SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 41. Ponedjeljak, 22. listopada 2012.
KOMUNALNO DRUŠTVO GKTD MURVICA D.O.O.

3.

Na temelju članka 215. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09), te članka 4. Odluke o priključenju na komunalne vodne građevine za javnu odvodnju (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/12), Skupština društva donijela je na 24. sjednici održanoj dana 16. listopada 2012. godine

OPĆE I TEHNIČKE UVJETE
isporuke vodnih usluga na području Grada Crikvenice

Sadržaj:

I. OPĆE ODREDBE

II. DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA

III. UGOVORNI ODNOSI

IV. UVJETI KORIŠTENJA VODNIH USLUGA

V. TEHNIČKI UVJETI PRIKLJUČIVANJA NA JAVNU ODVODNJU

VI. OČITANJE, OBRAČUN I NAPLATA VODNE USLUGE

VII. NAČIN PLAĆANJA CIJENE USLUGE

VIII. NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE VODNE USLUGE

IX. UVJETI OGRANIČENJA I OBUSTAVE ISPORUKE

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim općim i tehničkim uvjetima za uslugu odvodnje otpadnih voda na području Grada Crikvenice (u daljnjem tekstu: Uvjeti) utvrđuje se:

- postupak izdavanja suglasnosti i osiguranja uvjeta za priključenje na mrežu javne odvodnje;

- tehničko-tehnološki uvjeti za priključenje i korištenje vodnih usluga;

- kvaliteta opskrbe vodnim uslugama;

- prava i obveze isporučitelja vodnih usluga i korisnika vodnih usluga;

- uvjeti mjerenja, obračuna i naplate vodnih usluga;

- uvjeti za primjenu postupka ograničenja ili obustave isporuke vodnih usluga;

- postupanje u slučaju neovlaštenog korištenja vodnih usluga;

- međusobni odnosi između isporučitelja vodne usluge odvodnje otpadnih voda i korisnika usluga.

Članak 2.

(1) Pravne osnove za Opće uvjete predmet su sljedećih zakonskih akata:

- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11 i 130/11);

- Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (»Narodne novine« broj 153/09 90/11);

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12);

- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine« broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09);

- Zakon o mjeriteljstvu (»Narodne novine« broj 163/03, 194/03 i 111/07);

- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/ 10);

- Pravilnik o načinu na koji se provodi tipno ispitivanje mjerila (»Narodne novine« broj 82/02);

- Odluku o priključenju na komunalne vodne građevine za javnu odvodnju (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/12).

II. DEFINICIJE POJMOVA

Članak 3.

(1) Isporučitelj vodne usluge odvodnje otpadnih voda je GKTD »MURVICA« d.o.o. Crikvenica, Trg Stjepana Radića 1/II (u daljnjem tekstu: Isporučitelj).

(2) Vodna usluga koju isporučuje Isporučitelj usluga je odvodnja otpadnih voda (u daljnjem tekstu: vodne usluge).

(3) Korisnici vodne usluge su fizičke i pravne osobe koje su sa isporučiteljem vodne usluge sklopile Ugovor o priključenju na javni sustav odvodnje (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) ili su temeljem ovih uvjeta izjednačeni s tim osobama.

(4) Potrošač/kupac/je pravna ili fizička osoba koja koristi uslugu odvodnje. Potrošač može biti vlasnik, korisnik, najmoprimac, podnajmoprimac, stanar, zakupac, podzakupac koji je svoj status stekao u skladu s odredbama ovih uvjeta.

(5) Priključkom na mrežu odvodnje smatra se dio kanala od kontrolnog okna, smještenog u građevini ili izvan nje, do spoja na uličnu odvodnju, odnosno dio kanala od ruba parcele do priključnog mjesta na sustav javne odvodnje.

(6) Nekretnina je izgrađeno i neizgrađeno gradilište, te bilo kakvo zemljište koje je u katastru uneseno pod posebnim brojem katastarske čestice.

(7) Postojeća zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana prije 1.1.2000. godine ili je izgrađena prije tog datuma, bez obzira na to ima li ili nema ugrađene vodomjere za zasebne cjeline.

(8) Nova zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana nakon 1.1.2000. godine i koja po Zakonu o vodama mora imati ugrađene vodomjere za svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu u kojoj se koristi voda.

(9) Javna mreža odvodnje je mreža kanalskih objekata u vlasništvu ili pod upravom Isporučitelja kojom se odvode otpadne vode, te se na nju priključuje.

(10) Interna kanalska mreža-objekti i uređaji korisnika usluge odvodnje na nekretninama koji su spojeni na javnu mrežu odvodnje.

(11) Interni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ili dio cjeline, ugrađen unutar ili izvan zasebne cjeline. Interni vodomjer je vlasništvo vlasnika zasebne cjeline.

(12) Kontrolno okno je zadnje okno interne kanalske mreže iz kojeg se priključuje na javnu mrežu odvodnje, na kojem se obavlja uzorkovanje otpadnih voda.

(13) Neovlaštena /ilegalna potrošnja/ je korištenje sustava javne odvodnje na način koji nije u skladu sa zahtjevima iz ovih uvjeta.

 (14) Mjerno mjesto je mjesto na kojem se mjeri količina isporučene vodne usluge, te ujedno i mjesto izvršenja vodne usluge, odnosno isporuke.

(15) Sustav javne odvodnje sačinjava izgrađena kanalizacijska mreža, izgrađeni objekti kanalizacijske mreže i oprema, te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

III. UGOVORNI ODNOSI

Članak 4.

(1) Odnosi između isporučitelja vodne usluge i korisnika vodne usluge, odnosno potrošača, uređuju se sljedećim ugovorom:

- Ugovor o priključenju na komunalne vodne građevine za javnu odvodnju

Članak 5.

(1) Ugovor o priključenju na komunalne vodne građevine za javnu odvodnju zaključuju Isporučitelj i korisnik vodne usluge u postupku priključenja na mrežu javne odvodnje.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka uređuju se uvjeti priključenja, sve pojedinosti izgradnje priključka, koji su predmet ovih uvjeta, te cijena priključenja.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka sadrže:

- podatke o ugovornim stranama;

- predmet ugovora;

- rok izvedbe radova, odnosno priključenja, koji su predmet ugovora;

- odgovornost za štetu;

- druga međusobna prava i obveze;

- način rješavanja sporova.

(4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog članka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaćaju odredbe Općih i tehničkih uvjeta za uslugu odvodnje otpadnih voda.

Članak 6.

(1) Ugovor o priključenju na sustav javne odvodnje sklapa se sa vlasnikom nekretnine na njegov zahtjev, a iznimno se mogu sklopiti i sa svakodobnim korisnikom nekretnine uz suglasnost vlasnika nekretnine, koji se želi priključiti na mrežu odvodnje. Uz zahtjev za izvedbu priključka vlasnik ili korisnik nekretnine prilaže dokumentaciju u skladu sa važećim zakonskim i drugim aktima.

(2) Sklapanjem ugovora o priključenju korisnik usluge pristaje da priključak na mrežu odvodnje ostaje u njegovom vlasništvu i on skrbi o njegovom održavanju.

(3) Korisnik usluge dužan je održavati u stanju funkcionalne ispravnosti priključak na mrežu odvodnje (u daljnjem tekstu: interna instalacija).

(4) Isporučitelj daje tehničke podatke javne mreže odvodnje i odlučuje može li se priključak izvesti.

IV. UVJETI KORIŠTENJA VODNIH USLUGA

Obveze korisnika

Članak 7.

(1) Smatra se da je korisnik usluge prihvatio uvjete za korištenje vodne usluge iz ovih uvjeta ako je nakon njihova stupanja na snagu nastavio koristiti vodne usluge.

(2) Korisnik usluge može otkazati korištenje vodnih usluga zbog preseljenja, odnosno trajnog prestanka korištenja stana odnosno poslovnog prostora.

(3) Za slučaj promjene korisnika usluge/ zbog promjene vlasništva, podzakupa, najma ili drugog razloga/ dotadašnji korisnik ostaje u statusu potrošača i obveznika plaćanja vodne usluge sve do kraja tekućeg mjeseca, odnosno obračunskog razdoblja u kojem je kopijom ugovora, odnosno drugim vjerodostojnim dokumentom obavijestio isporučitelja usluge o promjeni korisnika.

(4) Korisnik usluge iz odredbe stavka 3. ovog članka dužan je o nastaloj promjeni obavijestiti isporučitelja usluge u roku od 8 dana od dana nastanka promjene. Ukoliko korisnik usluge, kojeg isporučitelj usluge vodi u evidenciji potrošača, odnosno, s kojim je isporučitelj usluge sklopio ugovor o korištenju vodne usluge, pravovremeno ne dostavi Isporučitelju vjerodostojnu dokumentaciju o promjeni iz stavka 3. ovog članka ostaje u obvezi namiriti pružene usluge za sve vrijeme dok ne dostavi dokumentaciju kojom dokazuje prijavu promjene.

Članak 8.

(1) Korisnik usluge može koristiti vodne usluge isključivo za potrebe svoga domaćinstva odnosno poslovnog prostora.

(2) Korisnik usluge nema pravo omogućiti drugoj osobi priključenje na svoje objekte javne odvodnje i instalacije i korištenje i obračunavanje vodne usluge preko svojeg obračunskog mjernog mjesta.

(3) Korisnik usluga ili potrošač koji se zbog statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili više pravno samostalne cjeline dužan je u roku od 30 dana od dana nastale promjene o tome obavijestiti isporučitelja vodne usluge radi uređenja novonastalih odnosa, u protivnom će se smatrati da omogućuje drugoj osobi priključenje i/ili neovlašteno korištenje vodne usluge preko svojeg obračunskog mjernog mjesta.

(4) Korisnik usluge obavezan je pravovremeno pisanim putem obavijestiti isporučitelja usluge o svim okolnostima koje znatno utječu na povećanje ili smanjenje potreba za korištenje vodne usluge.

(5) Za slučaj kada je na priključku izvedenom za potrebe korisnika usluge i (ili) internim instalacijama izvedeno priključenje za treće osobe i (ili) je utvrđeno da korisnik usluge obračunava i naplaćuje usluge od trećih osoba bez znanja isporučitelja, isporučitelj usluge ovlašten je korisniku usluge odmah prekinuti isporuku usluga izvrštenjem priključka.

Članak 9.

(1) Korisnik/potrošač je dužan redovito održavati priključak s pripadajućim uređajima na mrežu javne odvodnje, u skladu sa odredbama Zakona o vodama i Zakona o prostornom uređenju i gradnji, na način da spriječi mogućnost njezina onečišćenja i preko nje onečišćenje i zagađivanje javne kanalske mreže.

(2) Održavanje se provodi redovitim pregledom mreže vanjske i temeljne interne kanalizacije i provođenjem redovitih ili izvanrednih radova intervencije. Redoviti pregled mora biti proveden od strane vlasnika objekta ili prethodno imenovanog i ovlaštenog predstavnika vlasnika objekta najmanje jednom u 6 mjeseci, a sastoji se od:

- pregleda unutrašnjosti kontrolnih okana te utvrđivanja postojanja taloga, eventualnih oštećenja stijenki i dna, loma ili korozije penjalica i poklopca.

(3) Korisnik/potrošač je dužan u svako doba dopustiti stručnim službama isporučitelja usluge pregled i nadzor nad internim instalacijama korisnika usluga, a osobito u slučaju moguće prijetnje ili nastalog zagađenja u slučaju ispuštanja agresivnih otpadnih voda u javnu kanalizaciju.

(4) Korisnik/potrošač dužan je u svako doba dopustiti isporučitelju usluge uzimanje uzoraka vode iz internih otpadnih voda instalacija interne odvodnje u svrhu kontrole kvalitete i provjere pridržavanja uvjeta iz ovih Uvjeta.

(5) U slučaju kada isporučitelj usluge utvrdi da bi zbog nepridržavanja uvjeta iz ovih Uvjeta moglo nastupiti onečišćenje ili zagađenje javne kanalizacije i podzemnih voda zbog neispravnog i lošeg održavanja i korištenja internih instalacija korisnika usluge, a osobito u slučaju kada je do onečišćenja ili zagađenja već došlo, ovlašten je odmah prekinuti isporuku i izvršiti priključak za toga korisnika usluga.

Prava i obveze isporučitelja vodne usluge

Članak 10.

(1) Isporučitelj usluge odvodnje otpadnih voda dužan je preuzeti u sustav javne kanalizacije otpadne vode koje se u javnu kanalizaciju upuštaju preko kontrolnog okna, a sukladno posebnim propisima kojima su određeni kriteriji kvalitete otpadnih voda.

(2) Isporučitelj usluge dužan je održavati sustav odvodnje otpadnih voda u stanju funkcionalne ispravnosti osiguravajući trajnu i kvalitetnu uslugu.

(3) Isporučitelj usluge dužan je odmah, odnosno u najkraćem mogućem roku, obavijestiti korisnike usluga o prekidu isporuke usluga, osim u slučajevima kada se prekid usluga nije mogao predvidjeti niti otkloniti, sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući način.

(4) U slučajevima navedenim u odredbi stavka 2. i 3. ovog članka Isporučitelj usluge dužan je obavijestiti korisnike o prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno nemogućnost korištenja usluge.

Članak 11.

(1) Isporučitelj usluge dužan je nadoknaditi štetu koja je nastala korisniku usluga uzrokovanu prekidom obavljanja usluga ili nepravilnostima u isporuci vodne usluge, osim kada se radi o opravdanim slučajevima koje Isporučitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti niti otkloniti.

(2) Isporučitelj usluge ne odgovara za štetu koju korisnici usluga trpe zbog poplave uzrokovane lošim hidrološkim prilikama u području razdjelnog i mješovitog sustava odvodnje (viša sila).

Članak 12.

(1) Na nekretninama u vlasništvu korisnika usluga ili trećih osoba na kojima je odnosno preko kojih odnosno uz koje je izgrađena javna kanalska mreža određuje se pojas za njezino održavanje i to:

- za kanale profila baze do 1,5 m (unutarnja širina kanala) od vanjskog ruba kanala 5 m lijevo i desno

- za kanale profila baze preko 1,5 m (unutarnja širina kanala) od vanjskog ruba kanala 8 m lijevo i desno.

Od navedenoga se može odstupiti samo u iznimnim slučajevima i u takvim se slučajevima javni kanal treba osigurati zaštitnom građevinom.

(2) Isporučitelj usluge ne odgovara za štetu koju vlasnik nekretnine na kojoj je odnosno preko koje ili uz koju prolazi javna kanalska mreža pretrpi zbog puknuća ili oštećenja cjevovoda ili kanala ako je građevinu izgradio protivno odredbi stavaka 1. ovoga članka.

Članak 13.

(1) Za potrebe izgradnje građevine vlasnik, odnosno nadležno tijelo dužni su od Isporučitelja usluge pismeno zatražiti izdavanje posebnih uvjeta za ishođenje lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima gradnje ili nekog drugog akta na temelju kojeg se može graditi, sukladno posebnim zakonima, a na način određen tehničkim uvjetima priključenja Isporučitelja usluge iz ovih Uvjeta.

Članak 14.

(1) Radi zaštite korisnika usluge i omogućavanja bolje kvalitete usluga korisnicima usluge, Isporučitelj omogućava davanje informacija ili predaju reklamacija o isporuci usluga od 8 do 15 sati radnim danom.

V. TEHNIČKI UVJETI PRIKLJUČIVANJA NA JAVNU ODVODNJU

Stalni i privremeni kanalski priključak

Članak 15.

(1) Kanalski priključak može biti stalni i privremeni.

(2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se stalni priključak, preko kojeg se odvode otpadne vode.

(3) Ukoliko se u fazi izgradnje nekretnine pokaže potreba odvodnje s područja gradilišta, ponajprije treba koristiti priključak odvodnje na javnu kanalizaciju sukladno odobrenoj tehničkoj dokumentaciji predmetnog zahvata, a iznimno, s obzirom na organizaciju gradilišta i tehničke mogućnosti može se dopustiti posebno priključenje na javnu kanalizaciju prema uvjetima koji vrijede i za priključak predmetne građevine. Nakon izgradnje predmetnog objekta i napuštanja gradilišta privremeno izgrađeni priključak treba staviti izvan funkcije na sanitarno- tehnički ispravan način o trošku investitora ili vlasnika nekretnine.

Zahtjev za priključenje na javnu odvodnju

Članak 16.

Zahtjev za priključenje na javnu gradsku kanalizaciju podnosi se kod davatelja vodne usluge odvodnje otpadnih voda. Uz navedeni zahtjev potrebno je priložiti sljedeće:

- kopiju katastarskog plana s ucrtanom građevinom;

- vlasnički list;

- građevna dozvola za objekt koji se priključuje ili dokument sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji;

- ugovor ili suglasnost vlasnika ako je zahtjev podnio korisnik.

Ugovor obavezno sadrži: naziv ugovorenih strana, vrstu priključka, troškove gradnje, rok gradnje, te ostale uvjete ovisne o tipu priključka, vrsti same građevine i mjestu izvedbe. Nakon uplate troškova za predviđene radova, te (reguliranja) troškova sanacije prekopa i regulacije prometa pristupa se izvedbi priključka.

Po zaprimljenom zahtjevu, Isporučitelj vodnih usluga utvrđuje da li su ispunjeni tehničko-tehnološki uvjeti za priključenje na komunalnu vodnu građevinu za javnu odvodnju. Ukoliko su ispunjeni uvjeti poziva se korisnika usluge (pismeno ili usmeno) da pristupi zaključenju Ugovora o izvedbi priključka, te da je dužan dostaviti pravomoćno rješenje o obvezi plaćanja naknade za priključenje.

Na području gdje nije izgrađena javna kanalizacija, odvodnja sanitarnih otpadnih voda, obavlja se vodonepropusnom internom kanalizacijom u sabirnu jamu, koja je sastavni dio interne kanalizacije.

Spajanje na javnu mrežu odvodnje

Članak 17.

(1) Priključak unutarnje kanalizacije smije se izvesti jedino na mjestu predviđenom projektom javne kanalizacije, te odobrenom tehničkom dokumentacijom građevine koja se priključuje. Sama izvedba kanalskog priključka izvodi se prema pravilima struke, uz uvjet da se uz minimalan trošak osigura funkcioniranje i kvaliteta priključka, te ne naruši funkcioniranje odvodnje ranije priključenih korisnika. Potrebno je obratiti pažnju prilikom izvedbe da se njome ne oštećuje i ne ugrožava postojeća kvaliteta javne kanalske mreže, kako se ne bi ugrozila njezina funkcionalnost i kvaliteta usluge odvodnje otpadnih voda.

(2) Minimalan pad priključka iznosi 0,8%, pa sve do maksimalno 8%. Priključak se vodi od kontrolnog okna interne kanalizacije i završava poglavito spojem na postojeće kontrolno okno javnog kanala ili na cijev. Niveleta spoja priključnog kanala treba biti uzdignuta iznad nivelete javnog kanala za 2/3 visine profila javnog kanala, računajući od njegova dna za javne kanale izgrađene od betona, dok se za kanale izgrađene od plastičnih materijala priključuje u visini tjemena poprečnog presjeka javnog kanala. U pojedinim slučajevima (ovisno o profilu javnog kanala i profilu samog priključka), potrebno je na mjestu spoja priključka i javnog kanala izvesti kontrolno okno.

(3) Spoj samog priključka na cijev ili u kontrolno okno, bilo ono novo izvedeno ili postojeće mora se izvoditi preko za to predviđenog fazonskog komada radi osiguravanja vodne nepropusnosti samog spoja.

(4) Cijev priključka postavlja se u prethodno iskopan rov (čija širina ovisi o samom profilu) na posteljicu od pijeska, te zasipava zamjenskim materijalom u slojevima uz nabijanje.

(5) Moguće je u sklopu izvedbe priključka koristiti kontrolna okna od PVC-a, PE-HD-a ili PP-a, ukoliko ona imaju pravovaljane ateste, ne narušavaju kvalitetu odvodnje, te zadovoljavaju standarde za njihovu izvedbu na javnoprometnim površinama.

(6) Materijal iz iskopa odvozi se na za to predviđeni deponij, a sam rov se podupire radi sigurnosti same izvedbe. Nakon izvedbe kanalskog priključka ispituje se funkcionalnost i vodo tijesnost. Pri izvedbi priključka treba obratiti pažnju na osiguranje gradilišta i postojećih instalacija. Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja pristupa ljudi na njega. Za privremeno zauzimanje i prekop javnoprometne površine u svrhu izvedbe kanalskog priključka, investitor ili izvođač dužan je ishoditi suglasnost od nadležnog tijela Grada Crikvenice, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom. Izvođač se obvezuje nakon izvedbe kanalskog priključka održavati kvalitetu prekopa do primopredaje s nadležnom ustanovom koja ga sanira.

(7) Nadležna ustanova koja izdaje suglasnost za prekop javnoprometne površine uvjetuje način postavljanja regulacije prometa i signalizacije, te sam termin radova na izvedbi priključka.

Sastavni dijelovi i opći uvjeti korištenja interne mreže odvodnje

Članak 18.

(1) Internu kanalizaciju u građevinama kao i na građevinskim česticama sačinjavaju sljedeće instalacije:

- horizontalna etažna (katna) kanalizacija;

- vertikalna kanalizacija;

- horizontalna temeljna kanalizacija;

- kanalizacija izvan građevine na građevinskoj čestici;

- vodolovna grla (slivnici, rigoli);

- kontrolna okna;

- objekti i uređaji za snižavanje vodostaja i odvodnju podzemnih voda (drenažna kanalizacija);

- objekti i uređaji za prethodno pročišćavanje otpadnih voda (predtretman);

- objekti i uređaji za dizanje otpadnih voda na višu razinu (crpne stanice);

- uređaji za sprečavanje povrata otpadne vode (nepovratni ventili, t,ablji poklopac...);

- individualni objekti za prikupljanje otpadne vode- sabirna jama;

- kontrolno mjerno okno;

- kanalski priključak od kontrolnog okna do javne kanalizacije.

(2) Troškove projektiranja izvedbe i održavanja interne kanalizacije snosi investitor (fizička ili pravna osoba), vlasnik odnosno korisnik građevine i građevinske čestice sa kojih se odvode otpadne vode.

(3) Svrha interne kanalizacije je da sakuplja i odvodi otpadne vode uključujući sanitarne, tehnološke, rashladne, oborinske i procjedne vode iz građevine, odnosno osigura odvodnju svih površinskih i podzemnih voda s građevinske čestice na kojoj se građevina nalazi, do zadnjeg kontrolnog mjernog okna, te kanalskim priključkom u javnu kanalizacijsku mrežu.

(4) Kanalski priključak interne kanalizacije na javnu kanalizaciju izvodi davatelj komunalne usluge odvodnje otpadnih voda na teret naručioca, odnosno korisnika kanalizacije. Davatelj usluge može povjeriti izvedbu kanalskog priključka i drugim pravnim ili fizičkim osobama ovlaštenim za ovu vrstu radova, odnosno korisniku usluge, isključivo pod uvjetima koje propiše i uz stručni nadzor nad izvođenjem radova.

(6) Kanalski priključak interne kanalizacije izvodi se u pravilu od kontrolnog okna na javnu kanalizaciju. Kontrolno okno treba biti smješteno tik uz regulacijsku liniju, uz sam rub parcele ili u podrumu uz vanjski zid građevine.

(7) Svaka građevina, odnosno građevinska čestica, mora imati u pravilu samo jedan priključak na javnu kanalizaciju. Iznimno, ako površina parcele pripada različitim slivovima ili je iznimna razvedenost objekata na parceli takova da je tehničkom dokumentacijom predviđeno više kanalskih priključaka, a odobrena je od strane davatelja komunalne usluge odvodnje otpadnih voda, može se izvesti više kanalskih priključaka za jednu građevinsku česticu, uz obvezu plaćanja jedne naknade za priključenje i jednog ugovora o priključenju.

(8) Gdje je zbog tehničkih razloga otežan neposredan spoj građevine na javnu kanalizaciju može se izvesti zajednički priključak za više građevina. U tom slučaju moraju korisnici već prije izvedbe samog priključka međusobno urediti imovinsko pravne odnose u vezi s izvođenjem služnosti, prolaskom i trajnim korištenjem interne kanalizacije i priključka preko građevinskih parcela, a tako i njezino čišćenje i održavanje.

(9) Svi uvjeti oko postupka priključenja, potrebne dokumentacije pri podnošenju zahtjeva za kanalski priključak, određenih naknada za priključenje, regulirani su Zakonom o komunalnom gospodarstvu, Odlukama o priključenju na komunalnu infrastrukturu, te Odlukom o odvodnji otpadnih voda.

(10) Ako sanitarni propisi zahtijevaju, korisnik građevinskog zemljišta, dužan je da na osnovi odluke nadležnoga gradskog upravnog tijela izvrši odvodnju zemljišta, a prema Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu i zatraži kanalski priključak na javnu kanalizaciju.

(11) U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dopuštenih prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, te sukladno Pravilniku o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju upuštati u javnu kanalizaciju .

Navedeno se odnosi na:

- štetne plinove;

- naftne derivate;

- zapaljive i eksplozivne tvari;

- krute i viskozne tvari;

- agresivne tvari;

- zagađenja patogenim bakterijama i virusima;

- radioaktivne tvari;

- opasne i štetne tvari u koncentracijama većim od zakonskim propisima dopuštenih;

- koncentraciju vodikovih iona izraženu u pH jedinicama manju od 5,5 ili veću od 9,5;

- temperature veće od 40C.

(12) U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati otpadne vode koje sadrže štetne i toksične tvari u količinama koje mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, građevine i uređaje kanalizacije, te na procese pročišćavanja otpadnih voda i digestije mulja.

(13) Ukoliko se utvrdi da se u javnu kanalizaciju, upuštaju agresivne i štetne vode koje ne zadovoljavaju prema »Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama« i »Pravilniku o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju upuštati u javnu kanalizaciju , podnijet će se prijava nadležnoj vodopravnoj i sanitarnoj inspekciji, a odvodnja od dana izvršene posljednje kontrole sa zadovoljavajućim rezultatima do dana prestanka zagađenja, obračunat će se po tarifi za odvodnju agresivnih otpadnih voda.

(14) Interna kanalizacija sa svim pripadajućim uređajima mora biti projektirana i izvedena na način da zadovoljava uvjete vodonepropusnosti, te otporna na unutarnji pritisak od 0,5 kp/cm3. Postavlja se u pravilu tako da najkraćim putem, uz potrebni pad koji osigurava otjecanje bez taloženja, odvodi otpadne vode iz građevine (građevinske čestice).

(15) Interna kanalizacija mora biti zaštićena od smrzavanja. Ona mora biti izvedena na taj način da se omogući njeno redovito nadziranje, čišćenje i održavanje u ispravnom stanju. Za sve nastale štete, koje nastanu na javnoj kanalizaciji ili drugdje zbog nepravilne izvedbe, nemarnog održavanja ili nepravilnog korištenja interne kanalizacije, odgovara isključivo korisnik, odnosno vlasnik predmetne građevine.

(16) Interna kanalizacija mora biti izvedena tako da se spriječi povrat otpadnih voda iz javne kanalizacijske mreže. Izljevna mjesta u građevini moraju biti izvedena iznad predviđene kote usporene vode u javnoj kanalizaciji. Niže izgrađene prostorije iz kojih se obavlja odvodnja ili mjesta koja mogu doći pod vjerojatni uspor, treba odvojiti iz direktnog gravitacijskog načina odvodnje u kanalizacijski sustav. Ukoliko se one nalaze ispod kote vjerojatnog uspora, potrebno je ugraditi prepumpni uređaj koji će sakupljati otpadnu vodu iz tih dijelova građevine, te je tlačnim cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju na mjesto iznad kote vjerojatno usporene vode. Na taj način omogućava se gravitacijsko otjecanje u samom priključku, te odvodnja najnižih površina građevine (građevinske čestice).

(17) Odvodnja iz prostorija koja su izvedena ispod kote vjerojatno usporene vode može se dopustiti jedino u slučaju da vlasnik odnosno korisnik predmetnih prostora svjesno preuzima rizik i isplativost odabranog rješenja odvodnje, te snosi sve troškove od šteta, odnosno štetne posljedice koje iz njih proizlaze.

(18) Svi uređaji (uređaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, taložnice, uređaji za sprečavanje povrata vode...) kao i uljevi tlačne cijevi iz prepumpnog uređaja moraju biti postavljeni prije kontrolnog okna iz kojeg se obavlja samo priključenje. Navedeni uređaji pripadaju internoj kanalizaciji, te se ne izvode u sklopu kanalskog priključka.

(19) Davatelj komunalne usluge odvodnje otpadnih voda ne odgovara za štete nastale zbog povrata otpadnih voda iz javne kanalske mreže u prostore koji se nalaze ispod kote vjerojatno usporene vode. To je regulirano u sklopu uvjeta i suglasnosti koje se izdaju od strane navedenog isporučitelja komunalne usluge, te u sklopu ugovora o izvedbi kanalskog priključka.

(20) Interna kanalizacija sa svim pripadajućim uređajima treba biti predviđena i izvedena kao vodonepropusna. Ispitivanje vodonepropusnosti mora biti obavljeno u skladu sa zahtjevima norme EN 1610 (pr HRN EN 1610), pomoću jedne od metoda: ispitivanje vodom (postupak »V«) ili ispitivanje zrakom (postupak »Z«).

Sabirna jama

Članak 19.

Na području gdje nije izgrađena javna kanalizacija odvodnja sanitarnih otpadnih voda, obavlja se vodonepropusnom internom kanalizacijom u sabirnu jamu, koja je sastavni dio interne kanalizacije.Oborinske vode se ni u kom slučaju ne smiju odvoditi u sabirnu jamu.

(1) Sabirna jama mora biti projektirana i izvedena u skladu s pozitivnim zakonskim odredbama.

(2) Sabirna jama mora biti s jednom komorom, bez ispusta i preljeva, vodonepropusna, takve zapremnine da prihvati najmanje jednomjesečnu količinu otpadnih voda, računajući sa l00 l/st/dne, ali ne manje od 15 m3 korisne zapremnine. Sabirna jama se mora nalaziti na mjestu do kojeg je moguć pristup posebnim vozilom za pražnjenje njezina sadržaja. Pražnjenje obavlja pravna osoba koja obavlja djelatnost odvodnje otpadnih voda. Sadržaj sabirnih jama odvozi se posebnim vozilima u centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) U sabirnu jamu ne smiju se upuštati vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dopuštenih prema »Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

Navedeno se odnosi na:

- štetne plinove;

- naftne derivate;

- zapaljive i eksplozivne tvari;

- krute i viskozne tvari;

- agresivne tvari;

- zagađenja patogenim bakterijama i virusima;

- radioaktivne tvari;

- opasne i štetne tvari u koncentracijama većim od zakonskim propisima dopuštenih;

- koncentraciju vodikovih iona izraženu u pH jedinicama manju od 5,5 ili veću od 9,5;

- temperature veće od 40C.

(4) U sabirne jame ne smiju se upuštati otpadne vode koje sadrže štetne i toksične tvari u količinama koje mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, građevine i uređaje kanalizacije, te na procese pročišćavanja otpadnih voda i digestije mulja.

(5) Ukoliko se utvrdi da se u sabirnu jamu upuštaju agresivne i štetne vode koje ne zadovoljavaju prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama podnijet će se prijava nadležnoj vodoprivrednoj i sanitarnoj inspekciji.

Horizontalna etažna kanalizacijska mreža

Članak 20.

(1) Horizontalna etažna kanalizacijska mreža odvodi otpadne vode od sanitarnih i uređajnih predmeta do najbliže vertikale ili temeljne horizontalne kanalizacije. Horizontalna etažna kanalizacijska mreža izvodi se od lijevano željeznih cijevi, plastičnih cijevi (PVC, PP, PE-HD, PE), čeličnih cijevi i iznimno olovnih cijevi. Etažnu horizontalnu kanalizacijsku mrežu treba voditi najkraćim putem, dopuštenim padom, a polaže se u podove ili se pričvršćuje na zidove i stropne konstrukcije kukama i ogrlicama.

 (2) Svaki sanitarni predmet koji se priključuje na horizontalnu etažnu kanalizacijsku mrežu mora biti priključen na nju preko sifona, a sve u svrhu sprječavanja prodiranja plinova iz kanalizacije. Sifon mora biti što bliže izljevom mjestu radi njegova održavanja. Iznimno se dopušta priključenje najviše 3 odvodna mjesta na zajednički sifon. Praonice rublja, kupaonice, prostorije s tušem, pisoari i javni zahodi moraju imati u podu vodolovno grlo sa sifonom poprečnog presjeka najmanje 50 mm. Ako je sanitarni predmet udaljen više od 5 metara od vertikale, izvodi se posebno odzračivanje.

Vertikalna kanalizacija

Članak 21.

(1) Vertikalna interna kanalizacija izvodi se od lijevano željeznih cijevi, plastičnih cijevi (PVC, PP, PE-HD, PE), čeličnih cijevi. Vanjski odvodi oborinske vode izvodi se od lima i plastičnih materijala. Kod vertikalne kanalizacije treba izbjegavati koso vođene, odnosno sa što manje pregiba i odstupanja od vertikale. Vertikalni vodovi mogu se postavljati slobodno uza zid, ugraditi u zidne otvore, ili slobodno u vertikalnim instalacijskim otvorima. Cijevi se na zidove pričvršćuju ispod naglavka, tako da je svaka cijev pričvršćena.

(2) Vertikalne vodove treba zaštiti od smrzavanja i predvidjeti, te izvesti u unutarnjim zidovima. Ukoliko se vodovi nalaze u izloženim vanjskim zidovima ili ako prolaze kroz negrijani ili otvoreni prostor, potrebno ih je toplinski izolirati, eventualno predvidjeti i mogućnost zagrijavanja, kako bi se otklonila opasnost od mogućeg smrzavanja.

(3) Unutarnje oborinske vertikale, treba u najmanje dvjema gornjima etažama toplinski i zvučno izolirati, kako bi se spriječila pojava kondenziranja i pojava šumova. Svaki vertikalni vod mora imati reviziju (nepropustan otvor za čišćenje) i to: na promjeni smjera, prije prijelaza u horizontalnu kanalizaciju, na najvišoj etaži. Kod visokih građevina potrebno je predvidjeti da na svakoj četvrtoj etaži vertikala bude blago izmaknuta, ugradnjom tzv. »etažera«, u svrhu smanjenja brzine, sprečavanja segregacije otpadnih voda te poništenja energije pada koja može imati negativan utjecaj na podnožje cijevi.

(4) Vertikale je u svrhu odzračivanja (ventiliranja) i sprečavanja isisavanja sifona potrebno provesti u nesmanjenom presjeku vertikalno iznad krova, te na završetku predvidjeti ventilacijsku kapu (primarna ventilacija). Kod presjeka vertikalnog voda preko 100 mm, dovoljan je presjek odzračne cijevi 100 mm. Ventilacijska (odzračna) cijev mora sezati najmanje 50 centimetara iznad krova, te od otvora prostora koji služe za boravak, tlocrtno treba biti udaljena najmanje 3 metra.

(5) Uz svaku vertikalu kanalizacije koja prolazi više od 5 etaža treba predvidjeti i izvesti paralelnu odzračnu vertikalu (sekundarna ventilacija) poprečnog presjeka minimalno 70 mm, te je ujedno treba najmanje u svakoj trećoj etaži spojiti s glavnom vertikalom. Na taj se način izbjegava mogućnost isisavanja sifona koje bi moglo nastati zbog podtlaka stvorenog istovremenim ispuštanjem otpadne vode u različitim etažama. Spoj odzračne cijevi s vertikalnom kanalizacijom treba predvidjeti i izvesti s nagibom prema glavnoj vertikali kako bi se spriječilo prelijevanje otpadne vode u odzračni sustav.

(6) U svrhu smanjenja mogućnosti pojave sniženja tlaka i opasnosti od isisavanja vodenog čepa sifona, te povećanja protočnosti, mogu se primijeniti sustavi standardizirane proizvodnje, posebno konstruiranih račvi ili sustavi koji sadrži elemente etažera i račvi. Primjenom ovakvih sustava moguće je izostaviti paralelnu odzračnu vertikalu, a njihova ugradba mora se obaviti prema tehničkim uputama proizvođača.

(7) Više odvodnih cijevi, koje su blizu mogu imati zajednički odušak, čiji presjek ne smije biti manji od polovice ukupnih presjeka svih odvodnih cijevi niti manji od presjeka najveće odvodne cijevi.

(8) Na prolazu kroz stropnu konstrukciju cijevi ne smiju biti čvrsto ugrađene, ali u najnižem stropu mora taj prolaz biti nepropusno izveden. Otvori vertikalnih instalacijskih kanala, u kojima su smještene kanalske vertikalne cijevi moraju biti dobro zatvoreni, a poklopci eventualnih kontrolnih otvora moraju nepropusno zatvarati, da se izbjegne veza s vanjskim zrakom i stvaranje kondenzata na cijevima.

(9) Na oborinske odvodne cijevi ne smiju se priključiti otpadne vode. Vanjske oborinske limene ili plastične odvodne cijevi, koje se priključuju na internu kanalizaciju, moraju u svom donjem dijelu do 150 cm iznad terena biti od lijevanog željeza.

(10) Odvodnja vodomjernih ormarića u kojima su smješteni sekundarni impulsni vodomjeri mora biti riješena spajanjem na posebnu vertikalu sa slobodnim istjecanjem vode, koja ne smije biti priključena direktno na kanalizaciju, a završava iznad podne rešetke ili drugog odvodnog mjesta u prizemlju ili podrumu građevine.

Horizontalna temeljna kanalizacija izvan građevine na građevinskoj čestici

Članak 22.

(1) Horizontalna temeljna kanalizacijska mreža i kanalizacija izvan građevine na građevinskoj čestici sakuplja i odvodi sanitarne otpadne vode, tehnološke i oborinske vode, koje dotječu vertikalnom kanalizacijom ili neposredno s terena, i iz prostorija iznad kanalizacijske mreže, te ih odvodi do kanalskog priključka u javnu kanalizaciju. Horizontalna temeljna kanalizacija u pravilu je položena ispod temelja građevine ili ovješena o strop, dok je kanalizacija izvan građevine na građevinskoj čestici položena u tlu. Spoj vertikalne kanalizacije na temeljnu horizontalnu kanalizaciju, mora imati oslonac dimenzija predviđenih prema nosivosti tla, a prijelaz je preporučljivo izvesti s dva luka od 45o svaki.

Za horizontalnu temeljnu kanalizaciju unutar i izvan građevine mogu se upotrebljavati cijevi od za to prethodno predviđenih materijala, a najčešće se koriste lijevanoželjezne i plastične cijevi veće čvrstoće.

(2) Temeljna horizontalna kanalizacijska mreža i kanalizacija izvan građevine (u daljnjem tekstu: sabirna kanalizacija) treba biti tako duboko položena da se može cijela građevina i pripadajuća parcela gravitacijski odvoditi u javnu kanalizaciju, te da se spriječi povrat otpadnih voda iz javne kanalske mreže. Najniža izljevna mjesta moraju biti izvedena najmanje 25 cm iznad predviđene kote vjerojatno usporene vode. Ako sabirna kanalizacija ili njen dio odvodi prostore koji leže ispod razine usporene vode u javnoj kanalizaciji, ona se može odvoditi samo ugrađenim precrpnim uređajem, koji je potrebno nadzirati i održavati u ispravnom stanju.

Potrebno je predvidjeti i ugraditi precrpni uređaj koji će sakupljati otpadnu vodu iz navedenih dijelova sabirne kanalizacije, te je tlačnim cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju sa spojem na mjesto iznad kote vjerojatno usporene vode. Na taj način omogućava se gravitacijsko otjecanje u samom kanalskom priključku, te odvodnja najnižih površina građevne čestice.

(3) Svi uređaji (uređaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, taložnice, uređaji za sprečavanje povrata vode) kao i uljevi tlačne cijevi iz prepumpnog uređaja moraju biti postavljeni prije kontrolnog mjernog okna iz kojeg se obavlja samo priključenje.

(4) Sabirna kanalizacija mora biti predviđena i izvedena ispod granice smrzavanja tla i to izvan građevine, tjeme kanala mora biti položeno najmanje 80 cm u tlu, a u podrumu 20 cm. Pliće položene odvodne cijevi, kao i horizontalne cijevi ovješene o strop izložene opasnosti od smrzavanja treba toplinski izolirati. Ako se predviđa teže opterećenje terena gdje je položena kanalizacija, potrebno ju je pravilno zaštititi od mogućih oštećenja. Sabirnu kanalizaciju potrebno je udaljiti od vanjskog zida građevine najmanje 100 cm, a prolaz kroz temelje i zidove mora biti okomit, te cijevi pri prodoru kroz zid ne smiju biti uzidane, već odgovarajuće zaštićene.

(5) Sabirna kanalizacija mora se u pravilu polagati dublje od vodovodnih instalacija, a ukoliko iz tehnički opravdanih razloga to nije moguće izvesti potrebno je predvidjeti adekvatne mjere zaštite vodovodnih i kanalizacijskih instalacija.

(6) Vanjski promjer glavnog kanala sabirne kanalizacije ne može biti manji od D125 mm, a ostalih kanala u tlu koji ne vode sanitarnu otpadnu vodu (oborinski, drenažni) ne manji od vanjskog promjera D 110 mm.

(7) Spajanje kanala manjeg poprečnog presjeka u kanale većeg poprečnog presjeka treba predvidjeti i izvesti redukcijskim fazonskim komadima ili kontrolnim oknima. Svako odvodno mjesto mora imati zapor protiv prodiranja plinova iz kanalizacije.

(8) Promjena smjera kanalizacije mora se izvesti koljenom ili kontrolnim oknom. Spajanje sporednih kanala na sabirnu kanalizaciju izvodi se ograncima s priklonom 45o - 60o u smjeru odvoda ili u kontrolnim oknima. Promjena smjera iznad 60o treba se izvesti samo kontrolnim oknom.

(9) Kontrolna okna predviđaju i izvode se na pristupačnim mjestima, gdje postoji opasnost od začepljenja, kao na većoj promjeni smjera kanala, na mjestu priključka sporednih kanala, kod kanalskih stepenica (kaskada), kao i kod dužih ravnih kanala i to u građevini na svakih 15 m, a izvan građevine na udaljenosti od najviše 30 m. Veličina svijetlog otvora kontrolnog okna ovisi o dubini polaganja kanalizacijske cijevi, te kod dubine manje od 80 cm iznosi najmanje 50/50 cm, a kod dubine 80-120 cm iznosi 100 cm ili više od 100 cm. Kod većih dubina svijetli dio otvora kontrolnog okna može biti 100 cm, a u donjem dijelu u visini od najmanje 120 cm, te je potrebno ugraditi stupaljke u razmaku od 30 cm u svrhu omogućavanja silaska u kontrolno okno. Stupaljke se ugrađuju na stijenku, bočno od glavnog toka vode po mogućnosti na stijenku gdje nema priključenja kanala.

(10) Kontrolna okna se predviđaju i izvode od betona ili polimernih materijala, te ih je potrebno na unutarnjoj strani zagladiti sa cementnim mortom omjera 1:2, a na dnu predviđene i izvedene kinete u smjeru odvodnje ili za to predviđenim fazonskim komadom. Okno mora biti dobro zatvoreno poklopcem od lijevanog željeza najmanje 60/60 cm., predviđene čvrstoće koja ovisi o svrsi površine na kojoj je smješteno. Ako je kontrolno okno smješteno unutar prostora koja služi za boravak ljudi ili za skladištenje namirnica i slično, te ukoliko navedeni prostor nema prirodnu ventilaciju, ono mora imati za to predviđeni poklopac koji onemogućava prodor plinova iz kanalizacije. Tlocrtni položaj okna mora biti takav da podužnomkinetom prati i usmjeruje glavni tok voda. Bočna priključenja obavljaju se poglavito u uzvodnoj 2/3 okna. Pri projektiranju i izvedbi interne kanalizacije primjenjuju se i montažna (betonska) kontrolna okna, kao i kontrolna okna iz PVC i PE-HD materijala. Navedena kontrolna okna, njihove karakteristike i veličina ovise o predviđenim uvjetima prema prije navedenim dubinama polaganja interne kanalizacije, te o namjeni površine na kojoj se ugrađuju. Primjena i ugradnja takovih okana mora biti određena uvjetima i tehničkim uputama pojedinog njegova proizvođača, kao i prije navedenih propisa i uvjeta vodonepropusnosti i čvrstoće.

(11) Pri projektiranju i izvedbi sabirne kanalizacije mora se voditi računa o dopuštenim padovima njezina polaganja. Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprečne presjeke interne kanalizacije niže navedene normalne padove zbog njezinog samoispiranja, te izbjegavanja oštećenja interne kanalizacije kod većih padova. Minimalni pad smije se primijeniti samo u slučaju kad za to postoji tehnički stručno opravdana obrazloženja. Padovi za profile veće od 315 mm određeni su prema Smjernicama za projektiranje i izvedbu javne kanalizacije.

VI. OČITANJE, OBRAČUN I NAPLATA VODNE USLUGE

Članak 23.

(1) Iznos naknade za pružene usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utvrđuje se sukladno odredbama Zakona o vodama, Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (N.N. broj 112/10 i Odluke o cijeni vodnih usluga (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/ 12) a ovisi o količini isporučene pitke vode odnosno prema količini očitanih m3 vode.

(2) U slučaju izmjena cijene vodne usluge Isporučitelj usluge će preko sredstava javnog priopćavanja ili na drugi uobičajeni način o tome obavijestiti korisnike usluga.

Članak 24.

(1) Korisnicima vodnih usluga javne odvodnje koji imaju i koriste ispravan mjerač protoka ispuštene vode, neovisno o tom jesu li ili nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe, cijena vodne usluge skupljanja i pročišćavanja otpadnih voda se naplaćuje prema količini ispuštene otpadne vode izmjerenoj na mjeraču protoka, mjesečno.

(2) Korisnicima vodnih usluga javne odvodnje koji nemaju ili ne koriste ispravan mjerač protoka ispuštene otpadne vode, a priključeni su na komunalne vodne građevine javne vodoopskrbe - cijena vodne usluge skupljanja otpadnih voda i cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda se naplaćuje prema količini isporučene vode.

Članak 25.

(1) Isporučitelj vodne usluge odvodnje otpadnih voda korisnicima u stambenim objektima sa više stambenih jedinica i jednim (glavnim) vodomjerom ispostavlja račun za vodnu uslugu odvodnju otpadnih voda, a koji se sastoji (na slijedeći način)

a) Fiksni dio najniže osnovne cijene vodne usluge odvodnje otpadnih voda koji plaća svaka stambena jedinica u višestambenoj zgradi i ne ovisi o količini isporučene usluge

b) Varijabilni dio najniže osnovne cijene vodne usluge odvodnje otpadnih voda ovisi o količini isporučenih vodnih usluga, te korisnicima iz st.1. ovog članka Isporučitelj vodne usluge može rasporediti na jedan od sljedećih načina:

- Korisnicima usluge koji su vlasnici (ili korisnici) stambenih jedinica koje su priključene ili imaju tehničku mogućnost za priključenje na sustav javne odvodnje, obračun ukupne potrošnje vode očitane na zajedničkom vodomjeru od strane KTD »Vodovod Žrnovnica« d.o.o. Novi Vinodolski razmjerno se raspoređuje na svakog korisnika usluge koji je vlasnik (ili korisnik) stambene jedinice i dostavlja ga mjesečno na računu za svakog korisnika usluge u stambenoj jedinice zasebno.

- Korisnicima usluge koji su vlasnici (ili korisnici) stambenih jedinica koji su priključeni ili imaju tehničku mogućnost za priključenje na sustav javne odvodnje, a koji temeljem Pravilnika o opskrbi pitkom vodom KTD »Vodovod Žrnovnica« d.o.o. Novi Vinodolski (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 20/09) uz ugrađeni glavni vodomjer koji mjeri isporučenu vodu cijeloj zgradi, imaju ugrađen i sekundarni vodomjer, obračun potrošnje vode vrši se prema broju kubičnih metara m3 javne vodoopskrbe očitane od strane KTD »Vodovod Žrnovnica« d.o.o. Novi Vinodolski.

- Korisnicima usluge koji su vlasnici (ili korisnici) stambenih jedinica koji su priključeni ili imaju tehničku mogućnost za priključenje na sustav javne odvodnje, a za koje isporučitelj vodne usluge nije zaprimio podatak o broju vodomjera koji koristi, vodna usluga obračunava se svakog mjeseca prema m2 površine pojedinog stana.

Članak 26

(1) Ako isporučitelj usluge mijenja cijenu usluge, dužan je prije promjene cijene usluge utvrditi količinu prethodno pružene usluge svakom pojedinom korisniku usluge ili je procijeniti.

Članak 27.

(1) Isporučitelj usluge dužan je voditi evidenciju o korisnicima usluge.

VII. NAČIN PLAĆANJA CIJENE USLUGE

Članak 28.

(1) Korisnik usluge plaća uslugu na temelju računa koji se ispostavljaju mjesečno a prema količini pružene usluge, važećoj cijeni i načinu obračuna.

(2) Ukoliko korisnik usluge ne plati račun za pruženu uslugu u roku od 15 dana od dana ispostave računa , dostavit će mu se opomena, a kojom će korisnik usluge biti upozoren na mogućnost da mu se zbog neplaćanja računa obustavi pružanje usluge i pokrene odgovarajući sudski postupak.

(3) Ukoliko korisnik usluge ne plati u cijelosti račun za pruženu uslugu nakon što je opomenut i upozoren na način određen stavkom 2. ovog članka, Isporučitelj usluge je ovlašten bez ponovne prethodne opomene pokrenuti odgovarajući sudski postupak i obustaviti pružanje usluge.

Obustava pružanja usluge izvršit će se u skladu s tehničkim mogućnostima koje Isporučitelju usluga stoje na raspolaganju, vodeći računa, ukoliko je to moguće, da se takvom radnjom ne ometa u korištenju usluge drugi korisnik.

VIII. NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE VODNE USLUGE

Članak 29.

(1) Pod neovlaštenim/ilegalnim/korištenjem komunalne usluge podrazumijevaju se slučajevi kada:

- se fizička ili pravna osoba samovoljno spoji na mrežu javne odvodnje;

- potrošač, odnosno korisnik usluga troši vodu na način da cijenu za isporučenu uslugu plaća trećoj osobi, a ne isporučitelju usluge;

- korisnik usluge odvodnje koristi komunalnu uslugu bez mjerne opreme ili mimo postojeće mjerne opreme ili kada je mjerna oprema onesposobljena za ispravan rad;

- u drugim slučajevima kada se korisnik komunalne usluge ne pridržava odredaba o uvjetima korištenja komunalne usluge iz ovih uvjeta.

(2) Isporučitelj komunalne usluge opskrbe pitkom vodom radi nesmetanog tehničkog upravljanja sustavom, radi zaštite sustava javne odvodnje od iznenadnih onečišćenja i zagađenja, radi zaštite zdravlja svih korisnika usluga javne odvodnje i radi zaštite podzemnih voda, ima obvezu voditi u evidenciji sve neovlaštene korisnike komunalnih usluga sve do usklađenja njihova statusa sa zakonom i odredbama ovih Uvjeta.

(3) Neovlašteni korisnici komunalnih usluga evidentirani na način iz prethodne točke ovog članka evidencijom ne stječu svojstvo potrošača ni korisnika usluge definiranog u članku 3. ovih uvjeta.

IX. UVJETI OGRANIČENJA I OBUSTAVE ISPORUKE

Članak 30.

(1) Isporučitelj u redovitim uvjetima je dužan osigurati odvodnju otpadnih voda za svoje potrošače.

(2) Isporučitelj vodne usluge može korisnicima privremeno obustaviti isporuku radi sljedećih planiranih radova:

- pregled, ispitivanje ili kontrolno mjerenje;

- redovno ili izvanredno održavanje;

- remont postrojenja;

- priključenja novih korisnika;

- dogradnje ili rekonstrukcije mreže javne odvodnje.

(3) U slučaju obustave usluge iz prethodnog stavka isporučitelj usluge će obavijestiti korisnika usluge i omogućiti zamjensko korištenje usluge u skladu s odredbama ove odluke.

(4) Obveza iz stavka 1. ovog članka prestaje u slučaju nastupa izvanrednih situacija (zbog više sile) kao što su (npr. poplave, potresa, teških pogonskih i tehničkih smetnji, obustave opskrbe pogonskom energijom i ostalih razloga) na koju Isporučitelj ne može utjecati.

(5) U slučaju obustave redovite odvodnje otpadnih voda u vezi sa gore spomenutim ili drugim uzrocima na nekom području u dužem trajanju, Isporučitelj će poduzeti odgovarajuće mjere, radi privremenog pružanja usluge sve do uspostavljanja normalne opskrbe.

Članak 31.

(1) Za neovlašteno korištenje komunalne usluge (ilegalna potrošnja) iz članka 29. ovih Uvjeta Isporučitelj usluge ima pravo i dužnost korisniku naplatiti naknadu štete za stjecanje bez osnove i ostale troškove prouzročene neovlaštenim korištenjem komunalne usluge.

(2) U slučaju nastupa okolnosti iz članka 30. stavak 4. ovih Uvjeta isporučitelj komunalne usluge ima pravo obustaviti isporuku komunalne usluge bez prethodne obavijesti.

(3) U slučaju onemogućavanja postupka kontrole ili utvrđivanja neovlaštenog korištenja komunalne usluge javne odvodnje Isporučitelj usluge može primijeniti mjeru obustave usluge javne odvodnje.

(4) Isporučitelj komunalne usluge za obustavu isporuke iz ovog članka ne odgovara za eventualnu štetu neovlaštenom korisniku usluge.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Sve usluge Isporučitelja koje su utvrđene ovim Uvjetima, a koje nisu sadržane u cijeni priključenja i korištenja vodnih usluga nestandardne su usluge i plaćaju se prema cjeniku kojeg donosi Isporučitelj.

Članak 33.

Nadzor nad primjenom ovih Uvjeta provodi se u skladu s važećim propisima.

Članak 34.

Na tehničko-tehnološke uvjete priključenja i korištenja vodnih javne odvodnje koji nisu uređeni Ugovorom i ovim Općim Uvjetima primjenjuju se odredbe važećih propisa.

Članak 35.

Ovi će se Uvjeti objaviti u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«, na oglasnoj ploči i na internetskoj stranici Isporučitelja vodne usluge.

Članak 36.

Ovi Uvjeti stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Ur. br.: 4664/12

Crikvenica, 16. listopada 2012.

Skupština
GKTD »Murvica« d.o.o. Crikvenica

Predsjednik Skupštine društva

Gradonačelnik Grada Crikvenice

Damir Rukavina, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr