SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 27. Petak, 13. srpnja 2012.
OPĆINA MRKOPALJ

7.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i članka 29. Statuta Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/ 09, 34/09 - ispr.) Općinsko vijeće Općine Mrkopalj na sjednici održanoj dana 3. srpnja 2012. godine donosi

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
turističkog naselja T2
1
u Sungeru -DPU 5

A. TEKSTUALNI DIO

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja turističkog naselja T21 u Sungeru - DPU 5, broj elaborata 09/11 (u nastavku teksta: Plan) koji je izradila tvrtka Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka i ovjerila sukladno posebnom propisu.

Članak 2.

(1) Obveza izrade Plana je utvrđena Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine PGŽ« broj 46/04 i 26/07).

(2) Plan se donosi za područje obuhvata, utvrđeno Člankom 64. Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine PGŽ« broj 46/04 i 26/07). Granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana dok površina obuhvata Plana iznosi oko 1,3 ha.

(3) Plan detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na javnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 3.

(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom »Detaljni plan uređenja turističkog naselja T21 u Sungeru - DPU 5«.

(2) Elaborat »Detaljni plan uređenja turističkog naselja T21 u Sungeru - DPU 5« sadrži tekstualni dio, grafički dio i obvezne priloge.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

(1) Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1. Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje - centar (T2C) je površina namijenjena smještaju centralnih i pratećih sadržaja turističkog naselja gdje se u sklopu građevina planiraju i smještajni sadržaji.

2. Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje - smještaj (T2S) je površina namijenjena smještaju zgrade sa smještajnim sadržajima turističkog naselja.

3. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2) je površina namijenjena uređenju sportsko-rekreacijskih igrališta, bazena i pratećih objekata.

4. Pješačka površina (PP) je namijenjena uređenju površina za odvijanje pješačkog prometa.

5. Kolno-pješačka površina (KP) je namijenjena uređenju površina za odvijanje pješačkog prometa, kolnog prometa i za uređenje parkirališta unutar turističkog naselja te za uređenje priključaka turističkog naselja na javnu (županijsku) cestu.

6. Županijska cesta je površina namijenjena uređenju pločnika i autobusnog stajališta uz županijsku cestu.

7. Zelena površina (Z1) je namijenjena uređenju zelenih površina, dječjeg igrališta, različitih sadržaja za aktivnosti u vanjskom prostoru (prostor za okupljanja i priredbe, tržnica autohtonih proizvoda, odmorište) i sl.

(2) Namjena površina određuje sukladno kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena površina u mjerilu 1:1000.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Zahvati uređenja prostora unutar obuhvata Plana će se provoditi sukladno kartografskim prikazima br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i br. 4. Uvjeti i način gradnje.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 6.

(1) Građevne čestice određene Planom se formiraju dijeljenjem i (ili) spajanjem dijelova postojećih čestica zemljišta. Planirana parcelacija provesti će se u skladu s ovim Detaljnim planom, nakon izrade parcelacijskog elaborata.

(2) Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4. Uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000.

(3) Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana. Moguća usklađenja su u okviru +/- 20% planirane površine građevne čestice a radi prilagodbe projektiranim prometnicama ili stvarnom stanju na terenu te prilagodbe potrebama programa u okviru pojedine građevine.

Članak 7.

(1)Za građevnu česticu turističkog naselja - centar (T2C) se određuje:

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,25 i

-najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,5.

(2)Za građevnu česticu turističkog naselja - smještaj (T2S) se određuje:

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3 i

-najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6.

(3)Za građevnu česticu sportsko-rekreacijske namjena - rekreacija (R2) se određuje:

-u izgrađenost građevne čestice se uključuju površine igrališta, bazena, pratećih i pomoćnih građevina,

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,9 i

-najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9.

(4)Za građevnu česticu zelene površine (Z1) se određuje:

-u izgrađenost građevne čestice se uključuju površine građevina za aktivnosti u vanjskom prostoru kao što je prostor za okupljanja i priredbe, tržnica autohtonih proizvoda i sl.),

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5 i

-najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,5.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 8.

(1)Za građevine planirane na građevnoj čestici turističkog naselja - centar (T2C) osnovne i ostale: gospodarske, pomoćne i sl. se određuje:

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi tri (3) etaže koje mogu biti: podrum, prizemlje i potkrovlje,

-najveća visina građevina iznosi 5,4 m i

-najveća ukupna visina građevina iznosi 8,2 m,

-najmanja svijetla visina korisnog prostora etaže prizemlja iznosi 2,4 m,

-vertikalna projekcija zatvorenog dijela pojedine građevine, iznosi najmanje 50 m2 i najviše 180 m2,

-na građevnoj čestici se planira mogućnost gradnje više građevina osnovne namjene čija ukupna (bruto) razvijena površina poštuje zadane vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti,

-gospodarska-pomoćna građevina može imati isti najveći broj etaža i visinu kao i osnovna građevina, znatno izduženog tlocrta (do 17-20m x 7-10 m).

(2)Za građevine planirane na građevnoj čestici turističkog naselja - smještaj (T2S) osnovne i ostale: gospodarske, pomoćne i sl. se određuje:

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi tri (3) etaže koje mogu biti: podrum, prizemlje i potkrovlje,

-najveća visina građevina iznosi 5,4 m,

-najveća ukupna visina građevina iznosi 8,2 m,

-najmanja svijetla visina korisnog prostora etaže prizemlja iznosi 2,4 m,

-vertikalna projekcija zatvorenog dijela pojedine građevine, iznosi najmanje 50 m2 i najviše 110 m2, iznimno se za građevine na građevnim česticama br.8 i br.9 dozvoljava površina horizontalne projekcije zatvorenog dijela građevine do 140 m2,

-na građevnoj čestici se planira jedna samostojeća građevina osnovne namjene i pomoćna građevina,

-gospodarska-pomoćna građevina može imati isti najveći broj etaža i visinu kao i osnovna građevina i znatno je izduženog tlocrta.

(3)Za građevine planirane na građevnoj čestici sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) se određuje:

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu (1) etažu koja može biti: suteren ili prizemlje,

-najveća visina građevina iznosi 2,8 m i

-najveća ukupna visina građevina iznosi 5,4 m.

(4)Za građevine planirane na građevnoj čestici zelene površine (Z1) se određuje:

-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu (1) etažu koja može biti: suteren ili prizemlje,

-najveća visina građevina iznosi 2,8 m i

-najveća ukupna visina građevina iznosi 5,4 m.

(5)Visina nadozida potkrovlja može biti maksimalno 120 cm.

(6)Kod građevina s dozvoljenom najviše jednom etažom se, kao konstruktivni dio građevine, može graditi tavan kod kojeg visina nadozida može biti najviše 60 cm.

(7)Najmanja vertikalna projekcija zatvorenog dijela pojedine prateće građevine se ne određuje.

2.3. Namjena građevina

Članak 9.

(1) Na građevnoj čestici turističkog naselja - centar T2C planira se smještaj centralnih i pratećih građevina turističkog naselja. Planirani sadržaji u građevinama su prateći sadržaji turističkog naselja kao što su: recepcija, izložbeni, trgovački, edukacijski i sl. sadržaji, pomoćni, servisno-tehnički prostori i sl., ugostiteljsko turistički sadržaji za pripremu i usluživanje hrane i pića s vanjskim prostorom (terasa) i pratećim sadržajima, ugostiteljsko turistički sadržaji za smještaj i drugi kompatibilni sadržaji.

(2) Smještajni sadržaji se planiraju u potkrovlju građevina i mogu biti kategorije najmanje 3*.

Članak 10.

(1) Na pojedinoj građevnoj čestici turističkog naselja - smještaj, oznake od T2S-1 do T2S-9, planira se smještajna građevina ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira kao drvena kuća u sklopu koje je smještajna jedinica apartman te pomoćni i servisno- tehnički sadržaji i sl. u osnovnoj ili pomoćnoj građevini.

(2) Unutar pojedine smještajne građevine ugostiteljsko- turističke namjene se planira kapacitet od 4 do 9 kreveta u apartmanima, kategorije najmanje 3*.

(3) Na građevnim česticama oznaka T2S-8 i T2S-9 se planira mogućnost smještaja ugostiteljsko-turističkog sadržaja za pripremu i usluživanje hrane i pića i mogućnost smještaja pansiona odgovarajuće kategorije kada se kapacitet građevine ugostiteljsko-turističke namjene iz stavka (2) ovog članka ne uvjetuje.

(4) U okviru građevne čestice s osnovnom građevinom turističkog naselja se planira gospodarska - pomoćna građevina koja se locira u dubini okućnice.

Članak 11.

Na površini sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) planira se smještaj tribina i pomoćne građevine u funkciji rekreacijskih sadržaja s pratećim i servisno- tehničkim sadržajima.

Članak 12.

Na zelenoj površini (Z1) planira se smještaj vanjskog auditorija s binom i gledalištem i smještaj građevina tržnice autohtonih proizvoda i pratećim i servisno- tehničkim sadržajima i sl.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 13.

(1)Gradnja se u pravilu planira unutar gradivog dijela građevne čestice.

(2)Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljeno je uređenje:

-parkirališta s nadstrešnicom najveće dozvoljene visine 2,6 m,

-vanjske terase, najveće dozvoljene visine 1,0 m mjereno od konačno uređenog terena,

-solarnog kolektora i slične građevine najveće dozvoljene visine 2,6 m,

-instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture.

(3)Gospodarska - pomoćna građevina se locira u dubini okućnice.

Članak 14.

(1) Gradivi dio građevnih čestica i građevni pravac s udualjenostima od granice građevne čestice prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000 i određuju se sukladno navedenom prikazu.

(2) Gradivi dio građevne čestice je od granica građevne čestice udaljen najmanje 4,0 m, osim od granice prema kojoj je određen građevnim pravcem.

(3) Građevni pravac je od regulacijskog pravca udaljen najmanje 6,0 m.

(4) Iznimno od stavka (3) ovog članka na građevnim česticama od br. 1 do br. 5 (T2S) je građevni pravac od regulacijskog pravca udaljen najmanje 5,0 m.

(5) Moguća je približno paralelna translatacija građevnog pravca na veću udaljenost od prometne površine od one određene u stavku (3) i (4) ovog članka.

(6) Iznimno od stavka (2) ovog članka gradivi dio građevne čestice br. 12 (R2) je od granica građevne čestice udaljen najmanje 1,0 m i građevni pravac se ne određuje.

(7) Iznimno od stavka (2) ovog članka gradivi dio građevne čestice br. 11 (Z1) je od granica građevne čestice udaljen najmanje 3,0 m i građevni pravac se ne određuje.

Članak 15.

Nivelacijsku kotu građevine potrebno je uskladiti s kotom postojećeg terena i s nivelacijskom kotom priključka građevne čestice na prometnu površinu.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 16.

(1) Građevine (osnovne i prateće) je potrebno mjerilom, tlocrtnim gabaritom i volumenom skladno uklopiti u okruženje slijedeći postojeću morfološku strukturu cjeline naselja kako bi doprinijele ambijentalnoj slici okruženja u kojem nastaju.

(2) Koristi se tradicionalni način gradnje i arhitektonski izričaj uz uporabu pretežno prirodnih materijala, drva i kamena, te je građevine a uz to potrebno prilagoditi važećim propisima i suvremenim potrebama.

(3) U smještajnom dijelu turističkog naselja na građevnim česticama od T2S-1 do T2S-9, ne dozvoljava se izgradnja identično oblikovanih kuća, moraju se razlikovati vanjskim izgledom u veličini, kompoziciji volumena, pročelja i u detalju.

(4) Gospodarska - pomoćna građevina treba biti oblikovana sukladno uvjetima za oblikovanje osnovnih građevina turističkog naselja. Prozori su izduženi i horizontalno položeni (cca 50 x 30 cm).

Članak 17.

Pri izvedbi i oblikovanju zgrada koriste se osnovni elementi autohtonog graditeljstva:

- gradi se od prirodnih materijala, kamena i drva (smreka, jela, hrast, kesten) koje se teše (kala) ili pili,

- locira se na vlastitoj parceli koja je oblikom izdužena u dubinu, uvučena od ceste (okvirno 6-10 m) i jedna je os približno paralelna s cestom,

- gradi se kao prizemnica ili katnica, podrumljena ispod polovice ili ispod cijele kuće s tavanom (potkrovljem) ispod kosog krova,

- izduženog je pravokutnog tlocrta omjera okvirno 1:2 (10-12 m x 6-7 m), kod potrebe za većom površinom gradi se »L«-tlocrtni oblik,

- raspored prostorija unutar kuće jednostavan, koncipira se na osnovi tradicijskog,; u sredini ulaz - veža, a desno i lijevo, simetrično su po jedna ili dvije prostorije,

- visina prilagođena tlocrtnim proporcijama zgrade,

- krovište je visoko, strmo dvostrešno nagiba 45Ê(do 50Ê) sa ili bez poluskošenog dijela iznad užih pročelja

- pokrov od šindre (crnogorica) dužine približno 70 cm, postavlja se u preklopu preko 2 polja letvi i u tri sloja,

- sljeme građevine orijentirano okomito ili paralelno sa građevnim pravcem,

- po sljemenu - hrptu krovišta pribijaju se cijepane krovne daske »klobučanice«,

- veterlajsne se izvode minimalne širine i duboko podvučene pod šindru,

- strehe krovišta su izbočene (približno 50 cm) položene na vidljivim stropnim gredama koje su spojene s rogovima,

- duž dvorišnog pročelja streha može biti produžena i ispod nje zatvoreni ganak,

- dimnjak se u pravilu postavlja na dvorišnoj plohi krovišta, zidan je opekom, žbukan, završetak je s vijencem, a iznad njega propusti za dim, koloristički se usklađuje s pokrovom od šindre (grafit nijansom),

- ukoliko se u krovištu izvode otvori, potrebno je koristiti tradicionalan oblik; vertikalne prozore na zabatu te na krovu iznad dužeg pročelja; polukružne vidjelice (lunetica) manje krovne kućice s vertikalnim prozorom ili prozor pod odignutom strehom,

- ako se oluci (žljebnjaci) izvode od raskoljenoga tanjeg debla koje se izdubi, stjenke su debele cca 3 cm, (iznutra je moguće staviti lim ), te se vješaju na kuke i na kraj se ugrađuje lanac iz nehrđajućeg čelika,

- nosiva konstrukcija nadzemnog dijela građevine je drvena: konstrukcija vanjskih stijena je od brvana, planjki -»bruna« (debljine cca 10-15 cm, visine 25-30 cm, cijele dužine užeg pročelja a po dužem pročelju moguć poberuh) na uglovima urezanih na tesarski - njemački vez (nemški vez), kod kojega su glave greda na uglovima (planjki) ravno prirezane i izjednačene s licem stijena od mosnica,

- uporaba oblica i poluoblica je zabranjena,

- zabat, u pravilu sjeverni, se oblaže šindrom ili se opšiva vertikalno postavljenom daskom s letvicama po sljubnicama,

- daske na zabatnim pročeljima se postavljaju vertikalno

- zabatni trokut je izbačen u odnosu na pročelje (cca 20- 25 cm),

- na užim pročeljima, odnosno na donjem rubu zabatnog trokuta moguće je izvesti krovac - zaštitni krović izbačen na konzole, nagiba cca 45 stupnjeva, pokriven šindrom,

- završna obloga vidljivog dijela podrumskog zida je u kamenu lomljenjaku, nepravilnog oblika, priklesanog, štokanog, bez fugiranja,

- kamenje se morta minimalnim količinama, tako da se fuga visinski ne izjednači sa kamenim glavama,

- vanjsko stubište za pristup prizemlju se izrađuje lomljenjakom korištenim za izradu sokla, gazišta se izvode suskim fugama,

- ograda vanjskog stubišta izrađuje se od vertikalno postavljenih dasaka,

- stolarija: vrata i prozori se izvode isključivo od drva, prirodne boje ili se liče blijedo zeleno sivom bojom,

- prozori su u pravilu pravokutni, dvokrilni te su podijeljeni tankim šprljcima u tri ostakljena polja,

- prozori podrumske etaže su položeni pravokutni, u pravilu u vertikalnoj osi prozora prizemlja,

- glavna ulazna vrata se u pravilu pzicioniraju na sredinu pročelja,

- kuće su srebnosive boje što je hrvatski identitet u koloritu tradicijske arhitekture,

- zlatnožuta boja nije dozvoljena,

- unutrašnjost drvenih kuća se izvodi na slijedeći način:

- završna podna obloga svih unutarnjih prostorija osim podrumskih, tehničkih i servisnih prostora izvodi se iz daščanih tavaluna od hrastovine, širine 20 cm, koji se polažu od vrata prema prozorima te su pričvršćeni čavlanjem,

- završna podna obloga podrumskih, tehničkih i servisnih prostora izvodi se klinker opekom, kamenom, kao nabijeni zemljani pod i dr.,

- završna drvena podna obloga se izvodi iz dasaka »tavaluna« od hrastovine, širine 20 cm, koji se polažu uzdužno od vrata prema prozorima,

- unutarnja vrata se izvode isključivo od drva,

- unutrašnja komunikacija između prizemlja i potkrovlja izvodi se drvenim stubama.

Članak 18.

Pri oblikovanju građevine planira se mogućnost korištenje i netradicijskih elemenata, npr.:

- unutarnje obloge zidova i stropova iz gips-kartonskih ploča postavljenih na odgovarajuću tipsku metalnu podkonstrukciju,

- višedjeljne ili klizne ostakljene stijene u pravilu na zabatnim stijenama,

- klizne drvene stijene za zaštitu vanjskih otvora, vertikalni drveni brisoleji / oblikovani kao dašćanna obloga opšivena letvicama i sl.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 19.

(1) Prostor turističkog naselja se uređuje sukladno kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(2) Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica uređuju se kao zelena površina i kao pješačka površina, te dijelom za uređenje parkirališnih mjesta, uvučeno u stražnjem dijelu čestice (ne uz cestu).

(3) Prilikom uređenja površina potrebno je u što većoj mjeri slijediti nagibe prirodnog terena i zahvate uređenja izvesti na način da se ne naruši izgled okoline te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice.

(4) Najmanje 40% površine građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti autohtonim vrstama kao livadu - travnjak, voćnjak, grupe stablašica, živicu i sl.

(5) Okućnica turističkog naselja-centar (T2C) se uređuje prema modelu goranskoga pučkoga obiteljskoga vrta; cvijetnjak ispred kuće te povrtnjak i voćnjak. U okviru građevne čestice planira se smještaj bunara (šterne).

(6) Za uređenje i oprmanje površina turističkog naselja koriste se materijali primjereni ambijentu na način da ekonomičnost izvedbe i održavanja, kao i estetske kvalitete budu međusobno usklađene.

(7) Turističko naselje se oprema elementima vanjske rasvjete, pazeći pri tome da se okoliš minimalno onečišćuje svjetlom, te da se rasvjetna tijela oblikovno usklade s ambijentom.

(8) U okviru građevne čestice planira se postava solarnih kolektora.

(9) Potreban broj parkirališnih mjesta koji se osigurava na površini građevne čestice se određuje sukladno točki 3.1.4. Parkiranje, ovih odredbi.

Članak 20.

(1) Na prostoru turističkog naselja se prilazi uređuju makadamskim zastorom (nabijeni sloj tucanika) uz mogućnost korištenja kamena, granitnih kocki i sl.

(2) Na prostoru turističkog naselja se parkirna mjesta uređuju makadamskim zastorom (nabijeni sloj tucanika) ili kao travnata podloga, uz mogućnost korištenja kamena, granitnih kocki i sl. za označavanje mjesta i drugog. Planira se natkrivanje parkirnih mjesta nadstrešnicom pri čemu je obvezna upotreba materijala sukladnih uvjetima oblikovanja građevina turističkog naselja.

(3) Pješačke površine se izvode na isti način kao prilazi te iz kamenih ili drvenih ploča u travi (po principu »skok- na-skok«). Završna obrada mora biti protuklizna.

Članak 21.

(1) Područje turističkog naselja se prema prometnici i prema šumi ograđuje, u pravilu živicom.

(2) Građevna čestica turističkog naselja-centar (T2C) se ograđuje, građevne čestice turističkog naselja- smještaj (T2S) br. 8 i br. 9. se ograđuju prema prometnici dok za ostale građevne čestice turističkog naselja - smještaj (T2S) to nije obveza.

(3) Ograđivanje građevnih čestica se planira drvenom ogradom, živicom, pleterom i sl.

(4) Drvena ograda se izrađuje iz stupova piramidalnog završetka te letvica pri vrhu zašiljenih pod kutom od 45Ê.

(5) Živice se planiraju od autohtonih grmašica i ujedno krasnica, npr. grab, glog, drijenak, zlatna kiša, domaća crnogorica i održavaju približno na visini drvene ograde.

Članak 22.

(1) Na građevnoj čestici sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija R2 planira se izgradnja i uređenje vanjskih-otvorenih sportskih igrališta i drugih kompatibilnih sadržaja. Preporuča se gradnja otvorenog igrališta za mali nogomet, univerzalnog igrališta, boćališta, otvorenog bazena i slično.

(2) Na čestici se ne planira izgradnja pratećih nadzemnih građevina. Dozvoljena je izgradnja tribina - gledališta pretežno upotrebom prirodnih materijala (kamen i drvo, zatravnjeni nasip i sl.) i njihovo natkrivanje.

(3) Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti te opremiti odgovarajućom opremom. Pri hortikulturnom uređenju potrebno je koristiti pojedinačne zatečene crnogorične stablašice koje su izvan rekreacijskih površina.

Članak 23.

(1) U sklopu građevne čestice zelene površine Z1 predviđeno je uređenje zelenih i pješačkih površina, dječjeg igrališta , odmorišta i sl. sadržaja, uređenje otvorene i djelomično natkrivene površine za okupljanje, prezentacije, priredbe i sl. te smještaj tržnice autohtonih proizvoda i potrebnih pratećih građevina.

(2) Najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti; ozeleniti autohtonim raslinjem i opremiti odgovarajućom urbanom opremom.

(3) Najmanja površina dječjeg igrališta iznosi 100 m2.

(4) Najmanja površina uređenog otvorenog prostora za okupljanja, prezentacije i priredbe je 400 m2.

(5) Najveća dozvoljena površina tržnice autohtonih proizvoda iznosi 250 m2 a ukupna tlocrtna površina objekata (prodajni štandovi) najviše 100 m2.

 (6) Nadstrešnice, prateće građevine i objekti tržnice se izvode pretežno u drvu i oblikuju sukladno uvjetima za oblikovanje građevina turističkog naselja, s pokrovom od drvene šindre.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom infrastrukturnom mrežom te elektroničkom komunikacijskom mrežom

Članak 24.

(1) Prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu zone čine prometna i ulična mreža, mreža elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih sanitarnih voda te elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema.

(2) U grafičkom dijelu Plana prikazani smještaji planiranih građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže je shematski te su dozvoljene prostorne prilagodbe sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima, te potrebama potrošača, koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.

(3) Mrežu vodova komunalne infrastrukture u pravilu je potrebno voditi u trupu prometnih i drugih javnih površina.

3.1. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne mreže

Članak 25.

(1) Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1. Prometna infrastruktura u mjerilu 1:1000.

(2) Prilaze građevinama i površinama je potrebno izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

3.1.1. Županijska cesta

Članak 26.

(1) Za postojeću županijsku cestu se određuje infrastrukturni koridor širine 40 m. Infrastrukturni koridor je površina uzduž osi ceste, određuje se širinom koridora (os trase je simetrala koridora), a koristi se i izgrađuju prema posebnim uvjetima.

(2) Uz zapadni rub postojeće županijske ceste (»Karolina« - Vrbovsko - Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin- Meja,) planira se uređenje dva kolna priključka za potrebe turističkog naselja, uređenje pješačkog pločnika i autobusnog stajališta, sve u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela, s važećim Zakonom o cestama i s Pravilnikom o autobusnim stajalištima.

(3) Do izgradnje kolnih priključaka iz stavka (2) ovog članka, za građevne čestice br. 10. i br. 11. se planira izravno priključenje na županijsku cestu. Na dijelu tih čestica, koji je određen kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, se uz županijsku cestu a izvan ograde građevnih čestica propisuje uređene pješačkog nogostupa koji se u razini i u kontinuitetu povezuje na nogostup planiran uz županijsku cestu.

(4) Planira se uređenje pločnika najmanje širine 1,5 m.

(5) Završni sloj kolnika na autobusnom stajalištu izvodi se granitnom kockom ili asfaltnim zastorom.

3.1.2. Kolno-pješačke površine

Članak 27.

(1) U okviru kolno-pješačke površine se planira uređenje kolno-pješačkog priključaka turističkog naselja na javnu (županijsku) cestu, uređenje kolno-pješačkog puta koji se koristi za pješački i za kolni promet uključujući interventni prilaz i dostavu te uređenje parkirališta isključivo za potrebe turističkog naselja.

(2) Postojeće ugibalište uz županijsku cestu se rekonstruira, te se na lokaciji formira kolno-pješački priključak u okviru kolno pješačke površine KP1. Pri tome je primjerke postojećih stabala voćarica (Prunus pissardi) uz županijsku cestu potrebno je sačuvati.

(3) Najmanja širina kolno-pješačkog puta za jednosmjerni promet iznosi 4,5 m a za dvosmjerni promet 5,5 m.

(4) Izvedba drvoreda i pločnika širine 1,5 m se planira u okviru kolno pješačke površine KP1, do spoja na pločnik uz županijsku cestu.

(5) Kolno-pješački put KP3 je prije svega namijenjen za odvijanje pješačkog prometa unutar turističkog naselja te uz to za odvijanje povremenog kolnog prometa u posebnom režimu (za nužne potrebe kolnog prilaza za korisnike smještajnih objekata, za dostavu i intervenciju) iznosi 3,0 m kolnika i u istoj razini 2 x 1,0 m zelenog pojasa, što čini ukupni profil 5,0 m.

(6) Prilikom projektiranja prometnih površina potrebno je u što većoj mjeri slijediti nagibe prirodnog terena. Nivelacijske kote označene u kartografskom prikazu broj 2.1. Prometna infrastruktura u mjerilu 1:1000 su referentne, te se usklađuju s postojećim terenom i uz to su dozvoljena odstupanja za +/-0,5m.

Članak 28.

(1) Kolno-pješački prilazi KP1 i KP2 uređuju se makadamskim zastorom (uvaljan drobljeni kamen ili šljunak) s rubnjakom izvedenim iz prirodnog materijala (drvo, kamen) ili bez rubnjaka.

(2) Kolno-pješački prilaz KP3 uređuje se makadamskim zastorom (završnim slojem iz uvaljanog drobljenog kamena) u širini od 3,0 m. Pojas širine 1,0 m s obje vanjske strane uređenog prilaza, izvodi se kao travnata podloga jednake nivelacijske kote bez rubnjaka.

(3) Pješački put/pločnik u sklopu kolno-pješačke površine izvodi se iz materijala sukladnog ostalim pješačkim površinama u obuhvatu Plana; makadamskim zastorom (od uvaljanog drobljenog kamena), granitnom kockom (10x10cm) ili sl.

(4) Dio građevne čestice planiran kao zelena površina potrebno je hortikulturno urediti; ozeleniti autohtonim raslinjem kao drvored, živicu, travnjak , i opremiti odgovarajućom urbanom opremom.

3.1.3. Pješačke površine

Članak 29.

(1) Pješačke putove i pločnike potrebno je urediti tako da njihova širina iznosi najmanje 1,50 m s maksimalnim uzdužnim nagibom do 8%.

(2) Uređuju se makadamskim zastorom (uvaljan drobljeni kamen ili šljunak) bez rubnjaka ili s rubnjakom izvedenim iz prirodnog materijala, granitnom kockom (10x10cm) ili sl.

3.1.4. Parkirališta

Članak 30.

(1) Potreban broj parkirališnih mjesta osigurava se u pravilu na parkiralištima koja su planirana u sklopu kolno-pješačkih površina a dodatna potrebna parkirališna mjesta se osiguravaju na površinama građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene.

 (2) Najmanji potreban broj parkirališnih mjesta određuje se (sukladno Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj) kako slijedi:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na
1000 m
2 bruto-razvijene
površine

proizvodna namjena,
poslovna namjena - servisni
i skladišni sadržaji

4-8

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

drugi poslovni sadržaji

15

hotel, pansion, motel

20-40

(3) Iznimno od odredbi iz stavka (1) ovog članka parkirna mjesta potrebna za za sadržaje u sklopu građevina na građevnim česticama T2S-8 i T2S-9 potrebno je osigurati na površini iste građevne čestice.

(4) Iznimno od odredbi iz stavka (1) ovog članka parkirna mjesta potrebna za sadržaje u sklopu građevne čestice T2C osiguravaju se na istoj građevnoj čestici, prije izgradnje parkirališta javnog korištenja u sklopu KP1 (u prvoj fazi).

(5) U sklopu kolno-pješačke površine KP1 je planirano javno parkiralište (P) prvenstveno za potrebe centralnih sadržaja turističkog naselja i za potrebe sportsko-rekreacijskih sadržaja, kapaciteta najmanje 13 parkirališnih mjesta i stajanka za dostavna vozila (Pd) kapaciteta najmanje 2 parkirališna mjesta.

(6) U sklopu kolno-pješačke površine KP2 je planirano rezervirano parkiralište (Pr) kapaciteta najmanje 8 parkirališnih mjesta za potrebe smještajnih jedinica T2S-1 do T2S- 7.

(7) Parkirališna mjesta su dimenzija najmanje 2,5 x 5,0 m, a uzdužna mjesta najmanje 2,5 x 5,5 m.

(8) Organizacija i najmanji planirani kapacitet parkirnih mjesta prikazan je kartografskim prikazom broj 2.1. Prometna infrastruktura u mjerilu 1:1000. organizacija parkirališta se može promijeniti i uskladiti s konkretnim prometnim rješenjem dok broj parkirnih mjesta ne može biti manji od određenog.

(9) Na javnim parkiralištima treba osigurati propisani broj parkirališnih mjesta za automobile osoba smanjene pokretljivosti.

Članak 31.

(1) Parkirališta se uređuju makadamskim zastorom (uvaljan drobljeni kamen ili šljunak) bez rubnjaka ili s rubnjakom izvedenim iz prirodnog materijala, granitnom kockom (10x10cm) ili sl. Parkirna mjesta označiti će se kockama tamnijeg ili svjetlijeg kamena ugrađenim u podlogu, dimenzija ne većih od 10x10cm ili na sličan način.

(2) Parkirališta je dozvoljeno natkriti nadstrešnicom pri čemu se oblikovanje nadstrešnica određuje sukladno uvjetima oblikovanja za građevine turističkog naselja T21. Na parkiralištima koja su vizualno zaklonjena planira a se upotreba solarnih kolektora u sklopu nadstrešnica.

(3) Na parkiralištima se planira sadnja drvoreda duž županijske ceste upotrebom autohtonih primjeraka stablašica.

3.2. Uvjeti gradnje i opremanja elektroničke komunikacijske mreže

Članak 32.

(1) Elektronička komunikacijska mreža turističkog naselja priključuje se na postojeći vod u trupu županijske ceste.

(2) Na obuhvaćenom području se planira izgradnja kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže (bakrene mreže u xDSL tehnologiji i svjetlovodne mreže u tipologijama P2P i P2MP), za implementaciju naprednih elektroničkih komunikacijskih usluga.

(3) Kabelska kanalizacija i elekrtonička komunikacijska mreža se planira polaganjem podzemnih kabela u pravilu u koridorima cesta, kolno-pješačkih i pješačkih površina.

(4) Smještaj pasivne opreme (svjetlovodna pristupna mreža tipologije P2MP) se planira postavljenjem svjetlovodnih razdjelnih vanjskih ormara za montažu na stup ili ormara s postoljem koji se smještaju diskretno u prostoru ili se na adekvatni način usklađuju s oblikovanjem građevina i vanjskih prostora turističkog naselja.

(5) Instalacije unutar zgrada treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.

3.3. Uvjeti gradnje i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih površina

Članak 33.

(1) Trasa komunalne infrastrukturne mreže određena je načelno kartografskim prikazom broj 2.2. Komunalna infrastruktura.

(2) Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno u koridorima kolnopješačkih i pješačkih površina.

(3) Mjesto priključenja građevne čestice na objekte i uređaje komunalne infrastrukturne mreže određeno je kartografskim prikazom broj 4.Uvjeti gradnje, određuje se načelno i može se translatirati duž regulacijskog pravca, odnosno sukladno tehničkim uvjetima za pojedinu mrežu.

3.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 34.

(1) Vodoopskrbna mreža turističkog naselja priključuje se na postojeći vod u trupu županijske ceste.

(2) Turističko naselje se priključuje na izvedeni ogranak vodovodnog cjevovoda (PVC DV 110mm, tlak na mjestu priključenja je 4 bara).

(3) Vodovodne cijevi treba polagati u rov čija se širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda, na pješčanu posteljicu debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sitnim materijalom (tucanikom) sa strane i 30 cm iznad tjemena cijevi. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja i mehaničkih oštećenja.

(4) Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezna je izvedba hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 35.

(1) Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda turističkog naselja se planira izvedbom vodonepropustne kanalizacijske mreže koja se u konačnoj fazi nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda naselja Sunger priključuje na kolektor fekalne odvodnje (PVC UKC 1 250 mm) izveden u trupu županijske ceste.

(2) Svi zahvati na rješavanju odvodnje sanitarno-tehničkih otpadnih voda moraju biti usklađeni s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara s obzirom da se zona obuhvata DPU-a nalazi u

IV. zoni sanitarne zaštite te s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda Općine Mrkopalj.

(3) Vode koje se upuštaju u sustav javne odvodnje moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u javni sustav odvodnje odnosno za upuštanje u prirodni prijemnik.

(4) Otpadne vode iz kuhinja ugostiteljskih objekata i sl. potrebno je prije upuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti separatorima masti i ulja te separatorima deterdženata, odgovarajućim uređajem koji mora odgovarati kakvoći otpadne i tehnološke vode koju je potrebno pročistiti.

(5) Do izgradnje sustava za odvodnju sanitarnih otpadnih voda naselja Sunger, sanitarne otpadne vode iz građevina u obuhvatu plana se pročišćavaju na zajedničkom manjem uređaju koji se planira za potrebe turističkog naselja. Pročišćene sanitarne otpadne vode se upuštaju u prirodni recipijent (teren, putem upojnih bunara). Dozvoljava se i drugačije rješavanje sustava odvodnje otpadnih voda ukoliko se detaljnijom tehničkom dokumentacijom pronađe svrhovitije rješenje.

(6) Zajednički uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz stavka (5) ovog članka treba biti takav da efluent udovoljava propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u javni sustav odvodnje, odnosno za upuštanje u prirodni prijemnik.

(7) Iznimno od odredbi stavka (1) i stavka (5) ovog članka, do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda za turističko naselje kao cjelinu, otpadne vode iz građevina planiranih na građevnoj čestici br. 10 ugostiteljsko-turističke namjene - centar T2C se pročišćavaju na vlastitom uređaju odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže ili ako je moguće ponovno koristiti za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja. Isključivo se građevina prototipa drvene goranske kuće priključuju na vodonepropusnu sabirnu jamu.

(8) Dijelovi sustava za odvodnju sanitarnih otpadnih voda turističkog naselja se grade na način da je u konačnici moguće (jednostavno i ekonomičnijeno) priključenje cjeloviti sustav odvodnje planiran za područje naselja Sunger.

(9) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete shodno Zakonu o vodama.

Članak 36.

(1) Oborinske vode s parkirališta s makadamskom završnom površinom, koje ima do 15 parkirnih mjesta, će se zbog propusne površine slobodno irigirati u tlo i upuštati u okolni teren disperzno ili putem upojnog bunara.

(2) Čiste oborinske vode sa krovova građevina upuštaju se u tlo putem upojnih bunara ili se sabiru u bunar (šternu) ili drugi spremnik i koriste za zalijevanje i sl. namjene.

3.3.3. Toplovod i alternativni izvori energije

Članak 37.

(1) Ukoliko se u realizaciji turističkog naselja gradi jedinstveni sustav za grijanje i pripremu tople vode mrežu toplovoda potrebno je izvesti od toplinske stanice do svake smještajne i centralne građevine.

(2) Toplinska stanica na ekološki prihvatljiv energent (kao što su peleti i sl.) smješta se u sklopu građevina koje se grade na građevnoj čestici turističkog naselja - centar -T2C.

Članak 38.

Planira se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora. Omogućuje se ugradnja solarnih kolektora na okućnicama, u sklopu konstrukcije natkrivenih dijelova parkirališta i tribina rekreacijskog igrališta.

3.3.4. Elektroopskrba i vanjska rasvjeta

Članak 39.

(1) Elektroopskrbna mreža turističkog naselja priključuje se na postojeći vod u trupu županijske ceste. Unutar obuhvata plana nije planirana izgradnja elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 20 kV i više. Napajanje građevina osigurat će se proširenjem niskonaponske mreže iz postojeće trafostanice 20/0,4 kV Sunger 1, smještene izvan granica obuhvata plana.

(2) Prije izrade projekta električnih instalacija novih građevina, predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije, kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju građevine, odrediti način priključka, smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog napona.

(3) Niskonaponsku mrežu elektroopskrbe potrebno je voditi podzemno tipiziranim podzemnim kabelima do priključnih ormarića.

Članak 40.

(1) Rasvjeta vanjskih površina; parkirališta, ulaza u zgradu, igrališta, glavne komunikacije i drugog potrebnog odrediti će se posebnim projektom koji će definirati napajanje i upravljanje, odabir tipa rasvjetnih tijela i razinu osvijetljenosti. Vanjska rasvjeta mora biti svedena na najmanju potrebnu mjeru i ekološka.

(2) Kablove rasvjete je potrebno polagati podzemno. Vrste rasvjetnih tijela je potrebno unificirati, uskladiti s ostalom urbanom opremom i s oblikovanjem prostorne cjeline turističkog naselja.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 41.

Na prostoru u obuhvatu plana se javne zelene površine planiraju u sklopu prometnih površina gdje su utvrđeni uvjeti njihovog uređenja i opremanja.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Članak 42.

(1) Planira se vraćanje ruba šume Sungerski lug u ranije granice tj. uklanjanje dijela nekontrolirano izrasle šume unutar područja obuhvata plana, te rub šume oblikovati pod stručnim nadzorom.

(2) Preporuča se zadržavanje vrijednih primjeraka stablašica unutar granica građevnih čestica smještajnih građevina i rekreacijskih igrališta.

(3) Primjerke postojećih stabala voćarica (Prunus pissardi) na ugibalištu uz županijsku cestu potrebno je u većoj mjeri sačuvati.

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 43.

(1) Uvjeti i način gradnje određeni su u odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 4. Uvjeti gradnje.

(2) Za građevne čestice se planira uređenje pristupa na kolno-pješačku površinu i priključka na komunalnu infrastrukturu što kao obvezu uključuje: vodoopskrbu, elektroopskrbu i kanalizaciju te uz to elektroničku komunikacijsku mrežu.

(3) Dozvoljava se izdavanje akta kojim se odobrava građenje građevina sukcesivno izdanom aktu kojim se odobrava građenje prometne i komunalne infrastrukture.

(4) Pri novim zahvatima je potrebno ponoviti najbitnije značajke autohtone drvene kuće (gabarit, materijale, najkarakterističnije detalje), obratiti pozornost na klimatske prilike i konfiguraciju terena i uvažiti ih kao vrlo važan preduvjet, a uz pomak u skladu sa suvremenim komforom i standardima boravljenja, a svakako izbjeći loša oblikovanja, predimenzioniranost, minimalizirati beton, plastiku,... i po mogućnosti izgraditi zdrav i ekološki prihvatljiv dom, odnosno turistički smještaj. Ovi pristupi ne isključuju gradnju sasvim suvremenih i novih oblika, sa visokim značajkama kvalitete oblikovanja i suvremenoga stanovanja.

Članak 44.

(1) Planira se fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru.

(2) Fazna izgradnja podrazumijeva opremanje zemljišta prometnom i komunalnom infrastrukturom za svaku pojedinu fazu u skladu s planom.

(3) Pojedinačnu, neovisnu fazu izgradnje turističkog naselja može predstavljati izgradnja planirana na slijedećim građevnim česticama:

- na građevnoj čestici br. 10. ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje centar(T2C), izgradnja prototipa »drvene kuće« sukladno odredbama ovog Plana i kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje, s mogućim izravnim priključkom na županijsku cestu prije uređenja prilazne kolno-pješačke površine (KP1),

- na građevnoj čestici br. 11. zelena površina (Z1), s izravnim priključkom na županijsku cestu prije uređenja kolnopješačkog prilaza (KP1),

- na građevnoj čestici br. 12. sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2), s uređenjem kolnopješačkog prilaza (KP1) ili kolnopješačkih prilaza (KP2 i KP3).

- na građevnim česticama br. 1. - 5. ili br. 1.-7. ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje - smještaj (T2S), ali zajedno ili nakon izgradnje na građevnoj čestici br. 10. i s uređenjem kolno-pješačkih prilaza (KP2 i KP3),

- na građevnim česticama br. 6. - 7. ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje - smještaj (T2S), ali nakon izgradnje na građevnoj čestici br. 10. i s uređenjem kolno-pješačkih prilaza (KP2 i KP3),

- na građevnim česticama br. 8. - 9. ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje - smještaj (T2S), s uređenjem dijela kolnopješačkog prilaza (KP1).

(4) Preporuča se istovremeno uređenje i izgradnja na građevnoj čestici br. 10. turističko naselje - centar (T2C) i na građevnoj čestici br. 11. zelene površine (Z1).

(5) Pri izgradnji građevine prototipa »drvene kuće« na građevnoj čestici br. 10. ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje centar (T2C) i na građevnoj čestici br. 11. zelena površina (Z1), s izravnim priključkom na županijsku cestu, prije uređenja kolnopješačkog prilaza (KP1), obavezuje se osiguranje dovoljnog broja parkirališnih mjesta na površini iste građevne čestice i mogućnost uređenja prometne površine na planom određenom dijelu građevne čestice br. 10.

(6) Na građevnim česticama br. 10, br. 11 i br. 12. u okviru kojih se planira više građevina, izgradnja, uključujući ishođenje akata kojima se odobrava građenje, se planira za pojedinačnu građevinu ili za ukupan zahvat planiran na građevnoj čestici. U slučaju izgradnje pojedinačne građevine na situaciji planiranog stanja treba prikazati prostor rezerviran za ostale planirane sadržaje na građevnoj čestici.

6.1. Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara

Članak 45.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Općine Mrkopalj.

(2) Građenje novih građevina izvoditi na način da se ne povećava ukupno požarno opterećenje zone ili naselja kao cjeline.

(3) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETNER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(4) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedlozga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Mrkopalj.

(5) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i sukladno planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu 1: 1000.

(7) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju tog zakona.

(8) Za složenije građevine (građevine skupine 2) je potrebno izraditi elaborat zaštite od požara.

(9) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina/ objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo.

(10) Međusobna udaljenost slobodnostojećih niskih zgrada trebala bi biti najmanje jednaka visini više, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak građevina ugostiteljsko-turističke namjene ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

6.2. Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od potresa

Članak 46.

(1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju.

 (2) Pri projektiranju građevina koristiti tzv. projektnu seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju potresa odnosno intenzitetu seizmičnosti po MSK ljestvici.

(3) Za područje Općine Mrkopalj utvrđuje se osnovni intenzitet seizmičnosti Io = 70 MSK - 64 za povratne periode od 100, 200 i 500 godina, odnosno Io = 60 MSK- 64 za povratni period od 50 godina.

6.3. Posebni uvjeti građenja - ostali

Članak 47.

Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja, bez obzira na vrstu lokacije, treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

7. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti

Članak 48.

(1) U zoni obuhvata Plana ne postoje registrirani ni evidentirani objekti prirodne ili graditeljske baštine.

(2) Obzirom na krajobraznu vrijednost šireg područja i kontaktno područje Posebnog rezervata »Sungerski lug«, građevine i uređene površine se planiraju na način da oblikovanjem i izvedbom ne naruše obilježja svog vrijednog okruženja, već da s njim stvore usklađenu cjelinu koja služi kao primjer gradnje zasnovane na tradicionalnoj gradnji Gorskog kotara.

Članak 49.

Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti sadržane su u točki 2.5. Oblikovanje građevina, u točki 2.6. Uređenje građevnih čestica, u točki 3.1. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže i u točki 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina.

8. Mjere provedbe plana

Članak 50.

(1) Provedba plana, gradnja i uređenje vršit će se sukladno ovim Odredbama, kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

(2) U provedbi se, ako nije drugačije određeno, općenito planiraju tolerancije +/- 10% u odnosu na određene granične vrijednosti i veličine.

Članak 51.

(1) Za provedbu Plana je potrebno izvršiti pripremne radove vezane na vlasništvo zemljišta.

(2) Građevinsko zemljište je potrebno urediti. Minimalna razina prometne i infrastrukturne opremljenosti uključuje:

- izgradnju prilaznog puta,

- izgradnju priključka na mrežu vodoopskrbe,

- izgradnju priključka na mrežu odvodnje otpadnih voda,

- izgradnju priključka na mrežu elektroopskrbe i

- uređenje parkirališnih mjesta.

(3) Ukoliko se Turističko naselje T21u Sungeru ne izgradi u jednoj fazi kao cjelina, planira se izgradnja u više faza sukladno točki 6. Uvjeti i način gradnje, ovih odredbi.

Članak 52.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležni upravni odjel Primorsko-goranske županije, odnosno pravne osobe s posebnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 53.

(1) Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke, Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda i zaštitu od buke.

(2) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš koje uključuju ograničenja i uvjete za djelatnosti koje se planiraju u ovoj zoni, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže, očuvanje i njegu zelenih površina, određene su na način da se, uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša.

(3) Unutar obuhvata plana nije dopuštena djelatnost čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša.

Prilikom projektiranja i odabira pojedinih sadržaja nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja voda i dr.) te isključiti one djelatnosti za koje se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Eventualni nepovoljni utjecaj na okoliš je potrebno svesti na najmanju moguću razinu.

9.1. Zaštita tla

Članak 54.

(1) Unutar obuhvata plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.

(2) U cilju zaštite tla zabranjuje se:

- odlaganje otpada na površinama koje nisu uređene za tu namjenu,

- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda, nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima,

- trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to nije moguće izbjeći, plodno tlo je potrebno iskopati te koristiti ili na području zahvata ili na drugim područjima ovoga Plana,

- izvan zona građenja tlo se štiti posredno, očuvanjem visokog zelenila i uređenjem zelenih površina kako površina ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji,

- unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari pri izvedbi zemljanih radova.

(3) Obradom tla te izvođenjem građevinskih i drugih zahvata ne smije se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti dodatne koncentracije površinskih voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 55.

(1) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kakvoće zraka.

 (2) Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.

(3) Planira se uporaba ekološki prihvatljivih energenata kao što su peleti i sl.

(4) Stacionarni izvori onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita voda

Članak 56.

(1) Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama, te sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (obuhvat Plana nalazi se u IV. zoni sanitarne zaštite) i Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda Općine Mrkopalj.

(2) Podzemne vode se na području obuhvata plana štite mjerama za sprečavanje onečišćenja kod planiranih zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda i dispozicija do uređaja za pročišćavanje.

9.4. Zaštita od buke

Članak 57.

(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(2) Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina buke na vanjskim prostorima iznosi 55 dBa danju i 45 dBa noću.

9.5. Zaštita od elektromagnetskog polja

Članak 58.

(1) Zaštitu od elektromagnetskog polja provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja i propisima donesenim na temelju njega.

(2) Granične veličine elektromagnetskih polja stacionarnih izvora koje se ne smiju prekoračiti na područjima povećane osjetljivosti i područjima profesionalne izloženosti propisane su Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja.

9.6. Postupanje sa otpadom

Članak 59.

(1) Odvoz i zbrinjavanje otpada će se osigurati putem nadležnog komunalnog poduzeća u skladu sa Zakonom o otpadu. Kod izbora metoda i tehnike skupljanja komunalnog otpada mora se poštovati sljedeće:

- metode i tehnika moraju biti na BAT razini,

- instalirani kapaciteti moraju zadovoljavati vršne potrebe,

- tehnika i organizacija moraju biti prilagođeni posebnostima područja na kojem se vrši skupljanje otpada.

(2) Odlaganje komunalnog otpada, do odvoza, osigurati će se u spremnicima - tipskim kontejnerima za komunalni otpad ( npr. od 1100 l - prema DIN 30 700) i u spremnicima (kontejnerima) za odvojeno prikupljanje otpada(papir, staklo, metal, plastika i drugo).

(3) Spremnici za prikupljanje otpada će se smjestiti unutar ograđenog i natkrivenog prostora, oblikovanog prema uvjetima oblikovanja iz točke 2.5. i 2.6. ovih odredbi. Prostor za sakupljanje otpada se mora moći zatvoriti kako bi se onemogućio pristup divljim životinjama i njihovo hranjenje bio-otpadom.

(4) Lokacije na kojima će se urediti skupljališta za odvojeno skupljanje otpada (eko-otoci) su planirane na uz parkirališta na način da su lako dostupne vozilu za odvoz otpada i načelno su određene kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(5) Ambalažni i drugi tehnološki otpad potrebno je do propisanog zbrinjavanja skupljati u prostoru u kojem je isti nastao.

10. Posebne mjere zaštite

Članak 60.

(1) Posebne mjere zaštite se određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora. Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba slijedećih mjera zaštite:

- mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od potresa,

- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda,

- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, tuča, snježne oborine te poledica) i

- mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od požara,

- mjere zaštite u gospodarskim objektima,

- mjere zaštite u prometu pri prijevozu opasnih tvari,

- mjere od epidemiološke i sanitarne opasnosti.

(2) Ovaj se plan usklađuje s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Mrkopalj i s Planom zaštite i spašavanja Općine Mrkopalj gdje su mjere zaštite razrađene do nivoa provedbenih zadaća investitora u tekstualnom i kartografskom djelu planova.

(3) Pri izradi ovog plana se u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i u skladu s Procjenom ugroženosti planiraju posebno slijedeći elementi:

- izgrađenost zemljišta,

- međusobni razmak građevina,

- mjesta okupljanja - neizgrađene prostore za evakuaciju i propisane minimalne udaljenosti od građevina,

- nesmetan prolaz interventnih vozila i udaljenost građevina od javnih površina,

- površine za odlaganje materijala od urušavanja,

- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u gospodarstvu i potencijalno ugrožene zone u prometu opasnim tvarima,

- objekti kritične infrastrukture koji se ne smiju planirati i graditi u ugroženom području a u obuhvatu plana su: objekti za distribuciju električne energije, objekti vodoopskrbe, objekti telekomunikacije, obzirom da se uglavnom radi o ukopanoj infrastrukturi nije izložena direktnom utjecaju vanjskih faktora, odnosno zaštićena je,

- opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća,

- mjere za učinkovito provođenje civilne zaštite te mjere zaštite od epidemije i epizotija,

- u obuhvatu plana nema većih građevina pa se posebne mjere za građevine veće površine, građevine s većim brojem korisnika i/ili sa specifičnim sadržajem,

- lokacije za sustav javnog uzbunjivanja ljudi se planira u naselju Sunger s kojim turističko naselje izravno graniči.

(4) Na području obuhvata ovog plana i u neposrednom kontaktnom području mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća su:

- koridor županijske ceste,

- gospodarski sadržaji; kotlovnica, restoranska kuhinja i sl., te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.

(5) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Općina Mrkopalj nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za republiku hrvatsku. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u skladu s planom zaštite i spašavanje, odnosno s posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja osoba, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Članak 61.

Planirane mjere zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti su:

- unutar zone zahvata plana provoditi mjere koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja,

- međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od h1/2 + h2/2 + 5,0 gdje su h1 i h2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

-da je konstrukcija građevina otporna na rušenje,

-da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,

- do svih građevnih četica i građevina omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima (kartografski prikazi br. 2.1. Prometna infrastruktura i br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mj.1:1000),

- na propisanim udaljenostima (max. 80 m) su predviđeni protupožarni hidranti, (kartografski prikaz br. 2.2. Komunalna infrastruktura u mj 1:1000),

- unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu,

- na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu,

- deponij materijala uslijed urušavanja građevina se određuje na rekreacijskoj površini R2 (označena kartografskim prikazom br 1. Korištenje i namjena površina i br. 4 Uvjeti gradnje u mj 1:1000),

- slobodan neizgrađen prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju predviđen je na zelenoj površini oznake Z1 (označena kartografskim prikazom br 1. Korištenje i namjena površina i br. 4 Uvjeti gradnje u mj 1:1000),

- pri projektiranju podzemnih građevina (javnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Članak 62.

(1) Na području obuhvata postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, a prikazane su na kartografskim prikazima plana.

(2) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem uvjeta za rekonstrukciju postojećieg i izgradnju novog priključka na županijsku cestu i za izgradnju kolnopješačke prometnice u obuhvatu plana te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

10.1. Zaštita od požara

Članak 63.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Mjere zaštite od požara temelje se na Procjeni ugroženosti od požara i Planu zaštite od požara.

(2) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(3) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina/ objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Ako se izvode slobodnostojeći niski stambeni (smještajni) objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno najmanje 6,0 m. Međusobni razmak kod objekata turističke namjene ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(4) Kod projektiranja novih prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe. Pristupne ceste koje imaju slijepi završetak treba projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Ceste sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati sa minimalnom širinom kolnika od 5 metara.

(5) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(6) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina plinova, moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju tog zakona.

(7) Potrebno je ishoditi suglasnost od nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene propisane i detaljnim planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.

10.2. Zaštita od potresa

Članak 64.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem i građenjem građevina.

(2) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima za rekonstrukciju postojećieg i izgradnju novog priključka na županijsku cestu i za izgradnju kolnopješačke prometnice u obuhvatu plana, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

(3) Posebne mjere zaštite od rušenja i potresa temelje se na zahtjevima iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora, iz propisanih mjera posebne zaštite u

Prostornom planu Primorsko-goranske županije i Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj, te iz zahtjeva iz Procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa (u izradi). Zaštitu od rušenja treba gledati integralno sa zaštitom od potresa kao prirodne katastrofe koja može prouzročiti rušenja i oštećivanja građevina i izgrađene infrastrukture.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

(4) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama. Osnova je i u utvrđenoj seizmičnosti i parametrima u seizmičkoj mikro rajonizaciji Primorsko-goranske županije, koja je detaljnija od seizmološke karte Republike Hrvatske izrađene za povratno razdoblje potresa od 500 godina. Zoniranje seizmičnosti je definirano Prostornim planom PGŽ. Kod projektiranja građevina uzima se 1 stupanj više od zone seizmičnosti u kojoj se nalazi. Obzirom da je za područje Mrkoplja to 70 MSK projektira se najmanje na 80 MSK. Na temelju dosadašnjih podataka teritorij Općine Mrkopalj ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

-Io = 60-70 MCS (Seizmološka karta iz 1982.),

-Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.),

-Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.),

-Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.),

-Io = 70-80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.),

-Io = 60-70 MCS (Prostorni plan područja bivše Općine Delnice iz 1987.).

10.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 65.

(1) Zaštitu od štetnog djelovanja voda provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planovima obrane od poplava.

(2) Provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda nužno je u vrijeme velikih kiša ili otapanja snijega, te pojave visokih podzemnih voda.

(3) U područjima unutar kote visoke vode od uspora, građevine se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

Plan je izrađen u četiri izvornika koji su od nadležnih tijela Općine Mrkopalj ovjereni sukladno Zakonu.

Članak 67.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine Mrkopalj, u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije te u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 68.

Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio Plana, nisu predmet objave.

Članak 69.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/12-01/01

Ur. broj: 2112-05-01-12-13

Mrkopalj, 3. srpnja 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ

Predsjednik
Mario Blašković, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr