49.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i
članka 15. Statuta Općine Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 24/01, 3/06, 16/06, 54/08 i 32/09) Općinsko vijeće Općine Skrad na svojoj
29. sjednici održanoj 27. prosinca 2012. godine, donosi sljedeću
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 6
vikend naselja u Hlevcima (VN2)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 6 vikend
naselja u Hlevcima (VN2) (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradilo poduzeće
ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz Zagreba.
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
naslovom Urbanistički plan uređenja 6 vikend naselja u Hlevcima (VN2), koji se
sastoji od:
I. Tekstualni dio - Odredbe za provođenje
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
unutar vikend naselja
3.Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
4.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5.Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
6.Postupanje s otpadom
7.Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
8.Mjere provedbe Plana
II. Grafički prilozi
1. Korištenje i namjena površina MJ.1: 2000
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna i ulična mreža MJ. 1: 2000
2.2. Telekomunikacija MJ. 1: 2000
2.3. Elektroopskrba MJ. 1: 2000
2.4. Plinoopskrba MJ. 1: 2000
2.5. Vodoopskrba MJ. 1: 2000
2.6. Odvodnja otpadnih voda MJ. 1: 2000
2.7. Odvodnja oborinskih voda MJ. 1: 2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina MJ. 1: 2000
4. Način i uvjeti gradnje
4.1. Oblici korištenja MJ. 1: 2000
4.2. Način gradnje MJ. 1: 2000
III. Obvezni prilozi
Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je
dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Skrad i potpisom
predsjednika Općinskog vijeća Općine Skrad te je uvid u isti moguć u
prostorijama Općine Skrad.
Članak
3.
Urbanistički plan uređenja 6 vikend naselja u
Hlevcima (VN2) izrađen je prema Odluci o izradi istog (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« 21/12) te u skladu s Prostornim planom Općine
Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« 19/07 i 21/12).
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
UVJETI
ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:
-zaštita vrijednih područja i krajolika,
-temeljna obilježja Općine Skrad i ciljevi
razvoja Općine Skrad (unutar zone obuhvata Plana)
-poštivanje principa održivog korištenja i
kriterija zaštite okoliša,
-poticanje razvoja prostorne cjeline unutar
obuhvata Plana
-racionalno korištenje infrastrukturnih
sustava
-osiguranje prostora i lokacija za
infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog
razvoja.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Plana, kartografski
prikaz broj »1. Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2.000 i to:
1. Vikend naselje VN
2. Sportsko rekreacijska namjena R
3. Vodne površine V
4. Javne zelene površine Z1
5. Površine infrastrukturnih sustava IS
2.
UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE
GRAĐEVINA UNUTAR VIKEND NASELJA
2.1. Uvjeti smještaja i način gradnje unutar
zona vikend naselja (VN)
Članak
5.
Na površinama, na kartografskom prikazu 1.
Korištenje i namjena površina u mj. 1: 2000 označenih oznakom VN, dozvoljava se
smještaj i gradnja sljedećih građevina:
-građevine za stalno i povremeno stanovanje,
hotela, apart hotela, turističkih apartmana
-centralni objekt za pružanje ugostiteljsko -
turističkih usluga
-lovački muzej
-sportski tereni
Članak
6.
Na jednoj građevnoj čestici se može graditi
jedna ili više građevina.
Pored glavnih građevina na istoj čestici
moguće je graditi i pomoćne građevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni
uvjeti u pogledu: max. koeficijent izgrađenosti (Kig), iskoristivost (Kis)
građevne čestice.
Članak
7.
Građevine za stalno i povremeno stanovanje,
hoteli, apart hotela, turistički apartmani mogu se graditi prema sljedećim
uvjetima:
-dozvoljava se izgradnja samostojećih ili
dvojnih građevina,
-minimalna površina građevne čestice za
samostojeće građevine iznosi 500 m2, a za dvojne građevine 400 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,8.
-najveći dopušteni broj etaža iznosi
Po+S+P+1+Pt odnosno 3 nadzemne etaže
-maksimalna visina može iznositi 7,0 m.
-najmanje 30 % od ukupne površine građevne
čestice mora biti ozelenjeno,
-udaljenost građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 1,0 m.
Članak
8.
Centralni objekt za pružanje
ugostiteljsko-turističkih usluga i lovački muzej mogu se graditi prema
sljedećim uvjetima:
-najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,40;
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) građevne čestice iznosi
1,0;
-najmanje 30 % od ukupne površine građevne
čestice mora biti ozelenjeno;
-najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi podrum, prizemlje + 1 kat i potkrovlje;
-udaljenost građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 1,0 m.
Oblikovanje građevina
Članak
9.
Građevine oblikovanjem moraju biti usklađene
s načinom izgradnje postojećih građevina u okolnim naseljima.
Horizontalni i vertikalni gabariti građevina,
oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju
biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom
izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.
Građevine mogu imati kosi krov, u pravilu
dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35Ê. Na kosom terenu
sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.
Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja.
Dozvoljava se upotreba ravnog krova i
arhitektonski vrijednog suvremenog oblikovanja.
Članak
10.
Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u
kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova, sa
svojom krovnom konstrukcijom.
Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi
pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.
Članak
11.
Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni
način moraju s građevinom na koji su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.
Zid između dvije građevine mora se izvesti
kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi
goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.
Krovišta moraju biti izvedena s nagibom na vlastitu česticu.
Članak
12.
Građevinska čestica mora biti uređena na
način da ne narušava izgled naselja. Pri uređenju čestice potrebno je voditi
računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti
riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.
Pri uređenju građevne čestice preporuča se
sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.
Građevna čestica može se ograditi ogradom, a
preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Ulična
ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometnu površinu.
Pomoćne građevine
Članak
13.
Na građevnoj čestici mogu se uz osnovnu
građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine
su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (drvarnice, garaže,
radionice, spremišta itd.). Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 3
m, odnosno jedna etaža.
Ukupna izgrađena površina svih pomoćnih
građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine osnovne građevine.
2.2. Uvjeti smještaja i način gradnje unutar
zona sportsko rekreacijske namjene (R)
Članak
14.
Na površinama, na kartografskom prikazu 1.
Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000 označenih oznakom R, dozvoljava se
smještaj i gradnja sljedećih građevina: vučnica, lovačka čeka, skijalište,
sanjkalište i svih potrebnih pratećih sadržaja (mehanizacija, ugostiteljski
objekti, svlačionice...).
3.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
15.
Površine infrastrukturnih sustava su površine
na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine
infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.
Manje infrastrukturne građevine (trafostanice
i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s
tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i
ekološke vrijednosti okruženja.
Članak
16.
Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i
koridori infrastrukturnih sustava i to za:
-prometni sustav;
-telekomunikacije i pošte,
-energetski sustav;
-vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturni sustavi grade se prema
posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.
Prilikom rekonstrukcije prometnih površina
potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom
rasvjetom, uređenjem pješačkog nogostupa i drugo.
Priključivanje građevina na prometnu površinu
i komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektroenergetska i
telekomunikacijska mreža) omogućeno je unutar dužine regulacijske linije svake
čestice i obavlja se na način propisan od nadležne komunalne organizacije.
3.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
17.
Na površinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i
uređaji za:
Cestovni promet
n
ulična mreža,
n
pješačke zone, putovi i sl.
Ovim Planom predviđa se gradnja i
rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura
usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće
i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
Rješenja prometa i raskrižja, kod izrade
projektno tehničke dokumentacije za prometnice dani su u prikazu prometne
ulične mreže na grafičkom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, 2.1. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000.
Članak
18.
Osnovna ulična mreža unutar obuhvata Plana
sastoji se od postojećih i novoplaniranih prometnica. Sve prometnice treba
privesti funkciji na način da se osiguraju prometno- tehnički elementi poprečnog
odnosno uzdužnog presjeka ovih ulica, a sve u cilju sigurnog odvijanja prometa
vozila i pješaka.
Unutar koridora širine 7,1 m, planirane su
dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2,75 m te jednostrano pješačka
staza širine 1,6 m. ( Na grafičkom prikazu 2.1. Prometna i ulična mreža u
mjerilu 1:2000. označeno oznakom A - A ).
Članak
19.
Konačno oblikovanje prometnice, odnosno
oblika i veličine njene građevne čestice, definirat će se kao posljedica
detaljnog tehničkog rješenja u postupku ishođenja akta za građenje. Unutar
zaštitnog koridora prometnica dozvoljena je gradnja infrastrukturnih objekata,
uređenje zelenih površina i sl., uz dopuštenje poduzeća nadležnog za tu
prometnicu.
Članak
20.
Izgradnja građevina i ograda ili sadnja
nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u
zonama križanja, nije dozvoljena.
Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar
prometnih koridora.
Članak
21.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene
bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim
osobama.
Članak
22.
Potrebno je u okviru građevne čestice
osigurati minimum parkirališnih mjesta i to prema sljedećim kriterijima:
Preporuča se smještanje garaže u gabaritu
osnovne građevine.
Dozvoljava se i rješavanje potrebnog broja
parkirnih/ garažnih mjesta na javnim parkiralištima, na dvije lokacije, izvan
obuhvata Plana (označene na kartografskom prikazu 2.1. Prometna i ulična
mreža).
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
3.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte
Članak
23.
Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske
mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, sustavom
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju
zaštite i očuvanja prostora te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih
površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.
Podzemne telefonske kabele dopuniti na
kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu
osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o elektroničkim
komunikacijama.
Kod izrade projektne dokumentacije za
lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili
rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi
prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog
rješenja.
Članak
24.
Za izgrađenu telekomunikacijsku
infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem
telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno
proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija
i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu
zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu
dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba
radiofrekvencijskog spektra.
Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga
putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom
antenskih prihvata na izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija
(točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja
radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog
korištenja od strane svih
operatera-koncesionara, gdje god je to moguće.
Članak
25.
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na
temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti
ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira
točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno
izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.
3.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak
26.
Izgradnja građevina i uređaja komunalne
infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima
za ove vrste građevina te će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom razrađivati.
Planom su određene trase mreže komunalne
infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu,
odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih
objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi
prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne
infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno
drugim ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti gradnja
infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se
time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.
Članak
27.
Planom su osigurane površine za razvoj
građevina, objekata i uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:
-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda)
-energetski sustav (elektroenergetska mreža)
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati
se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih
objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.
Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz
ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi
kao podzemna.
Komunalna infrastruktura može se izvoditi i
izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Priključenje na pojedinu komunalnu
instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.
3.3.1. Vodoopskrba
Članak
28.
Cijevi za vodoopskrbu su locirane u
prometnici na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka (na suprotnu stranu prometnice u
odnosu na kanalizaciju otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m
računajući od tjemena cijevi do razine prometnice te kontrolnim šahtovima u
čvorovima.
Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj
od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi
elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim
normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.
Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta
protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.
Članak
29.
Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti
unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mreža
protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreža sa vodovodnim
priključcima.
3.3.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
Članak
30.
Ovim Planom planira se izgradnja sustava za
odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje
razdjelni sustav kanalizacije.
Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog
sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja, a ujedno i tehnološka
cjelina u skladu s postojećim zakonom.
Otpadne vode prikupljaju se u sustav
zatvorene kanalizacije, putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te crpnih
stanica, usmjeravaju se prema pročistaču otpadnih voda i upojnom bunaru.
Fekalna odvodnja za pojedinačne stambene i
gospodarske objekte veličine do 10 ES dozvoljava se prihvatom fekalnih otpadnih
voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i organizacijom prijevoza prikupljenih
fekalija ili izgradnjom vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih
otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg
kapaciteta na samoj čestici. Za veće objekte neophodna je izgradnja vlastitih
uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih
u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici.
Članak
31.
Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih
kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili
pješačkih staza te se upuštaju u upojne bunare poslije tretmana preko
separatora masti i ulja.
Oborinske vode s parkirališta većih od 10
parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih površina prije priključenja
na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući predtretman na
separatorima ulja i masti.
Radi smanjenja opterećenja sustava javne
oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se
oblikovanjem čestica i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa
građevinske parcele uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa »čistih«
površina upuštaju u teren na samoj građevnoj čestici putem upojnih bunara
odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja
okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s
većih parkirnih površina (10PM) na čestici po ugradnji vlastitih separatora
ulja i masti adekvatnih dimenzija.
Članak
32.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda potrebno
je vršiti u skladu s važećim Zakonom o vodama, Odluci o zonama sanitarne
zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara te Odluke o odvodnji
Općine Skrad.
3.3.3. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
Članak
33.
Na čitavom području obuhvata Plana kako je
predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje
10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Sve postojeće i planirane
trafostanice 10- 20kV/04 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema
zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.
Trafostanice 10-20/0,4 kV mogu se graditi kao
samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini. Ako se rade kao
samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost
trafostanice od granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku
najmanje 2 m.
Lokaciju odabrati tako da se osigura pristup
vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja.
Trafostanice se mogu osim predviđenih,
postavljati i na drugim lokacijama, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom
dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanice se mogu
postavljati i u zelenim zonama.
Članak
34.
Trase podzemnih vodova 10(20) kV treba
smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Pri tom treba
voditi računa o minimalnim udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i
drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim
propisima.
Članak
35.
Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti
u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.
Mjerenje potrošnje električne energije za
pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog
razvodnog ormara.
Članak
36.
Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim
armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla
suvremeni i štedljivi.
Paljenje rasvjete predviđa se automatski
putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.
Svjetiljke bi trebale biti djelomično
zasjenjenje refraktorima.
Članak
37.
Zaštita od napona dodira na instalaciji javne
rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji
u normalnom pogonu nisu pod naponom, mora se povezati sa zaštitnim vodičem, a
nul vodič i zaštitni vodič moraju se pouzdano povezati u transformatorsku
stanicu.
U okviru mreže javne rasvjete potrebno je
osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na
uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske
rasvjete.
3.3.4. Plinoopskrba
Članak
38.
Plinovodna mreža gradit će se u planiranim
ulicama. Unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja srednje tlačnih
polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bar predtlaka.
Ulični plinovod izvoditi od atestiranih
cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja
plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8
- 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za pojedinačne priključke 0,6
-1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.
Članak
39.
U svezi izgradnje plinovoda, odnosno
plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za
izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo) te njemačke
propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).
Članak
40.
Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi
sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (»Sl. list« br. 10/90 i 52/90),
koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za
proizvode i ocjeni sukladnosti.
3.3.5. Obnovljivi izvori energije
Članak
41.
Dozvoljava se korištenje obnovljivih izvora
energije smještajem kolektora i/ili fotonaponskih panela. Kolektori i/ili
fotonaponskih paneli mogu se postavljati na:
-postojeće ili planirane građevine,
-postojeće ili planirane nadstrešnice
-negradive dijelove čestica uz uvjet da tlo
ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela bude i dalje ozelenjeno.
-na zaštitnim zelenim površinama (Z) uz uvjet
da tlo ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela bude i dalje ozelenjeno.
4.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
4.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih
površina
Članak
42.
Urbanističkim planom uređenja određene su
neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne zelene površine (Z).
Na površinama ove namjene mogu se postavljati
objekti za zaštitu od požara, komunalni uređaji, kolektori i/ili fotonaponskih
paneli, pješačke staze, nadstrešnice, paviljoni, lovačka čeka, urbana oprema,
parkirališta i sl. pod uvjetom da njihova ukupna površina ne prelazi 10%
površine zelenila.
Članak
43.
Planom se predviđa uređenje zelenih površina
u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i
zaštite okoliša.
Zelene površine uz prometnice uređuju se kao
travnjaci s primjenom visoke vegetacije formirajući poteze zelenila u formi
drvoreda.
Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju
planirati tako da ne ometa vidljivost u prometu, a posebice preglednost na
raskrižjima.
5.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
44.
Prema podacima iz PPUO Skrad na području
obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih, kulturno povijesnih cjelina kao ni
pojedinačnih objekata.
Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo
kojih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u
vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi
radove je dužna prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni
Konzervatorski odjel.
Članak
45.
Područje obuhvata Plana nalazi se unutar
područja Nacionalne ekološke mreže: HR 1000019 i HR 5000019 (Gorski kotar,
Primorje i Sjeverna Lika) te HR 2000650 (Vražji prolaz, Zeleni vir i Kupica).
Smjernice za mjere zaštite dane su u
sljedećim tablicama:
*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***
6.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
46.
Na području obuhvata Plana postupanje s
otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o otpadu.
Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj
građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i
zaštićeno mjesto.
Zbrinjavanje komunalnog otpada treba
organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog
poduzeća nadležnog za tu djelatnost.
Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje
na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o otpadu,
odvozom na određenu deponiju.
7.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak
47.
Na području obuhvata Plana ne predviđa se
razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš su:
Članak
48.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete tla
-dugoročno kvalitativno i kvantitativno
osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe
površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i
smanjenjem unošenja štetnih tvari
-izgradnju građevina, prometnica i sl.
planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla.
Članak
49.
Zaštita zraka
U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se
i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:
-osigurati protočnost prometnica
-osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar
zone
-koristiti tzv. čiste energente
Članak
50.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Područje obuhvata Plana nalazi se u
vodozaštitnom području. Manji, jugozapadni dio obuhvata spada u II. zonu
zaštite, a ostali dio zone u III. zonu zaštite.
II. zona zaštite - strogog ograničenja
obuhvaća neposredno zaleđe izvorišta pitke vode iz kojeg površinske i podzemne
vode gravitiraju neposredno prema izvoru. U ovoj zoni se dozvoljava jedino
izgradnja s odvodnjom otpadnih voda izvan zone zaštite, a zahtjeva se i posebna
briga o uređenju slobodnih površina. U ovoj zoni se ograničava izgradnja
rizičnih objekata za podzemne vode. Kod rekonstrukcije cesta treba provoditi
sve mjere zaštite.
III. zona zaštite- zona ograničenja i
kontrole obuhvaća preostali dio slivnog područja, tj. područje prihranjivanja
izvorišta. U njoj se ograničava izgradnja i postojanje proizvodnih objekata
koji koriste i stvaraju opasne tvari u proizvodnim procesima. U ovoj zoni
posebnu pažnju treba dati odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda i zbrinjavanju
otpadnih tvari kao i mjera zaštite za poljoprivrednu proizvodnju.
Članak
51.
Zaštita od buke
Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati
važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.
Smanjenje buke postići će se upotrebom
odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru
te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno
prema jačim prometnicama.
Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:
-Sprečavanje nastajanja buke na način da se
planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s
kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;
-Razina buke uvjetovana prometom smanjit će
se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš.
Članak
52.
Mjere zaštite od požara
Potrebno je pridržavati se sljedećih mjera
zaštite od požara:
1. Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
2. Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti,
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta,
odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno - poslovnih objekata
ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne
može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
3. Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih
na temelju njega.
4. Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu sa važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
5. Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
Članak
53.
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje i građenje
građevina treba provoditi sukladno zakonskim seizmičkim kartama koje prostor
obuhvata plana ubrajaju u VIIÊ seizmičnosti po (MCS). Protupotresno
projektiranje i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim
seizmičkim kartama.
Članak
54.
Zaštita od ratnih razaranja i elementarnih
nepogoda
Na području obuhvata Plana ne predviđa se
izgradnja skloništa. Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja
zaštite i spašavanja za Općinu Skrad.
8.
MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
55.
Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve
aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se
postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora
te tražena razina zaštite okoliša.
Lokacijska dozvola ili drugi odgovarajući akt
za građenje, može se izdavati ukoliko u naravi postoji pristupni put
(evidentiran ili u katastru ili na posebnoj geodetskoj podlozi) uz uvjet da se
omogući formiranje potrebne čestice za prometnicu.
Članak
56.
Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada
projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni
parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru
te osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.
III ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
57.
Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/12-01/8
Ur. broj: 2112/04-12-01-45
Skrad, 28. prosinca 2012.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE SKRAD
Predsjednik
Ivan Crnković, bacc. ing. sec., v.r.
