3.
Na temelju članka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«
broj 36/95, 70/97, 128/09, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst,
82/04, 178/04, 38/ 09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i /12) i članka 33.
Statuta Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
26/09), Gradsko vijeće Grada Kastva, na 43. sjednici održanoj 31. siječnja
2013. godine, donijelo je
ODLUKU
o komunalnom redu
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom propisuje se komunalni red u Gradu Kastvu (u daljnjem tekstu:
Grad) kao i mjere za njegovo provođenje.
Komunalni red propisan ovom Odlukom obvezan je za sve pravne i fizičke osobe
koje stalno ili povremeno borave na području Grada, ako zakonom ili drugim
propisima nije drugačije određeno.
Članak 2.
Ovom Odlukom naročito su propisane odredbe o:
- uređenju naselja,
- održavanju javnih površina, uređaja i objekata,
- korištenju javnih površina, uređaja i objekata,
- gospodarenje otpadom,
- uklanjanju snijega i leda,
- uklanjanju protupravno postavljenih predmeta,
- mjerama za provedbu komunalnog reda,
- kaznene odredbe,
- prijelazne i završne odredbe.
Članak 3.
Javnim površinama u smislu ove Odluke smatraju se:
-javne zelene površine: gradski parkovi, gradske šume, drvoredi, skupine i
pojedinačna stabla kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja koji nisu
proglašeni zaštitnim dijelovima prirode, rekreacijska površina, zelena površina
uz cestu, javni objekti i slična površina koja je uređena i koristi se kao
javna zelena površina;
-sportska i dječja igrališta;
-javne prometne površine: javne i nerazvrstane ceste, nogostupi, pješački
putovi, trgovi, javne stube, prolazi, parkirališta, stajališta javnog prometa,
koji su po svojoj prirodi namijenjeni općoj uporabi.
U slučaju spora što se smatra javnom površinom, odluku donosi Gradsko vijeće
Grada Kastva.
Članak 4.
Predmetima se u smislu ove Odluke smatraju pokretne stvari koje se mogu
premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca) i
predmeti koji se po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji ne smatraju
građevinama.
Pod predmetima iz stavka 1. ovog članka, smatraju se naročito:
1.kiosk, kao prenosiva, tipizirana i prefabricirana jednoprostorna jedinica
proizvedena od ovlaštenog proizvođača u modularnom sistemu, čije se
postavljanje na terenu izvodi sa suhom montažom na odgovarajuću podlogu te
podrazumijeva mogućnost premještanja i uklanjanja s lokacije u komadu;
2.montažni objekt koji svojom namjenom, veličinom, oblikovanjem te montažom
i suhom izvedbom nosivog konstruktivnog sistema predstavlja građevinu
privremenog karaktera, koji podrazumijeva mogućnost demontaže, premještanja i
uklanjanja s lokacije;
3.stolovi, stolice, zaštita od sunca (tende, suncobrani, montažni krovići,
ograde, podesti i slično) i druga oprema ugostiteljskih terasa;
4.pokretna radnja, kao prostorno neovisna i prenosiva prostorna jedinica (u
pravilu na kotačima);
5.uslužna naprava (automat, hladnjak, vaga, peć za pečenje kestena, kokica i
slično);
6.naprava za zabavu (uređaj predviđen za zabavu djece i odraslih - vlak,
vrtuljak, jastuk za skakanje, karting staza i slično, drugi uređaji u sastavu
zabavnog parka, šator za zabavne i druge prilike);
7.štand (tipiziran lako prenosivi element, predviđen za stalnu, povremenu
ili prigodnu uličnu prodaju);
8.transparenti, jarboli za zastave, metalni nosači za konzolne reklame,
plastične reklame, oglasne ploče, oglasni stupovi, oglasni ormarići te druge
slične naprave i uređaji za isticanje reklamnih poruka i oglašavanje;
9.vozila i plovila koja se ne upotrebljavaju zbog dotrajalosti i koja su
neregistrirana;
10.posude za komunalni otpad.
Vlasnici odnosno korisnici predmeta iz stavka 1. ovog članka dužni su iste
održavati urednima, čistima i u stanju funkcionalne sposobnosti.
II. UREĐENJE NASELJA
Članak 5.
Naseljena područja Grada moraju biti uređena.
Uređenjem naselja u smislu ove Odluke smatra se uređenost zgrada, javnih
površina i drugih površina koje izgledom i smještajem utječu na uređenost
naselja, a osobito:
1.označavanje naselja, ulica, trgova i obilježavanje zgrada,
2.uređenje i održavanje vanjskih dijelova zgrada,
3.uređenje i održavanje okoliša javnih i stambenih objekata,
4.postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta,
5.uređenje izloga,
6.održavanje javne rasvjete,
7.održavanje dječjih i sportskih igrališta,
8.održavanje reda i čistoće na tržnicama,
9.držanje domaćih životinja,
10.postavljanje i održavanje komunalnih objekata i uređaja u općoj upotrebi,
11.održavanje autobusnih čekaonica, taksi stajališta i parkirališta,
12.održavanje i čišćenje dimnjaka,
13.dezinsekcija, dezinfekcija, deratizacija i veterinarsko-higijeničarski poslovi.
1. Označavanje naselja, ulica, trgova i obilježavanje zgrada
Članak 6.
Za sve naseljene dijelove Grada u kojima postoje uvjeti za uvođenje sustava
ulica, putova i trgova nazivi će se označiti u smislu odredbi ove Odluke.
Članak 7.
Ulice i trgovi moraju biti vidljivo označeni natpisnim pločama.
Imena ulica i trgova određuje Gradsko vijeće Grada posebnom odlukom.
Ulicama se u smislu ove Odluke smatraju javne i nerazvrstane ceste s
kolnikom i nogostupom, putovi, javna stubišta, šetališta i javni prolazi.
Natpisne ploče iz st. 1. ovog članka sadrže naziv odnosno ime ulice ili
trga.
Članak 8.
Na području Grada ne može postojati više ulica, putova ili trgova s istim
nazivom.
Članak 9.
Natpisne ploče moraju biti postavljene na svakom ulazu u ulicu, odnosno trgu
i na svakom križanju. Natpisne ploče moraju biti istog oblika, veličine 40 x 20
cm, izrađene od materijala otpornog na atmosferske prilike.
Na području naselja pod zaštitom, mogu se iznimno odrediti oblici i veličine
natpisnih ploča u dogovoru s nadležnom Upravom za zaštitu kulturne baštine.
Natpisne ploče iz prethodnog stavka održava i o njima vodi brigu pravna ili
fizička osoba kojoj je povjereno održavanje istog.
Članak 10.
Svaka zgrada u naseljenom mjestu mora biti obilježena kućnim brojem ispisanim
na ploči istog oblika, veličine 20 x 15 cm, izrađenoj od materijala otpornog na
atmosferske prilike.
Troškove nabave kućnih brojeva kao i troškove postavljanja i održavanja
snosi vlasnik.
Troškove nabave, postavljanja i održavanja natpisnih ploča naselja, ulica i
trgova snosi Grad.
Članak 11.
U slučaju promjene naziva ulice ili trga postavlja se nova natpisna ploča,
najkasnije u roku 60 dana od preimenovanja. Nakon postavljanja nove natpisne
ploče staru je potrebno ukloniti.
U slučaju iz st. 1., u istom se roku moraju promijeniti pločice s oznakom
kućnih brojeva ako nisu u skladu s izvršenom promjenom. Troškove ove izmjene
snosi Grad.
Članak 12.
Očevidnik o imenovanju ulica i trgova vodi nadležno tijelo gradske uprave
Grada.
Članak 13.
Zabranjeno je oštećivati i uništavati te neovlašteno skidati i mijenjati
ploče iz članka 7. ove Odluke.
2. Uređenje i održavanje vanjskih dijelova zgrada
Članak 14.
O uređenju i izgledu naselja dužne su brinuti pravne i fizičke osobe kojima
je povjereno uređenje i održavanje javnih površina i objekata kao i sve druge
pravne i fizičke osobe te građani - vlasnici odnosno korisnici nekretnina i
pokretnina u naselju.
Članak 15.
Vlasnici odnosno korisnici zgrada - objekata i druge pravne osobe na
području Grada, osobito u užoj povijesnoj starogradskoj jezgri, dužni su u
tehničkom, funkcionalnom i estetskom pogledu održavati vanjske dijelove zgrade
(fasade, balkoni, terase, lođe, vanjska stolarija, podrumski otvori, žljebovi,
oluci, krovovi, vanjske instalacije i dr.), sukladno s propisima o gradnji i
propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako se nalaze unutar obuhvata
stare povijesne gradske jezgre ili su registrirani kao kulturno dobro
(povijesno graditeljske cjeline, sklopovi i građevine).
Zgrade u užim centrima naselja, koje svojim izgledom uslijed oštećenja ili
dotrajalosti nagrđuju opći izgled ulice i okoliša, moraju se urediti najkasnije
u roku od 12 mjeseci od kada je ta okolnost utvrđena.
U ostalim dijelovima naselja, rok uređenja je 18 mjeseci od kad je okolnost
utvrđena.
Trošak uređenja snosi vlasnik ili korisnik zgrade.
Članak 16.
Ako zgrada ili ogradni zid zbog urušavanja pojedinih dijelova predstavlja
javnu opasnost, vlasnik ili korisnik je dužan odmah pristupiti sanaciji,
odnosno po pribavljenoj dokumentaciji.
Javnu opasnost utvrđuje Odsjek za komunalne poslove i prostorno planiranje
Grada.
Ako se utvrdi javna opasnost iz stavka 1. ovog članaka, Komunalni redar
dužan je o tome pismeno izvijestiti Građevinsku inspekciju, koja potom donosi
daljnje potrebne mjere sanacije.
Članak 17.
Na fasade, prozore, terase, balkone, ograde, vrata i ostale vanjske dijelove
zgrada koje su okrenute neposredno frekventnim javno prometnim površinama
zabranjeno je vješati ili izlagati rublje, posteljinu, sagove, robu za prodaju
i sve ono čime se nagrđuje izgled objekta, a time i ulice.
Posuda s cvijećem izvan gabarita objekta u starogradskoj jezgri mora biti
postavljena i osigurana na način da se spriječi pad posude te izlijevanje vode
na prolaznike kod zalijevanja cvijeća.
Vanjski uređaji i oprema izvan gabarita zgrade moraju biti postavljeni tako
da ne ometaju pješački promet i smanjuju preglednost u cestovnom prometu.
Fasade, prozorski zasloni i prozorski okviri bez zaslona, ulazna vrata, i
ostali otvori unutar povijesne starogradske jezgre Grada moraju biti uređeni
obojani sukladno rješenju Uprava za zaštitu kulturne baštine.
Zabranjuje se bojanje kamenih dijelova fasade (erte - nadvratnici -
dovratnici, spomen-obilježja i sl.) u povijesnoj starogradskoj jezgri Grada.
Zgrade na kojima je ranije učinjeno bojanje kamenih dijelova fasade vlasnici
ili korisnici
zgrade moraju očistiti u roku od 180 (šest mjeseci) dana od
dana stupanja na snagu ove Odluke.
Uklanjanje grafita sa fasada zgrada ili zidova (ogradnih, potpornih i sl.),
obveza je vlasnika zgrade ili zida, koji se trebaju očistiti u roku od 30 dana.
Članak 18.
Na području starogradske jezgre, na dijelovima zgrada (fasadama, ogradnim,
zidovima) neposredno okrenutim javnim površinama - ulicama, bez suglasnosti i
prethodnog odobrenja, zabranjeno je postavljanje rashladnih uređaja, neonskih
reklama, antenskih sistema, zaštitnih naprava otvora (rolete i sl.),
nadstrešnica od valoplasta, zamjena drvene stolarije alternativnim
materijalima.
Suglasnost za postavu uređaja i predmeta iz prethodnog stavka potrebno je
ishoditi od Odsjeka za komunalne poslove i prostorno planiranje Grada.
Postojeće nelegalno postavljene neonske reklame, klima uređaji i antene na
dijelovima zgrada iz stavka 1. ovog članka vlasnici su dužni ukloniti, o svom
trošku, u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke.
Članak 19.
Unutar registriranih kulturno-povijesnih cjelina vlasnici ili korisnici
poslovnih prostora, ako to žele, mogu postaviti tende i/ili suncobrane od
akrilnog platna bijele boje s varijacijama ( bež, boja leda, slonovače, bijele
kave i sl.) boje.
Tende i suncobrani moraju biti jednobojni i bez istaknutih reklama i natpisa,
izuzev natpisa s nazivom poslovnog prostora, koji može biti ispisan na rubnom
dijelu tende ili suncobrana.
Zaštitne tende moraju biti čiste i neoštećene te postavljene tako da ne
smetaju prolaznicima ni prometu.
Konstrukciju tende određuje upravno tijelo nadležno za zaštitu kulturne
baštine, na zahtjev vlasnika ili korisnika prostora.
Nadzor kod postavljanja naprava i predmeta iz ovog članka, unutar zaštićenih
kulturno povijesnih cjelina vrši državno upravno tijelo nadležno za zaštitu
kulturne baštine i Odsjek za komunalne poslove i prostorno planiranje -
Komunalno redarstvo, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara.
Osobe iz stavka 1. ovog članka dužne su se uskladiti s odredbama ovog članka
u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke.
3. Uređenje i održavanje okoliša (okućnica) javnih i stambenih objekata
Članak 20.
Vlasnici i korisnici stambenih objekata, poslovnog prostora i građevinskog
zemljišta dužni su održavati okućnicu odnosno okoliš zgrade, uključujući i
ogradu prema javnoj površini koja ne smije ometati korištenje javno prometne
površine.
Okućnica odnosno okoliš iz stavka 1. ovog članka mora biti uređena.
Na nekretninama koje graniče s javnom površinom ili su vidljive s javne
površine, nije dozvoljeno skladištenje niti odlaganje otpada.
Vlasnici odnosno korisnici nekretnine iz članka 1. dužni su podrezivati
raslinje koje raste iz dvorišta ili okućnica, a koje svojim granama prelazi na
javno prometnu površinu, tako da omoguće nesmetan prolaz pješaka i vozila, preglednost
vertikalne prometne signalizacije i funkcioniranje javne rasvjete.
Ako vlasnici ne postupe po odredbama st. 1. ovog članka, Komunalni redar
naložit će vlasniku zemljišta uklanjanje osušenog ili bolesnog stabla ili grane
odnosno podrezivanje raslinja, koji bi svojim rušenjem mogli ugroziti sigurnost
ljudi, prometa ili objekata.
Ako vlasnik ne postupi po nalogu Komunalnog redara u roku od 30 dana, bez
opravdanog razloga o kojem treba informirati Komunalnog redara, Grad će ovaj
posao odraditi po drugoj osobi, na teret obveznika/vlasnika.
Vlasnik ili korisnik neobrađene zelene površine ili neizgrađenog
građevinskog zemljišta mora redovito s iste površine uklanjati korov i otpad.
Odredbe o uređenju i vanjskom izgledu, odnose se i na javna dobra u općoj uporabi
i spomenike s time što se ne diraju njihova prava, svojstva ili propisima
utvrđene odnose.
Članak 21.
Organski otpad od uređivanja okućnice vlasnik je dužan zbrinuti na posebnom
sabirnom mjestu ili na drugi odgovarajući način u dogovoru sa isporučiteljem
komunalne usluge gospodarenja otpadom.
Članak 22.
Ograde uz javne površine moraju biti izvedene tako da se uklapaju u okolni
izgled naselja, u pravilu od ukrasne živice u kombinaciji s kamenom te ne smiju
biti izvedene od bodljikave žice, šiljaka ili sličnog.
Ograda od ukrasne živice ili posađenih nasada mora se redovito održavati i
obrezivati tako da ne sežu preko regulacijske linije na javnu površinu odnosno
da ne ometaju korištenje javne površine, poglavito ako graniče s nogostupom ili
kolnikom.
Vlasnici ili korisnici zidova oko stambenih objekata ili zelenih površina
moraju sa zidova koji su svojim licem okrenuti prema javnoj površini uklanjati
korov i otpad.
Ograde prema javnoj površini ni na koji način ne smiju ometati korištenje
javne površine, naročito ako graniče s nogostupom ili kolnikom.
4. Postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta
Članak 23.
Predmeti koji su projektirani i proizvedeni u svrhu oglašavanja i isticanja
reklamnih poruka u smislu ove Odluke su predmeti koji materijalima, obradom i
oblikovanjem zadovoljavaju kriterije tehničkih i tehnoloških standarda,
estetski oblikovani i postavljeni u skladu s izgledom zgrade i okoline, odnosno
sredine u kojoj se nalaze.
Predmeti iz stavka 1. ovog članka mogu biti:
1.Reklamne ploče, reklamne konstrukcije, reklamni uređaji, jarboli za
zastave, transparenti, reklamni natpisi, drugi reklamni predmeti te tende i
suncobrani ako su sa reklamnom porukom.
2.Oglasne ploče, oglasni stupovi, oglasni ormarići te drugi oglasni predmeti.
Članak 24.
Reklame, panoi, mjesta za oglašavanje i plakatiranje mogu se postavljati na
javnim površinama na za to predviđenim mjestima.
Lokacije određuje Gradonačelnik svojom odlukom.
Prigodni panoi i transparenti mogu se postavljati za vrijeme trajanja
priredbi, manifestacija ili kongresa, kao i u drugim prigodama, uz odobrenje
nadležnog tijela gradske uprave.
Plakati, oglasi i slične objave mogu se postavljati samo na za to
predviđenim mjestima.
Plakatiranje i oglašavanje za vrijeme izborne promidžbe svi sudionici izbora
obavljaju uz odobrenje Odsjeka za komunalne poslove i prostorno planiranje, na
za to predviđenim mjestima.
Nakon izbora promidžbeni materijal mora se ukloniti u roku od 7 dana.
Ako to vlasnik/organizator ne učini, to će učiniti treća osoba na poziv
Grada a na trošak vlasnika/organizatora.
Članak 25.
Neispravne, napuštene, bez odobrenja i protivno planu postavljene reklame i
oglase vlasnik/organizator je dužan ukloniti po nalogu Komunalnog redara.
Ako vlasnik/organizator ne postupi prema stavku 1. ovog članka, uklanjanje
će organizirati na trošak vlasnika/organizatora, a prema nalogu Komunalnog
redara.
Uredno istaknute reklame i oglase zabranjeno je prljati, oštećivati ili uništavati.
Nakon prestanka aktualnosti reklamnog ili promidžbenog materijala
vlasnik/organizator ga mora ukloniti u roku od 7 dana.
Ako vlasnik/organizator ne postupi prema odredbi iz prethodnog stavka ovog
članka, uklanjanje će se izvršiti na trošak vlasnika/organizatora, a prema
nalogu Komunalnog redara.
Članak 26.
Pravne i fizičke osobe i drugi korisnici, koji su obavezni na osnovi
posebnih propisa, ističu na pročelja zgrade u kojoj koriste poslovni prostor,
odnosno u kojoj je sjedište radnje, odgovarajući natpis odnosno tvrtku (u
nastavku teksta: naziv).
Naziv mora biti čitljiv, estetski oblikovan, jezično ispravan i uredan.
Vlasnici zgrada dužni su omogućiti postavljanje naziva tvrtki na fasadu
zgrade.
Pravne i fizičke osobe dužne su ukloniti nazivnu ploču tvrtke u roku od 8
dana od dana prestanke obavljanja djelatnosti, odnosno iseljenja iz prostora.
5. Uređenje izloga
Članak 27.
Izlozima u smislu ove Odluke smatraju se:
-zastakljeni otvori u zidovima zgrada i izložbeni ormarići koji služe javnom
izlaganju robe,
-zastakljeni otvori u zidovima zgrada koji služe za ugostiteljstvo, banke,
agencije i druge gospodarske djelatnosti.
Članak 28.
Izlozi moraju biti tehnički i estetski oblikovani, odgovarajuće osvijetljeni
i u skladu s izgledom zgrade i okoliša.
Staklene površine moraju se redovito čistiti, a okviri održavati na način da
uvijek budu čisti i funkcionalni.
Izlozi u uličnim poslovnim prostorima koji su zatvoreni ili u adaptaciji
moraju biti zasjenjeni odgovarajućim neprozirnim materijalom odmah po zatvaranju.
Članak 29.
U izlozima se ne smije držati ambalaža ili skladištiti roba.
Izlozi u centru naselja moraju biti atraktivni i moraju se češće
preuređivati, a posebno ih treba urediti i dekorirati za dane državnih blagdana
i prigodom značajnijih manifestacija.
Oglašavanje ili obavijesti mogu se isticati u izlozima samo na način da se
uklope s izloženom robom, a ne smiju se lijepiti na stakla.
Zabranjeno je vješanje robe i drugih predmeta za prodaju na vratima i
prozorima poslovnog prostora (radnji), te na okvirima izloga ili na fasadi
zgrade.
Članak 30.
Prethodno odobrenje i nadzor kod postavljanja izložbenih ormarića unutar
stare gradske jezgre daje i vrši nadzor, državno upravno tijelo nadležno za
zaštitu kulturne i prirodne baštine, sukladno sa Zakonom o zaštiti spomenika
kulture, uz suradnju s nadležnim tijelom gradske uprave.
6. Održavanje javne rasvjete
Članak 31.
Javna rasvjeta na javnim prometnim površinama mora biti izvedena u skladu s
ekološkim normama i suvremenom rasvjetnom tehnikom, uzimajući u obzir značenje
pojedinih dijelova naselja i pojedinih javnih površina, promet i potrebe
građana.
Javna se rasvjeta mora redovito održavati u stanju funkcionalne ispravnosti
(prati, bojati, mijenjati dotrajale žarulje i slično).
Pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost održavanja javne rasvjete
dužna je redovito održavati objekte javne rasvjete u ispravnom stanju, u skladu
s Godišnjim programom održavanja komunalne infrastrukture i važećim zakonskim
propisima.
Javna rasvjeta u pravilu svijetli cijele noći od sumraka do svitanja.
Članak 32.
Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje rasvjetnih tijela javne rasvjete.
Uređajima i objektima javne rasvjete ne može se koristiti bez odobrenja
Odsjeka za komunalne poslove i prostorno planiranje Grada.
Na rasvjetne stupove nije dopušteno postavljanje oglasa, obavijesti, reklama
i slično osim iznimno po odobrenju Odsjeka za komunalne poslove i prostorno
planiranje Grada.
7. Održavanje dječjih i sportskih igrališta
Članak 33.
Dječja i sportska igrališta i objekti na njima te rekreacijske površine i
objekti koji su namijenjeni za druge javne priredbe, vlasnici odnosno korisnici
moraju održavati u urednom i ispravnom stanju.
Na igralištima i površinama iz stavka 1. ovog članka mora biti postavljen
dovoljan broj košarica za otpatke.
Članak 34.
Na površinama i objektima iz članka 33. ove Odluke moraju biti na vidnom
mjestu, istaknuti natpisi o obvezi održavanju reda, čistoće i vremena u kojem
se mogu koristiti.
Radno vrijeme sportskih igrališta određuje Gradonačelnik posebnom odlukom.
Članak 35.
Dječja igrališta su javno dobro i o njihovom održavanju brigu vodi Grad. O
dječjim igralištima koja se nalaze u sastavu okućnice drugih objekata brigu
vode vlasnici odnosno korisnici.
Članak 36.
Sportska igrališta u vlasništvu Grada dužne su održavati u smislu ove Odluke
pravne ili fizičke osobe kojima je ugovorno preneseno korištenje istih.
8. Držanje domaćih životinja
Članak 37.
Držanje pasa i mačaka propisano je posebnom Odlukom.
Ukoliko se psi i mačke odnosno druge životinje drže bez nadzora ili
neoprezno pa mogu povrijediti ili ugroziti građane primjenjuju se odredbe
drugih zakona koji reguliraju tu materiju.
Članak 38.
U povijesnoj jezgri Grada nije dozvoljeno držati životinje - kopitare,
papkare, perad, pčele, pernatu divljač i glodavce.
Ako se stoka, perad, glodavci, pčele ili slično drže u zabranjenoj zoni,
Komunalni redar postupit će prema ovlastima utvrđenim ovom Odlukom.
Članak 39.
Na područjima koja nisu obuhvaćena odredbama članka 38. mogu se držati
životinje ako njihovo držanje ispunjava sanitarno-higijenske uvjete.
Komunalni redar može po prijavi ili po službenoj dužnosti zabraniti držanje
životinja na područjima gdje je to dopušteno ako je držanje životinja suprotno
odredbi stavka1. ovog članka ili ako se time nanosi nepotrebna smetnja okolnim
stanarima ili narušava izgled naselja.
Članak 40.
Hvatanje životinja, odnosno sakupljanje i zbrinjavanje životinjskih lešina
obavlja ovlaštena pravna ili fizička osoba kojoj iste poslove povjeri
Gradonačelnik svojom odlukom.
9. Postavljanje i održavanje komunalnih objekata i uređaja u općoj
upotrebi
Članak 41.
Urbanu opremu (ploče s planovima naselja, javni satovi, telefonske
govornice, poštanski sandučići, javni vodoskoci, fontane, spomenici, javni
zdenci, javni nužnici, klupe, stolovi i drugi komunalni objekti u općoj
upotrebi i slično) mora se izgrađivati odnosno postavljati samo na temelju
odobrenja nadležnog tijela gradske uprave, ako posebnim propisima nije određeno
drugačije.
Komunalne objekte i uređaje iz stavka 1. ovoga članka održava i o njima vodi
brigu pravna ili fizička osoba koja obavlja komunalnu ili drugu djelatnost,
odnosno kojoj Grad to povjeri.
Članak 42.
Pravna ili fizička osoba iz članka 41. stavka 2. ove Odluke dužna je
komunalne objekte i uređaje iz stavka 1. istoga članka održavati u ispravnom i
urednom stanju, ispunjavati tehničke i higijenske uvjete, sukladno s posebnim
propisima.
Članak 43.
Komunalne objekte i uređaje iz članka 41. stavka 1. ove Odluke zabranjeno je
uništavati, po njima šarati, crtati ili ih na drugi način prljati i nagrđivati.
10. Održavanje autobusnih čekaonica, taksi stajališta i parkirališta
Članak 44.
Čekaonice autobusnog i drugih prometa i taksi stajališta moraju se održavati
urednim i ispravnima te ispunjavati tehničke i higijenske uvjete određene
posebnim propisima.
Na autobusnim stajalištima se obavezno postavljaju košarice za otpad i vozni
red.
Vlasnik ili korisnik (koncesionar) dužan je osigurati stalno čišćenje i
održavanje objekata i površina iz stavka 1. ovog članka.
Članak 45.
Ovlaštenici upravljanja i korištenja javnih parkirališta dužni su na njima
održavati red, čistoću i sigurnost te njima namjenski gospodariti u svrhu što
boljeg i racionalnijeg iskorištavanja parkirališne površine za smještaj
motornih vozila.
Na javnim parkiralištima zabranjeno je trgovanje, pretovar robe, zadržavanje
kampera i kamp kućica više od 24 sata i drugo što nije u skladu s namjenom.
11. Održavanje i čišćenje dimnjaka
Članak 46.
Održavanje i čišćenje dimnjaka uređeno je posebnom Odlukom Grada.
Čišćenje dimnjaka može obavljati pravna ili fizička osoba kojoj je to
povjereno i koja je za to dobila koncesiju Grada.
12. Dezinsekcija, dezinfekcija, deratizacija i veterinarsko higijeničarski
poslovi
Članak 47.
U svrhu zaštite zdravlja građana obavlja se sistematska dezinsekcija,
dezinfekcija i deratizacija javnih površina.
Pod pojmom sistematske dezinsekcije podrazumijeva se suzbijanje
(uništavanje) štetnih člankonožaca, odnosno smanjenje njihovog broja (muha,
komaraca, žohara...).
Pod pojmom sistematske dezinfekcije podrazumijevaju se svi postupci i radnje
koje poduzimamo da bi se razni predmeti ili prostori oslobodili
mikroorganizama.
Pod pojmom sistematske deratizacije podrazumijevaju se mjere i postupci koji
se provode sa ciljem smanjenja broja štetnih glodavaca.
Veterinarsko-higijeničarski poslovi podrazumijevaju sakupljanje uginulih i
pregaženih životinja te dezinfekciju mjesta gdje su takve životinje pronađene.
Pravna ili fizička osoba koja obavlja navedene poslove, prema godišnjem
planu, dužna je osiguravati zakonom propisane sanitarne norme.
Članak 48.
Na poziv komunalnog redara, pravna ili fizička osoba iz stavka 6. članka
47., dužna je izvršiti izvanrednu dezinsekciju ili deratizaciju, ako se ocijeni
da je taj postupak opravdan.
Pravna ili fizička osoba koja obavlja poslove dezinsekcije i deratizacije
dužna je prije izvođenja poslova dezinsekcije i/ili deratizacije obavijestiti
građanstvo i Odsjek za komunalne poslove i prostorno planiranje na primjeren
način o početku i završetku obavljanja poslova i o svim bitnim karakteristikama
ili opasnostima ovog posla.
III. ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA, UREĐAJA I OBJEKATA
Članak 49.
Javne površine iz članka 3. ove Odluke koriste se u skladu s njihovom
namjenom i moraju se održavati čistima i urednima.
Pod održavanjem čistoće prometnih i drugih javnih i javno prometnih površina
u smislu ove Odluke podrazumijevaju se:
-ručno i strojno pometanje,
-ručno i strojno pranje,
-čišćenje odvodnih jaraka i slivnika,
-postavljanje, pražnjenje, čišćenje i održavanje košarica za otpad,
-odvoz skupljenog otpada s javnih površina na odlagalište.
Održavanje čistoće i čišćenje javnih površina provodi se u skladu s
godišnjim programom održavanja i čišćenja javnih površina na području Grada.
Programom održavanja i čišćenja javnih površina određuje se standard
održavanja javnih površina kao što su: opseg, vrijeme, tehnologija, učestalost
i ostali uvjeti održavanja čistoće javnih površina.
Pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljeno održavanje - čišćenje javnih
površina obvezna je ukloniti sve predmete i tragove koji su ostali na kolniku
kao posljedica prometne nezgode u naselju.
Standard održavanja čistoće javnih površina ovisi o gustoći naseljenosti
pojedinih područja, rasporedu poslovnih i stambenih zgrada, gustoći prometa i
stupnju onečišćenja javne površine.
Članak 50.
Pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost neposredno uz javnu
površinu dužna je svakodnevno dovesti javnu površinu u čisto i uredno stanje,
ako zbog njihove poslovne i druge djelatnosti dolazi do onečišćavanja površine
oko njihova poslovnog objekta.
Vlasnik ili korisnik sportskog ili rekreacijskog objekta, zabavnog parka ili
igrališta, organizator javnog skupa i ovlašteni korisnik javne površine dužan
je osigurati stalno čišćenje korištene javne površine ili objekta, kao i
prostora koji služe kao pristup tim javnim površinama, odnosno objektima.
Članak 51.
Na javnu površinu ne smije se bacati ni ostavljati bilo kakav otpad ili je
na drugi način onečišćavati, a posebno se zabranjuje:
1.bacanje i ostavljanje različitog otpada izvan košara i drugih posuda za
otpad,
2.bacanje gorućih predmeta u košare ili druge posude za otpad,
3.oštećivanje košara i posuda za otpad,
4.odlaganje građevnog i otpadnog građevnog materijala te postavljanje
predmeta, naprava i strojeva bez odobrenja Odsjeka za komunalne poslove i
prostorno planiranje,
5.popravljanje, servisiranje i pranje vozila,
6.bacanje reklamnih i drugih letaka iz zrakoplova ili na drugi način, bez
odobrenja,
7.ispuštanje otpadnih voda, sadržaja iz septičkih jama, ulja i slično,
8.zagađivanje i bacanje otpada i otpadnih tvari u oborinske kanale,
9.paljenje otpada,
10.ostavljanje vozila bez registarskih tablica, odnosno neregistriranih
vozila, lakih teretnih prikolica, kamp-prikolica i drugih priključnih vozila,
plovila i olupina plovila, vozila oštećenih u prometnoj nezgodi i olupine vozila,
11.pranje i čišćenje vozila i brodica na javnim površinama,
12.ispuštanje otpadne vode nastale prilikom pranja stambenih i poslovnih
prostorija kao i krovne vode s objekata,
13.korištenje javne površine kao i okućnice uz frekventne pozicije, za
smještaj robe, ambalaže i drugih stvari bez posebnog odobrenja,
14.bojanje, crtanje i pisanje poruka i raznih tekstova po javnim prometnim
površinama bez odobrenja Odsjeka za komunalne poslove i prostorno planiranje,
osim prometne signalizacije koja se vrši sukladno posebnim propisima.
15.obavljanje bilo kakve radnje ili njihovo propuštanje, kojima se
onečišćuju javne površine.
Članak 52.
Vozila koja sudjeluju u prometu ili su zaustavljena ne smiju onečišćavati
javnu površinu uljem, pijeskom, slamom, lišćem, piljevinom i sličnim tekućim,
sipkim i rasutim materijalom, a ista su u obvezi prije izlaska s gradilišta
očistiti dijelove sa kojih otpada zemlja i slično na javnu površinu.
Izvođač građevinskih radova obvezan je o svom trošku spriječiti širenje
prašine polijevanjem vodom ili sličnim preventivnim mjerama i brinuti se za
čišćenje javne površine u neposrednoj blizini gradilišta. U roku od dva dana
nakon završetka radova izvođač je dužan očistiti gradilište od otpadnog
građevinskog materijala.
Kod većih zemljanih radova Odsjek za komunalne poslove i prostorno
planiranje može posebnim aktom odrediti ulice za odvoz materijala odnosno za
kretanje teških motornih vozila, kako bi se spriječilo prekomjerno rabljenje i
preopterećivanje nerazvrstanih cesta, a sve u cilju sprječavanja oštećenja
istih.
Pravne i fizičke osobe zbog čije djelatnosti dolazi do prekomjernog
rabljenja i preopterećivanja nerazvrstanih cesta dužni su zatražiti odobrenje i
za to platiti naknadu Gradu. Visinu naknade utvrđuje Gradonačelnik Grada na
prijedlog Odsjeka za komunalne poslove i prostorno planiranje.
Članak 53.
U slučaju prekomjernog onečišćenja javnih površina zbog atmosferskih
prilika, urušavanja, klizišta, odrona, bujica i sl. uvodi se izvanredno
održavanje javnih površina koje provodi pravna ili fizička osoba kojoj je
povjereno održavanje javnih površina ili nerazvrstanih cesta.
Zapreke, prepreke, rasuti teret na javnim površinama za koje se ne može
utvrditi počinitelj uklanja pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovog članka,
sukladno nalogu Odsjeka za komunalne poslove i prostorno planiranje.
Članak 54.
Javne zelene površine održava pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno
obavljanje tih poslova.
Pravna ili fizička osoba koja upravlja ili gospodari javnim sportskim,
rekreacijskim i dr. sličnim objektima, park šumama, spomen-područjima,
grobljima i sl. dužna je redovito održavati javnu zelenu površinu te brinuti se
za njezinu zaštitu i obnovu.
Članak 55.
Stabla, ukrasne živice i slično te zelenilo uz prometnice moraju se
održavati urednima tako da ne ometaju sigurnost i vidljivost ili preglednost u
prometu.
Komunalno redarstvo naložit će vlasniku zemljišta da ukloni bolesno ili
osušeno stablo ili granu koje bi svojim rušenjem, odnosno padom moglo ugroziti
sigurnost ljudi, prometa ili objekata u neposrednoj blizini.
Na javnim zelenim površinama ne smiju se bez odobrenja obavljati bilo kakvi
radovi, osim redovnog održavanja tih površina od strane komunalne službe.
Članak 56.
Bez odobrenja Komunalnog redara zabranjeno je na javnim površinama:
1.rezanje i kidanje grana i vrhova, rušenje i uklanjanje drveća te vađenje
panjeva,
2.prekopavanje javne zelene površine,
3.rekonstrukcija postojeće javne zelene površine ako posebnim propisom nije
drukčije određeno,
4.postavljanje bilo kakvih objekata, uređaja, naprava, reklamnih panoa i
slično,
5.odlaganje građevnog materijala i zemlje,
6.skupljanje plodova, granja i lišća,
7.branje plodova s drveća i grmlja, kidanje i branje cvijeća, vađenje
cvjetnog i drugog busenja te kidanje granja s grmlja i drveća.
Članak 57.
Radi zaštite javno zelene površine na tim se površinama posebno zabranjuje:
1.guliti koru sa stabala, zasijecati, zarezivati, savijati i kidati grane,
zabijati čavle i dr. predmete, postavljati plakate, bušiti, gaziti te
oštećivati drveće, grmlje i živice na drugi način,
2.penjanje po drveću,
3.uništavanje travnjaka, iskopavanje i odnošenje zemlje i bilja,
4.odlaganje kućnog otpada, opušaka, piljevine, pepela, odrezanog šiblja,
granja i sl.,
5.puštanje životinja bez nadzora,
6.uništavanje, oštećivanje i prljanje komunalne opreme i uređaja,
7.vožnja, zaustavljanje i parkiranje svih prijevoznih sredstava, osim onih
koji održavaju javne zelene površine,
8.loženje vatre i potpaljivanje stabala,
9.istovarivanje i uskladištavanje raznog ogrjevnog i drugog materijala,
10.hvatanje i uznemiravanje ptica i drugih životinja,
11.obavljanje drugih radnji kojima se oštećuju i uništavaju javne zelene
površine.
Članak 58.
Za dijelove zelenila koji su proglašeni zaštićenim objektom prirode
(pojedino drvo, drvoredi, park šume, krajolici i sl.) primjenjuju se radi
njihove zaštite propisi o zaštiti prirode.
Članak 59.
Radi ukrašavanja grada na javnim se površinama ispred ulaza u poslovne
prostore mogu postavljati prikladne posude s ukrasnim biljem, ali je zato
potrebno odobrenje Grada.
Vlasnik ili korisnik posude s ukrasnim biljem dužan je održavati, nadopunjavati,
obnavljati i čistiti postavljene posude i ukrasno bilje iz stavka 1. ovog
članka.
IV. KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA, UREĐAJA I OBJEKATA
Članak 60.
Javnim površinama upravlja Gradonačelnik koji posebnom odlukom upravljanje
određenim javnim površinama može povjeriti drugim pravnim i/ili fizičkim
osobama.
Posebnom odlukom iz stavka 1. ovog članka određuje se način dodjele na
korištenje i drugi uvjeti upravljanja javnom površinom.
Članak 61.
Ako objekt ili predmet koji je postavljen na javnu površinu na temelju
odobrenja Gradonačelnika ima nedostatke ili oštećenja ili nije postavljen
sukladno s odobrenjem, komunalni redar naredit će vlasniku, odnosno korisniku,
uklanjanje nedostataka ili oštećenja, odnosno njegovo postavljanje sukladno s
odobrenjem.
Ako vlasnik ili korisnik objekta ili predmeta u ostavljenom roku ne ukloni
nedostatke ili oštećenja ili ne postavi predmet ili objekt sukladno odobrenju,
komunalni redar naredit će njegovo uklanjanje s javne površine.
Članak 62.
Javne površine mogu se koristiti za postavljanje pokretnih stvari iz članka
4. ove Odluke koje posebnom odlukom odredi Gradonačelnik, (Odluka o davanju na
korištenje javnih površina za postavu privremenih objekata).
Sastavni dio Odluke je i plan lokacije za korištenje javnih površina koji
sadrži grafički prikaz s ucrtanim položajem i dimenzijama javne površine koja
se može dodijeliti na korištenje te uvjeti, postupak i način dodjele javnih
površina.
U slučaju hitne potrebe ili kada to nalažu posebni interesi Grada,
Gradonačelnik može izvršiti promjenu namjene korištenja pojedine javne površine
u odnosu na namjenu utvrđenu odlukom iz stavka 1. ovog članka.
Članak 63.
Zabranjeno je na javnoj površini postaviti privremeni objekt bez zaključenog
ugovora o korištenju ili je koristiti po isteku odobrenog roka.
Zabranjeno je bez odobrenja koristiti javnu površinu za potrebe gradnje ili
je koristiti po isteku odobrenog roka.
Članak 64.
Zabranjeno je neovlašteno (bez odobrenja) koristiti javnu površinu za
izlaganje i prodaju razne robe ili robu prodavati iz vozila, sa stolova ili u
pokretu.
Članak 65.
Za korištenje javne površine Grad sklapa s korisnikom ugovor o korištenju
javne površine.
Ugovorom za korištenje javne površine određuje se lokacija, vrijeme
korištenja, namjena i drugi uvjeti.
Ako se javna površina daje na korištenje za postavljanje stolova i stolica
radi organiziranja otvorenih terasa za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti,
sastavni dio odobrenja je i grafički prikaz javne površine dane na korištenje.
Ako se javna površina iz prethodnog stavka nalazi u povijesnoj jezgri Grada
sastavni dio ugovora je suglasnost nadležnog konzervatorskog ureda.
Članak 66.
Nitko ne može zauzimati javnu površinu bez odobrenja ili ugovora o
korištenju javne površine.
U tijeku korištenja javne površine korisnik se mora pridržavati uvjeta
korištenja određenih odobrenjem ili ugovorom.
Članak 67.
Korisnici javnih površina dužni su na njima održavati red, mir i čistoću.
Po isteku roka korištenja korisnik je dužan javnu površinu osloboditi od
svih stvari, a u suprotnome će to učiniti komunalno redarstvo na trošak
korisnika.
Članak 68.
Javne površine mogu se dodijeliti na korištenje pravnim i fizičkim osobama
za potrebe:
-privremenog smještaja, istovara i utovara građevnog i otpadnog materijala,
-postavljanja skele u svrhu gradnje, čišćenja, uređenja i popravaka vanjskih
dijelova zgrada i uređaja,
-istovara drva, ugljena i drugih krutih i tekućih goriva,
-iznajmljivanja vozila i bicikla,
-pristupa poslovnom objektu odnosno prostoru,
-održavanja kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija i priredbi,
-prezentaciju i promotivne prodaje.
Za potrebe iz stavka 1. ovog članka odobrenje za korištenje izdaje Odsjek za
komunalne poslove i prostorno planiranje Grada.
Odobrenjem se pobliže određuje rok i posebni uvjeti korištenja javne
površine kao što su:
-dimenzije javne površine,
-mjere osiguranja,
-mjere zaštite sudionika u prometu,
-privremena regulacija prometa,
-mjere zaštite javne zelene površine i sl.
Uz zahtjev za korištenje javne površine podnositelj mora priložiti i
odgovarajuće isprave kao što su:
-dokaz o obavljanju djelatnosti,
-grafički prikaz javne površine koju traži na korištenje i drugo ovisno o
namjeni korištenja javne površine.
Zabranjeno je privremeno korištenje javne površine za potrebe određene
stavkom 1. ovog članka bez odobrenja ili suprotno izdanom odobrenju iz stavka
2. ovog članka.
Članak 69.
Za istovar, smještaj i utovar građevinskog materijala i opreme, kao i za
druge radove koji služe građevinskim radovima mora se prvenstveno
upotrebljavati vlastito zemljište.
U opravdanim slučajevima mogu se za potrebe iz prethodnog stavka privremeno
koristiti i dijelovi javno prometne površine ili neizgrađeni dijelovi gradskog
zemljišta, o čemu se zaključuje poseban ugovor.
Zabranjeno je materijal iz stavka 1. odlagati uz drveće ili na odlagalištima
za komunalni otpad.
Istovar i utovar građevnog i otpadnog materijala na javnoj površini mora se
odvijati brzo i bez zastoja, uz što manje ometanja prometa pješaka i vozila.
Građevni materijal na javnoj površini mora biti uredno složen, zaštićen od
raznošenja vjetrom te ne smije sprečavati otjecanje oborinskih voda i sl.
Prilikom prijevoza, materijal za potreba gradilišta ne smije se prosipati po
prometnicama, a ako do toga dođe mora se hitno otkloniti.
Ugovorni korisnik zauzete javne površine dužan je, najkasnije u roku 48 sati
po završetku radova gradnje, obavijestiti komunalnog redara da mu korištena
površina više nije potrebna odnosno da je očišćena i vraćena u prvobitno
stanje.
Komunalni redar obavit će pregled korištene površine i ako ustanovi da
postoji kakvo oštećenje ili slične posljedice korištenja javne površine,
naložit će korisniku da odmah o svom trošku dovede korišteni prostor u
prvobitno stanje.
Članak 70.
Zabranjeno je izvođenje vanjskih građevinskih radova koji izazivaju
prekomjernu buku i prašinu, zagađuju okoliš te svojim izvođenjem ometaju
boravak turista i normalno odvijanje kulturne i turističko-ugostiteljske
djelatnosti.
Članak 71.
Odobrenje za korištenje javne površine za podizanje skele izdaje Odsjek za
komunalne poslove i prostorno planiranje Grada, na osnovu shematskog prikaza
vertikalnog i horizontalnog osiguranja fasade na kojoj se izvode radovi.
Članak 72.
Kod postavljanja skele mora se omogućiti nesmetano odvijanje pješačkog
prometa, a prolaz ispod skele mora se zaštiti zaštitnim krovom kako bi se
spriječilo sipanje građevinskog materijala na javnu površinu.
Minimalna visina pješačkog hodnika ispod skele mora iznositi 3 metra.
Ako se skela za izvođenje radova postavi bez odobrenja ili protivno
odobrenju nadležnog tijela te ako se gradnja mora na duže vrijeme obustaviti,
komunalno redarstvo će narediti investitoru ili izvođaču uklanjanje skele i
drugog materijala s javne površine.
Ukoliko izvođač ili investitor ne postupe po rješenju iz prethodnog stavka
komunalno redarstvo će provesti izvršenje rješenja o trošku izvođača ili
investitora radova.
Članak 73.
Za istovar ogrjevnog materijala (drvo, ugljen, krutih i tekućih goriva i
slično) te za slaganje, piljenje i cijepanje drva mora se koristiti vlastito
zemljište ili kućni prostor.
Ako je neophodno, može se dio javne površine može se koristiti za istovar
ogrjevnog materijala, te za piljenje drva, ako se tim korištenjem ne ometa
sigurno odvijanje prometa.
Ogrjevni materijal ne smije biti smješten na javnoj površini više od 72
sata.
Javna površina se mora nakon uklanjanja ogrjevnog materijala očistiti, a po
potrebi i oprati.
Članak 74.
Utovar i istovar robe i materijala vrši se prvenstveno izvan javne površine.
U opravdanim slučajevima (dnevno snabdijevanje trgovina i sl.) može se
istovar i utovar iz stava 1. ovog članka vršiti na javnim površinama, bez
zastoja, na način da se ne ometa sigurnost prometa.
Članak 75.
Na javnu površinu i uz prometnice zabranjeno je postavljati fizičke prepreke
(stupiće, lance, i sl.).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka Odsjek za komunalne poslove i prostorno
planiranje može radi zaštite pješaka, stambenih i dr. objekata uz prometnicu
dozvoliti postavljanje fizičke zaštite.
Članak 76.
Na javnu površinu ispred poslovnog objekta i ostalih objekata, kao i uz
ogradu koja graniči s javnom površinom
nije dozvoljeno odlagati ambalažu i slične predmete koji
nagrđuju okolinu.
Na javnu površinu ispred zgrada ili ograda, na zgradu ili ogradu, nije
dozvoljeno postavljanje uređaja ili predmeta koji mogu povrijediti prolaznike
ili nanijeti neku štetu.
Članak 77.
Prekopavanje javnih i javnoprometnih površina, kao i uspostavljanje
prijašnjeg stanja može se izvoditi samo na osnovi posebnog odobrenja za
prekopavanje (posebni uvjeti) kojeg izdaje Odsjek za komunalne poslove i
prostorno planiranje i radovi se moraju obaviti sa što manje smetnji za javni
promet.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za prekopavanje, kojeg podnosi investitor,
odnosno korisnik prostora sadrži:
-osnovne podatke o prekopu,
-izvod iz katastarskog plana s ucrtanom lokacijom prekopa i ovjerenom
situacijom nadležnog tijela za komunalnu infrastrukturu u zoni prekopa,
-potvrde javnih poduzeća odnosno vlasnika objekta komunalne infrastrukture u
zoni prekopa, o davanju suglasnosti za prekopavanje javne površine,
-predložen početak i završetak radova,
-prijedlog prometnog rješenja u slučaju prekopa kolnika.
-Izuzetno, bez prethodnog odobrenja, može se izvršiti prekopavanje javne
površine u svrhu popravka objekata komunalne infrastrukture, u slučaju:
-otklanjanja izvora opasnosti po život i okolinu kao i sprečavanja nastanka
većih materijalnih šteta,
-održavanje vitalnih funkcija objekata komunalne infrastrukture.
-Odsjek za komunalne poslove i prostorno planiranje izdat će odobrenje za
prekopavanje javne površine koje sadrži:
-vrijeme početka radova,
-rok završetka radova, odnosno uspostavljanje prijašnjih stanja koji u
pravilu ne može biti duži od 30 dana,
-mjere osiguranja iskopa (odgovarajuća ograda, signalizacija i sl.).
Izvoditelj radova odnosno korisnik javne površine dužan je za radove
poduzeti sva tehnička osiguranja i druge mjere opreza da se spriječe eventualne
nesreće i materijalna šteta te poduzeti zaštitne mjere radi osiguranja kolnog i
pješačkog prometa po svim tehničkim i prometnim propisima.
Članak 78.
Izvoditelj odnosno korisnik javne površine dužan je radove izvoditi uz
stalnu suradnju s vlasnicima koji posjeduju objekte komunalne infrastrukture u
zoni prekopa javne površine.
Nakon završetka prekopavanja ili drugih radnji na javnoj površini, nastala
oštećenja i kvarovi na konstrukciji javne površine, instalacijama i drugim
objektima na ili uz javnu površinu, izvoditelj mora odmah popraviti i dovesti u
prvobitno stanje.
Ako izvoditelj odmah ne ukloni nastale kvarove ili oštećenja, komunalni
redar narediti će uklanjanje nastalih oštećenja na trošak izvoditelja.
Ako se kolnička traka prekopava po širini, iskop se mora vršiti po etapama
tako da jedna strana kolnika bude uvijek slobodna za promet.
Ako se radovi ne mogu izvesti na ovaj način, može se dozvoliti i
prekopavanje preko cijele širine s time da se ulica zatvori za promet ako se
promet može odvijati preko neke obilazne ulice. Ako se vrši prekopavanje
nogostupa po širini, izvođač radova dužan je osigurati siguran prijelaz preko
iskopa.
Članak 79.
Radovi na prekopavanju u svim dijelovima Grada mogu se izvoditi tijekom
cijele godine osim u periodima koje je svojom odlukom iz posebno opravdanih
razloga utvrdio Gradonačelnik.
Novoizgrađenu, rekonstruiranu i novoasfaltiranu, nerazvrstanu cestu ili bilo
koju javnu površinu, zabranjeno je prekopavati najmanje 5 godina, računajući od
dana završetka asfalterskih radova.
Odsjek za komunalne poslove i prostorno planiranje može iznimno odobriti
prekopavanje javne površine ili nerazvrstane ceste i prije isteka roka iz
stavka 2. ovog članka, ako za to postoje opravdani razlozi.
Članak 80.
Izvođači građevinskih radova dužni su:
-održavati gradilišta u urednom i čistom stanju,
-odlagati građevinski materijal na način da ne ometaju promet vozila i
pješaka te da omoguće slobodno otjecanje oborinskih voda,
-polijevanjem građevinskog materijala spriječiti dizanje prašine kada se
radi o rušenjima i sl.,
-zauzeti dio javne površine mora se ograditi odgovarajućom zaštitnom ogradom
i označiti sukladno s propisima o gradnji. Kod većih zemljanih radova na
pojedinom gradilištu, komunalni redar može posebnim aktom odrediti ulice za
odvoz materijala, kao i odrediti naknadu za njihovo korištenje.
Zabranjeno je bez odobrenja koristiti javnu površinu za potrebe gradnje ili
je koristiti po isteku odobrenog roka.
Članak 81.
U slučaju da je prilikom korištenja javne površine došlo do oštećenja
komunalni redar korisniku će pismenim putem naložiti da u određenom roku dovede
javnu površinu u prijašnje stanje, a u suprotnome će to izvršiti komunalni
redar na trošak korisnika.
Članak 82.
U povodu blagdana, obljetnica, raznih manifestacija i sličnoga, može se
organizirati prigodno uređenje javnih površina naselja.
Prigodno uređivanje organizira se postavljanjem objekata, uređaja, pokretnih
naprava, opreme, ukrasa, ukrasnih žaruljica, božićnih drvca i sl.
Prigodno uređenje obavlja pravna ili fizička osoba ovlaštena za obavljanje
tih poslova..
V. GOSPODARENJE OTPADOM
1. Gospodarenje komunalnim otpadom
Članak 83.
Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim
provedbenim propisom Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili
mora odbaciti.
Komunalni otpad u smislu ove Odluke i Zakona o otpadu je otpad iz kućanstava
te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu
sličan otpadu iz kućanstava.
Pod komunalnim otpadom u smislu ove Odluke smatra se i glomazni otpad koji
nastaje u kućanstvu, a to su oso
bito: staro pokućstvo, kućanski aparati, posuđe, sanitarni
uređaji, i sl.
Komunalnim se otpadom u smislu ove Odluke pod određenim uvjetima smatraju i
neregistrirana vozila i plovila ili njihovi dijelovi kao i pokretne naprave
ostavljene na javnim površinama na području Grada.
Otpad se razvrstava ovisno o svojstvima i mjestu nastanaka sukladno sa
Zakonom o otpadu.
Članak 84.
U komunalni otpad ne spada proizvodni otpad koji nastaje u proizvodnim
procesima u industriji, gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.
Pravna ili fizička osoba koja obavlja komunalnu djelatnost sakupljanja,
odvoza i gospodarenja komunalnog otpada donosi program odvoza otpada o kojem je
dužna na prikladan način obavijestiti korisnike usluga.
Članak 85.
Na prigodnim mjestima na javnim površinama postavljaju se tipske košarice za
prikupljanje otpadaka i opušaka prolaznika. U ove košarice dozvoljeno je
odlaganje otpadaka u manjim količinama te papirnata ambalaža i otpaci hrane bez
tekućine.
Košarice postavlja, prazni i održava, pravna ili fizička osoba kojoj se ti
poslovi povjeravaju.
Košarice se moraju održavati u čistom, urednom i ispravnom stanju, moraju se
redovito prazniti, a dotrajale zamijeniti novima.
Članak 86.
Zabranjeno je odlaganje komunalnog otpada iz domaćinstava u tipske košarice
za otpatke postavljene na ulicama za prikupljanje otpadaka prolaznika ili pored
njih.
Članak 87.
Komunalni otpad iz kućanstva odlaže se u odgovarajuće posude, u pravilu
smještene na javnoj površini.
Unutar stare gradske jezgre grada nije dopušteno postavljati posude za
prikupljanje komunalnog otpada osim mobilnih plastičnih spremnika koje odabire
pravna osoba koja odvozi ili zbrinjava komunalni otpada.
Članak 88.
Tip, vrstu i veličinu te broj posuda za selektivno sakupljanje otpada
određuje isporučitelj komunalne usluge.
Lokaciju određuje isporučitelj komunalne usluge uz suglasnost komunalni
redar.
Nabavu i postavljanje posuda obavlja isporučitelj komunalne usluge.
Članak 89.
Isporučitelj komunalne usluge dužan održavati posude čistim i ispravnim.
Isto se odnosi i na čišćenje prostora na kojima se postavljaju posude.
Isporučitelj komunalne usluge dužan je održavati svoja vozila i ostalu
opremu (posude za otpad i sl.) kao i pretovarne stanice u čistom i urednom
stanju.
U slučaju nastanka onečišćenja javne površine u tijeku prijevoza,
isporučitelj komunalne usluge je obvezan odmah poduzeti mjere da se nečistoća
ukloni s javne površine.
Članak 90.
U posude za otpad smije se odlagati isključivo otpad za koji je posuda namijenjena.
Zabranjeno je odlaganje:
-otpada izvan posude za otpad,
-tekućeg ili polutekućeg otpada,
-zapaljivih stvari, pepela i žara,
-građevinskog materijala i otpada i zemlje,
-motornog ulja, električnih baterija, akumulatora, auto guma i sl.),
-glomazne ambalaže, glomaznih predmeta i dijelove kućnog namještaja,
-granja i otpada iz vrta, leševa životinja, otpada iz klaonica i mesnica.
Članak 91.
Komunalni otpad može se prikupljati i odvoziti samo pomoću tipskih posuda i
specijalnih vozila.
Zabranjeno je prebiranje i odnošenje otpada iz posuda za otpad.
Članak 92.
Usluge odvoza otpada na području Grada vrši javni isporučitelj Čistoća
d.o.o.
Radnici javnog isporučitelja dužni su posao obavljati uredno i pažljivo,
vodeći računa da ne rasipaju otpad, ne stvaraju nepotrebnu buku, ne oštećuju
posude, zidove zgrada, vrata, ograde, pločnike i sl.
Svako oštećenje i onečišćenje na javnoj površini koje nastaje pri odvozu
otpada, isporučitelj komunalne usluge dužan je ukloniti u što kraćem roku.
Ako postoje ograničenja kretanja vozila određene nosivosti na pojedinim
prometnicama u Gradu, vozilima za odvoz otpada javnog isporučitelja dozvoljeno
je, radi urednog i pravodobnog obavljanja djelatnosti, prometovanje unatoč
zabrani.
Članak 93.
Glomazni otpad korisnik je dužan odložiti na posebnom sabirnom mjestu kojeg
temeljem posebnog propisa određuje Grad.
Članak 94.
Nije dozvoljeno parkiranje vozila na način da se onemogući pristup
specijalnom vozilu za odvoz otpada ili onemogući odvoz otpada na drugi način.
3. Uvjeti i način odvoza i odlaganja zemlje i otpadnog građevnog
materijala
Članak 95.
Pod iskopanim materijalom u smislu ove Odluke podrazumijeva se materijal
dobiven iskopom kod izgradnje objekata i uređenja zemljišta.
Pod otpadnim materijalom u smislu ove Odluke podrazumijeva se materijal
dobiven rušenjem rekonstrukcijom ili popravkom objekata.
Pod viškom iz iskopa se podrazumijeva materijal iz iskopa nastao prilikom
građenja građevina sukladno s propisima o gradnji, koji se prema projektnoj
dokumentaciji ne ugrađuje u obuhvatu te građevine, a koji sukladno odredbama
članka 64. stavka 2. Zakona o rudarstvu predstavlja mineralnu sirovinu. S ovim
materijalom postupa se sukladno odredbama Uredbe o postupanju s viškom iskopa
koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova.
Članak 96.
Materijal dobiven iskopom pri izgradnji objekata i uređenja zemljišta kao i
materijal dobiven rušenjem, rekonstrukcijom ili popravkom objekata upotrijebit
će se, ako
je to moguće, za uređenje gradilišta, odnosno okućnice
objekta.
Preostali građevinski otpadni materijal deponirat će se na odlagalište(a)
otpadnog građevinskog materijala, a površinu za odlaganje viška materijala,
privremenog ili trajnog karaktera određuje Gradonačelnik Grada.
Suglasnost za deponiranje iskopanog i otpadnog materijala daje pravna ili
fizička osoba kojoj su povjereni poslovi održavanja odlagališta otpada.
Zabranjeno je odlagati otpadni građevinski materijal na cijelom području
Grada bez odobrenja Odsjeka za komunalne poslove i prostorno planiranje.
Odlaganje materijala u smislu st. 3. ovog članka može se odobriti samo pod
uvjetom da se time ne uništava poljoprivredno i šumsko zemljište, ne zagađuje
čovjekov okoliš i podzemne vode te ne uništavaju podzemne instalacije.
Prilazni put do odlagališta iz prethodnog stavka mora biti izgrađen na način
kako bi se spriječilo iznošenje blata i zemlje na javno-prometnu površinu
odnosno mora se redovito čistiti i održavati.
Prijevoznik otpadnog materijala prilikom dovoza i odlaganja istog na
odlagalište dužan je pridržavati se uputa o načinu odlaganja koje daje pravna
osoba koja upravlja odlagalištem i mora podmiriti utvrđenu naknadu.
Zemljani ili otpadni građevinski materijal, odložen izvan predviđenih odlagališta
dužan je ukloniti vlasnik nekretnine na kojoj se odlaže otpad. Ukoliko isti to
ne učini otpad će ukloniti Grad o trošku vlasnika nekretnine.
VI. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA
Članak 97.
Snijeg s javno prometnih površina uklanja se kada napada više od 5 cm
visine, a ako pada neprekidno mora se uklanjati u više navrata.
Led s javnih prometnih površina potrebno je ukloniti odmah po nastajanju
istog, a prema Planu zimske službe.
Vlasnici odnosno korisnici stanova, stambenih i poslovnih zgrada,
prostorija, dužni su odmah očistiti snijeg i led s nogostupa i ulaza te na
prilazima objekta. Vlasnici čiji objekti graniče s javno prometnim površinama
dužni su očistiti snijeg i led u dužini pročelja objekta (dužini parcele kod
samostojećih objekata), u širini 1,00 m.
Za uklanjanje snijega i leda s pločnika uz zgrade, ispred uličnih lokala,
kioska i pokretnih naprava odgovorni su vlasnici i korisnici stanova te
poslovnih prostorija.
Osobe iz stavka 3. i 4. ovog članka odgovaraju za štetu nastalu zbog
nečišćenja snijega i leda osobi koja je zbog toga pretrpjela štetu.
Članak 98.
Javno prometne površine mogu se, radi sprečavanja nastanka leda i radi
sprečavanja klizanja, posipati odgovarajućim materijalom (sol, pijesak).
Pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno održavanje nerazvrstanih cesta
odnosno javnih površina, dužna je ukloniti materijal kojom je kolnik zasipan u
roku od 3 dana po prestanku potrebe za istim.
VII. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH PREDMETA
Članak 99.
Predmeti iz članka 4. koji su na javnoj površini, na zgradama ili objektima
postavljeni suprotno odredbama ove Odluke smatraju se protupravno postavljenim
predmetima.
Komunalni redar rješenjem će naložiti uklanjanje predmeta postavljenih
suprotno odredbama ove Odluke.
Ako vlasnik protupravno postavljenih predmeta istu stvar ne ukloni u roku
određenom rješenjem komunalnog redara ili se ne može utvrditi vlasnik iste
stvari, komunalni redar će ukloniti iste putem treće osobe, koje će
uskladištiti i čuvati prema zakonu, na trošak vlasnika, a ako je vlasnik
nepoznat na trošak Grada. Rok čuvanja, u kojem vlasnik može predmet preuzeti je
60 dana.
Uklonjeni predmet vlasnik će preuzeti po namirenju troškova čuvanja,
prijevoza i drugih troškova, ako ih je bilo.
Ako obaviješteni vlasnik ili korisnik ne preuzme predmete, ako vlasnik ili
korisnik nije poznat ili ga nije bilo moguće obavijestiti u 2 pokušaja, s
uklonjenim predmetima postupit će se po propisima koji uređuju postupanje s
napuštenim stvarima.
VIII. MJERE ZA PROVEDBU KOMUNALNOG REDA
Članak 100.
Nadzor nad provođenjem odredaba ove Odluke i drugih akata vezanih za njezino
provođenje, obavlja komunalno redarstvo.
Komunalno redarstvo obavlja poslove nadzora nad provođenjem zakona, akata
Gradskog vijeća Grada, akata Gradonačelnika, akata pravnih i fizičkih osoba
kojima je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti, ako posebnim propisima
nije drugačije određeno.
Komunalno redarstvo poslove iz ovog djelokruga obavlja u okviru Odsjeka za
komunalne poslove i prostorno planiranje.
Komunalno redarstvo obavlja i druge poslove koji su mu posebnim propisima i
aktima gradskih tijela sastavljeni u nadležnost, kao i poslovi koji nisu u
nadležnosti upravnih i drugih tijela, a imaju utjecaj na uređenje Grada.
Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari, koji moraju imati
posebnu iskaznicu, a mogu imati i posebnu odoru ili posebne oznake na odjeći.
Zbog potrebe za pojačanim komunalnim nadzorom u vrijeme turističke sezone,
Gradonačelnik može angažirati više komunalnih redara na određeno vrijeme.
Komunalni redar u cilju učinkovitog obavljanja svojih poslova dužan je
surađivati s mjesnim odborima i drugim pravnim i fizičkim osobama.
Članak 101.
U provođenju komunalnog reda komunalni redar ovlašten je:
-rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja
komunalnog reda,
-predložiti podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka,
-izdati prekršajni nalog,
-odmah naplatiti kaznu, od počinitelja prekršaja (na licu mjesta).
Članak 102.
Fizičke i pravne osobe dužne su komunalnom redaru omogućiti nesmetano
obavljanje nadzora, a naročito pristup do prostorija, objekata, zemljišta,
naprava i uređaja, dati mu osobne podatke i pružiti druge potrebne obavijesti.
Ako komunalni redar naiđe na otpor prilikom obavljanja svoje dužnosti, može
zatražiti pomoć nadležne policijske postaje ili zaštitarske tvrtke.
Članak 103.
U cilju uspostavljanja komunalnog reda i zaštite imovine Grada komunalno
redarstvo može poduzimati odgovara
juće mjere u zajedništvu s nadležnim državnim i drugim
tijelima, odnosno zaštitarskim tvrtkama.
Članak 104.
Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba upravnom tijelu
Primorsko-goranske županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, u
roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Žalba uložena nadležnom tijelu ne odgađa izvršenje rješenja.
IX. KAZNENE ODREDBE
Članak 105.
Novčanom kaznom od 10.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako
postupi suprotno odredbama članka: 4., 9., 10., 11., 13., 15., 16., 17., 18.,
19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 28., 29., 30., 33., 34., 35., 36., 37.,
38., 41., 42., 43., 44., 45., 48., 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57.,
58., 59., 61., 63., 64., 65., 66., 67., 68., 69., 70., 72., 73., 74., 75., 76.,
77., 78., 79., 80., 85., 87., 89., 90., 91., 92., 93., 94., 96., 97., 98. i
102. ove Odluke.
Novčanom kaznom od 1.000,00 kn kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u
pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
Članak 106.
Novčanom kaznom od 5.000,00 kn kaznit će se za prekršaj fizička osoba
obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako postupi suprotno
odredbama članka: 4., 9., 10., 11., 13., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21.,
22., 23., 24., 25., 26., 28., 29., 30., 33., 34., 35., 36., 37., 38., 41., 42.,
43., 44., 45., 48., 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 61.,
63., 64., 65., 66., 67., 68., 69., 70., 72., 73., 74., 75., 76., 77., 78., 79.,
80., 85., 87., 89., 90., 91., 92., 93., 94., 96., 97., 98. i 102. ove Odluke.
Članak 107.
Novčanom kaznom od 1.000,00 kn kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako
postupi suprotno odredbama članka: 4., 9., 10., 11., 13., 15., 16., 17., 18.,
19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 28., 29., 30., 33., 34., 35., 36., 37.,
38., 41., 42., 43., 44., 45., 48., 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57.,
58., 59., 61., 63., 64., 65., 66., 67., 68., 69., 70., 72., 73., 74., 75., 76.,
77., 78., 79., 80., 85., 87., 89., 90., 91., 92., 93., 94., 96., 97., 98. i
102. ove Odluke.
Članak 108.
Komunalni redar na mjestu počinjenja prekršaja može naplatiti kaznu za
pravnu osobu u iznosu od 5.000,00 kuna, za fizičku osobu obrtnika i osobu koja
obavlja drugu samostalnu djelatnost u iznosu od 2.500,00 kuna, za fizičku osobu
u iznosu od 500,00 kuna i to za prekršaje propisane ovom Odlukom.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 109.
Gradonačelnik će po potrebi donositi opće i pojedinačne akte radi provođenja
ove Odluke.
Članak 110.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom redu
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/96).
Članak 111.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/13-01/01
Ur. broj: 2170-05/01-1-13-11
Kastav, 31. siječnja 2013.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA
Predsjednik
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif., v.r.
