SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 49. Četvrtak, 13. prosinca 2012.
OPĆINA FUŽINE

68.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11 i članka 35. Statuta Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09 i 30/09), Općinsko vijeće Općine Fužine na sjednici održanoj 12. prosinca 2012. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja Na 4-6 (UPU 21)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan UPU 21 za građevinsko područje naselja planske oznake Na 4-6 (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od Plan 21, d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 06/10, na topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:1.000.

Obuhvat Plana utvrđen je zakonskom osnovom o uređenosti izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja (članak 75. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) te Odlukom o izradi UPU 21 (Sn. Pgž. br. 6/12) kao i grafičkim dijelom prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Fužine, kartografski prikaz br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora- Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000. Površina obuhvata Plana je oko 3,26 ha.

Obuhvat Plana određen je s južne strane granicom neizgrađenog dijela građevinskog područja NA 4-6, a sa sjeverne strane planiranom nerazvrstanom cestom N10; tj. obuhvat Plana čini dio k.č. broj 1900/1, dio 2911/11, dio 1898/1 dio 1898/2, dio 1888, dio 2911/1, 1889, dio 1887, 1899/4 i 1899/3 sve k.o. Fužine.

Urbanistički plan uređenja 21 za dio građevinskog dijela naselja Benkovac Fužinski (planske oznake NA4-6) izrađuje se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i pratećim podzakonskim aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/ 04, 45/04 i 163/04).

Urbanističkim planom uređenja se definira, poštujući uvjete i smjernice gradnje građevina i uređenja površina određenih Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Fužine (SN PGŽ br. 05/05, 16/09 i 16/11):

-prostornu organizaciju područja obuhvata,

-uvjete gradnje i uređenja građevina stambene namjene,

-uvjete gradnje i uređenja prometnica, javnih površina i infrastrukturnih građevina.

Grafički dio plana izrađuje se u mjerilu 1 : 1.000.

Kroz rješenje područja UPU-a potrebno je diferencirati četiri osnovne vrste površina:

1) Prometne površine koje obuhvaćaju: planiranu glavnu pristupnu prometnicu koja prolazi po sjevernom rubu UPU-a i koja povezuje područje obuhvata sa naseljima Benkovac Fužinskii Fužine te sporedne prometnice unutar UPU-a koje povezuju unutrašnje područje UPU-a sa glavnom prometnicom.

2) Površine namijenjene stambenoj izgradnji - definirati oblik, veličinu i izgrađenost pojedinačnih parcela prema uvjetima PPU-a.

3) Zelene površine se u pravilu formiraju kao grupirane i prateće površine. Također, hortikulturnom uređenju treba posvetiti posebnu pažnju, pa je u tom smislu potrebno sagledati mogućnosti očuvanja i postupka sa postojećom vegetacijom te nove pejzažno - parkovne zahvate.

4) Vodne površine istovremeno služe za prikupljanje voda iz potoka, oborinskih voda, dijela podzemnih voda. Namjena i način korištenja vodnih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

Područje UPU-a 21 potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom - vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta, plinska mreža te telekomunikacijska mreža.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana Općine Fužine, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.Mjere provedbe plana

GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:1000

2. Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža

2.a. Prometna infrastrukturna mreža Mj. 1:1000

2.b. Komunalna infrastrukturna mreža

- telekomunikacije, energetski sustav

i plinoopskrba Mj. 1:1000

2.c. Komunalna infrastrukturna mreža

- vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:1000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Način i uvjeti gradnje - Oblici

korištenja Mj. 1:1000

4.b. Način i uvjeti gradnje - Način

gradnje Mj. 1:1000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje), Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Fužine, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja NA4_6 u

prostoru Općine Fužine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini

Općine Fužine

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne kulturno-povijesne cjeline i

ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u

odnosu na demografske i gospodarske podatke

te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno

dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja Općine

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu

na planirani i postojeći broj stanovnika, gustoću

stanovanja, obilježje izgrađene strukture,

vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i

kulturno-povijesnih te ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne

infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja 21 za dio građevinskog dijela naselja Benkovac Fužinski (planske oznake NA4-6) donosi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Odluci o izradi istog (SN PGŽ br. 6/12) i pratećim podzakonskim aktima te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Urbanističkim planom uređenja se definira, poštujući uvjete i smjernice gradnje građevina i uređenja površina određenih Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Fužine (SN PGŽ br. 05/05 i 16/09):

-prostornu organizaciju područja obuhvata,

-uvjete gradnje i uređenja građevina stambene namjene,

-uvjete gradnje i uređenja prometnica, javnih površina i infrastrukturnih građevina.

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Namjena površina utvrđuje se za potrebe stambene namjene te izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.

Članak 4.

Namjena zona i površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

. Površine stambene namjene (S)

. Zaštitne zelene površine (Z)

. Površine prometnica (SU, OU, U)

. Vodotoci

Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1-Korištenje i namjena površina.

Članak 5.

Zone stambene namjene (S) namjenjuju se izgradnji stambenih kuća ili kuća za odmor. Unutar ove namjene nije moguće smjestiti nikakve sadržaje i programe osim osnovne namjene stanovanja. Unutar stambene građevine planira se do najviše 3 stambene (odnosno samostalne uporabne) cjeline.

Članak 6.

Unutar površina prometnica (SU, OU, U) moguće je graditi građevine, uređaje i opremu u funkciji prometne i komunalne infrastrukture naselja.

Zaštitne zelene površine (Z) su površine zelenila sa zaštitnom i oblikovnom funkcijom.

Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije uz dopunu novim pretežito visokim autohtonim zelenilom bez mogućnosti gradnje.

Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava isključivo od prirodnih materijala.

Unutar obuhvata Plana nalazi se neimenovani desni pritok potoka Kostanjevice, koji teče uz sjevernu granicu obuhvata Plana. Potok Kostanjevica i njegov pritok namijenjeni su prikupljanju oborinskih voda te pripadaju slivnom području Gorskog kotara.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja gospodarskih građevina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja građevina društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 9.

Kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje Plana određeni su detaljni uvjeti i način gradnje građevina neposrednom provedbom koji, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sadrže elemente i ograničenja potrebne za izdavanje lokacijske dozvole:

-oblik i veličina građevinske čestice,

-namjena građevine,

-tipologiju građevine,

-veličinu i površinu građevine,

-smještaj građevina na građevinskoj čestici,

-oblikovanje građevine,

-uređenje građevinske čestice,

-način i uvjete priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,

-mjere zaštite okoliša,

-druge podatke značajne za izgradnju i uredenje građevina.

Tipologijom gradnje stambene građevine mogu unutar obuhvata ovog Plana biti samo samostojeće.

4.1. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 10.

Najmanja površina građevne čestice za gradnju stambenih građevina unutar namjene (S) iznosi 400,0 m2.

4.2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

Članak 11.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,

Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,2,

Najviša visina građevine iznosi 6,5 m do vijenca,

Najviša ukupna visina građevine iznosi 11 m do vrha sljemena,

Najveći broj etaža: Podrum+3 nadzemne etaže,

Unutar građevine moguće je planirati najviše tri stana,

Najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2,

Najveća GBP građevina iznosi 400 m2.

4.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 12.

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0 m.

4.4. Uređenje građevne čestice

Članak 13.

Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji stablašica.

Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

Najviša visina ograde je 1,5 m, a visina punog dijela ograde iznosi u pravilu najviše do 1,0 m ako je izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih profila i sl. te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.

Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje 0,9 m.

Iznimno od prethodnog visina potpornog zida može biti veća ako se:

-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,

-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,

-potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.

Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.

Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom.

Unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po stambenoj jedinici.

4.5. Uvjeti oblikovanja građevina

Članak 14.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom, materijalima i stilom uklopljeno u goranski kontekst.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade i slično.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj gradnji (Gorski kotar).

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu Gorskog kotara.

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na minimalan broj krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha od 25-45o. Pokrov može biti crijep tamne boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi

naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

Moguće je ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Nije moguće graditi ravna krovišta.

4.6. Uvjeti priključenja na prometnu infrastrukturnu mrežu

Članak 15.

Građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na planiranu stambenu ulicu širine 6,0 m te sabirnu i prometnicu u rangu ostalih, obje širine 4,5 m, sukladno kartografskom prikazu broj 2a - Prometna infrastrukturna mreža.

Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije.

Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (iznimno, pravom služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila.

Kolno-pješački prilazi se formiraju u neizgrađenom dijelu ovog Plana isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m,

Najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0 m.

Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim ovjektima i površinama ove Odluke.

4.7. Mjere zaštite okoliša

Članak 16.

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

4.8. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina

Članak 17.

Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sijenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m2 i sl.), a grade se na građevinskoj čestici stambene građevine u čijoj su funkciji.

Pomoćne građevine izgrađene ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili javne površine mora biti ravna površina i to za sljedeće namjene:

-smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih institucija iz područja prometa,

-zelene površine.

Pomoćne građevne su jedno etažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili dvoetažne ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, konačno zaravnatog terena.

4.8. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina

Članak 18.

Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 19.

U obuhvatu Plana određene su površine za izgradnju prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.

Unutar obuhvata plana nema izgrađenih prometnih površina. Sjevernom granicom prolazi nerazvrstana prometnica N10 a zapadnom granicom obuhvata prolazi lokalna cesta L5 - od spoja sa županijskom cestom Ž3 - građevinsko područje naselja Benkovac Fužinski (NA4_6) - uz sportsko rekreacijsku zonu R16 - spoj županijske ceste Ž1 unutar građevinskog područja naselja Benkovac Fužinski (NA4_1).

Mrežom cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđene su trase planiranih dionica sabirne, stambene i ulice u rangu ostalih. Ulicom se smatra svaka javna prometna površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.

Kategorizacija prometnica

Na postojeće definirane kategorije javnih cesta ovim planskim rješenjem se nadovezuju ostale planirane nerazvrstane ceste za koje se predlažu kategorije sabirnih i stambenih ulica. Sve kategorije su vidljive iz grafičkog priloga, a i zahtjevani poprečni profili po kategorijama definiraju se kako slijedi:

- Sabirna ulice (SU)

Prometnica 1 (SU-1) - U kategoriju sabirnih ulica je ovim Planom uvrštena novoplanirana prometnica (ostale ceste (nerazvrstane) N10) koja je raskršćem spojena na županijsku cestu Ž3-Benkovac Fužinski, te prolazi sjevernim rubom naselja NA4-6, i omogućuje budući nastavak van obuhvata Plana, prema istoku. Planirana širina ulice je 6,0 m. Na nju se spaja novoplanirana stambena ulica.

- Stambene ulice (U)

Prometnica 2 (U-2) je novoplanirana jednosmjerna stambena ulica. To je ulica, koja je raskršćima spojena na Prometnicu 1. Planirana širina ulice je 4,5 m.

- Ostale ulice

Prometnica 3 (OU-3) je novoplanirana ulica. To je slijepa ulica, koja je raskršćem spojena na Prometnicu 2. Na završetku ima formirano ugibalište. Planirana širina ulice je 4,5 m.

Uvjeti za parkiranje

Minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta je 2 parkirana mjesta po stambenoj jedinici. Minimalna dimenzije parkirališnog mjesta je 2,5x5,0 m. Parkirališno mjesto mora biti smješteno unutar građevinske čestice.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 20.

Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja javnih garaža.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 21.

Unutar područja obuhvaza ovog Plana ne planira se gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Razvoj telekomunikacijske mreže na području Općine Fužine usmjeren je na:

-povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Vrata, zatim UPS Lič i UPS Benkovac Fužinski), kako bi se povećala mogućnost količine i vrsta usluga koje se danas pružaju u suvremenim telekomunikacijama,

-izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) odgovarajućih kapaciteta, pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima uvučenim kroz cijevi kabelske kanalizacije, čime će se ostvariti podzemni priključak svih građevina bez obzira na broj stambenih jedinica,

-povezivanje svih postojećih i planiranih UPS-ova na višu prometnu razinu predvidjeti isključivo optičkim sistemom prijenosa po svjetlovodnim kabelima radi povećanja sigurnosti u njihovom radu,

-pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog pokrivanja cjelokupnog područja Općine Fužine, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih stanica.

Poštanske jedinice, kao i do sada nalazit će se u Fužinama, Liču i Vratima.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 23.

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C Vodoopskrba i odvodnja.

Priključenje planiranih dionica novih cjevovoda izvršiti će se na novoplanirani cjevovod u županijskoj prometnici ŽC 5062 a koji se nalazi izvan obuhvata ovog plana. Priključenje će se izvesti na novoplanirani cjevovod koji izlazi iz vodospreme V.Vrata (V=400 m2, visine h=842/838) a napaja naselje Vrata izvan same zone UPU-a, uz eventualnu mogućnost spoja na na novoplanirani cjevovod koji dolazi is direktno sa izvora Vrelo odnosno novoplaniranih uređaja uz sami izvor.

Nova planirana dionica graditi će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana posebnim propisima.

Novoplanirana dionica je planirana u ovoj fazi, odnosno unutar obuhvata UPU-a kao sljepi vodovod stoga će na njegovom završetku odnosno na njegovoj najnižoj visinskoj koti biti potrebno izvesti odmuljavanje cjevovoda, osim u slučaju da se spoji ponovno u južnom dijelu a izvan obuhvata UPU-a na cjevovod u županijskoj cesti.

Ukupna dužina planiranih dionica vodoopskrbe unutar granice obuhvata je cca. 320 m.

Ukupan planirani broj korisnika na području je cca. 40. Norma potrošnje po stanovniku se može usvojiti sa cca. 1 lit/osoba/dan.

Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže to će se usvojiti kao mjerodavan podatak, uz povećanje za povremene korisnike - posjetioce.

Prilikom dimenzioniranja vodovodne mreže, mjerodavan podatak za najveću potrošnju biti će potrebna protupožarna količina vode u vrijednosti od 10 lit/s (2 x 5,00 lit/s).

Eventualno veća protupožarna količina vode može biti rezultatom procjene protupožarnih količina na osnovu elaborata procjene ugroženosti od požara, a što može biti slučaj kod objekata specifične namjene. Ovakve potrebe se mogu rješavati i lokalno odnosno na pojedinačnim objektima ugradnjom kompenzacijskih bazena unutar samih objekata.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućeg materijala profila DN 100 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 110 do 150 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.

Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju te kasnije održavanje i popravke.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Kanalizacija

Članak 24.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c Vodoopskrba i odvodnja.

Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta planiranih

prometnica, imovinsko pravnim uvjetima, potrebama etapne gradnje te ostalim čimbenicima.

Sanitarne otpadne vode

Članak 25.

Priključenje planiranih dionica unutar zahvata izvršiti će se na sljedeći način: kolektor koji skuplja otpadne sanitarne vode unutra obuhvata UPU-a priključiti će se na novoplanirani kolektor u županijskoj cesti.

Cjelokupni sustav odvodnje oborinskih voda je planiran kao gravitacijski, odnosno svi objekti se priključuju bez prepumpavanja sanitarnih voda. Eventualno će se spoj na županijsku cestu izvesti kao tlačni ali to ovisi o samom projektu kanalizacije kroz županijsku cestu.

Sustav je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.

Ukupna dužina planiranih dionica odvodnje voda unutar granice obuhvata je cca. 320 m.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućg materijala promjera 300 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 200 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 do 50 metara.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.

Kod polaganja cjevovoda kanalizacije paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom vodoopskrbe, cjevovodi kanalizacije vode ispod cijevi vodoopskrbe.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i oborinskih otpadnih voda na području ovog plana provodi se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04) i »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-vinodolskom području (SN 1/99 i Županijski glasnik 3/99):

-sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja upuštaju se u teren preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom zajedničkog uređaja, kojim se podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike

-tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.

Oborinske vode

Članak 26.

Za sustav oborinske kanalizacije predviđena je izgradnja cijelog novog sustava jer na predmetnoj lokaciji ne postoji organizirano prikupljanje oborinskih voda, jer su dosadašnje prometnice bile kategorije makadama.

Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz korištenje odgovarajućeg povratnog perioda, a u ovisnosti o površini sa koje se odvodi voda.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina/bunara.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina odvode se putem novoplaniranog sustava unutar UPU-a u upojni bunar (upojnagrađevina) a koji se nalazi u obuhvatu plana. Prije upuštanja u bunar voda prolazi kroz separator masti i ulja.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućg materijala promjera 300 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 180 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanje na terenu.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 do 50 metara.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem pokloaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Promjer slivničkog priključka je 200 mm.

5.3.3. Uređenje vodotoka

Članak 26a.

Unutar obuhvata Plana nalazi se neimenovani desni pritok potoka Kostanjevice, koji teče uz sjevernu granicu obuhvata Plana. Potok Kostanjevica i njegov pritok namijenjeni su prikupljanju oborinskih voda te pripadaju slivnom području Gorskog kotara.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka neimenovanog pritoka Kostanjevice, obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Korištenje koridora i

svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu i vodama (NN 153/09, 130/11).

Ograničenja na ovim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja. Minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 10 m od definiranog gornjeg ruba korita. Iznad vodotoka dozvoljena je samo gradnja prometnica (SU-1), javnih površina i infrastrukture.

Sve objekte na vodotocima koji su u funkciji zaštite nizvodno branjenog područja izvoditi na način da udovolje kriterijima pojave velikih voda za min. 25 godišnji povratni period.

5.3.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 27.

Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.2. Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2B - elektroinstalacije i telekomunikacije.

Članak 28.

Napajanje električnom energijom zone ovog plana predviđeno je iz novopredviđene trafostanice 20/0,4 kV, čija je načelna lokacija nacrtana u grafičkom dijelu plana. Planirana trafostanica gradit će se kao slobodno stojeća građevina.

Za planiranu trafostanicu potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da građevina bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele trafostanice i najmanje 2 m od kolnika.

U slučaju da se prije planirane trafostanice iz ovog plana izgradi nova trafostanica na prostoru plana UPU 8, planirana trafostanica iz ovog plana se ne bi izvodila.

Načelne trase elektroenergetskih vodova naznačene su u grafičkom dijelu plana. Točne trase elektroenergetskih vodova izradit će se u toku izrade projektne dokumentacije.

Niskonaponska mreža će se razvijati podzemnim kabelima ili kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima. Trase buduće niskonaponske mreže odrediti će se zasebnim projektima.

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijati će se u sklopu buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. U dijelu gdje će se izvoditi kao samostalna, trase će se što je moguće više izvoditi u zajedničkim kanalima s distributivnom mrežom 0,4 naponskog nivoa.

Način izvođenja radova

Članak 29.

Trase elektroenergetskih kabela potrebno je međusobno uskladiti, tako da se što je više moguće polažu u zajedničke kabelske kanale. U zajedničkom kabelskom kanalu treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti. Kod prijelaza ispod saobraćajnica kabeli se polažu u željezne ili plastične cijevi promjera 160 mm, a na dubini od 120 cm. Kabeli se u cijeloj dužini ukapaju u kabelske kanale dubine 80 cm, a oko kabela je potrebno nasuti sloj finog pijeska. Iznad kabela se postavlja, u dva nivoa, traka za upozorenje. U isti kanal se polaže i bakreno uže presjeka 50 mm2, na koje se spajaju svi metalni dijelovi distributivne mreže.

5.3.5. Uvjeti gradnje plinske mreže

Članak 30.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Rješenje plinoopskrbnog sustava u ovom Planu sadržava trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala plinske mreže, te određena primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača.

Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu, kao i gore navedene poslove (Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise (DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i propise (API i ANSI).

Plinska mreža na području Plana predviđena je kao srednjetlačna plinska mreže maksimalnog radnog tlaka do 4 bar pretlaka.

Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže koja će se, u skladu s dinamikom izgradnje naselja, širiti svim postojećim i planiranim ulicama. Postojeće, kao i planirane trase utvrđene su katrografski.

Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije koja će se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinifikacije, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu u sklopu ovoga urbanističkog plana uređenja. Plinsku mrežu potrebno je polagati u koridoru prometnica, a iznimno u se mogu polagati ispod nogostupa.

Uvjeti gradnje plinske mreže za opskrbu prirodnim plinom

Svi cjevovodi srednjetlačne plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za plinovode radnog tlaka do 4 bar pretlaka.

Plinovod treba polagati poštujući minimalne svijetle razmake između plinske cijevi i ostalih građevina infrastrukture (instalacija) u skladu s trenutno važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.

Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani sloj iznad cijevi plinovoda iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske priključke od 0,6 do 1,0 m. U slučaju izvedbi manjih ukopavanja cijevi plinovoda potrebno je izvesti zaštitu plinovoda na način kako je to definirano zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.

Plinske priključke za opskrbu prirodnim plinom stambenih, poslovnih i javnih objekata potrebno je izvesti u skladu s Tehničkim pravilima za regulaciju tlaka plina do 5 bar - HSUP-P 590, Tehničkim propisom za plinske instalacije HSUP-P 600, te ostalom pozitivnom regulativom i uvjetima lokalnog distributera plina.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 31.

Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem autohotne vegetacije Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.

Na postojećim zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu vegetacije uz mogućnost uređenja. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr) te funkciji prirodnog odvajanja stambenog naselja od prometnica te je isključeno od svake gradnje.

U sklopu ovih površina moguća je postava odmorišta (klupice od prirodnog materijala-drva), pješačkih puteva, uz uvjet da ukupna površina tako uređenog prostora ne prelazi 1% od ukupne površine zelene površine.

U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao ipriključke na komunalnu infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4b. Način gradnje.

Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Članak 32.

Unutar obuhvata UPU 21, ne postoje lokacije posebnih mjera zaštite, za područje vrijede ostale mjere zaštite propisane Planom višega reda:

-očuvati i zaštititi prirodni i kultivirani krajolik kao temeljnu vrijednost prostora,

-očuvati prirodna staništa, što prirodnija vodena staništa, voditi brigu prilikom gospodarenja šumama kao i pridržavati se mjera propisanih šumsko-gospodarskom osnovom, očuvati povoljan omjer travnjaka i šikara uključujući sprječavanje procesa sukcesije (zaraštanje travnjaka i cretova), gospodariti travnjacima putem ispaše i režima košnje, prihvatljivo koristiti sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva, poticati ekstezivno stočarstvo i sl.,

-kvalitetu prostora štititi izgradnjom adekvatnih sustava odvodnje,

-zadržavati prirodni, tradicijski ustroj poljoprivrednog zemljišta i šuma te poticati i unapređivati obnovu i održavanje zapuštenih poljoprivrednih zemljišta i poticati tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

-očuvati povijesne cjeline naselja, ali i sve druge povijesne građevine spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora,

-očuvati povijesne slike, volumen (gabarit) i obris naselja, naslijeđene vrijednosti krajobraza i slikovitih vizura.

Obnovljivi izvori energije

Članak 33.

Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Općine Fužine posebna je pogodnost mogućnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (putem dizalica topline). Za područje Općine Fužine godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi oko 4,2 kWh/md. Prema tome, s npr. 8 m2 površine sunčevih kolektora može se godišnje uštedjeti oko 11.680 kWh el. energije ili 985 kg lož ulja EL.

Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadno-europskih zemalja koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti električna energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane cikluse je u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88% ukupna iskorištena energija, 39-44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija.

Jedan od obnovljivih izvora energije je i vjetar. Stoga se na području Općine unutar zone infrastrukturne namjene- zona »vjetroparka« u Lič polju (IS1) planira postaviti nekoliko mjernih uređaja brzine i snage vjetra koja mora biti 5 do 7 m/sek i planska izgradnja nekoliko vjetroelektrana. Po jednoj elektrani bi se godišnje moglo proizvesti 3 do 4,5 milijuna kilovatsati struje. Za navedeno područje (IS1) u Lič polju potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš (SUO 4) i Urbanistički plan uređenja (UPU 9).

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 34.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/0, 157/03, 87/09 i 88/10).

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 35.

Na području Općine planirana je lokacija za manje reciklažno dvorište izvan poplavnog područja tj. južno od naselja Fužine (kartografski prikaz 3C Plana više razine).

Koncepcija zbrinjavanja otpada po vrstama podrazumijeva opće prihvaćeni koncept sa tri stupnja djelovanja: izbjegavanje nastanka otpada, oporaba (recikliranje, ponovno korištenje) nastalog otpada te odlaganje otpada koji se nije mogao izbjeći niti oporabiti, a nepreradivi otpad potrebno je obraditi na način da se mogu sigurno i trajno zbrinuti.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije reciklažno dvorište (prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada) predviđeno je na lokaciji »Sović Laz« u Općini Delnice.

Unutar obuhvata Plana prikuplja se komunalni otpad i zbrinjava na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko-goranske županije.

Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Separatno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Za postavljanje spremnika iz stavaka (1) i (3) ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor neposredno uz prometni koridor, u skladu s posebnim uvjetima nadležne općinske komunalne službe. Navedeni prostor treba biti dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa te mora biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Lokacije spremnika na javnim površinama određuju se posebnim programima koje izrađuju komunalne službe Grada temeljem Odluke izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Članak 36.

Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:

-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja

-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka

-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada

-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

-prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište

-saniranje otpadom onečišćenih površina.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 37.

Ovim Prostornim planom ne propisuju se novi zahvati za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Uredbom o procjeni zahvata na okoliš (NN br. 64/08) i Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN 14/00 i 10/05).

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 110/07) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

ZAŠTITA TLA

Članak 38.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Fužine obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskim prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

UPU 21 svojim južnim dijelom graniči sa šumskom površinom Š1 - Gospodarske šume

Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorjede.

Šumama na području Općine Fužine gospodari Šumarija Fužine putem Programa gospodarenja (za državne šume, dok za privatne šume nije napravljen program gospodarenja).

U gospodarskim šumama način i cilj gospodarenja je sljedeći:

-osiguranje po trajnosti ekosustava,

-održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma,

-gospodarenjem u pravcu višeg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne panja) treba stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju, koja će uz kontinuiranu reprodukciju svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne funkcije i proizvodnju drvne sirovine.

-Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se:

-njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladika,

-čišćenje u mladim sastojinama,

-prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama.

Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.

Šumsko tlo

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

-održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

-povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

-stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja.

Zaštita poljoprivrednog tla

Prostorni raspored ostalog obradivog tla (P3) te ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ), prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mjerilo 1:25.000, u Planu višeg reda.

UPU 21 svojim sjevernim i zapadnim dijelom graniči sa poljoprivrednom površinom P3 - Ostala obradiva tla.

Bonitetnim vrednovanjem tla utvrđeno je da na području Općine Fužine nema osobito vrijednih tala P1 kategorije. Najbolja tla ovog kraja svrstavaju se tek u P2 i P3 kategoriju (vrijedna obradiva tla, odnosno ostala obradiva tla) ili pak u kategoriju PŠ (pašnjačke površine).

Stoga se racionalno i svrhovito korištenje, te zaštita poljoprivrednih površina nameće kao imperativ. Poljoprivredne se površine moraju očuvati na način da se jednako koriste kao i nekad te da se osigura njihova namjena, a ne da se dopušta nekontrolirano pošumljavanje i devastacije.

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

-smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

-poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

-prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska gospodarstva.

Područje obuhvata Plana se nalazi unutar zone riječno- potočnih naplavina, definirane Planom višega reda:

-IVb geotehnička kategorija - zona riječno-potočnih naplavina - Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su zamočvareni.

Uređenjem prostora obuhvata i gradnjom ne smije se povećati vodna erozija niti se smiju stvarati preduvjeti dodatnog nagomilavanja površinskih voda. Sve zahvate u prostoru treba provoditi tako da uključuju antierozijsku zaštitu pri samom zahvatu i njegovu okončanju.

Posredno se zaštita tla provodi i maksimalnim ozelenjavanjem površina kako se ne bi ogolile površine podložne eroziji.

ZAŠTITA ZRAKA

Članak 39.

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije.

Zbog blizine autoceste i kamenoloma, za područje Općine Fužine od velikog je značaja stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo intervenirati na vrijeme. Također, proširenjem eksploatacijskog polja u kamenolomu Benkovac Fužinski i Široko Brdo tehnologije se moraju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

Zbog blizine naselja Vrata i zahtjeva za proširenje eksploatacijskog polja potrebno je izvršiti mjerenje PV (preporučenih) i GV (graničnih) vrijednosti kakvoće zraka za lebdeće čestice. Isto je potrebno izvršiti i za kamenolom Benkovac Fužinski, zbog blizine istoimenog naselja.

Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma »Široko Brdo« i »Benkovac Fužinski« obuhvaćaju:

-upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih uređajima za hvatanje prašine;

-postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti opremljeno uređajima za otprašivanje;

-etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako bi se spriječilo dizanje prašine;

-najveća dopuštena koncentracija lebdećih čestica unutar područja sanacije kamenoloma ne smije prijeći 10- 100 mg/m3 zraka.

Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva. Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem koji s određuje učestalost mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće mjere:

-ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/ 1997);

-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima);

-zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;

-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996);

-stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/ 1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997).

ZAŠTITA VODA

Članak 40.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine Fužine određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04), Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-Vinodolskom području (SN PGŽ 3/99), a prikazane su na kartografskom prikazu Prostornog plana uređenja br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.

Područje obuhvata UPU 21, nalazi se unutar III. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite određene su Odlukama o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće iz Plana višeg reda.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

-mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukama navedenim u članku 147. stavak Plana višeg reda,

-mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Unutar područja obuhvata nalazi se vodozaštitno područje III. zone zaštite i vodotok I. kategorije zaštite.

Radi njihove zaštite, izvorišta i vodotoke prvog reda potrebno je obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.

Mjere sanitarne zaštite u III. zoni koja je obuhvaćena slivnim područjem Gorskog kotara utvrđene su u Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04).

U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja je pokrivena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko - vinodolskom području (SN PGŽ1/99 i Županijski glasnik 3/99) zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja

sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Odvodnja otpadnih voda za zone koje se nalaze unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće određene ovim Planom riješit će se pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u teren do razine propisane mjerama zaštite za III. vodozaštitnu zonu.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

-korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999).

Treća zona zaštite

Treća zona zaštite (u nastavku treća zona) obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima visokih vodnih valova, odnosno područja u kojem su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja između 1-3 cm/s.

Granice treće zone ucrtane su na topografskoj karti Plana višeg reda mjerila 1:50 000 (Karta 2.) te na karti 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, UPU-a 21, u mjerilu 1:1000.

Na području treće zone, zabranjuje se:

-građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu opasne tvari i proizvode opasne tvari,

-upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98),

-građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

-upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,

-čista sječa šuma u gospodarenju šumama.

Na području treće zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 8. Izvoda za zaštitu, i ove mjere zaštite:

1.individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru poljoprivrednog seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem izvan zone ili disperznim ispuštanjem u podzemlje,

2.uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla; prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja; gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebama zasađene kulture,

3.uporaba pesticida mora biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar),

4.objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

5.postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,

6.pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda.

ZAŠTITA OD BUKE

Članak 41.

Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

Zaštitu stambenih naselja od buke prometnica, potrebno je izvoditi različitim metodama. Vezano na izgradnju planiranog južnog traka autoceste Goričan- Zagreb- Rijeka, na pojedinim dijelovima prvenstveno u blizini naselja Vrata očekuje se da će utjecaj buke biti iznad dozvoljenih granica. Stoga je prilikom izrade izvedbene dokumentacije za tu prometnicu potrebno:

-odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene namjene iznosi manje od 300 m,

-snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od prognoziranog prometa,

-za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.).

Prilikom izrade studije utjecaja na okoliš za kamenolom Široko Brdo potrebno je također odrediti razinu očekivane buke, a ukoliko buka zbog blizine naselja prelazi dozvoljene granice potrebno je projektirati zaštitu od buke.

Prilikom izrade studije utjecaja na okoliš za kamenolom Široko Brdo potrebno je također odrediti razinu očekivane buke, a ukoliko buka zbog blizine naselja prelazi dozvoljene granice potrebno je projektirati zaštitu od buke.

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 42.

Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Fužine temelje se na:

-Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima,

-Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda,

-Zakonu o zaštiti od požara,

-Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora,

-Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu,

-Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa,

-Prostornom planu Primorsko-goranske županije.

Temelj za utvrđivanje detaljnih mjera posebne zaštite koje se moraju primijeniti na prostoru UPU 21, obuhvaćaju: sklanjanje ljudi, zaštitu od rušenja, zaštitu od potresa i zaštitu od požara.

Zaštita od potresa obuhvaćena je detaljnije u poglavlju koje obrađuje geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na tom području.

Poradi provedbe odredbi o sadržaju urbanističkih planova uređenja iz navedenog Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora, potrebno je napomenuti sljedeće:

-ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost dijelova prostora Općine Fužine (zone gospodarske namjene, važnije prometnice i sl.) na učinke eventualnih ratnih djelovanja, nego kao realno procijenjenu mogućnost,

-za područje UPU 21 nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva obrane (putem za to nadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni aspekt tretiranja prostora,

-cijelo područje UPU 21 ujedno je zona ugroženosti od elementarnih nepogoda koje su obrađene u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti prostora (posebno od potresa i požara),

Da bi se posljedice takvih ugrožavanja svele na najmanju moguću mjeru, neophodno je postaviti i integralno primjenjivati neke opće (osnovne) i specifične smjernice - zahtjeve obrane, civilne obrane i civilne zaštite (zaštite i spašavanja) te zaštite od požara.

Primijenjene specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja zbog omogućavanja što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, obuhvatile su:

-mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između građevina i slično),

-mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje, asanaciju prostora i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

-mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete),

-mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događaja,

-mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično).

Uređenje zemljišta uz infrastrukturne građevine

Planom višega reda utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine, a prikazana su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1:1000.

Zemljište uz infrastrukturne građevine predviđeno za oblikovanje, na području obuhvata Plana, nalazi se uz koridor planirane nove lokalnihe prometnice. Uređuje se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

Sklanjanje ljudi

Članak 43.

Na području Općine Fužine, tako i za područje UPU 21 nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite (Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu NN broj 2/91), osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Ovim Planom utvrđuje se:

Način i smjerove evakuacije naselja, definiraju glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjene su zone i objekti koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Zaštita od rušenja

Članak 44.

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

Zaštita od potresa

Članak 45.

Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 46.

Pod zaštitom od poplava i bujičnih voda podrazumijevaju se mjere i postupci zaštite koji se provode prije, u toku trajanja pojave velikih bujičnih voda i nakon njihovog prestanka, te kod prihvaćanja vodnih valova u akumulacijskom sustavu HE Vinodol. Te mjere zaštite propisane su »Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko-goranske županije« (»Službene novine PGŽ« br. 6/ 2001) i »Pravilnikom za rukovanje i upravljanje hidrosustavom HE Vinodol«, unutar kojeg se detaljno analizira sustav HE Vinodol, mjere provođenja zaštite, dužnosti i

ovlaštenja osoba, daju se uputstva za prihvaćanje vodnih valova, sustav veza, prognoze vremena i dotoka vode, osnovne karakteristike hidrosustava i objekata te maksimalne preljevne kote akumulacija. U uputstvu za prihvaćanje vodnih valova u akumulaciji Bajer i Lepenica - CHE Fužine između ostaloga stoji da izvanredne okolnosti nastupaju kada vodostaj jezera Bajer dostigne kotu od 716,80 m.n.v. i dalje raste 5 cm na sat ili više. Tada se pokreće niz aktivnosti u sustavu kako bi se spriječila elementarna nepogoda, a sve prema navedenom Pravilniku.

Ovi dokumenti međusobno su usklađeni i zamjenjuju sve prijašnje koji reguliraju tu materiju. Odgovorna organizacija za provođenje Plana obrane od poplava na vodama 2. reda su Hrvatske vode, VGO Rijeka, a za provođenje mjera zaštite od poplava propisanih Pravilnikom za rukovanje i upravljanje sustavom HE Vinodol, HEP Proizvodnja, HE Vinodol-Tribalj.

Operativna obrana od poplave za vodotok Kostanjevica provodi se u okviru cjelovitog sustava obrane od poplava Lokvarka - Ličanka i HE Vinodol. Neposredno se provodi temeljem Plana obrane od poplava na vodama 2. reda - sektor E - branjeno područje 24. - područje malog sliva »Gorski kotar« i Pravilnika za rukovanje i upravljanje HE Vinodol, koji su međusobno usklađeni.

Zaštita od bujica i erozija provodi se u okviru uređenja vodotoka gradnjama koje smanjuju ili eliminiraju eroziju korita. Mjere zaštite od erozije provode se i u sklopu redovnog gospodarenja šumama (šume oborinskog područja hidrocentrale Vinodol proglašene su stalno zaštitnim).

Cjelokupno područje obuhvata je podložno eroziji, te se svi građevinski i drugi zahvati u prostoru moraju izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu.

Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica grade se i održavaju regulacijske i zaštitne vodne građevine, izvode zaštitni radovi i provode sljedeće mjere zaštite:

- U samim vodotocima zaštita se provodi uređenjem vodotoka gradnjama koje smanjuju ili eliminiraju eroziju korita te čišćenjem korita,

- U slivu vodotoka sanacija prirodnih erozijskih procesa provodi se izvedbom građevinskih zahvata (terasiranje erodibilnih površina i izvedba drenažnih sustava), pošumljavanjem i uzgojem zaštitne vegetacije,

- Za velike zahvate u prostoru kao što su prenamjena šumskih površina u poljoprivredne i sječa šumskih površina izraditi protuerozijske elaborate;

- Radi smanjenja erozije i nestabilnosti terena (sprječavanje pojave klizišta) obradive površine na vodopropusnim i strmim flišnim područjima trebaju biti izvedene terasasto s mrežom odvodnih kanala;

- Sanirati erozijske procese naročito na flišnim naslagama (bujice u slivu akumulacija);

- Na erozijska područja i klizišta moraju se primijeniti ograničenja izgradnje.

Prolomi hidroakumulacijskih brana

Članak 47.

Područje Plana se djelomično nalazi unutar poplavnog područja kod incidentnih situacija (dio naselja Fužine). Unutar poplavnog područja nije moguće planirati nova građevinska područja, već samo zelene (sportsko-rekreacijske) i druge neizgrađene površine te infrastrukturne koridore.

Druga ograničenja, koja obrađuju poplavna područja u slučaju incidentnih situacija i elementarnih nepogoda proizašla su iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora članak 35. stavak 4. i 5 - u zoni plavljenja dozvoljeno je graditi samo infrastrukturne koridore i druge zelene i neizgrađene površine, u zoni se ne mogu utvrditi uvjeti uređenja prostora za objekte koji se prema istoj odredbi ne mogu graditi na tom području.

Za potencijalna ugrožena područja od poplava zbog mogućih iznenadnih rušenja ili prelijevanja visokih brana određuju se mjere zabrane i ograničenja korištenja prostora. U ovim područjima zabranjeno je širenje i otvaranje novih građevinskih područja, a moguća je samo izgradnja linijskih infrastrukturnih objekata. U zoni vodnog vala dozvoljena je interpolacija unutar izgrađenog dijela građevnog područja, uz uvjet da se izuzmu površine veće od 2000 m2 te svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog koridora planira se gradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina te korištenje prostora kod provedbe, obrane od poplava. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, NN 130/11).

Zaštita od požara

Članak 48.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Područna šumarija u Delnicama donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna postupati po njima. Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Županije. Nadležna javna ustanova dužna je izraditi odgovarajuće planove i procjene područja jače ugroženih od požara, te za njih izraditi i mjere zaštite.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 49.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN PGŽ broj 14/00, 12/ 05,50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak na električnu struju.

Iznimno,moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno članku 25. ove odluke.

Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a poglavito sa sljedećima:

- HP i HT

- HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka

-

Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (N.N. 47/82).

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 50.

Unutar UPU 21 nije predviđena izrada planova užeg područje već se isti provodi neposredno.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 51.

Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.

Članak 52.

Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će se sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 8/09).

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.

Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Fužine, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 54.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja 21 za građevinsko područje naselja Na 4-6, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 55.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/12-01/07

Ur. broj: 2112/03-01-12-29

Fužine, 12. prosinca 2012

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik
Đuro Radošević, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr