotovo ne oni bez učinkovitog odvođenja dimnih plinova,

- za kuhanje koristiti gdje god je to moguće električna kuhala i pećnice umjesto plinskih štednjaka i štednjaka na kruto gorivo,

- ne pušiti u stambenim i radnim prostorijama,

- odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne kemikalije i otapala, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nisu hitne i neophodne, a pri kojima se onečišćuje zrak u prostorijama s obzirom da se prostorije ne mogu provjetriti otvaranjem prozora,

- preporučiti da se ne koristi mehanička ventilacija kojom se u prostorije ubacuje zrak i da se ne otvaraju prozori,

- preporučiti da mala djeca, trudnice, stariji ljudi, kronični bolesnici, osobe slabog zdravlja i osjetljive osobe u vrijeme kritične situacije ne izlaze na ulicu.

B. Ograničenja i zabrane:

1. Ograničenje ili zabrana uporabe motornih vozila u određenom području izuzimajući:

- javni prijevoz i taksi vozila,

- invalidska vozila,

- službena vozila policije, vojske, željeznice i pošte, vozila za opskrbu građana osnovnim potrepštinama,

- vozila vatrogasne službe, prve pomoći, prijevoz bolesnika i liječnika i lijekova.

U vrijeme zabrane prometa moraju se na ulicama i prilazima ugroženom području postaviti

znakove zabrane.

5.2. GOSPODARSKI SUBJEKTI

Sve gospodarske djelatnosti imaju određeni utjecaj na okoliš. Stoga je kvalitetno uključivanje ove kategorije dionika neophodan preduvjet za učinkoviti sustav zaštite okoliša. Nacionalni plan za okoliš konstatira da je trenutno stanje po tom pitanju u cijeloj Republici Hrvatskoj daleko od zadovoljavajućeg, te predstavlja jedan od prioriteta zaštite okoliša.

U tome smislu, osnovni cilj je stvaranje poslovnog i kulturnog okruženja koje potiče uključivanje nebrige o okolišu kako u poslovne planove i strategije, tako i u svakodnevno djelovanje. Mjere koje u tom pogledu najviše obećavaju uključuju:

I. uspostavu partnerskog odnosa s najvažnijim poslovnim udrugama (npr. HGK, HOK),

II. poticanje uvođenja sustava upravljanja okolišem (standardi ISO, EMAS) u poslovne subjekte, iniciranje projekata čistije proizvodnje, i sl.

Vrlo važna podskupina ove vrste aktera su i komunalne tvrtke (u prvom redu ona koja se bave zbrinjavanjem otpadnih voda i otpada, sanitarnom i sličnom djelatnošću) koja djeluju na području županije pa tako i JLS-a.

5.3. FINANCIRANJE

Akcijski plan poboljšanja kakvoće zraka u Općini Kostrena obuhvaća provedbu tridesetak pojedinačnih mjera kako bi se u narednom razdoblju poboljšala kakvoća zraka u Općini Kostrena. Kao što je vidljivo iz definiranih mjera, iste se kreću u vrlo širokom rasponu i to od konkretnih tehničkih i tehnoloških mjera do organizacijskih i administrativnih mjera koje Općina može provesti.

U praksi troškove snose različiti dionici odnosno odgovorne strane po načelu onečišćivač plaća, ali se financijska sredstva investiraju i u unaprjeđenje tehnološkog procesa kao dio redovnog poslovnog ciklusa, koji

indirektno utječe i smanjenja emisija onečišćujućih tvari ili kao dio obveza koje proizlaze iz relevantnih zakonskim propisa. Ovo pitanje se javlja u slučajevima kada dio troškova snose trgovačka društva a dio državna uprava ili lokalna samouprava kao što je to slučaj sa ovim Planom.

Za potrebe ovog Plana, a slijedom gore navedenog, analiza troškova će obuhvatiti one mjere koje su u nadležnosti Općine Kostrena, neovisno o mogućem izvoru financiranja. S druge strane dobiti

će uključivati sve pozitivne učinke provedbe Plana neovisno o nositelju provedbe.

Kako je problematika kakvoće zraka u Općini Kostrena vezana uz dominantnu granu gospodarstva

- industriju, u Akcijskom planu navedene su opće mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz sektora industrije, tj. mjere koje jedinica lokalne samouprave može poticati, dok je provedba Sanacijskih planova, na način propisan zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), dužnost onečišćivača s područja Općine Kostrena.

Dobit od učinkovito provedenih definiranih mjera nije jednostavno brojčano kvantificirati. Principijelno, glavna dobit je bolja kakvoća okoliša odnosno zraka, a time i bitno manji zdravstveni rizici po zdravlje građana Općine Kostrena. Dobit nastaje na razlici između investicijskih i pogonskih odnosno operativnih troškova za provedbu mjera iz ovog Akcijskog plana i scenarija po kojima se nastavlja dosadašnja praksa, tj. praksa bez primjene mjera.

6. PRILOZI

PRILOG 1: PODACI O POSTAJAMA

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Prilog 2. i prilog 3. su kartografski prikazi koji predstavljaju dio ovog Akcijskog plana ali se ne objavljuju.

7. ZAVRŠNE ODREDBE

Ovaj Akcijski plan stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/13-01/2

Ur. broj: 2170-07-01-13-5

Kostrena, 28. veljače 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOSTRENA

Predsjednica
Ankica Lörinc, prof., v. r.

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr